Najmanje šest Palestinaca je ubijeno, a deset drugih, uključujući djecu, ranjeno je u subotu kada je izraelska bespilotna letjelica udarila u šator u kojem su bili raseljeni civili u Gazi, prema medicinskim izvorima, javlja Anadolija.

Napad je bio usmjeren na šator u četvrti Al-Rimal zapadno od Gaze, uništivši ga i oštetivši obližnja skloništa, rekli su svjedoci za Anadoliju.

Medicinski izvori rekli su da je u napadu šest osoba ubijeno, a deset ranjeno.

Izraelska vojska nije odmah komentirala incident.

Napad je uslijedio usred kontinuiranog izraelskog kršenja sporazuma o prekidu vatre koji je stupio na snagu 10. listopada, prema palestinskim vlastima.

Otkako je prekid vatre stupio na snagu, najmanje 951 Palestinac je ubijen, a 2.984 ranjeno u gotovo svakodnevnim izraelskim napadima, prema palestinskim podacima.

Izraelske snage ubile su sedmomjesečnu palestinsku bebu i ranile njezine roditelje u području Tel Rumeide južno od grada Hebrona na Zapadnoj obali u petak navečer, priopćilo je palestinsko ministarstvo zdravstva.

Ministarstvo je identificiralo novorođenče kao Sam Fahd Abu Haikal i reklo da je preminuo na mjestu događaja dok su njegovi roditelji zadobili rane od vatrenog oružja i bili su u srednje teškom stanju.

Bebina baka rekla je da se obitelj vozila u blizini kontrolne točke 17 kada su u daljini ugledali izraelska vojna vozila i vojnike i zaustavili automobil. Rekla je da su tada na njih ispaljeni hici, za koje su isprva vjerovali da su bili hici upozorenja.

– Jedan metak je pogodio mog unuka, prošao mu preko lica i prošao preko njegove glave, pogodivši majčin obraz gdje je ostao – rekla je ona, dodavši da je metak okrznuo i prst njegovog oca, a majka mu je u bolnici.

Izraelska vojska priopćila je da su tijekom operativnih aktivnosti na području Hebrona u petak vojnici primijetili vozilo koje im se brzo približavalo, a jedan je vojnik ispalio pojedinačni hitac na vozilo. Prijavljeno je da su tri Palestinca ranjena i evakuirana na liječenje.

– Prvobitnim vojnim očevidom utvrđeno je da su ozlijeđeni neumiješani civili – priopćila je vojska, dodajući da se incident istražuje te da će nalazi biti dostavljeni nadležnim tijelima.

Tel Rumeida, područje Hebrona gdje izraelski doseljenici žive pod snažnom vojnom zaštitom među palestinskim mještanima, dugo je bilo žarište nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael.

Više od 700.000 doseljenika živi u istočnom Jeruzalemu i na Zapadnoj obali među više od tri milijuna Palestinaca, prema izvješću Europske unije za 2024. godinu, prenosi Reuters.

Vođa Hezbollaha Naim Qassem pozvao je u četvrtak na sveobuhvatni prekid vatre i izraelsko povlačenje iz Libanona, nakon što je dužnosnik njegove skupine potvrdio da je odbacio primirje najavljeno nakon razgovora između predstavnika dviju zemalja u Washingtonu.

– Primirje mora biti sveobuhvatno, bez odvajanja juga i ostatka Libanona i bez slobode ubijanja izraelskog neprijatelja – naveo je Qassem u pisanoj poruci emitiranoj na televizijskom kanalu njegove skupine, al-Manar.

Izraelski i libanonski posrednici održali su u srijedu u Washingtonu četvrtu rundu pregovora uz posredovanje SAD-a, slažući se o provedbi primirja pod uvjetom da Hezbollah zaustavi svoje napade.

Dužnosnik Hezbollaha rekao je za AFP u četvrtak, međutim, da je skupina odbacila sporazum, koji je libanonski predsjednik Joseph Aoun ranije nazvao “posljednjom prilikom” za postizanje sveobuhvatnog prekida vatre.

Dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je to stajalište prenijeto predsjedniku parlamenta Nabihu Berriju, savezniku Hezbollaha koji je djelovao kao posrednik i koji “dijeli ovaj stav”.

Qassem je pozvao vladu da zaustavi “farsu i poniženje zvano izravni pregovori” s Izraelom i obećao da “sve dok su naša sela nesigurna – bombardirana, uništena i naši ljudi ubijeni – naselja (sjevernoga Izraela) su nesigurna”.

Prema zajedničkoj izjavi nakon razgovora pod vodstvom SAD-a u Washingtonu u srijedu, predloženi “prekid vatre uvjetovan je potpunim prekidom vatre od strane Hezbollaha i evakuacijom svih operativaca Hezbollaha iz sektora Južnog Litanija”.

Rijeka Litani u Libanonu teče oko 30 kilometara sjeverno od granice.

Izraelski ministar obrane Israel Katz rekao je tijekom dana da će vojska njegove zemlje “u ovoj fazi nastaviti svoje vatrene i kopnene operacije, ostati u sigurnosnoj zoni i bez povratka stanovništva, dok će nastaviti demontirati terorističku infrastrukturu”.

Izraelske snage zadržavaju “slobodu djelovanja, uz američku potporu, za izvođenje napada u Bejrutu kao odgovor na vatru na izraelske zajednice i teritorij”, dodao je Katz.

Qassem je rekao da bi povlačenje Hezbollaha značilo “predaju i poraz”.

– Sve dok agresija traje, suprotstavljat ćemo joj se svom snagom – rekao je čelnik Libanonskog pokreta.

Mogućnost proširenja Abrahamova sporazuma ponovno je u fokusu američke bliskoistočne politike. Ideja o uključivanju novih arapskih država, posebice Saudijske Arabije, često se predstavlja kao važan korak prema većoj stabilnosti u regiji. No, neki američki analitičari smatraju da bi takvim razvojem događaja najviše koristi imao Izrael, odnosno premijer Benjamin Netanyahu.

Novi sporazumi predstavljali bi značajan diplomatski uspjeh za izraelsku vladu u trenutku kada se suočava s kritikama zbog rata u Gazi, sve većeg međunarodnog pritiska i političkih podjela unutar zemlje. Svako novo približavanje arapskih država Izraelu moglo bi ojačati Netanyahuovu poziciju i potvrditi njegovu dugogodišnju strategiju regionalne normalizacije.

Kritičari takvog pristupa istodobno postavljaju pitanje američkog interesa.

Prema njima, Washington ulaže značajan politički i diplomatski kapital u procese čiji rezultati prvenstveno jačaju poziciju Izraela, dok su konkretne koristi za SAD puno manje jasne.

Upozoravaju i da bi dublja povezanost s bliskoistočnim procesima mogla donijeti nove obveze i rizike u trenutku kada je američka vanjska politika sve više okrenuta drugim globalnim izazovima.

Zagovornici sporazuma odgovaraju da normalizacija odnosa između Izraela i arapskih država pridonosi regionalnoj sigurnosti, potiče gospodarsku suradnju i smanjuje prostor za buduće sukobe. Vjeruju da stabilniji Bliski istok dugoročno odgovara američkim interesima.

Rasprava o Abrahamovom sporazumu tako nadilazi pitanje diplomatskih odnosa i otvara širu dvojbu o tome čije interese zapravo promiče američka politika u regiji. Prema autoru članka objavljenog u The American Conservative, odgovor je sasvim jasan – eventualno proširenje sporazuma donijelo bi puno više koristi Benjaminu Netanyahuu nego samim Sjedinjenim Državama.

Devet Palestinaca je ubijeno, od kojih pet članova iste obitelji, dok su deseci ranjeni, uključujući žene i djecu, u novim izraelskim zračnim napadima rano u četvrtak na stambena područja diljem Gaze, rekli su medicinski izvori.

