#Južna plinska interkonekcija – EX YU VIJESTI https://exyuvijesti.com nezavisni informativni portal Sun, 28 Jun 2026 10:58:25 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=7.1 https://exyuvijesti.com/wp-content/uploads/2021/09/cropped-rsz_1ex-yu-vijesti-logo-text_1-1-32x32.png #Južna plinska interkonekcija – EX YU VIJESTI https://exyuvijesti.com 32 32 Bašić: Južna interkonekcija je ogledalo svih strukturnih i političkih slabosti BiH https://exyuvijesti.com/basic-juzna-interkonekcija-je-ogledalo-svih-strukturnih-i-politickih-slabosti-bih/ https://exyuvijesti.com/basic-juzna-interkonekcija-je-ogledalo-svih-strukturnih-i-politickih-slabosti-bih/#respond Sun, 28 Jun 2026 10:58:25 +0000 https://exyuvijesti.com/basic-juzna-interkonekcija-je-ogledalo-svih-strukturnih-i-politickih-slabosti-bih/
Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo je svih strukturnih i političkih slabosti BiH, kazao je prof.dr.sc. Hazim Bašić kao uvodničar na današnjoj redovnoj tjednoj sesiji udruženja intelektualaca Krug 99 u Sarajevu o temi „Europska energetska suverenost i integracija Bosne i Hercegovine“.
Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već konkretan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da se ponaša kao suverena država, kazao je Bašić.
– Razvoj događaja u vezi s ovim projektom izmješta se iz institucionalnih okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih dogovora. Postoji opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije njezine uspostave.
Budućnost BiH u oblasti energetike sve se više kreira kroz neformalnu mrežu utjecaja. Kontrola nad tokovima plina može postati instrument političke moći koncentriran u uskom krugu aktera. Ova investicija mogla bi dovesti državu iz ruske energetske ovisnosti u ovisnost o sumnjivom privatnom monopolu – riječi su Bašića.
Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i druge zemlje koje nisu članice Europske unije (EU) laka su meta pokreta MAGA “jer tvrtke bliske Trumpovoj administraciji ne moraju se pridržavati pravila EU, ali u dogovoru s domaćim političarima lakše mogu ostvariti svoje interese”.
Iz Bruxellesa je poslana poruka da svi zakoni koji se donose u BiH moraju proći konzultacije s EU, tako da u tom kontekstu EU integracije BiH nisu u skladu s poslovnim interesima MAGA-e, naglašava.
– Predsjednik Abraham Group A. Kabiri tvrdi da će njegova tvrtka Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH.
Njegova tvrtka već je potpisala memorandum o opskrbi LNG-om u SAD-u s tvrtkom Venture Global Commodities. Također, već je potpisan 20-godišnji ugovor između Aluminij Industries i albanskog Albgasa o isporuci američkog LNG-a od 1 milijarde m3 godišnje (hub u Albaniji). Od toga će 0,5 milijardi m3 godišnje ići Abraham grupi od 2030. godine – rekao je Bašić i naglasio:
– Riječ je o svojevrsnom napadu na suverenitet zemlje koja još nema ni zakon o plinu ni izgrađen plinovod, ni jasnu viziju svoje energetske budućnosti. Aluminij Industrija je, dakle, već zakupila trećinu kapaciteta budućeg plinovoda, što je dvostruko više od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini.
LNG je skuplji od plina iz plinovoda. LNG kapaciteti na Krku zakupljeni na sljedećih 13 godina! Kapacitet terminala je 3,5 milijardi m3, a za kupnju ovog plina zainteresirano je nekoliko zemalja koje čekaju raspisivanje natječaja Plinacroa kako bi mogle zakupiti kapacitete. Na aukciju za kupnju plina ulazi se sa značajnim depozitima.
– Hrvatska je prije potpisivanja međudržavnog ugovora s BiH tražila da se naša država obveže otkupiti 1,5 milijardi m3 godišnje, što je 40 posto ukupnog kapaciteta terminala na Krku!
Ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude mogla naručiti plin u količini koju traži Hrvatska, a koja je šest puta veća od naše sadašnje potrošnje plina, jedna od alternativa je da se plin nabavlja preko Aluminij industrije – riječi su ovoga voditelja na današnjoj sesiji Kruga 99.
Tko će suštinski upravljati energetskim suverenitetom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energiju, a javne institucije infrastrukturu i regulatorni okvir, pita se.
Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH riskira da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama vlasti, zaključio je.
– Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, konture “novog poretka” već se očituju u oblasti energetike – zapadni LNG za FBiH i istočni, ruski plin, za RS. Države nigdje, iako postoji ustavna osnova da se takva javna poduzeća osnivaju na državnoj razini – rekao je Bašić.
Diverzifikacija izvora energije ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu u skladu s energetskim strategijama EU. Bosni i Hercegovini plinovod ne treba ni po koju cijenu, a pogotovo ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.
Ako Bosna i Hercegovina želi europsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom.
U protivnom bi plinovod, koji se predstavlja kao simbol energetske sigurnosti, mogao postati simbol strateške ovisnosti i čimbenik usporavanja EU integracija, zaključio je voditelj.
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je na ovu temu kazao da ono što Bosni i Hercegovini nedostaje nije samo plinovod, već i cjelovita državna energetska strategija.
Ta strategija, prema riječima Kulenovića, mora definirati korake za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, uskladiti domaću regulativu s europskim standardima, postaviti dugoročne ciljeve koji uključuju pripremu za tehnologije sutrašnjice poput fuzije.
]]> https://exyuvijesti.com/basic-juzna-interkonekcija-je-ogledalo-svih-strukturnih-i-politickih-slabosti-bih/feed/ 0 Bašić: Južna interkonekcija je ogledalo svih strukturnih i političkih slabosti BiH https://exyuvijesti.com/basic-juzna-interkonekcija-je-ogledalo-svih-strukturnih-i-politickih-slabosti-bih-2/ https://exyuvijesti.com/basic-juzna-interkonekcija-je-ogledalo-svih-strukturnih-i-politickih-slabosti-bih-2/#respond Sun, 28 Jun 2026 10:58:25 +0000 https://exyuvijesti.com/basic-juzna-interkonekcija-je-ogledalo-svih-strukturnih-i-politickih-slabosti-bih-2/
Projekt Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo je svih strukturnih i političkih slabosti BiH, kazao je prof.dr.sc. Hazim Bašić kao uvodničar na današnjoj redovnoj tjednoj sesiji udruženja intelektualaca Krug 99 u Sarajevu o temi „Europska energetska suverenost i integracija Bosne i Hercegovine“.
Južna plinska interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već konkretan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da se ponaša kao suverena država, kazao je Bašić.
– Razvoj događaja u vezi s ovim projektom izmješta se iz institucionalnih okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih dogovora. Postoji opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije njezine uspostave.
Budućnost BiH u oblasti energetike sve se više kreira kroz neformalnu mrežu utjecaja. Kontrola nad tokovima plina može postati instrument političke moći koncentriran u uskom krugu aktera. Ova investicija mogla bi dovesti državu iz ruske energetske ovisnosti u ovisnost o sumnjivom privatnom monopolu – riječi su Bašića.
Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i druge zemlje koje nisu članice Europske unije (EU) laka su meta pokreta MAGA “jer tvrtke bliske Trumpovoj administraciji ne moraju se pridržavati pravila EU, ali u dogovoru s domaćim političarima lakše mogu ostvariti svoje interese”.
Iz Bruxellesa je poslana poruka da svi zakoni koji se donose u BiH moraju proći konzultacije s EU, tako da u tom kontekstu EU integracije BiH nisu u skladu s poslovnim interesima MAGA-e, naglašava.
– Predsjednik Abraham Group A. Kabiri tvrdi da će njegova tvrtka Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH.
Njegova tvrtka već je potpisala memorandum o opskrbi LNG-om u SAD-u s tvrtkom Venture Global Commodities. Također, već je potpisan 20-godišnji ugovor između Aluminij Industries i albanskog Albgasa o isporuci američkog LNG-a od 1 milijarde m3 godišnje (hub u Albaniji). Od toga će 0,5 milijardi m3 godišnje ići Abraham grupi od 2030. godine – rekao je Bašić i naglasio:
– Riječ je o svojevrsnom napadu na suverenitet zemlje koja još nema ni zakon o plinu ni izgrađen plinovod, ni jasnu viziju svoje energetske budućnosti. Aluminij Industrija je, dakle, već zakupila trećinu kapaciteta budućeg plinovoda, što je dvostruko više od trenutne potrošnje plina u Bosni i Hercegovini.
LNG je skuplji od plina iz plinovoda. LNG kapaciteti na Krku zakupljeni na sljedećih 13 godina! Kapacitet terminala je 3,5 milijardi m3, a za kupnju ovog plina zainteresirano je nekoliko zemalja koje čekaju raspisivanje natječaja Plinacroa kako bi mogle zakupiti kapacitete. Na aukciju za kupnju plina ulazi se sa značajnim depozitima.
– Hrvatska je prije potpisivanja međudržavnog ugovora s BiH tražila da se naša država obveže otkupiti 1,5 milijardi m3 godišnje, što je 40 posto ukupnog kapaciteta terminala na Krku!
Ukoliko Bosna i Hercegovina ne bude mogla naručiti plin u količini koju traži Hrvatska, a koja je šest puta veća od naše sadašnje potrošnje plina, jedna od alternativa je da se plin nabavlja preko Aluminij industrije – riječi su ovoga voditelja na današnjoj sesiji Kruga 99.
Tko će suštinski upravljati energetskim suverenitetom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energiju, a javne institucije infrastrukturu i regulatorni okvir, pita se.
Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH riskira da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama vlasti, zaključio je.
– Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, konture “novog poretka” već se očituju u oblasti energetike – zapadni LNG za FBiH i istočni, ruski plin, za RS. Države nigdje, iako postoji ustavna osnova da se takva javna poduzeća osnivaju na državnoj razini – rekao je Bašić.
Diverzifikacija izvora energije ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu u skladu s energetskim strategijama EU. Bosni i Hercegovini plinovod ne treba ni po koju cijenu, a pogotovo ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.
Ako Bosna i Hercegovina želi europsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom.
U protivnom bi plinovod, koji se predstavlja kao simbol energetske sigurnosti, mogao postati simbol strateške ovisnosti i čimbenik usporavanja EU integracija, zaključio je voditelj.
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović je na ovu temu kazao da ono što Bosni i Hercegovini nedostaje nije samo plinovod, već i cjelovita državna energetska strategija.
Ta strategija, prema riječima Kulenovića, mora definirati korake za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, uskladiti domaću regulativu s europskim standardima, postaviti dugoročne ciljeve koji uključuju pripremu za tehnologije sutrašnjice poput fuzije.
]]> https://exyuvijesti.com/basic-juzna-interkonekcija-je-ogledalo-svih-strukturnih-i-politickih-slabosti-bih-2/feed/ 0 The Guardian istraživao u Sarajevu: Firma povezana s Trumpovim ljudima na pragu koncesije za Južnu interkonekciju https://exyuvijesti.com/the-guardian-istrazivao-u-sarajevu-firma-povezana-s-trumpovim-ljudima-na-pragu-koncesije-za-juznu-interkonekciju/ https://exyuvijesti.com/the-guardian-istrazivao-u-sarajevu-firma-povezana-s-trumpovim-ljudima-na-pragu-koncesije-za-juznu-interkonekciju/#respond Sat, 30 May 2026 18:23:09 +0000 https://exyuvijesti.com/the-guardian-istrazivao-u-sarajevu-firma-povezana-s-trumpovim-ljudima-na-pragu-koncesije-za-juznu-interkonekciju/
U sarajevskoj sporednoj ulici išaranoj grafitima, puteljak vodi pored zaraslog vrta do bijelih vrata iza kojih je sjedište tvrtke koja je na pragu sklapanja poslova vrijednih više od milijardu dolara.
Tvrtka AAFS Infrastructure and Energy blizu je dobivanja koncesije za izgradnju i upravljanje plinovodom preko Balkana kojim bi se transportirao ukapljeni plin iz SAD-a kao zamjena za ruski plin.
Istraživanje otkriva kako je za vrijeme američkog predsjedanja granica između politike i bogaćenja vladajuće obitelji i njezinih suradnika zamagljena, piše The Guardian.

