Vijeće ministara BiH usvojilo je na današnjoj sjednici Prijedlog odluke o ratifikaciji Ugovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o izgradnji Južnog interkonektivnog plinovoda, potvrdio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.

Prijedlog odluke, čiji je predlagač Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, bit će upućen u daljnju proceduru ratifikacije.

Ugovor o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su 28. travnja u Dubrovniku predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković na summitu Inicijative triju mora.

Projektom je predviđeno povezivanje plinskih sustava dviju država na pravcu Split – Zagvozd u Hrvatskoj i Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik u Bosni i Hercegovini.

Predviđen je i pravac od Posušja preko Gruda i Širokog Brijega do Mostara, s odvojcima za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, kao i dodatni pravac Kladanj – Tuzla.

Južna interkonekcija trebala bi Bosni i Hercegovini osigurati novu rutu i izvor opskrbe prirodnim plinom preko Hrvatske, čime bi se povećala energetska sigurnost zemlje i smanjila ovisnost o postojećem opskrbnom pravcu.

Nakon što Vijeće ministara utvrdi prijedlog odluke o ratifikaciji, Ministarstvo vanjskih poslova dostavlja ga Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Predsjedništvo potom traži prethodnu suglasnost Parlamentarne skupštine BiH za ratifikaciju međunarodnog ugovora.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda „Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine“.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je novinarima nakon sjednice da je to proces koji traje.

– Naša stranka nije bila za tu opciju, iako je sve isto kao i prije. Ovih dana, pogotovo ovih dana, nakon što je cijena Gazproma porasla za 14,2 posto, vidimo da nam je ta diverzifikacija jako važna, da su nam potrebni drugi izvori. I dalje smatram da je to vrlo važan infrastrukturni projekt koji ćemo podržati bez ikakvih opcija koje mogu štetiti interesima države Bosne i Hercegovine, posebno pitanje državne imovine za koju mislim da je pod kontrolom – rekao je Konaković.

Nema, dodao je, nikakvih najava da bi se nešto štetno dogodilo zbog ovog projekta. Naveo je da tu ne vidi nikakav problem, te da su i ostali ministri u Vijeću ministara glasali isto.

– Naravno da nećemo raditi ništa na štetu države Bosne i Hercegovine i njene državne imovine što bi moglo ostaviti neke negativne posljedice. Mislim da smo vrlo blizu rješenja. Lex specialis bi bio odlično rješenje za ovaj kao i neke buduće projekte koji bi se trebali odvijati u Bosni i Hercegovini. O tome može odlučivati ​​samo Parlament Bosne i Hercegovine. Sutra bismo u državnom Parlamentu podržali lex specialis zakon koji definira namjenu državnog zemljišta za projekt Južne interkonekcije i drugo – rekao je Konaković, dodavši da je ovo jedno od rješenja.

Kaže da je i dalje veliki pobornik ovog projekta. Prema njegovim riječima, ovaj projekt Bosni i Hercegovini donosi različite izvore plina, ali i političku stabilnost, jer američke investicije u ovom trenutku, s ovom administracijom, zaista puno znače.

Naveo je da je tema vezana za dobivanje državljanstva BiH i danas izazvala pažnju medija.

– Ta priča je zanimljiva, jer su ljudi koji su aplicirali za državljanstvo BiH, a preporučila ih je Privredna komora RS, prema informacijama kojima raspolažemo, u sukobu s vlastima u Rusiji. Dakle, to je vrlo zanimljiv kut iz kojeg su ti izvršni direktori i direktori tako da je jedan od njih skoro stavljen na neku crnu listu, ruski. Vrlo je zanimljivo da ovakav prijedlog za dodjelu državljanstva dolazi iz RS-a. Mislim da ni oni nisu znali – kazao je Konaković.

Dodao je da je tema danas bila vrlo intrigantna, te da su zatražili dodatne provjere od OSA-e, “jer su te informacije malo starije od onoga što smatramo potrebnim”.

Upitan da li ima informacije o trenutnim aktivnostima koje se provode kada su u pitanju planinari iz BiH koji su poginuli u Rusiji, rekao je da su obdukcije trenutno ono što se dešava u Rusiji.

