Povjerenstvo za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine javno će saslušati ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića (SNSD) u vezi s načinom trošenja sredstava tekuće proračunske rezerve, te predstavnike institucija Bosne i Hercegovine kojima su ova sredstva dodijeljena, Miru Pekić, zamjenicu predsjedavajućeg ovog povjerenstva i predstavnika PDP u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kazali su za Faktor.

– Ministar Amidžić je odgovoran za ispunjavanje uvjeta sadašnjih korisnika pričuve. Iako kaže da postupa po zahtjevima, mislim da mora kontrolirati zakonitost. Iz tekuće pričuve dali su 1,5 milijuna KM za nabavku dezinfekcije na graničnim prijelazima, 1,5 milijuna KM za neke ugovorne obveze. Pa tekuća pričuva služi za hitne i nepredviđene slučajeve, a njima se popravlja proračun tamo gdje nije dobro planiran.

Dali su po 1.000 KM iz tekuće pričuve za sve uposlene u institucijama BiH, a garantiram da su te institucije, barem većina, imale vlastita sredstva za isplatu ove jednokratne pomoći. To nije namjena proračunske rezerve – rekao je Pekić.

Kazala je da Komisiju zanima koja je pravna osnova za dodjelu novca, odnosno ispunjavanje takvih zahtjeva.

– Koristi li se tekuća pričuva za nepredviđene stvari ili za popravak proračuna tamo gdje nije dobro isplaniran ili dogovoren. To je također igranje sa Saborom. Izvješća o tekućoj pričuvi samo prolaze kroz Sabor, primaju se na znanje, formalno, a revizija je prema njima blaga – dodao je Pekić.

Naglasila je da je u 2023. godini iz tekuće pričuve različitim neprofitnim organizacijama raspoređeno 3,5 milijuna KM.

– Išao sam ih tražiti u Bosanski Brod. Nema ih. Oni koriste taj novac pred izbore, a toliko je onih kojima je stvarno potreban. Bilo je požara, poplava. Za katastrofalne poplave koje su pogodile Jablanicu, Konjic, Fojnicu, Kiseljak i Kreševo ​​nije bilo puno, a novac se daje proračunskim institucijama – komentirao je Pekić.

Datum javne rasprave još nije određen. Pekić smatra da bi to moglo biti već ovaj mjesec, ili ne do kraja mandata.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine priopćio je da je obustavljanjem istrage u slučaju Pandora nakon više od devet godina ozbiljno narušeno povjerenje javnosti u učinkovitost pravosudnih institucija u procesuiranju djela visoke korupcije.

Stoga Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine dostavlja izvještaj Komisije za borbu protiv korupcije na dalje postupanje, s obzirom da postupajući tužitelj nije Tužiteljstvu BiH kao zakonskom zastupniku oštećenog dostavio naredbu o obustavi istrage.

Ovo je jedan od četiri zaključka koje je danas donijelo Povjerenstvo za antikorupciju Zastupničkog doma, nakon održanih javnih rasprava o navodima jednog od sindikata Uprave za neizravno oporezivanje BiH o korupciji.

Saslušani su predstavnici Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika UNO, rukovodstvo UNOBiH uključujući bivšeg direktora, predstavnici Tužiteljstva BiH, rukovodstva Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i tužitelj Tužiteljstva BiH Džermin Pašić.

– Zastupnički dom poziva Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) da preispita razloge za obustavu istraga i izdavanje naredbi o neprovođenju istraga u predmetima koji se odnose na rad UIOBiH od 2014. godine do danas.

Zastupnički dom zadužuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da u roku od 90 dana predloži izmjene zakonskih rješenja u cilju jačanja zaštite osoba koje prijavljuju korupciju i sprječavanja svih oblika odmazde prema osobama koje prijavljuju korupciju.

Zastupnički dom PSBiH izražava ozbiljnu zabrinutost zbog navoda iznesenih tijekom javne rasprave koji ukazuju na moguće sustavne slabosti u otkrivanju, procesuiranju i sankcioniranju korupcije u institucijama BiH – usvojeni su ostali zaključci.