Tvrtka nema evidentiranih projekata

– Ovo bi mogao biti najvažniji infrastrukturni projekt u povijesti Bosne i Hercegovine – rekao je jedan od najviših državnih dužnosnika koji je, kao i drugi, želio ostati anoniman zbog osjetljivosti pregovora.
Tvrtka nema zabilježene projekte ni blizu tog razmjera, ali je zato osobno povezana s Donaldom Trumpom.
Jedan od predstavnika AAFS-a je washingtonski odvjetnik koji je zastupao obitelj Trump u političkim slučajevima, dok je drugi brat bivšeg predsjednikovog savjetnika za nacionalnu sigurnost.
Obojica su sudjelovali u kampanji bliskoj Trumpu – pokušaju da se ospori njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020. godine.
Istraga, temeljena na razgovorima sa sadašnjim i bivšim bosanskim i američkim dužnosnicima, procurjelim dokumentima i poslovnim zapisima, otkriva kako je opskurna tvrtka gurnuta u središte globalne borbe za energetsku prevlast.
Slučaj pruža uvid u to kako se međunarodni odnosi mijenjaju pod predsjedničkim položajem koji briše granicu između državne politike i osobnog bogaćenja vladajuće obitelji i njezinih suradnika.
– U današnjem svijetu postoji određena logika u tome da se ljudi vezani uz upravu bave velikim gospodarskim projektima ili investicijama. To je neukusno, ali mnoge stvari u politici moje zemlje ionako su neukusne – rekao je bivši visoki američki dužnosnik u regiji.
U bivšoj Jugoslaviji ulozi su veći od pukog bogaćenja. Intervencija SAD-a mogla bi potkopati mirovni sporazum postignut 1995. o okončanju rata u kojem je poginulo 100.000 ljudi, piše The Guardian.
Generaciju kasnije, etnički lideri u BiH još uvijek manevriraju za svoje interese. Američki dužnosnici jasno su stavili do znanja čelnicima Bosne i Hercegovine što Trumpova administracija želi: zeleno svjetlo za naftovod AAFS.

Firmu AAFS registrirao je u BiH 2021. godine.