– Završena je obdukcija tijela prva dva planinara, koji su ranije spušteni s planine u niže dijelove. Sada još uvijek rade, mislim, obdukciju triju tijela. Od ruskih vlasti i njihovog sustava ovisi kada će to biti gotovo – rekao je Konaković.

Govoreći o isporuci tijela u BiH, rekao je da su već pripremili svu potrebnu dokumentaciju za rutu koja ide preko Beograda, dao je najave.

– Mislim da su predstavnici GSS-a i Federalne uprave civilne zaštite već pripremili opcije kako da ova tijela prevezu iz Beograda u BiH. Budite uvjereni da ćemo taj dio odraditi onako kako zakon propisuje, učinkovito. Nažalost, ovakve stvari se dešavaju, ali sigurno neće biti problema – rekao je Konaković.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda „Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine“.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je novinarima nakon sjednice da je to proces koji traje.

– Naša stranka nije bila za tu opciju, iako je sve isto kao i prije. Ovih dana, pogotovo ovih dana, nakon što je cijena Gazproma porasla za 14,2 posto, vidimo da nam je ta diverzifikacija jako važna, da su nam potrebni drugi izvori. I dalje smatram da je to vrlo važan infrastrukturni projekt koji ćemo podržati bez ikakvih opcija koje mogu štetiti interesima države Bosne i Hercegovine, posebno pitanje državne imovine za koju mislim da je pod kontrolom – rekao je Konaković.

Nema, dodao je, nikakvih najava da bi se nešto štetno dogodilo zbog ovog projekta. Naveo je da tu ne vidi nikakav problem, te da su i ostali ministri u Vijeću ministara glasali isto.

– Naravno da nećemo raditi ništa na štetu države Bosne i Hercegovine i njene državne imovine što bi moglo ostaviti neke negativne posljedice. Mislim da smo vrlo blizu rješenja. Lex specialis bi bio odlično rješenje za ovaj kao i neke buduće projekte koji bi se trebali odvijati u Bosni i Hercegovini. O tome može odlučivati ​​samo Parlament Bosne i Hercegovine. Sutra bismo u državnom Parlamentu podržali lex specialis zakon koji definira namjenu državnog zemljišta za projekt Južne interkonekcije i drugo – rekao je Konaković, dodavši da je ovo jedno od rješenja.

Kaže da je i dalje veliki pobornik ovog projekta. Prema njegovim riječima, ovaj projekt Bosni i Hercegovini donosi različite izvore plina, ali i političku stabilnost, jer američke investicije u ovom trenutku, s ovom administracijom, zaista puno znače.

Naveo je da je tema vezana za dobivanje državljanstva BiH i danas izazvala pažnju medija.

– Ta priča je zanimljiva, jer su ljudi koji su aplicirali za državljanstvo BiH, a preporučila ih je Privredna komora RS, prema informacijama kojima raspolažemo, u sukobu s vlastima u Rusiji. Dakle, to je vrlo zanimljiv kut iz kojeg su ti izvršni direktori i direktori tako da je jedan od njih skoro stavljen na neku crnu listu, ruski. Vrlo je zanimljivo da ovakav prijedlog za dodjelu državljanstva dolazi iz RS-a. Mislim da ni oni nisu znali – kazao je Konaković.

Dodao je da je tema danas bila vrlo intrigantna, te da su zatražili dodatne provjere od OSA-e, “jer su te informacije malo starije od onoga što smatramo potrebnim”.

Upitan da li ima informacije o trenutnim aktivnostima koje se provode kada su u pitanju planinari iz BiH koji su poginuli u Rusiji, rekao je da su obdukcije trenutno ono što se dešava u Rusiji.

– Završena je obdukcija tijela prva dva planinara, koji su ranije spušteni s planine u niže dijelove. Sada još uvijek rade, mislim, obdukciju triju tijela. Od ruskih vlasti i njihovog sustava ovisi kada će to biti gotovo – rekao je Konaković.

Govoreći o isporuci tijela u BiH, rekao je da su već pripremili svu potrebnu dokumentaciju za rutu koja ide preko Beograda, dao je najave.

