Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) 2025. godinu završio je s gubitkom od blizu 13 milijuna maraka (12.907.266 KM), prema podacima izvješće nezavisne revizorske kuće “Grant Thornton” objavljeno na službenoj web stranici Skupštine Kantona Sarajevo.

Ukupno ostvareni prihodi u razdoblju od prvog do sedmog mjeseca 2025. godine iznose 378.143.958 KM, a ukupno ostvareni rashodi iznose 390.954.948 maraka i veći su za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Višak rashoda nad prihodima značajno je povećan u odnosu na 2024. godinu, kada je gubitak, prema službenim izvješćima, iznosio 9.600.000 KM.

Najveći dio rashoda – 51 posto – odnosio se na troškove plaća i naknada zaposlenih, koji su u prošloj godini bili veći od 200 milijuna maraka.

Negativan financijski rezultat ostvaren je prvenstveno zbog povećanja neto plaće po satu, koja je sa 3,40 u 2024. godini porasla na 3,74 u 2025. godini, kao i zbog povećanja broja zaposlenih.

Za ove potrebe KCUS je iz drugih sredstava trebao dodatno izdvojiti blizu tri miliona KM, navodi se u izvještaju.

Prosječna neto plaća u KCUS-u u 2025. godini iznosila je 2.859 KM i veća je za 18 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U 2025. godini KCUS je isplatio 2,8 miliona KM prekovremenih sati, dok je oko dva i po miliona KM izdvojeno za isplate po pristiglim tužbama i rješenjima Porezne uprave.

Na troškove lijekova potrošeno je 140 milijuna KM. Utjecaj povećanja troškova lijekova na ukupni financijski rezultat ustanove je 4,1 milijun maraka.

Na dan 31. decembra 2025. godine KCUS je imao ukupno 3.468 zaposlenih, što je za 85 više (tri posto) u odnosu na prethodnu godinu.

Iako je KCUS 2025. godinu završio s gubitkom od gotovo 13 milijuna maraka, u revizorskom izvješću se posebno ukazuje na neriješeno pitanje ranije ostvarene dobiti.

Na poziciji zadržane dobiti KCUS ima više od 80 milijuna KM ušteđenog novca od prethodne uprave, te akumulirani gubitak iz prethodnih razdoblja od 46.935.404 marke.

Osnivači – Federacija BiH i kantoni suosnivači – još nisu službeno donijeli odluku o njegovoj raspodjeli, iako su to prema Statutu ustanove bili dužni učiniti.

– Sukladno članku 25. Statuta Ustanove, osnivači su bili dužni donijeti odluku o raspodjeli neraspoređene dobiti. Ustanovi do dana izdavanja izvješća nije dostavljena odluka osnivača o raspodjeli dobiti. Nadalje, temeljni kapital iskazan na dan 31. prosinca 2025. godine u iznosu od 234.531.475 KM nije u skladu sa stanjem kapitala upisanim u Općinski sud. Institucija je, u okviru svojih nadležnosti, pokrenula aktivnosti na usklađivanju kapitala – navodi se u ovom izvješću.

Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje u prošloj godini u Federaciji BiH iznosili su više od 249.137.000 KM, dok su prihodi za Fond solidarnosti iz proračuna FBiH za 2025. godinu planirani u iznosu od 70.000.000 maraka, što predstavlja tek 28 posto sredstava koja su trebala biti isplaćena iz proračuna sukladno Zakonu o zdravstvenom osiguranju.

Iako je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH poduzeo aktivnosti prema Federalnom ministarstvu zdravstva i Vladi, vezano za osiguranje potrebnog iznosa sredstava iz proračuna za financiranje Fonda solidarnosti, ni u prošloj godini nisu osigurana sredstva za njegovo financiranje kako je to zakonom propisano, navodi se u novom izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH o radu Federalnog zavoda u 2025. godini.