Povjerenstvo za antikorupciju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) održalo je danas nastavak javne rasprave o načinu i kriterijima za akreditaciju, kao i načinu kontrole akreditiranih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

Povjerenstvo je danas saslušalo direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine Enesa Hašića i člana Upravnog odbora Agencije i vlasnika Europskog sveučilišta Kallos iz Tuzle Nedeljka Stankovića.

Bilo je riječi o zakonskim odredbama koje reguliraju akreditaciju visokoškolskih ustanova, kao i postupak licenciranja pojedinih studijskih grupa na visokoškolskim ustanovama, s posebnim osvrtom na Europsko sveučilište Kallos u Tuzli.

Iako pozvana, vršiteljica dužnosti rektora Europskog sveučilišta Kallos u Tuzli Anka Bulajić danas se nije odazvala ročištu. S tim u vezi, Povjerenstvo je odlučilo uputiti novi poziv rektoru Bulajiću na javnu raspravu.

Javnu raspravu o ovoj temi Povjerenstvo za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma PSBiH nastavit će, kako je najavljeno, sljedećeg tjedna, priopćeno je iz PSBiH.

Antikorupcijska komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zakazala je za ponedjeljak, 25. svibnja, javno saslušanje rukovodstva i Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH i vd rektorice Europskog sveučilišta Kallos Tuzla Anke Bulatović.

Novinari i istraživači Anisa Mahmutović i Adis Mujdanović ranije su javno saslušani povodom informacija o procedurama i kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

Ukazali su na određene nepravilnosti u radu pojedinih privatnih sveučilišta, povezanost s političkim strukturama, kao i nerad nadležnih, prije svega Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine.

Tijekom prezentacije istaknute su i ozbiljne sumnje u zlouporabe i korupciju pri zapošljavanju u javnom sektoru, uključujući i moguće korištenje spornih diploma stečenih na pojedinim privatnim visokim učilištima.

Ravnatelj Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) Davorin Primorac i zamjenik ravnatelja Tomislav Marinković ponovno se, treći put, nisu pojavili na javnoj raspravi na koju ih je pozvalo Povjerenstvo za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Stoga ova javna rasprava danas nije ni održana.

Zamjenik direktora BHANSA-e Sanjin Hadžiomerović i predsjednica Vijeća BHANSA-e Sanja Škuletić – Malagić odazvali su se pozivu na javnu raspravu pred Komisijom za promet i veze.

Pozvani su bili i Primorac i Marinković, ali prva dva puta nisu došli uz obrazloženje da su na bolovanju.

– Cilj javne rasprave, kako stoji u odluci Povjerenstva, je da se utvrdi zašto rukovodstvo BHANSA-e, suprotno Zakonu o parlamentarnom nadzoru, odbija prisustvovati sjednicama Povjerenstva, te zašto Povjerenstvu ni nakon urgencije nisu dostavljeni traženi materijali o finansijskom poslovanju i zaposlenicima BHANSA-e.

Povjerenstvo je također provjeravalo da li BHANSA postupa u skladu sa Zakonom o BHANSA-i, kao i internim aktima BHANSA-e, te je razmatralo rad i poslovanje BHANSA-e u razdoblju od 1. siječnja 2024. do 26. studenoga 2025. godine – priopćeno je iz Parlamenta BiH.

Povjerenstvo će danas na redovnoj sjednici odlučiti o daljnjim koracima oko nastavka ovog ročišta.

Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmotrio je inicijativu za pokretanje postupka za formiranje Istražnog povjerenstva o stanju u pravosuđu, koju je podnijelo Povjerenstvo za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma, te je odlučio da nije u skladu s Poslovnikom ovog doma.

Odluku je potpisao Marinko Čavara, tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma, piše Detektorna čije pozive, poruke i e-mail upite, kako navode, tjednima ne odgovaraju članovi Kolegije Čavara (HDZ), Denis Zvizdić (NiP) i Darko Babalj (SDS).