– Mislim da su predstavnici GSS-a i Federalne uprave civilne zaštite već pripremili opcije kako da ova tijela prevezu iz Beograda u BiH. Budite uvjereni da ćemo taj dio odraditi onako kako zakon propisuje, učinkovito. Nažalost, ovakve stvari se dešavaju, ali sigurno neće biti problema – rekao je Konaković.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine još jednom je pozvalo Predsjedništvo BiH da hitno u parlamentarnu proceduru uputi Prijedlog proračuna institucija BiH za 2026. godinu, upozorivši da kašnjenje ugrožava funkcioniranje institucija, realizaciju projekata i prava zaposlenih.

Istovremeno, odobreno je dodatnih 2,5 milijuna KM za izgradnju mosta u Šćepan Polju, čime je zatvorena financijska konstrukcija projekta vrijednog pet milijuna KM.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto izjavila je nakon današnje sjednice da su posljedice neusvajanja proračuna institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza za 2026. godinu sve ozbiljnije.

Kako je istaknula, Vijeće ministara je 21. svibnja usvojilo prijedlog proračuna i uputilo ga Predsjedništvu BiH, ali taj dokument još nije proslijeđen Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Ponovno smo podsjetili Predsjedništvo BiH da su oni ovlašteni predlagač i da je potrebno, bez daljnjeg odlaganja, uputiti proračun u parlamentarnu proceduru radi funkcioniranja institucija, provođenja reformi i zaštite prava zaposlenih – rekla je Krišto.

Naglasila je da Predsjedništvo nije davalo nikakve primjedbe niti tražilo izmjene na prijedlog proračuna.

Prema njezinim riječima, kašnjenje izravno utječe na realizaciju brojnih projekata, ali i na isplatu povećanih plaća državnim službenicima predviđenih izmjenama zakona.

– Posljedice su ogromne – kako za funkcioniranje institucija tako i za prava zaposlenika – upozorila je Krišto.

Dodala je da je sada odgovornost za daljnji tijek procedure na Predsjedništvu BiH koje bi trebalo uputiti prijedlog proračuna Parlamentarnoj skupštini.

– Lani smo još imali situaciju i probleme, a sve zbog čekanja Proračuna. Prošle godine nam je ostalo dosta neutrošenih sredstava, a projekti stoje – kazala je dodavši da svatko treba snositi odgovornost u skladu sa svojim ovlastima.

Govoreći o Južnoj interkonekciji, Krišto je kazala da je Vijeće ministara BiH završilo svoj dio posla potpisivanjem sporazuma s Hrvatskom, a da je to sada na Federaciji BiH i da to njih treba pitati.

Na pitanje trebaju li nam stranci u institucijama, Krišto je rekla da se iza toga ipak netko krije, ali da smatra da oni koji tamo žive trebaju odlučivati ​​i snositi odgovornost.

– Često se uvjeravam kada je u pitanju pravosuđe da ima puno nesporazuma i da su nam nekim odlukama nanijeli veliku štetu – rekla je Krišto.

Na prijedlog ministra komunikacija i prometa Edina Forte, Vijeće ministara donijelo je odluku kojom se osigurava dodatnih 2,5 milijuna KM za izgradnju međudržavnog mosta preko rijeke Tare na lokaciji Šćepan Polje.

Ovim je, uz ranije odobrena sredstva, osiguran ukupan iznos od pet milijuna KM, što je i obveza Bosne i Hercegovine u ovom projektu.

– Donošenjem ove odluke otklonjena je i posljednja financijska prepreka za početak projekta. Sada očekujemo brzo potpisivanje ugovora i početak radova – rekao je Forto.

Dodao je da je postupak javne nabave u završnoj fazi te da se, ako ne bude žalbi, uskoro očekuje izbor izvođača i početak gradnje.

Forto je kazao i da Predsjedništvo BiH nije tražilo nikakve izmjene proračuna.

– Nema nikakve zapreke da Predsjedništvo usvoji proračun i proslijedi ga Saboru – rekao je ministar.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je da je glavno otvoreno pitanje kada je riječ o projektu Južne plinske interkonekcije status državne imovine.

– Pitanje vlasništva za nas je riješeno – vlasnik imovine je isključivo Bosna i Hercegovina, ali smo spremni razgovarati o modelima koji će omogućiti njeno korištenje za razvoj gospodarstva na nižim razinama vlasti – kazao je Konaković.

Govoreći o proračunu, ocijenio je da je to prvenstveno političko pitanje.