Ovi posljednji udari dolaze dok Izrael nastavlja kršiti sporazum o prekidu vatre koji je na snazi ​​u Pojasu Gaze od 10. listopada 2025.

Devet tijela i deseci ranjenih primljeni su u bolnicu Al-Shifa, javio je dopisnik Anadolu Agency s lica mjesta pozivajući se na medicinske izvore.

Neka od tijela isporučena su raskomadana, dok su druga bila teško opečena, dodali su izvori.

Prema riječima očevidaca, pet članova iste obitelji – muškarac, njegova supruga i njihovo troje djece – ubijeni su u zračnom napadu na stan u zgradi Labad u ulici Intelligence, u sjeverozapadnom dijelu grada Gaze. Jedna djevojka iz ove obitelji je ranjena i prevezena u bolnicu.

U četvrti Tel al-Hawa na jugu grada ubijen je bračni par, dok je još nekoliko ljudi ranjeno, od kojih jedna kritično, nakon što je u zračnom napadu pogođen stan u zgradi Al-Israa 1, rekli su svjedoci.

Još jedan Palestinac je ubijen, a deseci drugih ranjeni u zračnom napadu na kuću obitelji Mhanna u izbjegličkom kampu Al-Shati, zapadno od grada Gaze. Lokalni izvori navode da je ovaj udar izazvao veliki požar koji se proširio na susjedne kuće u ovom gusto naseljenom području.

U četvrti Sheikh Radwan na sjeveru grada, jedan Palestinac je ubijen, a drugi su ranjeni kada je zračni napad pogodio stan u zgradi Al-Ghoul, uzrokujući i požar, prema riječima očevidaca.

Svjedoci su rekli da su napadi izazvali veliko razaranje ui oko ciljanih zgrada, šireći paniku među stanovnicima nakon ponoći.

Izraelski genocid u Gazi od listopada 2023. odnio je živote gotovo 73.000 Palestinaca, dok ih je više od 173.000 ozlijeđeno, među kojima su većina žene i djeca, prema palestinskim podacima.

Unatoč primirju koje je stupilo na snagu 10. listopada 2025., izraelska je vojska ubila 936 Palestinaca i ranila 2903 u gotovo svakodnevnim napadima, prema podacima Ministarstva zdravstva Gaze.

Libanon i Izrael složili su se obnoviti svoje krhko primirje i uspostaviti “pilot zone” koje stavljaju libanonske oružane snage pod isključivu teritorijalnu kontrolu, isključujući sve nedržavne aktere, stoji u zajedničkom priopćenju u srijedu.

– Primirje je uvjetovano potpunim prekidom vatre od strane Hezbollaha i evakuacijom svih operativaca Hezbollaha iz sektora Južni Litani – stoji u priopćenju objavljenom nakon četvrte runde razgovora u State Departmentu uz posredovanje SAD-a.

Dvije su se strane složile da brzo napreduju u stvaranju pilot zona u kojima će libanonske oružane snage preuzeti isključivu kontrolu nad teritorijem isključujući sve nedržavne aktere, stoji u priopćenju.

– Ovi koraci omogućit će napredak prema sveobuhvatnom sporazumu o miru i sigurnosti – navedeno je.

Strane su se složile ponovno pokrenuti političke i sigurnosne korake u tjednu koji počinje 22. lipnja, s ciljem postizanja sveobuhvatnog sporazuma, dodaje se.

Prema libanonskim izvorima koji su razgovarali s Anadolijom, drugi i posljednji dan pregovora u sjedištu američkog State Departmenta trajao je više od šest sati.

Razgovori pod pokroviteljstvom SAD-a uslijedili su nakon višetjednih gotovo svakodnevnih izraelskih napada na Libanon u kojima je od 2. ožujka poginulo gotovo 3500 ljudi, unatoč primirju koje je stupilo na snagu 17. travnja, a kasnije je produženo do početka srpnja.

Sukob je nedavno eskalirao kada je izraelski premijer Benjamin Netanyahu naredio trupama da prodube upad i pozvao na udare na Bejrut.