U biti, objašnjenje je da se privremena povjerenstva mogu formirati na prijedlog zastupnika, ali ne i povjerenstva u kojima postoje zastupnici.

Edo Kanlić, koordinator Inicijative za praćenje europskih integracija, kazao je kako kao podnositelji inicijative saborskom Povjerenstvu za borbu protiv korupcije nisu bili upoznati s ovakvim ishodom, što smatra dodatno zabrinjavajućim.

– Činjenica da je Kolegij Zastupničkog doma u ovom trenutku, kada su zakoni o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i Sudu Bosne i Hercegovine ključni zakoni na europskom putu BiH, odbio uvrstiti u dnevni red inicijativu kojom se pokreću parlamentarne rasprave o stanju u pravosuđu, govori o odlučnosti vladajućih struktura da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem – kazao je Kanlić.

Inicijativa za praćenje EU integracija, koja predstavlja neformalnu koaliciju organizacija civilnog društva, zatražila je od Povjerenstva za borbu protiv korupcije da hitno pokrene postupak formiranja istražnog povjerenstva o stanju pravosuđa u BiH s jasno definiranim mandatom i rokovima, te da organizira javna saslušanja relevantnih sudionika, što je Povjerenstvo za borbu protiv korupcije jednoglasno usvojilo i proslijedilo Kolegiju.

U Poslovniku Zastupničkog doma stoji da “Dom može svojim zaključkom, na prijedlog zastupnika ili skupine zastupnika, osnovati privremena povjerenstva Doma ili, na prijedlog Doma naroda, privremena zajednička povjerenstva”.

– Ono što nam je zapravo nejasno jest činjenica da je odbijeno nešto što je došlo iz saborskog Povjerenstva za borbu protiv korupcije u kojem sjede predstavnici koji po ovom poslovniku i članku na koji se poziva mogu biti predlagatelji. Ovo je svakako poruka da nema dovoljno angažmana u vodstvu Zastupničkog doma da se razgovara o ozbiljnim problemima i aferama koje potresaju pravosuđe i dodatno urušavaju povjerenje građana u rad pravosuđa, u samom parlamentu – naglasio je Kanlić.

Safet Kešo, član Povjerenstva za borbu protiv korupcije i zastupnik SDA, kazao je za Detektor da Čavara i njegovi koalicijski partneri iz SNSD-a “štite raspored snaga u pravosuđu”.

– Odavno sam svjestan činjenice da je Tužiteljstvo BiH rak-rana cjelokupnog pravosudnog sustava u BiH, a najveću odgovornost za to snosi (glavni tužitelj) Milanko Kajganić. Kada u poodmakloj fazi istrage prebacite tužioca na drugo mjesto iz predmeta, a drugi tužitelj oduzima vrijeme, gubi se momentum i obesmišljava se rad Tužilaštva – rekao je Kešo.

Da postoji potreba za istražnim povjerenstvom pokazuju i posljednja ročišta pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije, ali i događanja unutar pravosuđa.

Ranije smo objavili da je Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužitelja, prošle godine podnio Tužiteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv svog šefa Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u slučaju napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Kajganić ga je premjestio, a potom je premjestio još dvoje tužitelja koji su direktno sudjelovali u postupku protiv njega.

Iz Ureda disciplinskog tužitelja Detektoru su sredinom travnja odgovorili da protiv Kajganića imaju ukupno devet otvorenih predmeta koji su formirani na temelju prijava različitih podnositelja.

Sva parlamentarna saslušanja provedena u proteklom razdoblju pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije opravdavaju inicijativu za formiranje novog istražnog povjerenstva za utvrđivanje stanja u pravosuđu, smatra predstavnik NSZ-a i član Povjerenstva Jasmin Emrić.

– Džermin Pašić je na ročištu iznio vrlo konkretne razloge za temeljitu analizu i ocjenu stanja u pravosuđu. On je na saslušanju kazao da je glavna tužiteljica smjenu donijela suprotno internim aktima Tužiteljstva BiH. Neophodno je brzo postupanje VSTV-a – kazao je Emrić.