Podsjetio je da je za BHRT do sada izdvojeno ukupno deset milijuna KM, čime je privremeno ublažen problem financiranja javnog servisa, izrazivši očekivanje da bi to moglo otvoriti put da Predsjedništvo konačno usvoji proračun.

Vijeće ministara BiH donijelo je i odluku o izdvajanju 500.000 KM iz tekuće proračunske rezerve za Grad Mostar za sanaciju posljedica požara na odlagalištu Borak.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kazala je kako je riječ o pomoći Mostaru u sanaciji posljedica velikog požara koji je zahvatio odlagalište, a sredstva će biti iskorištena za hitne mjere sanacije i zaštite.

Kada je u hercegovačkom Poracu, u sjeni Trumanove doktrine i usred svesrdne gladi, domaći genij skovao stih koji Nedžad Maksumić navodi u svom romanu Treće lice jedina: „Sve žene u strahu došle / jaja u prahu, / sve se pitaju / ide li i Trumanov kit?“, bila je to prvorazredna pučka geopolitička sinteza.

Prašina s američkih humanitarnih paketa pomiješana s egzistencijalnim strahom od nepoznatog hladnog rata. Narod, stiješnjen u novom komunističkom sustavu, instinktivno je osjetio odakle dolazi prava moć i čija ruka hrani, ali i kroji sudbinu svijeta.

Danas, nekoliko desetljeća kasnije, vodeće bosanskohercegovačke političke elite doživljavaju isti strah pred tom istom silom. Ovaj put nisu u opticaju Trumanova jaja u prahu, već se na Trumpovu batinu gleda s panikom.

Tu dolazimo do paradoksa kojem danas svjedočimo. Trenutačno dominantne elite u BiH zapravo su savršeno složne i prate isti ritam, samo što taj konsenzus ne smiju javno izražavati. Posljednji put kada je među njima postojala takva razina prešutnog suglasja bilo je početkom devedesetih, za vrijeme raspada Jugoslavije, kada je u nacionalnom ključu stvorena jedinstvena fronta protiv komunista.

Danas ih na okupljanje ne tjera unutarnja ideologija, nego vanjska prisila, a neposredan povod za ovo tiho zbijanje redova je ultimativni pritisak oko Južne interkonekcije i političko preslagivanje uoči dolaska Antonija Zanardija, američkog favorita za mjesto novog visokog predstavnika. Pokretač tog procesa je argument čiste sile koji dolazi s američkom administracijom Donalda Trumpa.

Snaga kojom Donald Trump, zajedno sa svojim ključnim ljudima kao što su JD Vance i Marco Rubio, djeluje na međunarodnoj pozornici, uvela je vojnu disciplinu među naše vođe.

Oni vide kako se tradicionalna pravila ruše i kako globalni poredak puca pod pritiskom američke transakcijske politike, pa instinktivno trče u isti kut. Pogrešna je i površna interpretacija da su Trump, Vance i Rubio proruski igrači. Nisu proruski orijentirani, djeluju s pozicije ogoljene američke moći, ali svojom izolacionističkom politikom “Amerika na prvom mjestu” i ignoriranjem tradicionalnih saveznika poput Europske unije zapravo ostavljaju prazan prostor koji Rusiji ide na ruku.

Kada Washington demonstrira silu i pošalje poruku da ga više ne zanimaju multilateralni sporazumi, europska birokracija i diplomacija, svaka domaća priča o suverenitetu i lokalnom prkosu momentalno kapitulira. Svi udari u junačka prsa i lokalni napadi, u dodiru s Trumpovim brutalnim pragmatizmom, nestaju u sekundi. Naše se elite okupljaju pod pritiskom jer razumiju jezik sile. Odluči li Amerika preformulirati Balkan kroz zonu pukog utjecaja i čvrstih ruku, preživjet će samo oni koji na vrijeme shvate kuda vjetar puše i pognu glavu pred novim carstvom.

Tako se krug zatvara i vraća nas jedinoj konstanti na ovim prostorima. U bosanskohercegovačkim političkim krugovima odavno je razotkrivena istina da je Amerika i početak i kraj svake priče ovdje.

Bruxelles se može ignorirati, domaći sporazumi se mogu suspendirati, ali pred silom iz Washingtona zauzima smiren stav.

Zato danas, pod pritiskom tog novog, hladnog američkog vala, unutar naših političkih struktura odzvanja moderna verzija te hercegovačke pjesme iz Maksumićeva romana.