Na sarajevskoj adresi AAFS-a lokalni predstavnik Amer Bekan najavljuje preseljenje ureda u veliku zgradu sa stotinu zaposlenih.
Bekan, kojeg u internetskoj biografiji opisuje kao “iskusnog investitora i poduzetnika”, okušao se i u politici, ali bez uspjeha.
Tvrtka AAFS u Bosni i Hercegovini je registrirana 2021. godine, no pravi je zalet zaživjela tek prošle godine, nakon ulaska američkih partnera. Ni on ni oni ne žele otkriti kako su se povezali.
Bosanskohercegovački AAFS sada je u vlasništvu istoimene američke kompanije registrirane u studenom.
Njegovo sjedište u Washingtonu, smješteno između libanonskog restorana i irskog puba, zapravo su prostorije odvjetničkog ureda Binnall Law Group.
Jesse Binnall je glavni odvjetnik Trumpovog pokreta Maga. Sudjelovao je u kampanji 2016., a 2020. jedan od glavnih osporavača pobjede Joea Bidena, tvrdeći:
– Donald Trump je pobijedio… kada uzmete u obzir prijevare i nepravilnosti koje su se dogodile.
Branio je Trumpa i njegovog sina Donalda Trumpa Jr.-a u parnici zbog provale prosvjednika u Kapitol.
Nakon Trumpova povratka na vlast, Binnall je pregovarao o nagodbi od 1,25 milijuna dolara za Michaela Flynna, prvog Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost, koji je tvrdio da je nepravedno gonjen unatoč priznanju da je lagao FBI-u o svojim kontaktima s Rusijom.
Binnall je također upoznao Flynnova brata Joea, s kojim je surađivao kako bi diskreditirao Bidenovu pobjedu.
Joe Flynn bio je savjetnik u Trumpovoj kampanji 2020. i 2024. godine. Kvalifikacije Flynna i Binnella za infrastrukturni projekt na Balkanu nisu očite, ali otkako su se uključili, projekt uživa punu potporu Trumpove administracije.
Bijela kuća uputila je pitanja State Departmentu, koji je rekao:
– Južni interkonekcijski plinovod, prioritet američke vlade tijekom posljednje tri administracije, proširit će i diversificirati energetski sektor Bosne i Hercegovine. Ovo će BiH dati veću kontrolu nad opskrbom energijom putem pristupa prirodnom plinu po tržišnim cijenama i smanjiti ovisnost o jednom, nepouzdanom izvoru.
Početni razgovori Binnall-a, Flynna i Bekana s bh. dužnosnicima prošle jeseni bili su oko 300 milijuna dolara vrijedne obnove dviju zračnih luka.
Tada su dužnosnici predložili da se upuste u mnogo veći projekt: plinovod Južna interkonekcija.
SAD već dugo podržava plan povezivanja Bosne i Hercegovine s plinskim terminalom na hrvatskoj obali kako bi se smanjio utjecaj Vladimira Putina. Za vrijeme Bidenove administracije plan je bio da projekt vodi državna tvrtka, no sve su usporili sukobljeni interesi etničkih frakcija, navodi Guardian.
Dok su neki dužnosnici bili oprezni oko prepuštanja projekta stranim privatnim interesima, drugi su angažman tvrtke povezane s Trumpom vidjeli kao priliku da se pomakne s mrtve točke.
Vrijeme curi, jer BiH kao kandidat za EU do rujna 2027. godine mora prestati kupovati ruski plin koji trenutno čini cjelokupnu ponudu.
Neki visoki dužnosnici procjenjuju da bi angažman američke tvrtke mogao ojačati i opću sigurnost.
Kao što Beckan kaže:
– Američka vlada štiti svoje investicije.
Međutim, neki analitičari strahuju da Bosna i Hercegovina riskira zamjenu jednog nasilnika drugim.
U povjerljivom prijedlogu AAFS-a navodi se da će plinovod koštati 300 milijuna eura, uz dodatnih 900 milijuna eura za tri elektrane, a financiranje bi bilo osigurano privatnim kapitalom i zaduživanjem, a ne iz proračuna BiH.

Izvođač plinovoda

Nije navedeno kakav povrat očekuju Flynn, Binnall i ostali dioničari.
U ožujku je novi zakon u Bosni i Hercegovini propisao da AAFS bude izvođač radova na plinovodu, bez provođenja javnog natječaja.
Transparency International je upozorio:
– Uvođenje takve prakse u zemlji s jednom od najvećih stopa korupcije u Europi dovelo bi do katastrofalnih posljedica za realizaciju strateški važnih projekata poput Interkonekcije plinovod Jug.
Nekoliko dana kasnije, veleposlanik EU-a privatno je upozorio bh. čelnike da se promjene energetske politike moraju konzultirati s Bruxellesom.
Ali SAD su ostale nepokolebljive.
– Ovo partnerstvo jača energetsku neovisnost i prekida ovisnost o ruskom plinu – priopćeno je iz Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu.
Milorada Dodika, ultranacionalističkog vođu bosanskih Srba, donedavno su u Washingtonu smatrali otpadnikom.
Bidenova administracija optužila ga je za zlouporabu položaja za “akumuliranje osobnog bogatstva kroz podmićivanje i druge oblike korupcije” i proširila sankcije protiv njega.
Nakon što se Trump vratio na vlast, Dodik je pokrenuo kampanju lobiranja vrijednu više milijuna dolara kako bi dobio potporu administracije i ukinuo sankcije.
Jedan od lobista bio je Michael Flynn.

Dodiku je ukinuo sankcije bez obrazloženja

U listopadu je Trumpova administracija ukinula sankcije bez objašnjenja.
Donald Trump Jr. je 7. travnja sletio u Banju Luku, gdje ga je Dodikov sin Igor srdačno dočekao.
– Vaša prisutnost dovoljno govori sama za sebe. Ovisimo o vama i oslanjamo se na vas. Zauzvrat, vi, Amerika i republikanska administracija na čelu s vašim ocem imat ćete pouzdanog, iskrenog i kršćanskog saveznika u ovom dijelu svijeta – rekao je Igor Dodik.
Michael Murphy, bivši američki veleposlanik u BiH, kaže da se Dodik dodvorava Trumpovim krugovima jer radi na poništavanju mirovnog sporazuma iz 1995. godine proglašenjem neovisnosti entiteta RS.
– Želi da prihvate njegov širi plan. Da bi se to postiglo, ne smije se igrati s cjevovodom – kaže Murphy, dodajući da se oni koji ga prihvaćaju “igraju vatrom”.
Kao Putinov saveznik i lider Srba, koji bi mogao staviti veto na projekt, Dodik ima sve razloge da ga blokira. Ali visoki srpski političar iz BiH kaže:
– Osobno sam vidio: Amerikancima je ovdje prioritet broj jedan plinovod. Njih to jako, jako zanima. Dodiku je, kao i svima drugima, poručeno: Ne dirajte projekt”.
Tijekom posjeta Trump Jr. nije spomenuo plinovod, ali je pohvalio prednosti kupnje američkog plina.
– Stvar je vrlo jednostavna. Ovim potezom mogu se riješiti toliki poslovni i, iskreno, geopolitički problemi. Mislim da je to sjajna prilika – rekao je.
Ubrzo nakon toga, 21. travnja, Dodik je signalizirao da se neće miješati u Binnallov i Flynnov plan, čime je preuzimanje ključnog europskog energetskog projekta od strane Trumpovih suradnika bliže ostvarenju.
]]> https://exyuvijesti.com/the-guardian-istrazivao-u-sarajevu-firma-povezana-s-trumpovim-ljudima-na-pragu-koncesije-za-juznu-interkonekciju/feed/ 0 Primjedbe na naftovod, ali svi će glasati: “Ovoliko pozitivne reakcije na Ameriku nije bilo od filmova o Johnu Wayneu” https://exyuvijesti.com/primjedbe-na-naftovod-ali-svi-ce-glasati-ovoliko-pozitivne-reakcije-na-ameriku-nije-bilo-od-filmova-o-johnu-wayneu/ https://exyuvijesti.com/primjedbe-na-naftovod-ali-svi-ce-glasati-ovoliko-pozitivne-reakcije-na-ameriku-nije-bilo-od-filmova-o-johnu-wayneu/#respond Wed, 08 Apr 2026 13:26:41 +0000 https://exyuvijesti.com/primjedbe-na-naftovod-ali-svi-ce-glasati-ovoliko-pozitivne-reakcije-na-ameriku-nije-bilo-od-filmova-o-johnu-wayneu/
Zastupnici u Parlamentu Federacije BiH vodili su žustru raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, projektu vrijednom oko 1,5 milijardi eura, koji vlast i oporba, unatoč brojnim zamjerkama, smatraju ključnim za energetsku budućnost zemlje.
Iako su klubovi najavili podršku zakonu, raspravu su obilježile ozbiljne kritike na račun predloženih rješenja, posebice kada je riječ o uvođenju investitora u sam tekst zakona, poreznim olakšicama i pravnoj utemeljenosti pojedinih odredbi.