Prema njegovim riječima, opći je dojam da je VSTV pasivno.

Kešo kaže kako ga ne čudi veliki broj stegovnih prijava s obzirom na informacije o zlouporabama sustava raspodjele predmeta.

– VSTV ima važne ovlasti i ne koristi ih – smatra Kešo.

Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a, nije želio komentirati ove pritužbe članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije.

Pašić je nedavno na saslušanju pred Povjerenstvom rekao da se prelaskom tužitelja u druge odjele predmeti dodjeljuju drugom tužitelju koji ostaje u tom odjelu, ali da mu treba pola godine da se upozna s predmetom, što utiče na efikasnost. Nadalje je naveo da je tri puta slao pritužbe VSTV-u, te tražio da ga netko sasluša iz pravosudne zajednice, ali nikada nije dobio odgovor.

Iz Tužiteljstva BiH navode da je napravljen veliki broj prijedloga kako bi svi predmeti iz određene oblasti, terorizam, privredni kriminal, korupcija, bili evidentirani i procesuirani u odjelima nadležnim za tu vrstu predmeta.

Učinjeno je to, objašnjavaju, kako bi se uveo red nakon dosadašnje prakse da predmeti iz jedne oblasti budu kod tužitelja u drugom odjelu. Navode i da tužitelji odlaze u mirovinu ili preuzimaju druga radna mjesta u pravosuđu, što zahtijeva preraspodjelu svih predmeta koje su dugovali, a riječ je o stotinama predmeta, kao i potrebu internih premještaja kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje odjela.

Deset udruga žrtava podnijelo je početkom godine VSTV-u zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i razrješenje glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH zbog, kako su naveli, težih povreda službene dužnosti.

U zahtjevu su naveli da se stegovne povrede službene dužnosti glavne tužiteljice ogledaju u ometanju primjene zakona, neopravdanom odugovlačenju poduzimanja predistražnih i istražnih radnji, nepodizanju optužnica za opsadu Sarajeva i druge zločine, povredama dostojanstva žrtava, te neadekvatnom postupanju u slučajevima negiranja zločina, govora mržnje i veličanja rata. kriminalci.

– I dalje smatramo da prvi čovjek Tužiteljstva više ne može obnašati tu funkciju, imajući u vidu sve što se poslije događalo, da njegove kolege imaju ogromne zamjerke na njegov rad. Nalazimo se u Odjelu za ratne zločine. Imamo izmjene Kaznenog zakona koje je donio bivši visoki predstavnik, gdje se počinitelji stavljaju u prvi plan i štite se njihovi interesi, a s druge strane interesi onih koji su stradali. Nemoguće da tužitelj ne može prepoznati mural Ratka Mladića, nemoguće je da imate njegovu spomen ploču na Vracama – rekao je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Kanlić je istaknuo kako će se u narednom razdoblju od članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije tražiti da kao predstavnici ili u ime klubova pošalju prijedlog o formiranju novog istražnog povjerenstva. Prema njegovim riječima, formiranju novog povjerenstva koje će utvrditi stanje u pravosuđu treba pristupiti iz više razloga.

– Prvi je donošenje zakona o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine. Ovo bi bila dobra prilika da se kroz rad istražnog povjerenstva detektiraju problemi i da se kroz nove zakone pokušaju riješiti. Drugi problem je loš rad pravosuđa. Čuli smo da je podignuto samo pet optužnica za visoku korupciju, što je poražavajući rezultat s obzirom na percepciju korupcije i probleme o kojima izvještavaju mediji i civilno društvo – rekao je Kanlić.

Antikorupcijska komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zakazala je za ponedjeljak, 11. svibnja, javno saslušanje istraživačkih novinara u Bosni i Hercegovini.

Povjerenstvo za antikorupciju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je u nastavku 25. sjednice, održane 7. travnja 2026. godine, donijelo odluku o provođenju javne rasprave o načinu i kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova, kao i načinu kontrole akreditiranih visokoškolskih ustanova.