Netanyahu je, međutim, bio suzdržan nakon napetog telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, navode mediji.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je zabrinut zbog stajališta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o “stalnim borbama” s Libanonom.

U intervjuu za Pod Force One objavljenom u srijedu, komentirajući izvješća o žestokom telefonskom razgovoru s Netanyahuom u ponedjeljak, Trump je rekao da je rekao izraelskom premijeru da “u jednom trenutku… Bibi moramo ovo zaustaviti”.

– Bio sam malo uzrujan zbog njegove stalne borbe s Libanonom – rekao je.

Ipak, dodao je da njih dvoje imaju “jako dobar odnos”.

– Jako smo dobro surađivali. Jako mi se sviđa Bibi (Netanyahu). I jako dobro surađujem s njim. Ja sam ratni predsjednik, on je ratni premijer, vrlo važan dio svijeta – rekao je.

Govoreći o iranskom nuklearnom programu, Trump je rekao da Izrael ne bi postojao da nije bilo njega.

– Ovo se sada odnosi na Izrael, jer oni bi vjerojatno bili prvi na udaru, ne bi bilo Izraela… Da nije bilo mene, sada ne bi bilo Izraela – rekao je.

Rat u Iranu započeo je kao nevjerojatno koordinirana zajednička akcija SAD-a i Izraela, no tri mjeseca kasnije Donald Trump i Benjamin Netanyahu ne znaju kako sukob privesti kraju.

S jedne strane, Trump želi diplomatski dogovor koji bi otvorio Hormuški tjesnac, lišio Iran obogaćenog urana i brzo okončao sukob koji je doveo do skoka cijena goriva i – što je još važnije za američkog predsjednika – podijelio njegovu političku bazu.

S druge strane, Netanyahua kritiziraju kod kuće i kažu da bi trebao dodatno pojačati udare na Hezbollah.

Napetosti između dvojice čelnika prošlog su tjedna kulminirale upravo zbog Libanona jer je Teheran uvjetovao nastavak pregovora sa SAD-om prekidom sukoba Hezbollaha i Izraela. Nakon nekoliko žestokih rasprava postignut je labavi dogovor da će Hezbollah prestati napadati Izrael, a Izrael prestati napadati Bejrut, iako su napadi na druga područja Libanona nastavljeni u utorak. The Wall Street Journal.

Trump je pak u petak okupio svoje suradnike u Bijeloj kući i rekao da želi bolji dogovor s Iranom koji bi uključivao jamstva da Teheran nikada neće pokušati doći do nuklearnog oružja te da će predati svoj obogaćeni uran. Taj je zahtjev bio hitan, a Trump je kasnije objavio da je dogovor blizu.

Ali već se spremao novi problem. Netanyahu je pokrenuo novu operaciju protiv Hezbollaha i lansirao više dronova sa smrtonosnim teretom u Libanon. Trump je odmah obaviješten da je došlo do još jedne eskalacije koja prijeti prekidom mirovnih pregovora. A onda je uslijedio niz telefonskih razgovora Trumpa i Netanyahua o kojima su prenijeli svi svjetski mediji.

Netanyahu je inzistirao da jednostavno mora napasti Hezbollah, a Trump mu je uz dosta prostota odgovorio da bi već bio u zatvoru da nema podršku Bijele kuće te da zbog svega toga sada cijeli svijet mrzi i Netanyahua i Izrael.

– Mislim da postoje velike razlike (između njih). Trump želi iscrpiti sve opcije i ne želi da to išta poremeti – rekao je Danny Citrinowicz, bivši izraelski vojni obavještajni dužnosnik i viši istraživač na Institutu za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu.

Obojica lidera su za petama jer se i jednima i drugima bliže izbori, ali ih biračko tijelo gura u suprotnim smjerovima. Rat u Iranu i rastuće cijene goriva podijelili su Trumpovu MAGA bazu, a čak je i Tucker Carlson rekao da podrška Izraelu nema smisla.