Mešalić: Uvođenje firme u zakon je presedan

Šef Kluba Demokratske fronte Mahir Mešalić problematičnim je ocijenio to što je firma investitora direktno uvedena u zakon, ističući da takvo rješenje nije ustaljena praksa.
– Niste trebali tvrtku uvoditi u zakon, koliko je poznato, svi strani investitori plaćaju porez državi. Vjerujem da ni investitor nije tražio takvo rješenje, nego je ono došlo iz ministarstva – rekao je Mešalić.
Dodao je da se radi o presedanu koji može narušiti pravni poredak, upozorivši da pojedinačni akt ne može imati karakter općeg zakona.
Ipak, istaknuo je da će DF podržati zakon zbog njegove važnosti, istaknuvši da Federacija BiH nema luksuz da odbije jednu od najvećih investicija u regiji.
– Zaključili smo da to treba podržati, iako smo izgubili godine. Nadamo se da će južna interkonekcija konačno zaživjeti – rekao je.

Zaimović: Zastoj i ozbiljni pravni nedostaci

Predsjednik Kluba SDA Mirsad Zaimović upozorio je da je ostalo jako malo vremena za realizaciju projekta, podsjetivši da bi već početkom 2028. godine moglo doći do potpunog prekida isporuke ruskog plina.
Za izgradnju ovog sustava imamo nešto više od godinu i pol dana, a zakon je tri puta odbijen u parlamentarnoj proceduri, kazao je Zaimović.
Kritizirao je Vladu zbog, kako je naveo, nesposobnosti da pokrene taj projekt, istaknuvši da bez pritiska međunarodne zajednice on ne bi ni bio realiziran.
“Da nije interesa naših partnera sa Zapada, Federacija bi ostala bez tog energenta iu još težoj ekonomskoj situaciji”, kazao je.
Zaimović je naveo da zakon sadrži “neuobičajena i eksperimentalna rješenja”, ali da će ga SDA ipak podržati.
Posebno je doveo u pitanje rok od 15 dana za dostavu dokumentacije investitoru, ocijenivši ga nerealnim, kao i nedovoljno jasno definiran status operatora sustava.
Upozorio je i na pitanje imovine, istaknuvši kako se mora precizno definirati da izvlaštene nekretnine ostaju vlasništvo države, a ne investitora.
Najavio je i dodatne konzultacije s predlagateljem zakona kako bi se otklonile eventualne prepreke koje bi mogle usporiti ili blokirati projekt.

Mašić: Ovo je izbor između “nečega i ničega”

Predsjednik Kluba SDP-a Damir Mašić odbacio je optužbe oporbe podsjetivši da prethodne vlasti godinama nisu uspjele ni usvojiti projekt.
– Ne treba politizirati nešto oko čega se svi slažemo. Osam godina se ništa nije radilo, a sada kada imamo rješenje treba ga podržati – rekao je Mašić.
Naglasio je da Federacija BiH trenutno ovisi o ruskom plinu, te da je alternativa ovom projektu potpuni izostanak opskrbe.
– Nemamo drugog partnera niti drugu opciju. Ovo je izbor između nečega i ničega – rekao je.
Dodao je da realizacija neće ovisiti samo o federalnoj razini, već i o kantonima i općinama kroz koje će plinovod prolaziti.
Mašić je najavio da će predložiti zaključak kojim će se Vlada FBiH obvezati da redovno izvještava Parlament o realizaciji projekta.

Zildžić: Kritika vlasti je opravdana

Zastupnik SDA Salko Zildžić odgovorio je Mašiću ističući da su kritike opozicije opravdane.
Podsjetio je da je SDA i ranije pokazala spremnost da podrži zakon, čak i usprkos nesuglasicama unutar tadašnje koalicije, te naglasio da vlast mora prihvatiti dobronamjerne primjedbe.
– Trudimo se biti dosljedni i korektni, ali i ukazivati ​​na propuste koji mogu imati ozbiljne posljedice – rekao je.

Bošković: Američki investitor je garancija stabilnosti

Predsjednik Kluba HDZ-a Mladen Bošković istaknuo je kako su hrvatski zastupnici prije bili protiv zakona, a sada podržavaju izmijenjeni tekst.
Naglasio je kako je važno osigurati opskrbu plinom iz više pravaca, te pozdravio uključivanje američkog investitora u projekt.
– Ne vidim bolji način nego da se jasno imenuje investitor. Ako netko ima nedoumica, neka ih izrazi danas. Potreban nam je nezavisan partner – kazao je Bošković.
Dodao je kako uloga Sjedinjenih Američkih Država predstavlja dodatno jamstvo sigurnosti i stabilnosti projekta.
– U vremenu globalnih političkih i sigurnosnih izazova ovakav projekt može donijeti samo dobrobit Bosni i Hercegovini – kazao je.
Naglasio je i potrebu depolitizacije projekta, zalažući se za širenje mreže prema Tuzli i Čapljini, ali je izrazio žaljenje što među planiranim krakovima nema pravca prema Stocu.
Reagirao je Mirsad Zaimović, predsjedavajući Kluba SDA u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, koji je kazao da je ova uredba izglasana jednoglasno, a nije bitno što se u međuvremenu promijenilo, sada treba pomoći da se ovaj projekt realizira što prije.
Bošković je odgovorio da se sada mogu ponavljati unedogled, ali da je činjenica da su Hrvati preglasani kada je u pitanju ovaj zakon.
Amra Junozović – Kaljić, predsjedavajuća Kluba zastupnika NiP-a, kazala je da se danas glasa o jednom od najvažnijih zakona iz oblasti energetike u Bosni i Hercegovini.
– Daljnje odgađanje odluke nosi nemjerljive ekonomske rizike za budućnost građana Federacije Bosne i Hercegovine. Ovdje je pitanje želimo li otvoriti vrata alternativi. Vremena se mijenjaju i mi se moramo mijenjati, imali smo kalendar i određenu činjenicu 1.1. 2028. prestaje distribucija plina iz Rusije, izgradnja plinovoda znači da ćemo imati alternativu, bez nje nećemo, energija je postala oružje. kazala je Junuzović – Kaljić.
Kazala je da je uvođenje investitora u zakon presedan, ali da je važan, te da se BH Gas ne eliminira, već zadržava svoju ulogu, te da je institucionalni partner projekta u dijelu u kojem može funkcionirati.
– Hitnost postupka jedina je reakcija na vremensku matematiku. Svjesni smo da ovaj zakon nije savršen, ali zakon koji kasni ne vrijedi, glasamo za ovaj prijedlog, glasamo za model koji može postati standard za sve buduće projekte u Federaciji BiH – rekla je Junuzović-Kaljić.
Admir Čavalić, predsjedatelj Kluba nezavisnih zastupnika, rekao je da će glasati za to jer je to jedan od najvažnijih naloga za Federaciju BiH, ali i za Bosnu i Hercegovinu.
– Brojne su koristi od ovog projekta, ekonomske, političke, geopolitičke. Ako imate značajnu prisutnost američkog kapitala, onda imate garancije i stabilnost. Vodite računa o Sporazumu, nemojte da dođemo u situaciju da budemo tuženi – rekao je Čavalić, te dodao da traže maksimalan parlamentarni nadzor.
Istaknuo je kako očekuje da će Milorad Dodik biti pod pritiskom američkih partnera te da će uskoro biti potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske.
Irfan Durić, predsjednik Kluba NSZ – i PDA, rekao je da ono što je evidentno i faktičko jeste da sve stranke u ovom domu žele da se ove izmjene zakona prihvate i da svima čestitam jer je to jedan od najvećih projekata nakon rata.
– Trebamo biti sretni što tvrtka iz SAD-a ulaže kod nas jer svi znamo kako SAD zna zaštititi svoje potencijale – rekao je Durić, dodavši da će podržati izmjene i dopune Zakona.