Javna rasprava će se održati u dvije sjednice. U prvoj sjednici bit će saslušani Anisa Mahmutović i Adis Mujdanović, novinari istraživači – saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću PSBiH.

Ministar obrane Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Pete Hegseth pojavio se pred Kongresom na svom prvom javnom saslušanju vezanom uz rat protiv Irana, gdje je morao odgovarati na brojna pitanja zastupnika o razlozima, troškovima i ciljevima tog sukoba.

Tijekom saslušanja Pentagon je prvi put javno procijenio da je rat do sada koštao blizu 25 milijardi dolara, uključujući troškove oružja, vojnih operacija i rasporeda snaga.

Ta je brojka potaknula daljnju raspravu o tome koliko će još novca biti potrebno i koliko će sukob dugoročno opteretiti američki proračun.

Zastupnici Demokratske stranke kritizirali su vlast zbog, kako tvrde, nedostatka jasne strategije i plana za izlazak iz rata.

S druge strane, Hegseth je branio vojnu intervenciju, ističući da je cilj spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje te da je američka akcija nužna za sigurnost saveznika u regiji.

Ročište je proteklo u napetoj atmosferi, a u jednom trenutku jedan od prisutnih nazvao je Hegsetha ratnim zločincem.

– Vi ste ratni zločinac i treba vas uhititi. To što radite je odvratno. Američki narod ne želi ići u ovaj rat – vikao je.

Hegseth se pretvarao da ga te riječi nisu pogodile i mirno je otpio gutljaj kave.

Antikorupcijska komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine javno je saslušala tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Džermina Pašića o (ne)postupanju pravosudnih institucija u vezi s navodima o korupciji u Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) od 2014. godine do danas.

Ročište je uslijedilo nakon što su predstavnici Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika UIOBiH iznijeli optužbe za kriminal i korupciju od 2014. godine i akciju “Pandora”, koja je, kako tvrde u sindikatu, propala upravo zbog korupcije i trgovine utjecajem. Sindikat je naveo da su od 54 osumnjičena (36 carinika) na kraju osuđeni samo bivši direktor UIO Kemal Čaušević i vlasnici dvije uvozne firme, te da su neki tada uhićeni i nastavili u UIO, neki su napredovali i nisu snosili nikakve posljedice.

Pašić je na ročište pozvan jer je bio zamjenik glavne tužiteljice i načelnik Odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju.

No, rasprava je u jednom trenutku krenula u pravcu Pašićeve prijave protiv glavnog tužitelja Milanka Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović koju je podnio u studenom prošle godine zbog vođenja slučaja napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.

Pašić je smijenjen s mjesta šefa Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH i prebačen u Odjel za ratne zločine, o čemu je danas govorio.

Premještene su i njegove kolegice Elvira Stanojlović, koja je radila na prijavi koju je podnio Pašić, te Ćazim Hasanspahić, koji je saslušan kao svjedok u postupku protiv Kajganića.

Pašić je rekao da je njegov premještaj kršenje pravilnika jer se nije pitalo za mišljenje svih koji su trebali biti pitani.

– Transfer mora biti opravdan. Znate što piše – radio je na slučajevima ratnih zločina. Moji kolege su u jednoj rečenici naveli zašto. Bez konzultacija sa zamjenikom glavnog tužioca, šefovima odjela. Elvira Stanojlović radila je na prijavi koju sam podnio protiv glavne tužiteljice i slučaju Vila na Dedinju, u kojem je, inače, trebala biti donesena tužiteljska odluka.

Da kažem i ovo, ako sam već potpuno otvoren, i mogu snositi neke posljedice. Kolega Ćazim Hasanspahić proširio je novu temu napada na ustavni poredak ove zemlje. Odlukom o preraspodjeli te tužiteljice završio je s Vedranom Mijovićem kao vd tužiteljicom kao novim subjektom napada na ustavni poredak – istaknuo je Pašić.

Kazao je da zna i motive premještaja te ponovio da je to “reakcija na moje postupanje sukladno Zakonu o kaznenom postupku” gdje je prijavio određene nezakonite radnje Kajganića.