Iran, naravno, nije prekriženih ruku promatrao sukob čelnika SAD-a i Izraela, već je brzo zaprijetio prekidom pregovora s Washingtonom ako Izrael proširi svoje napade na uporišta Hezbollaha u južnim predgrađima Beiruta. Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da SAD pokušava odvojiti izraelsko-libanonske pregovore od pregovora s Iranom, unatoč naporima Teherana da ih poveže.

– Pokušavamo gledati na razgovore između Libanona i Izraela kao na odvojeno pitanje od Irana, dok Iran pokušava sve to spojiti u jednu cjelinu – rekao je Rubio tijekom saslušanja u Kongresu u utorak. Optužio je Teheran da “pokušava osujetiti svaki pokušaj da Izrael i Libanon konačno počnu surađivati ​​i produžiti sukob kako bi, ako se u budućnosti postigne dogovor, mogao tvrditi da je odgovoran za njegovo postizanje”.

U međuvremenu, neki su demokrati pokušali povezati Trumpovu odluku da uđe u rat s Iranom s njegovim bliskim odnosom s Netanyahuom.

– Netanyahu govori da je na ovo čekao 40 godina – rekao je senator Chris Van Hollen Rubiu tijekom saslušanja.

– Ispada da je konačno našao predsjednika koji je dovoljno glup i nepromišljen da mu se pridruži.

Rubio je, naravno, rekao da se ne slaže s tom ocjenom.

Iako se pravio da ne obraća previše pažnje na iranske prijetnje prekidom pregovora, Trump je ipak pojačao pritisak na Netanyahua da se suzdrži od daljnjih napada. Izrael je rekao da je na kraju pristao ne napadati Bejrut pod uvjetom da Hezbollah prestane napadati izraelske gradove, iako su naknadni izraelski napadi pokazali da gradovi na samom jugu Libanona nisu bili uključeni u dogovor.

I kako sad prekinuti sukob?

Izrael na iransko vodstvo gleda kao na egzistencijalnu prijetnju i strahuje da bi Trump mogao ublažiti pritisak na Teheran prije nego što osigura značajne ustupke u iranskom nuklearnom programu. Trump, iako od Irana traži strože uvjete, traži i diplomatski izlaz iz sukoba. Trumpova umiješanost izazvala je kritike u Izraelu, gdje su protivnici optužili Netanyahua da je dopustio Washingtonu da ograniči izraelske vojne operacije.

Čelnik oporbe Yair Lapid rekao je da zbog cijelog skupa Izrael sada izgleda “kao potpuni protektorat” SAD-a.

Razdor između saveznika čini se tim veći jer je sve počelo kao vrlo koordinirana akcija.

Američki zrakoplovi cisterne pomagali su u izraelskim operacijama, dužnosnici obiju zemalja zajedno su planirali vojne akcije, a Trump i Netanyahu javno su govorili da im je zajednički cilj onesposobiti iranski nuklearni program i oslabiti sposobnost režima da prijeti regiji.

Ali nakon što je Iran zaustavio pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, što je potaknulo rast cijena energije, Washington je počeo tražiti diplomatsko rješenje. Nakon još jednog teškog razgovora krajem svibnja, Trump je javno pohvalio Netanyahua kao gospodara rata, ali je dodao:

– Učinit će sve što ja želim.

– Ovo je Trumpov show. Nije Netanyahuov – to je Citrinowicz rekao, prema izvješćima Jutro.

Zrakoplov izraelske aviokompanije Israir, koji je danas trebao sletjeti u zračnu luku Brnik kod Ljubljane, preusmjeren je u Zagreb, javljaju izraelski mediji. Israir tvrdi da su im slovenske vlasti odbile dopuštenje za slijetanje. Slovenska kontrola leta objasnila je ŠTO da nemaju informacija o letovima između Tel Aviva i Ljubljane koji su se trebali održati ovaj tjedan, najavio je djelo.si.