Raguž: “Ne bih vam htio pokvariti feštu, ali…”

Zastupnik Slaven Raguž (HRS) rekao je kako se nada da neće pokvariti feštu, te da nitko razuman nije protiv toga, no problem je zašto se od zastupnika traži podrška ovako površnog zakona.
– Već mjesecima slušamo da je Južna interkonekcija najvažniji projekt i sve vrijeme je bio problem s BH Gasom i ono što smo dobili je inozemni partner sa sjedištem u Sarajevu i jedina referenca je da iza toga stoji SAD. Ne bi bilo niti jedne kritike da je investitor rekao da s ovim projektom “ulazimo kroz sigurnosni kišobran SAD-a”, a ovdje je riječ o važnom zakonu, a zaštite nema. Zašto je BH Gas bio problem, a ne ovaj američki investitor. Umjesto državnog operatera koji ima obveze, dobivamo privatnog investitora – rekao je Raguž.
Tvrdi da lokalne uprave, od kojih se očekuje da preuzmu puni rizik ovog projekta, nisu bile zaštićene, te da je inzistirao na kompenzacijskim naknadama, koje su uvjet u ovakvim situacijama.
– Zašto bi jedinice lokalne samouprave sudjelovale u ovom projektu ako nemaju interesa – upitao je Raguž, a tko snosi troškove, ne daj bože.
Pitao je gdje su ugovoreni kupci, gdje je test osjetljivosti ako cijene rastu, elektrane kasne.
– Ne kažem da to ne treba usvojiti, ali minimum bez kojeg ne bih išao je pronaći način da financijski podržimo lokalne zajednice, barem uvođenjem poreza – rekao je Raguž.
Zastupnica Edina Gabela (SBiH) kazala je da ova stranka neće podržati ove izmjene Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji.
– BH Gas je uradio projekt, podnio zahtjev za urbanističku suglasnost, umjesto BH Gasa dovodi se firma koja nema iskustva u ovom projektu, a pojavljuje se firma osnovana u studenom prošle godine i njena tvrtka kćer u Sarajevu koja nije realizirala niti jedan projekt – kazao je Gabela.
Pitala je zašto se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona, a nije napravljena studija izvodljivosti ni troškova ni cijene plina?
– Radi se pravni presedan s nesagledivim posljedicama za jedinice lokalne samouprave. Što će biti osiguranje za kredit, osim usmenog jamstva da neće oštetiti proračun. Tražit ćemo da to uđe u zakon – rekao je Gabela, te upitao tko će upravljati plinovodom, jer je investitor rekao da oni to neće.
Pitala je namjerava li se u posao uvesti Kabirijeva tvrtka koja je već potpisala ugovor s američkim investitorom.
Karamatić: “Firma koja ima 2.000 KM na računu nije Amerika, ona radi samo vani, ima i Hollywood.”
Mario Karamatić (HSS), zastupnik, kazao je kako “Amerika nije samo rad i znoj, tu su Hollywood, Disneyland, bejzbol i rock and roll, toliko pozitivnih reakcija na Ameriku nisam vidio od filma Johna Waynea”.
– Firma je registrirana u Sarajevu s kapitalom od 2.000 KM. Opet, nakon rasprava o tome kako Mladen Bošković, svemoćni u ovom saboru, može sve, da mi skupi “50 ruku” i da ja kupim 51 posto vlasništva u ovoj tvrtki. Nikada u svojoj političkoj karijeri nisam imao nedorečeniji zakon ispred sebe – rekao je Karamatić.
Predložio je prijedlog zaključka kojim bi Vlada FBiH, kao većinski vlasnik Energoinvesta i BH Gasa, odmah, u skladu sa Zakonom, trebala obustaviti distribuciju plina preko navedenih društava.
– Time bi se dodvoravali Amerikancima, a da se ljudima ne kaže da od toga neće biti ništa i da će to i dalje “stajati u ladicama”, da nije moguće dati tvrtki te ovlasti bez promjene drugih zakona, jer to može samo javno poduzeće. Ne može to biti privatna tvrtka, pogotovo ne tvrtka s kapitalom od 2.000 KM.
Mahir Mešalić (DF), pozvao je zastupnike da ne podrže Karamićev zaključak jer je glup.
– Mi ovdje nemamo nikoga, nema premijera, nema ministra finansija… Izražavam protest, nisam glasao za Vladu FBiH, to mi je nametnuto, ali to se morate pitati – rekao je Mešalić.
U ime Kluba Naše stranke obratio se Dragan Mioković (NS), koji je istaknuo da je ovo i pitanje geopolitičkog pozicioniranja Bosne i Hercegovine.
– Naša stranka Južnu interkonekciju smatra ključnim interesom i želimo taj projekt, tim više što je iz SAD-a poručeno da je Južna plinska interkonekcija ne samo ključni projekt za Bosnu i Hercegovinu, već i interes SAD-a – kazao je Mioković.
Osvrnuo se i na nedostatke i nedorečenosti u ovom zakonu, te naglasio činjenicu da BH Gas nije uključen u ovaj projekt.
Određena je pauza od pola sata radi održavanja sjednice Klubova zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.
]]> https://exyuvijesti.com/primjedbe-na-naftovod-ali-svi-ce-glasati-ovoliko-pozitivne-reakcije-na-ameriku-nije-bilo-od-filmova-o-johnu-wayneu/feed/ 0 Južna plinska interkonekcija i državna imovina: BiH je vlasnik pod zemljom i na zemlji, to pitanje mora biti riješeno https://exyuvijesti.com/juzna-plinska-interkonekcija-i-drzavna-imovina-bih-je-vlasnik-pod-zemljom-i-na-zemlji-to-pitanje-mora-biti-rijeseno/ https://exyuvijesti.com/juzna-plinska-interkonekcija-i-drzavna-imovina-bih-je-vlasnik-pod-zemljom-i-na-zemlji-to-pitanje-mora-biti-rijeseno/#respond Mon, 06 Apr 2026 05:08:32 +0000 https://exyuvijesti.com/juzna-plinska-interkonekcija-i-drzavna-imovina-bih-je-vlasnik-pod-zemljom-i-na-zemlji-to-pitanje-mora-biti-rijeseno/
Provedbu projekta Južne plinske interkonekcije “koči” pitanje državne imovine.
Ovo pitanje ponovno se nametnulo kao ključna prepreka realizaciji strateških energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, među kojima se ističe Južna plinska interkonekcija, zbog čega je sve veći interes međunarodne zajednice.
Iako su neki od federalnih parlamentaraca pokušavali objasniti da problem neće biti polaganje cjevovoda pod zemljom, već samo izgradnja plinskih elektrana, poznavatelji zakona kažu da je državna imovina i pod zemljom i na zemlji i da se to pitanje mora riješiti.
Pitanje državne imovine u Bosni i Hercegovini, koje je već dva desetljeća jedna od ključnih političko-pravnih prepreka, ponovo je u fokusu.
Unatoč nekoliko pokušaja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, zakon nikada nije usvojen.