– Prihodi od doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje iznosili su 249.137.307 KM, dok su prihodi iz proračuna FBiH za Fond solidarnosti u prošloj godini iznosili 58.333.333 marke. Na dan bilance na kratkoročnim vremenskim razgraničenjima vodi se 11.666.669 KM koje se odnose na tranše za mjesec studeni i prosinac 2025. godine, a koje Vlada FBiH nije isplatila do okončanja revizije – naglasili su revizori.

Zastupnički dom FBiH u siječnju je usvojio proračun FBiH za 2026. godinu u kojem je za Fond solidarnosti predviđeno 80.000.000 KM.

Na sjednici je usvojen i amandman zastupnika SBiH Admira Čavalića kojim se u proračunu predviđa još 20 milijuna KM za Fond solidarnosti za onkološke pacijente.

Iako je proračun Fonda solidarnosti povećan u odnosu na prethodne godine, još je daleko od zakonom propisanog iznosa koji bi pridonio potpunom zatvaranju lista čekanja onkoloških pacijenata na lijekove.

Time je Vlada FBiH prekršila članak 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prema kojem je dužna svake godine uplatiti u Fond solidarnosti isti iznos prikupljenih i uplaćenih sredstava po osnovu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Primjerice, samo prošle godine, prema izvješću revizora, Federalna vlada je od pacijenata uzela više od 179 milijuna KM, plus još dvije tranše u iznosu većem od 11 milijuna maraka za studeni i prosinac 2025. godine, koje, kako su naglasili revizori, Vlada FBiH nije isplatila do okončanja revizije.

Zločini i incidenti iz mržnje u Španjolskoj porasli su na rekordnu razinu u 2025. godini, što je povećanje od 23,6 posto u usporedbi s prethodnom godinom, navodi se u izvješću Ministarstva unutarnjih poslova, prenosi Anadolija.

Izvješće koje je predstavio ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska zabilježilo je 2417 zločina i incidenata iz mržnje, najveći broj otkako je Španjolska počela prikupljati podatke 2014. godine.

Zločini povezani s rasizmom i ksenofobijom i dalje su najčešća kategorija, s 934 incidenta, što je porast od 16,1 posto u usporedbi s 2024. Kaznena djela temeljena na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu druga su po važnosti s 571 slučajem, a slijede ih zločini povezani s ideologijom s 241 incidentom, što je povećanje od 64 posto.

Najveći porast zabilježen je kod islamofobnih zločina iz mržnje, koji su porasli za 133 posto, slijede zločini iz mržnje temeljeni na invaliditetu, koji su porasli za 90 posto, te antisemitski incidenti, koji su porasli za 86,5 posto.

Izvješće je objavilo porast od 450 posto islamofobnih djela počinjenih online.

Prijetnje i napadi bili su najčešći prekršaji, 446, odnosno 441 slučaj, a slijede promicanje diskriminacije, oštećenje imovine, vrijeđanje i ponižavajuće postupanje.

Prema izvješću, vlasti su 2024. godine riješile 65,6 posto zabilježenih incidenata i priveli ili istražili 1018 osoba, što je 12,5 posto više nego 2024. godine.

Izvješće također ukazuje na sve veće sudjelovanje maloljetnika u zločinima iz mržnje. Broj maloljetnih žrtava povećao se za 17 posto, dok je broj maloljetnika koji su identificirani kao počinitelji veći za gotovo 20 posto.

Među stranim žrtvama, marokanski državljani predstavljaju najveću skupinu, čineći deset posto svih zabilježenih viktimizacija, a slijede ih Kolumbijci s 4,3 posto.

Melilla bilježi najveću stopu zločina iz mržnje na 100.000 stanovnika, ispred Navarre i Ceute.

Visoki predstavnik Christian Schmidt pripremio je izvješće o BiH koje će biti predstavljeno na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja će se održati 12. svibnja. Izvješće se odnosi na razdoblje od 16. listopada prošle do 15. travnja ove godine.

Uz već učestale probleme, koji se spominju u svakom izvješću, osvrnuo se i na pitanja trećeg entiteta, secesionizma i državne imovine.