Današnji let izraelske kompanije Israir 6H755 iz Tel Aviva sletio je u Zagreb u 11.23 sati, pokazuju podaci Flight Radara.

izraelski The Jerusalem Post izvijestio da zrakoplov nije dobio dopuštenje za slijetanje u Ljubljani te je zbog toga preusmjeren u Zagreb.

Izvršni direktor Israira Uri Sirkis ustvrdio je da se radi o politički motiviranoj odluci slovenskih vlasti, koja krši sporazume o zračnom prometu i zakonodavstvo EU. Dodao je da su nadležne izraelske vlasti pokušale pronaći rješenje koje bi omogućilo nastavak leta prema planu, ali da u tome nisu uspjele.

Ministarstvo infrastrukture potvrdilo je prošli tjedan za zračnu vezu između Tel Aviva i Ljubljane da još odlučuju o izdavanju dozvole Israiru za obavljanje letova te da moraju provjeriti je li eventualno izdavanje dozvole u skladu sa svim važećim propisima i donesenim odlukama Vlade.

Budući ministar infrastrukture Jernej Vrtovec već je odgovorio na Israirove tvrdnje o navodnom oduzimanju dozvole za slijetanje u Ljubljani.

– To ćemo riješiti u petak ujutro. Direktor zrakoplovstva neka pripremi dopis – napisao je na X mreži.

Slovenska kontrola letenja danas je za ŠTO objasnili su kako nemaju informacija o letovima između Tel Aviva i Ljubljane koji bi trebali biti u utorak i danas.

– Za izdavanje dozvola za letove u Sloveniji nadležno je Ministarstvo infrastrukture, stoga također pojašnjavamo da nemamo novih informacija u vezi s izdavanjem dozvole zrakoplovnom prijevozniku – dodali su.

Tvrtka Fraport Slovenija, koja upravlja Zračnom lukom Jože Pučnik, potvrdila je za ŠTO da su u utorak i danas otkazana četiri leta između Tel Aviva i Ljubljane. Dodali su da ih putnici nisu kontaktirali po tom pitanju te da su prijevoznici dužni da ih o tome obavijeste.

Generalni direktor hrvatske tvrtke Trade Air Marko Cvijin prošli je tjedan bio za ŠTO rekao je da ih je unajmio Israir te da će Trade Air obavljati nekoliko letova između Ljubljane i Tel Aviva dok izraelski prijevoznik ne dobije potrebne dozvole od slovenskih vlasti.

Prema informacijama na stranicama ljubljanske zračne luke, za idući tjedan ponovno su u planu četiri redovite linije između Ljubljane i Tel Aviva.

Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir podržao je prijedlog zakona kojim bi se nametnula stroža kontrola upotrebe zvučnika za pozive na molitvu u džamijama diljem Izraela.

Prema prijedlogu koji je ovih dana dobio podršku u zakonodavnoj proceduri, džamije bi morale unaprijed dobiti dozvolu za postavljanje i korištenje zvučnika.

Policija bi imala ovlast narediti hitno gašenje razglasa u slučaju kršenja pravila, au određenim situacijama i oduzimanje opreme.

Predviđene su i kazne koje mogu doseći desetke tisuća šekela.

Ben-Gvir je naveo da je u pojedinim sredinama glasno emitiranje ezana “nerazumna buka” koja, prema njegovim riječima, utiče na kvalitetu života stanovnika te da je potrebno pojačati provođenje postojećih propisa.

Prijedlog je izazvao oštre reakcije palestinskih i muslimanskih organizacija, koje ga smatraju zadiranjem u vjerske slobode i ograničavanjem islamskih vjerskih običaja.

Protivnici zakona upozoravaju da bi njegove mjere mogle dodatno povećati napetosti između izraelskih vlasti i muslimanske zajednice.

Ovo nije prvi pokušaj reguliranja ezana u Izraelu. Slične inicijative pokretane su i prethodnih godina, a Ben-Gvir je još 2024. godine tražio pojačane policijske mjere prema džamijama koje koriste zvučnike za ezan.