Dok zabrinuto promatraju poteze Trumpove administracije, domaće se elite nijemo pitaju s koje će strane doći sljedeći udarac i čija ruka povlači posljednje poteze.

Svaki prividni lokalni suverenitet i bilo kakva ponosna retorika nestaju pred ovom spoznajom – na ovom komadu zemlje, i povijest i mir počinju i završavaju tamo gdje se demonstrira stvarna moć, pod američkim pečatom, bio on Trumanov ili Trumpov.

Novi dokument američkog State Departmenta predstavlja zapadni Balkan kao regiju od izravne važnosti za sigurnosne i gospodarske interese SAD-a.

U dokumentu se navodi da stabilnost regije i napredak američkih gospodarskih interesa u ovoj regiji čine Sjedinjene Američke Države “sigurnijima, jačima i prosperitetnijima”.

Dokument je nedavno objavljen na službenim stranicama američkog State Departmenta pod naslovom “Politika Sjedinjenih Američkih Država za promicanje stabilnosti i prosperiteta na Zapadnom Balkanu”. Vezano je to uz zahtjev američkog Kongresa iz siječnja ove godine prema kojem je državni tajnik nadležnim kongresnim odborima trebao podnijeti izvješće o politici SAD-a za promicanje stabilnosti i prosperiteta na Zapadnom Balkanu.

U izvješću se navodi da je stabilnost koju su američki napori pomogli stvoriti na zapadnom Balkanu utrla put “drugačijoj vrsti američkog angažmana” u regiji.

Prema dokumentu, “era američke izgradnje države je završena”, a američka politika na Zapadnom Balkanu “nije spašavanje ili obnova, već stabilnost i obostrano korisna partnerstva”.

U izvješću se navodi da “neriješeni sporovi i preostale podjele podrivaju regionalnu stabilnost”.

– U Bosni i Hercegovini Sjedinjene Američke Države ostaju privržene Daytonskom mirovnom sporazumu i suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje. U 2025. godini odlučna američka diplomacija pomogla je okončanju najakutnije krize u BiH od sukoba 1992.-1995., uz očuvanje pravne kohezije i ustavnog poretka zemlje.

Administracija nastoji učvrstiti ovu stabilnost i nastavit će poticati aktere u BiH da izbjegavaju destabilizirajuće i podjele akcije, koje bi potkopale mogućnosti za napredak naše zajedničke gospodarske agende – navedeno je u izvješću.

Administracija je, dodaje se, usredotočena na “osnaživanje lokalnih aktera da se pozabave svojim izazovima”, umjesto da se “pretjerano oslanja na međunarodnu intervenciju ili nadzor”.

U odnosu na borbu protiv prijetnji SAD-u i zapadnom Balkanu, dokument izdvaja Rusiju i Kinu kao aktere koji “aktivno žele iskoristiti nestabilnost, korupciju i loše upravljanje” u regiji.

Ključni prioriteti uključuju održavanje regionalne stabilnosti, suzbijanje zloćudnog utjecaja Rusije i Kine, širenje gospodarske i trgovinske suradnje, ulaganja u energetiku i infrastrukturu, borbu protiv organiziranog kriminala i jačanje sigurnosne suradnje.

Prema dokumentu, Moskva “potiče etničko nezadovoljstvo, financira destabilizirajuće aktere i koristi rezerve ugljikovodika za pritisak na političare”, dok Kina koristi trgovinu, državne zajmove, mito, propagandu i veze s elitama kako bi proširila svoj utjecaj.

U izvješću se također navodi da organizirane kriminalne skupine sa Zapadnog Balkana predstavljaju “izravnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti Sjedinjenih Država i američke domovine”, navodeći njihove veze s narkokartelima, trgovinom drogom, ilegalnim migracijama, pranjem novca i kibernetičkim kriminalom.

– Zapadnobalkanske kriminalne mreže uspostavile su veze koje jačaju i obogaćuju narko kartele sa sjedištem u zapadnoj hemisferi, koji zauzvrat trguju ilegalnim narkoticima i olakšavaju ilegalnu imigraciju u Sjedinjene Države. Ova će administracija razbiti i razbiti te mreže gdje god one djelovale, što dokazuje 2025. proglašenje nekoliko državljana Zapadnog Balkana povezanih s kartelima stranim terorističkim organizacijama koje djeluju na zapadnoj hemisferi, stoji u izvješću.