Što se dogodilo u međuvremenu?

Prije više od 20 godina Ured visokog predstavnika donio je zabranu raspolaganja državnom imovinom, čime je spriječio njeno moguće otuđenje, ali i zapravo zamrznuo prostor za ulaganja koja zahtijevaju jasne vlasničke odnose. Upravo taj aspekt sada dolazi do izražaja.
Sagovornici Faktora ističu da je jedino ispravno rješenje i rješenje koje se može podržati princip da je država vlasnik državne imovine, u skladu s presudama Ustavnog suda BiH, ali i da se precizno definira način korištenja i upravljanja imovinom i omogući realizacija strateških projekata.
Među tim projektima ističe se Južna plinska interkonekcija.
Upravo ovaj projekt i trenutačno neriješeno pitanje korištenja državne imovine čini Amerikance više nego inače zainteresiranima za ovo pitanje na kojemu intenzivno rade.
Bez rješavanja pitanja državne imovine, realizacija ovakvih projekata nailazi na ozbiljne pravne i financijske prepreke, budući da međunarodne financijske institucije i investitori zahtijevaju potpuno jasne vlasničke odnose nad zemljištem i infrastrukturom.
Saopćili su i iz OHR-a.
– Trajno rješenje pitanja državne imovine zahtijeva političku volju i spremnost na kompromis domaćih političkih aktera – rečeno je Feni iz Ureda visokog predstavnika (OHR).
Naime, veliki investicijski projekti, u posljednjem slučaju Južna interkonekcija, dolaze u pitanje zbog neriješenog pitanja raspolaganja državnom imovinom.
Iz OHR-a kažu da je Ustavni sud BiH bio vrlo jasan: država je nositelj prava vlasništva nad državnom imovinom, a Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za uređivanje pitanja državne imovine.
– Zabrana raspolaganja je, prije svega, sredstvo zaštite interesa države u ovom procesu i osiguranje poštivanja relevantnih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. U okviru zabrane raspolaganja postoji mehanizam koji dopušta posebne iznimke ako je to u javnom interesu, a to je svakako jedan od načina rješavanja trenutne blokade važnih investicijskih i razvojnih projekata. Međutim, trajno rješenje zahtijeva političku volju i spremnost na kompromis od strane domaćih političkih aktera – navodi se u odgovoru OHR-a.

Što je s Državnom komisijom za imovinu

Izvor Faktora ističe da bi problem mogla riješiti Komisija za pitanja državne imovine, koja, nažalost, već duže vrijeme ne funkcionira, s obzirom da, kako ističe, RS ne želi imenovati člana Komisije.
Visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je u medijima podsjetio da su već postojali mehanizmi koji su se mogli koristiti, uključujući i odluke njegovog prethodnika Paddyja Ashdowna.
– Imamo odluke Ustavnog suda BiH koji je više puta tražio da država na svojoj razini donese rješenje. Postoji mogućnost iznimki kada je u pitanju javni interes, ali moje je pitanje zašto se ne formira Povjerenstvo koje će odlučivati ​​o tim iznimkama – kazao je Schmidt.
Upozorio je da zbog nepostojanja funkcionalnog Povjerenstva trpe lokalne zajednice, gradonačelnici i općine jer ne mogu realizirati infrastrukturne i industrijske projekte jer nemaju jasno definiran imovinski status.
– To se može učiniti bez izmjena zakona, samo uz suglasnost Vijeća ministara BiH. Gdje je u svemu tome Vijeće ministara Bosne i Hercegovine – upitao je tada Schmidt.
Stranka demokratske akcije (SDA) i Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP BiH) krajem ožujka usuglasile su stavove po pitanju državne imovine, navodeći da je njen vlasnik isključivo država Bosna i Hercegovina te da su sva druga rješenja neprihvatljiva.
Iz SDA su, odgovarajući na informacije da međunarodna zajednica razmatra modele rješavanja ovog pitanja, naglasili da je prema Ustavu BiH država jedini vlasnik državne imovine, te da kao takva mora biti upisana u zemljišne knjige, katastre i druge javne evidencije.
Istaknuli su da se upravljanje, korištenje i raspolaganje imovinom može regulirati samo zakonom koji donosi Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, uz obavezno poštivanje Ustava i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
– SDA ne prihvaća prijedloge koji odstupaju od ova dva principa – poručeno je, uz dodatak da je, do donošenja zakona, potrebno formirati državno povjerenstvo koje bi odobravalo pojedinačna izuzeća kako ne bi došlo do blokada gospodarskog razvoja.
I Dragan Čović, lider HDZ-a BiH, u nekoliko je navrata ponovio kako ova stranka o ovom pitanju ima isti stav kao i SDA i SDP.
– Slušao sam osvrt kolega iz SDA i SDP-a na tu temu i mislim da smo po mnogim pitanjima ujednačili stavove. Treba zaštititi interes BiH, a to omogućiti i svim drugim razinama vlasti, sukladno Ustavu. Odluka o državnoj imovini, ovakva kakva je sada, evidentno je prepreka investicijama u cijeloj Bosni i Hercegovini – naglasio je Čović.
]]> https://exyuvijesti.com/juzna-plinska-interkonekcija-i-drzavna-imovina-bih-je-vlasnik-pod-zemljom-i-na-zemlji-to-pitanje-mora-biti-rijeseno/feed/ 0 Energetska sigurnost ili nova ovisnost: Kontroverze oko Južne plinske interkonekcije https://exyuvijesti.com/energetska-sigurnost-ili-nova-ovisnost-kontroverze-oko-juzne-plinske-interkonekcije/ https://exyuvijesti.com/energetska-sigurnost-ili-nova-ovisnost-kontroverze-oko-juzne-plinske-interkonekcije/#respond Fri, 03 Apr 2026 16:16:54 +0000 https://exyuvijesti.com/energetska-sigurnost-ili-nova-ovisnost-kontroverze-oko-juzne-plinske-interkonekcije/
Dok vlasti u Federaciji BiH projekt Južne plinske interkonekcije predstavljaju kao strateški korak prema energetskoj sigurnosti i diverzifikaciji izvora opskrbe, način na koji se realizira otvara niz ozbiljnih dilema.
Uvođenje konkretnog privatnog investitora direktno u zakon, bez natječaja, jasnih kriterija i transparentnog procesa, prema mišljenju ekonomskog analitičara Igora Gavrana, ukazuje na opasno zaokret prema modelu u kojem se strateški projekti dodjeljuju unaprijed odabranim tvrtkama.
Umjesto jačanja tržišnih načela i usklađivanja s europskim standardima, ovakav pristup, upozorava, dugoročno može proizvesti veću ekonomsku ovisnost, pravnu nesigurnost i slabljenje javnog nadzora nad ključnim energetskim resursima.
– Uvođenje konkretnog investitora u zakon Federacije BiH predstavlja ozbiljan udar na tržišna načela, transparentnost i javni interes – upozorava Gavran.