Na samom početku izvješća visoki predstavnik sigurnosnu situaciju u BiH ocjenjuje stabilnom, ali krhkom, te ističe ulogu snaga EUFOR-a.

Naveo je da je politika međunarodne zajednice u proteklom razdoblju bila usmjerena na preuzimanje odgovornosti domaćih političkih aktera, koji nisu odustali od dosadašnjih stavova i uključili se u konstruktivan dijalog.

Istaknuo je da nema pomaka na putu BiH ka EU, kao ni u rješavanju državne imovine, koja je, kako je naveo, velika prepreka ekonomskom razvoju.

– Ostajem uvjerenja da je hitno potrebno stvoriti uvjete za korištenje državne imovine u javno-razvojne svrhe.

Situacija u kojoj su investicijski projekti koji se odnose na državnu imovinu pravno nemogući ili zahtijevaju javne vlasti spremne ignorirati zakon nije održiva – istaknuo je i dodao da je Federacija BiH najveća žrtva jer nema rješenja koje bi zadovoljilo principe koje je utvrdio Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Osvrnuo se i na blokade na državnoj razini vlasti, točnije u Domu naroda PSBiH, gdje su SNSD i HDZ BiH srušili kvorum za održavanje sjednica, zbog čega su na čekanju zakoni koje je ranije usvojio Zastupnički dom PSBiH.

On kaže da rukovodstvo entiteta RS i dalje osporava teritorijalni integritet BiH i da nastavlja da koristi konfrontirajuću retoriku prema Bošnjacima.

Schmidt smatra da se blokadama prebacuju odgovornosti na niže razine vlasti s ciljem da se pokaže da BiH nije održiva država.

Kazao je i da dužnosnici RS-a još uvijek ne žele imenovati suce Ustavnog suda BiH i odbacuju njegove odluke, čime se dovodi u pitanje spremnost za djelovanje u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir.

Dodaje da je proteklo razdoblje obilježila prividna deeskalacija vlasti u RS-u.

– Izvanredni izbori za predsjednika RS-a i dva reizbora Vlade Save Minića, dok je Milorad Dodik kao lider SNSD-a nastavio obnašati de facto političku vlast i utjecati na rad Vlade RS-a.

Zabilježen je i pojačan angažman s međunarodnim akterima na različitim razinama te kroz formalne i neformalne kanale – istaknuo je.

Govoreći o Dodikovoj retorici protiv Bošnjaka, rekao je da je to dio njegove šire političke strategije delegitimizacije Bošnjaka, dok BiH prikazuje kao nemoguću državu.

Naveo je pet ključnih elemenata Dodikovih izjava, a to su islamizacija srpskih prostora, etnička propaganda temeljena na ratnim narativima, politička delegitimizacija Bošnjaka, prikazivanje Bošnjaka kao sigurnosne prijetnje te tvrdnje da je BiH propala država.

Posebno se osvrnuo na prošlomjesečne izjave Milorada Dodika iz Donje Gradinje, kao dokaz povratka eksplicitnih secesionističkih narativa. Podsjetimo, Dodik je tada situaciju u RS-u predstavio kao privremenu fazu ka trajnom državnom savezu sa Srbijom.

– Opisivanjem secesije kao moralnog i sigurnosnog imperativa, uz česta spominjanja „jednog jedinstvenog srpskog naroda“, naglašava se nastojanje da se država Bosna i Hercegovina delegitimizira i prikaže kao inherentna prijetnja srpskom narodu.

Ako se ovaj smjer nastavi, to bi značilo da politički zastoj u BiH nadilazi politička ili pravna pitanja – napisao je Schmidt.

Istaknuo je i da je nedavna rasprava o uspostavi trećeg entiteta otkrila osjetljivost napada na ustavni poredak i pokušaja daljnje etničke podjele BiH, a da se sve to radi pod izlikom da je BiH područje sukoba civilizacija, gdje je kršćanstvo navodno bilo na udaru radikalnog islama.

Kazao je da se takvim izjavama pokušava urušiti multietnički karakter Bosne i Hercegovine i perspektiva pomirenja.