Što se tiče gospodarske i trgovinske suradnje, izvješće predstavlja Zapadni Balkan kao regiju mogućnosti za američke komercijalne interese, navodeći populaciju od 18 milijuna, važne prometne koridore, prirodne resurse, rastući tehnološki sektor i kvalificiranu radnu snagu.

– Energetska ovisnost o Rusiji ostaje strateška ranjivost u regiji. Diverzifikacija opskrbe energijom, uključujući bogate američke izvore energije, povećava regionalnu stabilnost i prosperitet. Američki ukapljeni prirodni plin, nuklearna tehnologija (uključujući male modularne reaktore) i obnovljivi izvori energije nude komercijalno atraktivne, geopolitički zdrave alternative. Sve ove zemlje sudjelovale su na Transatlantskom summitu o plinskoj sigurnosti u veljači. Srbija i Bosna i Hercegovina potpisale su zajedničku izjavu o ulaganjima koja mogu povećati sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom u Europi.

Ministarstvo će se aktivno angažirati kako bi se regionalni interes pretočio u komercijalne ugovore. Prioritetni projekti uključuju Južni interkonektivni plinovod između Hrvatske i Bosne i Hercegovine; predloženi plinski interkonektor Srbija-Sjeverna Makedonija; razvoj hidroenergije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji; nadogradnju kosovskih termoelektrana na ugljen i projekte plinofikacije ugljena; te dodatni prijenosni kabeli koji povezuju mreže zapadnog Balkana s europskim tržištima. Angažman američkog privatnog sektora u ovim projektima unapređuje cilj administracije da eliminira nesigurni ruski plin u regiji i jača pristup američkom tržištu, navodi se u izvješću.

U izvješću se procjenjuje da se zapadni Balkan suočava s velikim infrastrukturnim prazninama. Prema dokumentu, prometne mreže nisu u skladu s europskim standardima, što povećava troškove za tvrtke i otežava integraciju tržišta.

Navedene su i slabosti u digitalnoj infrastrukturi, uključujući neujednačen pristup brzom internetu i ograničen kapacitet kibernetičke sigurnosti. U energetskom sektoru, izvješće kaže da je infrastruktura zastarjela, neučinkovita i, u nekim slučajevima, ovisna o ruskom uvozu.

– Ministarstvo će se aktivno angažirati na pretvaranju regionalnog interesa u komercijalne ugovore – stoji također u izvješću čiji cjeloviti sadržaj možete pogledati ovdje.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić sastao se danas, u sjedištu Vlade Federacije BiH, sa otpravnikom poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Johnom Ginkelom. Sastanku je prisustvovao i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar.

Sugovornici su razmijenili informacije o nastavku realizacije projekta Južne plinske interkonekcije.

Istaknut je napredak u vođenju pregovora o ugovoru za izgradnju ovog važnog strateškog projekta, kao i priprema za njegovo potpisivanje koje bi se uskoro trebalo održati u Washingtonu.

Ovom prilikom ponovljeno je kako je riječ o projektu koji je od prioritetnog interesa za Federaciju BiH i našu državu, ali i Sjedinjene Američke Države u ovoj oblasti, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Premijer Nikšić i otpravnik poslova Ginkel izrazili su zadovoljstvo dobrim partnerskim odnosima Federacije BiH i SAD-a koji se ogledaju u realizaciji ovog projekta, kao i mogućnostima unapređenja suradnje na drugim važnim projektima koji se provode i planiraju u Federaciji BiH.

Na sastanku je ponovno naglašena potreba rješavanja pitanja zabrane upravljanja državnom imovinom.

Utvrđeno je da bi se rješavanjem ovog pitanja deblokirali brojni strateški infrastrukturni projekti u Federaciji BiH, kao i značajne investicije koje bi doprinijele gospodarskom razvoju i standardu građana.

Sugovornici su se složili da će zajednički nastaviti ulagati napore u aktivnosti na daljnjem unapređenju suradnje, jačanju institucionalnih veza, kao i razvoju partnerstva između Federacije BiH, Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić primio je pismo predsjednika i izvršnog direktora AAFS Infrastructure & Energy, LLC, Washington, DC, Sjedinjene Američke Države, Josepha J. Flynna, u kojem se navodi da kompanija nije uključena u političke aktivnosti u BiH, ne sudjeluje u političkim procesima, te ne podržava niti predstavlja bilo koju političku stranku, političkog lidera ili političku agendu u zemlji.