– Svako neslaganje s iznesenim mišljenjem glavne tužiteljice posljedično je stegovno odgovorno. Ima nekoliko kolega koji ne smiju ništa reći jer im slijedi isti scenarij – dodao je Pašić.

Kazao je i da glavna tužiteljica ovim premještajima direktno utječe na postupak protiv njega.

Kritizirao je i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine.

– Sve je prijavljeno. Mjesto zamjenika glavnog tužioca mora zaslužiti da ga barem poslušate. Svima odgovara zavjet šutnje u kojem nećete govoriti o problemima u pravosuđu – zaključio je Pašić.

Naveo je i da je VSTV kontrolor, te da su godinama pod političkim utjecajem.

Safet Kešo, član Povjerenstva za borbu protiv korupcije, ocijenio je da danas imamo “pandoru” u svakom segmentu, kao i da CMS sistem dodjele predmeta postaje institucionalizirani oblik zloupotrebe glavnog tužioca ili sistema, “i to je vrlo zahvalna situacija za one koji se bave kriminalom i napadima na ustavni poredak”.

Govoreći o radu, napomenuo je da su njegovi kolege koji svake četiri godine uđu u sudnicu kako bi dokazali složen slučaj jednako cijenjeni kao i oni koji nikada nisu ušli u sudnicu.

Član Povjerenstva Jasmin Emrić naveo je da mu je sada jasno zašto Kajganić nije zadovoljan što je Pašić došao na saslušanje, pojasnivši da je Kajganić poslao dopis u kojem je, između ostalog, naveo da saslušanje Pašića ne može dati odgovore na pitanja Povjerenstva u vezi s UIO jer on nije radio na tom predmetu.

– Ovo mi je stvorilo sliku i jasno je zašto se pokušalo osporiti vaš sluh – dodao je Emrić.

O akciji “Pandora” i optužbama za korupciju u UIO, zbog čega je i zakazano ročište, Pašić je kazao da može govoriti samo iz iskustva iz drugih predmeta na kojima je radio.

Među ostalim, članovima saborskog odbora poručio je da je nedopustivo da nisu dovoljno informirani, da im se ne daju tužiteljske odluke.

Na konstataciju članova Komisije za borbu protiv korupcije da Kemal Čaušević nije mogao sam učiniti ono za što je osuđen, pa kako je moguće obustaviti istragu protiv svih ostalih, Pašić je rekao da se slaže da je to nemoguće učiniti samo pojedinac, a da se ne uključe drugi službenici UNO koji su bili na terenu i mogli djelovati ili ne djelovati.

Općenito je rekao da je neprihvatljivo da se istrage vode dok su (ti) ljudi na funkcijama.

– Danas, vi i ja, u razgovoru s ljudima koji su iz sfere gospodarskih poslova, čut ćete da postoje različiti kriteriji u postupanju prema njima u odnosu na odgovorne osobe i druge pravne osobe. A u javnom diskursu imate narativ nejednakog tretmana. Sličnim oblicima korupcije (poput Pandore) nije stalo na kraj jer Tužiteljstvo i druge institucije koje bi se njima trebale baviti ne funkcioniraju na način na koji su utemeljene – ocijenio je, između ostalog, Pašić.

Kazao je da je žalosno da sustav ovisi o pojedincu.

Komisija za antikorupciju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) zakazala je javno saslušanje tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Džermina Pašića za ponedjeljak, 27. travnja 2026. godine u 13 sati.

Povjerenstvo je na nastavku 25. sjednice, održanoj 04.07. 2026. godine, donijela je odluku o pozivanju tužitelja Tužiteljstva BiH Džermina Pašića, koji je obavljao poslove zamjenika glavnog tužitelja i šefa Posebnog odjela Tužiteljstva BiH za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju, na javnu raspravu u vezi s radom Uprave za neizravno oporezivanje BiH, s posebnim osvrtom na postupanje pravosudnih institucija u predmetima po osnovu sumnje na korupciju od 2014. godine do danas, priopćeno je iz Parlamenta BiH.