Visoki predstavnik u BiH osvrnuo se i na činjenicu da je u Banjoj Luci otvoren Mađarski centar za borbu protiv terorizma, kao rezultat suradnje MUP-a RS-a i mađarskih vlasti. Podsjeća da je osnivanje temeljeno na dva memoranduma nastala u periodu dok je postojala tjeralica za hapšenje visokih dužnosnika RS-a.

U izvješću se ističe da entiteti mogu sklapati sporazume s državama, ali da je za to potrebna suglasnost Parlamentarne skupštine BiH.

Visoki predstavnik je također podsjetio da su određene odredbe Zakona o policiji i unutarnjim poslovima RS-a proglašene neustavnim.

Što se tiče prijevremenih izbora za predsjednika RS-a, Šmit je rekao da su oni pokazali slabosti po pitanju izbornog integriteta.

Kazao je da se to pokazalo kroz legitimiranje birača, lažno predstavljanje i glasovanje bez valjanih dokumenata, zbog čega su izbori ponovljeni na brojnim biračkim mjestima.

Također smatra da potpora bh. vlasti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH nije dovoljna.

Schmidt kao veliki problem vidi to što su političke elite usmjerene na kontrolu institucija, a ne na proces reformi. Zbog toga smatra da je korupcija duboko ukorijenjena.

Kazao je da SNSD-ov ministar financija Srđan Amidžić, u svojstvu predsjedatelja Upravnog odbora BiH, nije sazvao niti jednu redovnu sjednicu te da RS već tri godine blokira usklađivanje koeficijenata raspodjele neizravnih poreza, a šteta za FBiH je oko 120 milijuna KM.

Podsjetio je da još uvijek nisu riješena pitanja institucija od kulturnog značaja, kao ni BHRT-a, zbog čega su u velikim financijskim problemima.

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Sarajeva, koja je danas prekinuta zbog neusvajanja dnevnog reda, mogli su se čuti skandalozni podaci vezani uz financijski izvještaj za Javni doček 2026. godine.

Gradski vijećnik iz SDA Armin Buljugić rekao je da je sramota da se ovako važan izvještaj gradskim vijećnicima dostavlja na jednom papiru i sa tabelom napravljenom u Wordu.

– Ne, nije parodija. Iako izgleda nevjerojatno, priložena tablica izrađena u Wordu je “financijsko izvješće” za Javni doček Nove 2026. godine.

Gradsko vijeće jučer je dobilo ovu jednu A4 stranicu, a već danas se očekivalo da ćemo na temelju tog jednog papira raspravljati o utrošku čak 700.000 KM. Među ostalim, zbog toga je danas skinut dnevni red sjednice.

Klub SDA je od samog početka upozoravao na niz nepravilnosti u vezi s organizacijom Javnog prijema. Podsjećam da je natječaj za Novu godinu ponovljen četiri puta, što samo po sebi dovoljno govori o ozbiljnosti problema.

Bahatost je pratila cijeli ovaj proces, ali je svoj vrhunac doživjela upravo ovom “prijavom”. Nisu se niti potrudili zbrojiti iznose niti uskladiti očito nerealne stavke s ukupnom brojkom koju su navodili.

Prema dostavljenoj informaciji potrošeno je 545.000 KM, dok se u izvješću navodi iznos od 600.000 KM. Nadrealno – rekao je Buljugić.

Ovakav pristup, kako ističe, predstavlja neviđenu bahatost i ozbiljno upućuje na sumnju u nezakonito trošenje javnog novca.

– Stoga ne čudi što trenutno nema većine u Gradskom vijeću. Postoji samo gradonačelnik bez mandata i bez većine, koji netransparentno troši javni novac i vjeruje da za to neće odgovarati.

Klub SDA će sve uočene nepravilnosti, kao i do sada, prijaviti nadležnim organima, jer želimo stati u kraj anarhiji koja trenutno vlada u Gradu Sarajevu – kazao je Buljugić.