Vrlo loš pristup

On za Faktor ističe da bi ovaj model mogao postati predložak za buduće strateške projekte.
– U slučaju javnog poduzeća, kao što je BH-Gas, ovakav model bi se ipak mogao razumjeti jer ne bi dovodio u pitanje javnu kontrolu niti bi onemogućavao angažman privatnih tvrtki u određenim segmentima. No, zakonski jamčiti i ograničiti cijeli projekt na jednu privatnu tvrtku jako je loš pristup – čak i ako je riječ o domaćoj, a ne stranoj tvrtki – ističe Gavran.
Posebno problematičnom smatra činjenicu da je riječ o tvrtki bez ikakvih referenci i kredibiliteta.
– Najapsurdnije i najrizičnije od svega je to što je riječ o potpuno anonimnoj tvrtki, bez ikakvih dokaza da je sposobna realizirati projekt. Riječ je o domaćoj tvrtki, vjerojatno bez kapitala i s minimalnim brojem zaposlenih, koja je u vlasništvu strane tvrtke sličnog profila, također anonimne i bez referenci. Dakle, nema nikakvih jamstava osim usmenih obećanja i dogovora izvan javnog prostora – upozorava.
Dodaje da ovakav pristup otvara prostor za snažan vanjski utjecaj u donošenju ključnih odluka.
– Imamo situaciju da se u praksi zakoni i projekti kroje pod utjecajem inozemnih aktera, a domaći su izvršitelji. Težište pravne zaštite u takvim aranžmanima neminovno je u korist investitora, a ne Federacije BiH i javnog interesa – smatra Gavran.

Institucionalizacija netransparentnosti

Posebno zabrinjava izjava da bi ovaj pristup mogao postati predložak za buduće projekte.
– Ova rečenica je najstrašnija od svih. Već imamo najave da bi se isti model mogao primijeniti na zračne luke, namjensku industriju, pa čak i preostale dijelove autocesta. Pokušava se instalirati model privatnih, netransparentnih ugovora bez natječaja, gdje se unaprijed odlučuje kome će se dodijeliti koji strateški projekt – kaže Gavran.
Postavlja i pitanje elementarne logike izbora investitora:
– Može li itko ozbiljno smatrati razumnim da se ista tvrtka smatra nadležnom i za izgradnju plinovoda i za upravljanje zračnim lukama? Kakav je odnos između ta dva sektora? Ako je riječ o kvalitetnim tvrtkama, zašto im je problem imati konkurenciju?

Energetska sigurnost ili nova ovisnost

Jedan od ključnih argumenata za projekt je diversifikacija opskrbe plinom, no Gavran tvrdi da je taj narativ problematičan.
– Govori se o smanjenju ovisnosti o jednom opskrbljivaču, ali se istovremeno ništa ne poduzima da se osigura alternativna opskrba. Dapače, svjesno se ide prema zamjeni potencijalno jeftinijeg plina skupljim, uz dodatni rizik gubitka kontrole nad cijelim opskrbnim lancem – upozorava.
Kako ističe, razlika u odnosu na postojeći sustav je ključna
– Trenutno imamo javnu kontrolu distribucije od granice do potrošača. Novi model podrazumijeva da privatna tvrtka može diktirati izvore, cijene i uvjete, što dugoročno ima ozbiljne posljedice – ističe.

Rizici bez garancija

Gavran naglašava da su neizvjesnosti višestruke – od financijske konstrukcije do pravnih posljedica.
– Otvoreno se govori da bi investitor samo prikupljao kapital. Postavlja se logično pitanje – zašto to ne bi učinila Federacija BiH? Što nas štiti od scenarija u kojem tvrtka ne realizira projekt, a onda pokrene arbitražu protiv države? – pita on.
Dodaje da bi u takvom odnosu snaga pravna zaštita vjerojatno bila usmjerena na zaštitu investitora, a ne na javni interes.

Šutnja stručnjaka i oporbe

Našeg sugovornika posebno zabrinjava izostanak reakcije šire javnosti.
– Nažalost, šutnja je postala svakodnevica. Razvio se mentalitet u kojem se vanjski utjecaji prihvaćaju bez otpora, a neovisno razmišljanje se obeshrabruje. Nekima se radi o interesu i konformizmu, drugima o strahu, a treći su jednostavno izloženi neobjektivnim informacijama – kaže.
Posebno je, kaže, razočaran oporbom.
– Njihove reakcije su minimalne i suzdržane, bez stvarne namjere da se ovaj model ozbiljno preispita ili zaustavi – objašnjava.

Opasan smjer za gospodarstvo

Na kraju, Gavran upozorava da bi posljedice ovakvog pristupa mogle biti dugoročne i duboke.
– Ovo je model “ako ide – ide”, suprotan pravnoj i ekonomskoj logici. Strateški projekti ostaju bez analize, bez natječaja i bez transparentnosti. To nas vodi u daljnje urušavanje sustava i potpunu ovisnost o privatnim interesima – zaključuje.
Osim ekonomske, ističe se i šira dimenzija problema:
– Ne smijemo zanemariti ni moralni aspekt. Ovakav pristup postavlja ozbiljna pitanja o odgovornosti, integritetu i stvarnim motivima onih koji ga zagovaraju. To je taj polovičan pristup – zaključuje Gavran.
]]> https://exyuvijesti.com/energetska-sigurnost-ili-nova-ovisnost-kontroverze-oko-juzne-plinske-interkonekcije/feed/ 0 Lakić o Južnoj interkonekciji: Investitor će biti uvršten u zakon, to će biti model za sve buduće projekte https://exyuvijesti.com/lakic-o-juznoj-interkonekciji-investitor-ce-biti-uvrsten-u-zakon-to-ce-biti-model-za-sve-buduce-projekte/ https://exyuvijesti.com/lakic-o-juznoj-interkonekciji-investitor-ce-biti-uvrsten-u-zakon-to-ce-biti-model-za-sve-buduce-projekte/#respond Thu, 02 Apr 2026 10:17:05 +0000 https://exyuvijesti.com/lakic-o-juznoj-interkonekciji-investitor-ce-biti-uvrsten-u-zakon-to-ce-biti-model-za-sve-buduce-projekte/
Vlada Federacije BiH ponovo stavlja u fokus projekt Južne plinske interkonekcije vrijedan 1,5 milijardi eura, o kojem bi idući tjedan trebala raspravljati oba doma Parlamenta FBiH, uz najavu američkih ulaganja i bez financijskog sudjelovanja entiteta.

