Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje donio je odluku o usklađivanju vrijednosti općeg boda za 2026. godinu, koji sada iznosi 26,34 KM.

Upravni odbor Federalnog zavoda, sukladno članku 78. Zakona o MIO/PIO, donio je Odluku (broj: UOFZ-181/26) o usklađivanju vrijednosti općeg boda za 2026. godinu. Sukladno navedenom općem bodu u 2026. godini isti iznosi 26,34 KM.

Kako se navodi u izvješću, usklađivanje vrijednosti općeg boda temelji se na povećanju prosječne bruto plaće iz prethodne godine, koja prema podacima Federalnog zavoda za statistiku iznosi 16,3 posto. Na navedenu odluku suglasnost je dala Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a ona je također objavljena u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine (broj 19/26). Usklađena vrijednost općeg boda primjenjivat će se pri određivanju visine mirovina počevši od 1. siječnja 2026. godine.

Opći bod jedan je od ključnih elemenata u sustavu izračuna mirovine. Ukupna mirovina izračunava se tako da se broj osobnih bodova koje je osiguranik stekao tijekom radnog vijeka pomnoži s vrijednošću općeg boda.

To znači da visina mirovine ovisi o dva osnovna čimbenika, broju bodova koje je radnik stekao tijekom godina rada i vrijednosti općeg boda koji se svake godine može usklađivati.

Do povećanja opće ocjene došlo je nakon povećanja prosječne bruto plaće u Federaciji BiH. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosječna bruto plaća u prošloj godini porasla je za 16,3 posto, što je bila osnova za novo usklađivanje.

Iz Federalnog zavoda MIP/PIO pojašnjavaju da povećanje općeg boda ne znači automatsko povećanje svih postojećih mirovina. Ova se vrijednost prvenstveno koristi pri određivanju visine novih mirovina, odnosno za osobe koje pravo na mirovinu ostvaruju od 2026. godine.

Stoga će budući umirovljenici, kojima će se mirovina obračunavati prema novoj vrijednosti općeg boda, u pravilu imati nešto povoljniji izračun nego da je mirovina određivana prema ranijem iznosu tog parametra.

Redakciji Faktora javilo se nekoliko čitatelja s pitanjem koje kategorije zaposlenika mogu imati beneficirani radni staž i tko o tome odlučuje. Zanimalo ih je postoje li zanimanja u kojima se može izabrati pet najpovoljnijih godina pri odlasku u mirovinu.

Uvidom u Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH vidi se da je „U staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na posebno teškom, opasnom i za zdravlje štetnom radnom mjestu, kao i na poslovima na kojima osiguranik nakon navršene određene godine života ne može uspješno obavljati svoju profesionalnu djelatnost i za koji je, uz doprinos za staž osiguranja s efektivnim trajanjem, plaćen doprinos razmjerno stupnju uvećanja staža..”

Stupanj uvećanja staža osiguranja ovisi o težini, opasnosti i štetnosti rada, odnosno o naravi posla, a može iznositi najviše 50 posto.

Može postojati najviše šest mjeseci beneficija po godini osiguranja. Dakle, osobe koje obavljaju rizične i opasne poslove za 30 godina staža mogu se bodovati za 40 godina.

Beneficirani pripravnički stažna primjer, imaju policijski službenici, vojska, rudarigrađevinski radnici, određena kategorija vozača, radnici izloženi zračenju…

Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem i stupanj uvećanja staža temeljem toga, utvrđuju se propisima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, na prijedlog osiguranika.

Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, a nisu utvrđena Pravilnikom, utvrđuju se na prijedlog poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na temelju analize i mišljenja o ispunjavanju uvjeta za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem.

Kada je riječ o policijskim službenicima, oni imaju pravo na beneficiranu mirovinu prema kojoj se svakih 12 mjeseci provedenih na dužnosti računa u 16 mjeseci staža.

– Policijskom službeniku osobni koeficijent za ostvarivanje prava na mirovinu utvrđivat će se na temelju pet godišnjih plaća ostvarenih kao policijski službenik, koje su za policijskog službenika najpovoljnije. – stoji u izmjenama Zakona o policijskim službenicima.

Što se tiče umirovljenja pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) u Federaciji BiH, za izračun visine mirovine koriste prosječnu plaću u posljednjih pet godina.

Veliku pozornost javnosti izazvale su izmjene članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje se odnose na izračun najniže starosne mirovine, a koje donose manje iznose mirovina u odnosu na prethodni zakon. Izmjene zakona potvrdio je Dom naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja, ali se zakon retroaktivno primjenjuje od 1. siječnja.

Prema starom Zakonu o PIO, najnižu mirovinu imala je osoba s 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 666,40 KM.

Izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, koje se tiču ​​budućih umirovljenika, jer se ne smiju dirati u stečena prava, sada za 15 godina staža i 65 godina života, ako je tijekom radnog vijeka prosječna plaća bila 1.500 KM (svake godine), očekivana mirovina je 368 KM. Ako je osoba u tih 15 god imao prosječnu platu 3.000 KMzatim njegova volja mirovina iznosit će 736 KMi ako je imala plaću u tih 15 godina po 5.000 KM, onda njegova volja mirovina iznosi 1.228 KM.

Za 20 godina radnog stažaako je zaposlenik imao prosječna plaća 1.500 KM, onda njegova volja mirovina 493 KM, a ako je imao plata 3.000 KM onda hoće mirovina iznosit će 987 KMi ako je u tih 20 godina imao Plaćam 5.000 KMonda hoće mirovina iznosit će 1.645 KM.

Ako u 25 godina iskustva osoba je stalno imala platiti 1.500 KM, onda hoće mirovina biti 614 KM. Ako jest plata je bila 3.000 KM u tih 25 godina, onda hoće mirovina iznosi 1.233 KMa ako je bilo po 5.000 KM onda hoće mirovina iznosi 2.047 KMizračunali su u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Za 30 godina iskustva ako jest plata iznosila 1.500 KMonda hoće mirovina iznosit će 737 KMako je plaća bila po 3.000 KM, onda hoće mirovina 1.479 KM, a ako je bila 5.000 KMmirovina će iznositi 2.456 KM.

Za 35 godina iskustvaako jest plata iznosila 1.500 KM, mirovina će biti 860 KMi ako jest plaća iznosio je 3.000 KM, penzija će biti 1.726 KMi ako je bila 5.000 KM, mirovina će iznositi 2.866 KM.

Za 40 godina iskustva ako jest plata iznosila 1.500 KM, mirovina će iznositi 983 KMi ako je bila 3.000 KM iznosit će 1.973 KM. Međutim, ako je plaća bila 5.000 KM, mirovina vol iznijeti 3.275 KM.

Kao što je poznato, u Bosni i Hercegovini samo političari mogu imati plaću od nekoliko tisuća KM, dok je većina radnika u realnom sektoru na minimalcu. Do danas mnogima plaća nije stigla ni do 1.500 KM.