Samo 13 zemalja u svijetu udiše zrak koji se smatra sigurnim, a kvaliteta zraka se globalno pogoršava, uglavnom zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Pokazalo je to novo Svjetsko izvješće o kvaliteti zraka za 2025. godinu koje je objavila švicarska tvrtka za praćenje onečišćenja IQAir nakon analize podataka iz 9446 gradova u 143 zemlje i teritorija. Euronews.

Izvješće je pokazalo da se kvaliteta zraka globalno pogoršava, pri čemu samo 14 posto svjetskih gradova ima zrak koji je siguran za disanje, što je pad u odnosu na 17 posto prethodne godine.

Glavni uzroci su klimatske promjene izazvane čovjekom, posebice dim od šumskih požara, pješčanih oluja i drugih ekstremnih vremenskih uvjeta potaknutih izgaranjem fosilnih goriva.

Prošla, 2025. godina bila je rekordna po šumskim požarima u Europskoj uniji, koji su uništili farme, šume i domove, a ekstremni vremenski uvjeti prouzročili su najmanje 43 milijarde eura ekonomskih gubitaka diljem kontinenta.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) postavlja sigurne granice za čestice PM2,5 zbog zdravstvenih rizika. Riječ je o česticama manjim od 2,5 mikrometra koje mogu prodrijeti duboko u pluća i ući u krvotok, a povezuju se s bolestima dišnog i kardiovaskularnog sustava te dugotrajnim bolestima poput raka.

U Europi samo Andora, Estonija i Island ispunjavaju godišnju smjernicu Svjetske zdravstvene organizacije za PM2,5 čestice, koja iznosi pet mikrograma po kubnom metru (µg/m³).

One su među samo 13 zemalja i teritorija u svijetu koje su unutar sigurnih granica, a ostale su Australija, Barbados, Bermuda, Francuska Polinezija, Grenada, Nova Kaledonija, Panama, Portoriko, Réunion i Američki Djevičanski Otoci.

To znači da 130 od 143 obuhvaćene zemlje, ili 91 posto, ne ispunjava sigurnosne smjernice.

Pet najzagađenijih zemalja na svijetu su Pakistan (67,3 µg/m³), Bangladeš (66,1 µg/m³), Tadžikistan (57,3 µg/m³), Čad (53,6 µg/m³) i Demokratska Republika Kongo (50,2 µg/m³). Svi 25 najzagađenijih gradova na svijetu nalaze se u Indiji, Pakistanu i Kini.

Nezavidno prvo mjesto zauzima Loni u sjevernoj indijskoj državi Uttar Pradesh s prosječnom godišnjom koncentracijom čestica PM2.5 od 112,5 µg/m³, što je više od 22 puta više od preporuke WHO-a. S druge strane, najmanje zagađeno mjesto na listi je Nieuwoudtville u Južnoj Africi.

Tijekom 2025. godine 23 zemlje u Europi zabilježile su porast prosječne godišnje koncentracije PM2,5 čestica, dok je njih 18 zabilježilo pad. Onečišćenje je poraslo za više od 30 posto u Švicarskoj i Grčkoj zbog dima od šumskih požara iz Sjeverne Amerike i saharske prašine iz Afrike.

Prošlog četvrtka (19. ožujka), služba Europske unije za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS) upozorila je na visoke razine onečišćenja u Europi, potaknute sezonskim emisijama amonijaka iz poljoprivrednih gnojiva, rastućim koncentracijama peludi i stabilnim vremenskim uvjetima.

Copernicus je dodao da pozadinsko onečišćenje izgaranjem fosilnih goriva, posebno u dijelovima istočne Europe i na Balkanu, također dosljedno pridonosi lošoj kvaliteti zraka.

Sjećanje na seksualno zlostavljanje palicom još uvijek proganja Tamera Qarmuta iz Beit Lahije u sjevernom Pojasu Gaze.