U pismu upućenom Nikšiću, J. Flynn navodi da su nedavni medijski napisi i špekulacije u javnosti kojima se, kako je opisao, pokušavaju povezati tvrtku AAFS Infrastructure and Energy, LLC, njene predstavnike ili poslovne aktivnosti u BiH s političkim ličnostima, uključujući Milorada Dodika ili Flynnova brata, umirovljenog američkog general-pukovnika Michaela Flynna, potpuno netočne, obmanjujuće i bez ikakve činjenične podloge.

– Moj brat, umirovljeni general-pukovnik Flynn, kao i gospodin Dodik, ni na koji način nisu uključeni u poslovne projekte koje AAFS realizira u Bosni i Hercegovini, niti je naša kompanija povezana s političkim izjavama generala Flynna ili gospodina Dodika. AAFS je privatna investicijska i infrastrukturna tvrtka usmjerena isključivo na dugoročne gospodarske projekte i strateška američka ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Naša misija je usmjerena na energetsku sigurnost, modernizaciju infrastrukture, industrijski razvoj, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje gospodarske suradnje između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine – napisao je Flynn u pismu.

Kao američki investitori, kako je napisao Flynn, cijene izjave zamjenice veleposlanika SAD-a pri UN-u Tammy Bruce na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojima je, prema njegovim riječima, još jednom potvrđena potpora Vlade SAD-a ulozi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

– Projekt Južne plinske interkonekcije nazvala je i prilikom za prosperitet svih građana. Snažno podržavamo njenu izjavu. Naše aktivnosti u BiH su isključivo poslovno orijentirane i usmjerene na stvaranje konkretne ekonomske vrijednosti za građane BiH kroz investicije, razvoj infrastrukture, diversifikaciju izvora energije i rast privatnog sektora. Komunikaciju s institucijama održavamo isključivo u okviru legitimnih investicijskih procedura, regulatornih zahtjeva i procesa razvoja projekata, što je standardna praksa svakog međunarodnog investitora koji djeluje na stranim tržištima – napisao je Flynn u pismu upućenom premijeru FBiH.

Nadalje je naveo kako su pokušaji politizacije privatnih investicijskih inicijativa ili povezivanja njegove tvrtke s domaćim političkim narativima neodgovorni i predstavljaju, kako je istaknuo, rizik odvraćanja prijeko potrebnih međunarodnih ulaganja u BiH.

– AAFS ostaje opredijeljen za transparentno, zakonito i profesionalno poslovanje u skladu sa pravnim standardima SAD-a, Europe i Bosne i Hercegovine. Naš fokus ostaje nepromijenjen, a to je podrška ekonomskom razvoju, stvaranju prilika za građane i doprinos dugoročnoj stabilnosti i prosperitetu BiH kroz investicije, a ne politiku – navodi se u pismu predsjednika i generalnog direktora američke kompanije AAFS Infrastructure & Energy, LLC, upućenom Nikšiću, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Iz Vlade FBiH podsjećaju da je, sukladno Zakonu o plinovodu “Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske”, američki investitor – tvrtka AAFS Infrastructure and Energy doo, koja je registrirana u Sarajevu iu potpunom je vlasništvu američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC, planirana za realizaciju projekta izgradnje ovog strateški važnog plinovoda.

Viši savjetnik američkog predsjednika i jedan od vodećih glasova utjecajne Zaklade Heritage James Carafano kazao je da Sjedinjene Američke Države okreću novi list u svojoj politici prema Bosni i Hercegovini.

Carafano je tijekom govora na TradFestu u Zagrebu istaknuo kako Washington postaje svjestan da su dosadašnji pokušaji izgradnje “monolitne građanske države” propali te da je vrijeme za pragmatičan pristup koji uvažava realnost na terenu.