Njegovo svjedočanstvo jedno je od mnogih koje je prikupila izraelska organizacija za ljudska prava B’Tselem i objavila u izvješću pod naslovom “Živjeti pakao”, koje je dopuna ranijeg izvješća “Dobrodošli u pakao” iz kolovoza 2024. godine i sadrži 21 novo svjedočanstvo Palestinaca o uvjetima u izraelskim zatvorima i pritvorskim centrima. Deutsche Welle.

– Izraelski zatvori pretvorili su se u mrežu logora za mučenje – rekao je Yuli Novak, izvršni direktor B’Tselema.

U izvješću se navodi da Izrael nastavlja svoju sustavnu, institucionaliziranu politiku mučenja i zlostavljanja palestinskih zatvorenika, koju odobravaju i podržavaju politički sustav, pravosudni sustav, mediji i, naravno, same zatvorske vlasti, koje se otvoreno hvale mučnim uvjetima u kojima se drže palestinski zatvorenici.

Izraelska zatvorska služba (IPS), koja upravlja s 30 civilnih zatvora, kategorički je odbacila optužbe.

Prema posljednjem izvješću IPS-a iz rujna 2025., u zatvorima je bilo 10.863 Palestinaca klasificiranih kao sigurnosni zatvorenici.

Među njima je 3.521 administrativni pritvorenik, bez suđenja zatvoren, te 2.623 ilegalna borca, koji se drže bez statusa ratnog zarobljenika.

Osim toga, 3.227 osoba su sigurnosno pritvorene osobe protiv kojih se vode postupci, dok su preostalih 1.492 sigurnosno osuđene osobe s izrečenim kaznama.

Tijekom velike razmjene zarobljenika 13. listopada 2025., u sklopu sporazuma o prekidu vatre kojim je zaustavljen gotovo dvogodišnji rat u Gazi, oslobođeno je gotovo 2000 Palestinaca, uključujući 41-godišnjeg Tamera Qarmuta.

Istovremeno je oslobođeno 20 preživjelih izraelskih talaca koje je Hamas držao od napada 7. listopada 2023. godine.

Unatoč razmjeni, broj palestinskih zatvorenika i dalje je veći nego u rujnu 2023., kada ih je bilo 4.935, napominje B’Tselem.

Osim civilnih zatvora, Izraelske obrambene snage (IDF) također upravljaju s četiri vojna pritvorska objekta.

Posebno je u središtu optužbi Sde Teiman, vojni objekt u pustinji Negev, čiji su dijelovi nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. pretvoreni u internacijski logor.

Tamo su Palestinci klasificirani kao “nezakoniti borci” pritvoreni prema zakonu koji dopušta vojsci da drži osumnjičenike 45 dana bez naloga, a nekima i do 90 dana bez prava na odvjetnika.

– Proživio sam najteže dane u životu u pogonu Sde Teiman. Još uvijek patim od teške traume. Držali su me golog, a vojnici su pustili pse da me napadnu. Tukli su mi penis, vezali ga plastičnom uzicom i uzrokovali da natekne i prokrvari – ispričao je za B’Tselem Palestinac koji je želio ostati anoniman.

Muhammad al-Mishwakhi, 45, izvijestio je da su zatvorenici “jedva bili dopušteni da se istuširaju, a kada su to učinili, to je trajalo samo dvije minute” te da nisu mijenjali svoje trenirke više od dva mjeseca.

IDF je rekao da ne može komentirati pojedinačne slučajeve bez poznavanja cijele pozadine, ali je naglasio da vojnici djeluju u skladu sa zakonom i da se pritužbe prosljeđuju nadležnim tijelima.

Prema istrazi nevladine organizacije Action on Armed Violence iz kolovoza 2025., 88 posto izraelskih istraga o navodima o zlostavljanju je zastalo ili je zatvoreno bez nalaza.

Jane Kinninmont, direktorica Ujedinjenih naroda – Ujedinjeno Kraljevstvo (UNA-UK), smatra da je to obrazac.

– Kada je riječ o zlostavljanju u zatvorima, nerijetko se događa da vlasti prvo sve negiraju, a onda kažu da je to problem nekolicine nižerangiranih službenika – rekao je Kinninmont, dodavši da se takvo ponašanje “prečesto tolerira ili čak potiče s vrha”.

On smatra da je za izraelsku vladu “dehumanizacija strateški korisna jer pomaže opravdati podjarmljivanje drugog naroda”.

Vladine stavove ilustrira i objava Itamara Ben-Gvira, krajnje desnog ministra nacionalne sigurnosti, koji je u srpnju 2024. napisao da je jedan od njegovih ciljeva “pogoršati uvjete za teroriste u zatvorima i smanjiti njihova prava na minimum propisan zakonom”.

Organizacije za ljudska prava također su upozorile na kontroverzni prijedlog zakona o smrtnoj kazni za teroriste o kojem se raspravlja u izraelskom parlamentu, a kojim bi se okončalo de facto ukidanje smrtne kazne.

– Itamar Ben-Gvir pokušao je progurati zakon o smrtnoj kazni početkom 2023. godine, ali sada to uzima maha – rekla je Milena Ansari iz Human Rights Watcha.

Prema B’Tselemu, najmanje 84 palestinskih zatvorenika i pritvorenika umrlo je u izraelskim zatvorima od 7. listopada 2023. godine.

– Svjedočanstva koja je dokumentirao B’Tselem su zastrašujuća, ali u potpunosti u skladu s vlastitim istraživanjem Human Rights Watcha – rekao je Ansari.

Dodala je da se zlostavljanja “ne čine izoliranim incidentima, već dijelom šireg obrasca”, te upozorila da je ono što je viđeno vjerojatno samo “djelomična slika, jer su izraelske vlasti blokirale neovisno praćenje”, uključujući Međunarodni odbor Crvenog križa.

Kina je vjerojatno postavila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila u svoja tri polja silosa i pritom pokazuje nezainteresiranost za pregovore o kontroli naoružanja, navode svjetske agencije.

Podaci dolaze iz nacrta Pentagonovog izvješća koje naglašava rastuće vojne ambicije Pekinga.

Kina brzo širi i modernizira svoj arsenal oružja brže od bilo koje druge nuklearne sile.

Peking je izvješće o vojnoj izgradnji opisao kao pokušaj da se “okleveta Kina i namjerno zavede međunarodna zajednica”.

Prošli je mjesec američki predsjednik Donald Trump rekao da možda radi na planu denuklearizacije s Kinom i Rusijom.

Međutim, u nacrtu izvješća Pentagona stoji da Peking nije pokazao interes za takve inicijative.

– Još uvijek ne vidimo interes Pekinga za provedbu takvih mjera ili opsežnijih rasprava o kontroli naoružanja – stoji u izvješću.

U izvješću se precizira da je Kina vjerojatno postavila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila DF-31 na čvrsto gorivo u poljima silosa blizu granice s Mongolijom.

Iako je Pentagon ranije izvijestio o postojanju ovih polja, ovo je prvi put da je prijavljen broj raspoređenih projektila.

Prema izvješću, kineska zaliha nuklearnih bojevih glava 2024. godine brojala je nešto više od 600 bojevih glava, što odražava “sporiju stopu proizvodnje u usporedbi s prethodnim godinama”.

Međutim, dodaje se da je kinesko nuklearno širenje u tijeku i da se predviđa da će imati više od 1000 bojevih glava do 2030.

Kina, sa svoje strane, tvrdi da se pridržava “strategije nuklearne samoobrane i provodi politiku zabrane prve uporabe”.

Peking usavršava svoje vojne opcije za zauzimanje Tajvana “brutalnom silom”, navodi se u izvješću, dodajući da bi jedna od opcija mogla uključivati ​​napade na ciljeve 1500 do 2000 nautičkih milja od Kine.

“U dovoljnoj mjeri, ovi udari mogli bi ozbiljno izazvati i poremetiti američku prisutnost u ili oko sukoba u azijsko-pacifičkoj regiji”, stoji u izvješću.