Kao ključni primjer novog smjera Carafano je izdvojio projekt Južne plinske interkonekcije. Prema njegovim riječima, upravo je to putokaz za buduće dogovore jer nudi rješenje u kojem svi pobjeđuju. Smatra da ovaj projekt jasno pokazuje kako se konkretnom suradnjom može prepoznati značaj triju naroda u BiH, pri čemu svaki od njih zaslužuje sigurnu budućnost, ali i visok stupanj odgovornosti i autonomije.

Savjetnik američkog predsjednika bio je vrlo izravan u dosadašnjoj kritici međunarodnog intervencionizma.

Istaknuo je da trenutno stanje u zemlji nije održivo i da “stare stvari” više ne prolaze. Posebno se osvrnuo na ulogu OHR-a, navodeći da visoki predstavnik treba ostati pri svojim stvarnim ovlastima, a ne pokušavati biti “gospodar Bosne i Hercegovine”.

Glavna poruka koju Carafano šalje domaćim političarima je da rješenja moraju doći iznutra. Rekao je bh. lideri da prestanu čekati da netko drugi obavi njihov posao i da sami donose prijedloge američkoj administraciji. Amerika će rado podržati svaki pozitivan zamah, ali samo ako dolazi iz lokalnog dogovora, a ne stranog nametanja.

Ovaj pristup povezuje Carafano sa širom doktrinom Donalda Trumpa koja se fokusira na opipljive rezultate umjesto na neuspjele pokušaje “izgradnje nacije”. Zaključio je da je Amerika spremna sudjelovati u novom poglavlju za BiH, ali da prvi korak moraju učiniti domaći akteri, svjesni da je vrijeme nerealnih političkih koncepata prošlo.

Hrvatski premijer Andrej Plenković zahvalio je u srijedu SAD-u na ubrzanju procesa realizacije projekta Južne plinske interkonekcije, istaknuvši da će projekt “sigurno” biti realiziran ako bosanskohercegovačka strana ispuni sve dogovoreno.

Plenković i predsjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto potpisali su u utorak sporazum o izgradnji plinovoda koji će plinskom infrastrukturom povezati Hrvatsku i BiH. Potpisana je i zajednička izjava o potpori projektu sa SAD-om.

Plenković je na marginama sastanka Inicijative triju mora u Dubrovniku rekao da Vlada želi da se na tom skupu potpiše sporazum kako bi dobio na vidljivosti i značaju.

Južna interkonekcija, koja će povezivati ​​BiH s LNG terminalom na Krku, strateški je oslonac BiH na Hrvatsku u energetskom smislu, kazao je.

Kazao je kako je upitno bi li se taj projekt uopće mogao realizirati da američki investitori nisu u njega ušli “pravno uređeno”.

Ulazak američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy u projekt reguliran je izmjenama i dopunama zakona o Južnoj interkonekciji koje je u ožujku usvojio Parlament Federacije BiH.

– Zato treba zahvaliti američkoj strani što je ubrzala taj proces – rekao je Plenković.

Komentirajući primjedbe koje su na prijedlog ugovora stigle iz Europske unije, Plenković je rekao da su europske institucije obaviještene o potpisivanju te da je Hrvatska puno puta Europskoj komisiji i drugim službama istaknula stratešku važnost projekta Južne interkonekcije.

– Cijeli projekt mogao se realizirati europskim sredstvima da je EU rekla “da”, pa nema smisla to kasnije propitivati ​​- rekao je Plenković.

Hrvatska je potpisivanje uvjetovala ekonomskom opravdanošću projekta, odnosno minimalnim zakupom transportnih kapaciteta.

Plenković je istaknuo kako je “logično da postoje osigurači” jer Hrvatska mora biti sigurna da će se realizacija tog projekta isplatiti i da će BiH ostvariti sve najavljeno sa svoje strane granice.

Za Hrvatsku je ključno osigurati kupce za 1,5 milijardi prostornih metara plina koji bi plinovodom trebao stići u Bosnu i Hercegovinu, a koji, kako je istaknuto, još nije u potpunosti plinificiran.

– Projekt će sigurno biti realiziran ako sve dogovoreno bude napravljeno od strane Bosne i Hercegovine – istaknuo je.

Hrvatski dio plinovoda od Dugopolja preko Imotskog do BiH imat će 72 kilometra cijevi i koštat će blizu 170 milijuna eura.

– Plinacro ima sve, projekt i dokumentacija su spremni, a Hrvatska smatra da do realizacije mora doći – zaključio je Plenković.