Energetska stabilnost je ključna

Ministar energetike Vedran Lakić rekao je da je cilj otkloniti sve političke i tehničke prepreke koje su godinama kočile realizaciju, istaknuvši da će Energoinvest ostati uvoznik plina, a paralelno se razvijaju projekti sjeverne i zapadne interkonekcije, čime bi se osigurala dugoročna energetska stabilnost i diverzifikacija opskrbe građana i gospodarstva Federacije BiH.
Lakić je projekt široj javnosti predstavio na konferenciji za novinare zajedno s američkim investitorima, predstavnicima američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC.
Lakić je kazao kako je cilj da nakon današnjeg dana ne bude niti jedne primjedbe, sugestije ili sumnje koja bi mogla ugroziti ovaj važan projekt u budućnosti.
FOTO:

Adis Spahić
1 od 8
Kazao je da su oba doma Parlamenta Federacije BiH podržala ovaj projekt, ali on nije realiziran.
– Nije bilo političke volje da se ovaj projekt realizira i to je glavni razlog. Nakon toga se dogodilo iskazivanje interesa američke tvrtke za realizaciju ovog projekta. Dobili smo pismo namjere i samoinicijativnu ponudu u kojoj je iskazan interes za izgradnju interkonekcije plinovoda Jug, ali istovremeno i interes za izgradnju plinskih elektrana – rekao je Lakić, te dodao da su političke stranke koje participiraju u većini na području FBiH zajednički politički suglasne da se maksimalna pažnja posveti realizaciji ovog projekta.
– Jedna od ideja je bila da se direktno u Zakon unese naziv tvrtke zainteresirane za realizaciju projekta. Ja ću biti iskren, nama je ovo bio prvi put, naravno, analiza, nedoumice, komunikacija, pregled svih pravnih okvira, svih akata koji se tiču ​​BiH, au komunikaciji s ministarstvima, mislim na Ministarstvo pravde i naš Ured za zakonodavstvo, također smo dobili pozitivno mišljenje da se tako nešto može napraviti. Komunikacija nije dugo trajala, bile su uključene sve političke stranke koje participiraju na području FBiH – kazao je Lakić.

Još jedan kraj cjevovoda

Kazao je da je Ministarstvo poslalo izmjene i dopune Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji te je tekst usvojen prije desetak dana.
– Uz osnovni plinovod, koji je kroz idejno rješenje već formiran kroz trase, dodali smo i druge gradove i krakove kako bismo što više područja u FBiH uključili u plinofikaciju. Dodali smo Grude, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Čapljinu. Važno je naglasiti da smo dodali novi dio plinovoda koji nije direktno vezan za ovu trasu, a to je dodatni pravac od Kladnja do Tuzle – rekao je Lakić.
Ističe da ovim novim krakom kreću u plinofikaciju industrijskog dijela Bosne i Hercegovine i stvaraju mogućnost da plinovod dođe do za njih važne termoelektrane Tuzla.
– Ime investitora je upisano u zakon i time su osigurani interesi Federacije BiH za naredni period – istaknuo je Lakić, te dodao da će Parlament FBiH biti održan u oba doma i da je planiran za sljedeći tjedan.
– Ključna radnja bit će sklapanje ugovora između FBiH i američkog investitora. U procesu ugovaranja od strane Federacije BiH, a vjerujem i američkog investitora, bit će uključen veći broj pravnika koji će pomoći u zaštiti interesa i jednih i drugih, a dali smo rok od 30 dana nakon što ga parlamenti usvoje – rekao je Lakić.
Dodao je da će se obostrani interesi procijeniti u narednom razdoblju.
– Ovim zakonom dobili smo puno kraću proceduru za realizaciju ovog projekta, BH Gas bi imao obvezu provoditi procedure javnih nabavki. Imali bismo veliki upitnik kako BH Gasu osigurati dodatna sredstva za projekt. Ovo će biti svojevrsna novina kada je u pitanju bh. zakonodavstvo. Ako ovo bude dobro, vjerojatno će to biti model za sve buduće projekte, pritom ne mislim samo na energetiku – rekao je Lakić.

Strateška investicija

Joseph Flynn, predstavnik američke tvrtke rekao je da ima dugogodišnje iskustvo u području financija.
– Na ovu investiciju gledamo kao na stratešku investiciju, ne samo u BiH, nego u radu na energetskoj sigurnosti. Osim toga, moramo napomenuti da se iz naše perspektive radi o nečemu što se doživljava kao strateška, nacionalna investicija. Energetska sigurnost jedan je od prioriteta SAD-a. Ova tvrtka je osnovana kao namjenski instrument koji treba privući dodatni kapital i privući investicije, mi smo svojevrsni dirigent koji vodi te infestacije i skuplja ih. Važan je i dugoročni odnos s Vladom FBiH, s naše strane dajemo ekspertizu i građevinski dio – rekao je Flynn.
Jesse Binnall, potpredsjednik AAFS Infrastructure and Energy LLC rekao je da je iznimno važno osigurati da cijeli proces bude transparentan.
– Otvoreno poslujemo na ovom važnom projektu, koji je jedan od prioriteta za Trumpovu administraciju – rekao je Binnall.

Državna imovina ostaje problem

Lakić je rekao da je BH Gas dobio obaveze koje trenutno ima, a sve ostalo će morati uraditi investitor.
– Ono što je vlasništvo općina, gradova, kantona i Federacije, oni će odbiti dobiti novac za taj prostor, a što se tiče privatnih parcela, tu će se investitor morati pozabaviti. Urbanističku suglasnost priprema Ministarstvo prostornog uređenja, a kada je riječ o državnoj imovini, to je dio koji u ovom trenutku nije riješen. Mnoge aktivnosti se rješavaju na ovoj razini, a ako se ne riješi državna imovina, sigurno je da ni ovaj projekt neće biti realiziran – rekao je Lakić.
Rekao je kako se nada vrlo brzom rješenju problema državne imovine.
– U narednim danima, čim budemo imali odgovore kada je u pitanju državna imovina, izvijestit ćemo vas – rekao je Lakić, te dodao da će ono što ne bude završeno biti problem za realizaciju, te da ovaj projekt može riješiti sve probleme.

BH Gas je, međutim, i dalje u igri, američka tvrtka je stopostotni investitor

Istaknuo je kako je opredjeljenje Vlade FBiH da Energoinvest i dalje bude uvoznik plina, te da će se plin nabavljati sa šireg tržišta, a vjerojatno će to biti američki plin.
– Ovo će biti stopostotna investicija američke kompanije i FBiH neće financirati ovaj projekt – naglasio je Lakić.
Tvrdi da će ići i dalje te da imaju projekt Sjeverne interkonekcije kako bi spojili Brčko i Posavinu i da su stvoreni uvjeti za to s Krasnom za Kladanj i Tuzlu.
– Imat ćemo dva transportera plina, prvi bi trebao biti američka kompanija, a drugi naš BH Gas. Oni će se izmjenjivati ​​i to smo definirali određenim stavkama u ovom zakonu – kazao je Lakić.
Istakao je da je BH Gas prije nekoliko mjeseci krenuo u izradu studije izvodljivosti sjeverne interkonekcije, ali i plinovoda za Unsko-sanski kanton.
Govorio je i o istočnoj interkonekciji koja se ne realizira, te da smatra da se od nje odustalo jer od 2027. neće biti ruskog plina te da su usaglašeni stavovi između dva entiteta i da se sve plinske interkonekcije zajednički “guraju” jer građani i privreda moraju dobiti plin.
Tvrdi da će BH Gas nastaviti da se razvija. Postojeći plinovod kojim upravlja ova tvrtka ostaje u istom kapacitetu, s tim da je BH Gas počeo provoditi reverzibilnost plinovoda kojim upravlja.
– Radi se na pripremi reverzibilnosti i bit će dva transportera koji će se izmjenjivati. BH Gas povećava povezanost zapadne interkonekcije prema Unsko-sanskom kantonu i sjeverne interkonekcije prema Brčkom i Posavini – rekao je Lakić.
Kazao je da je Federacija BiH, prije svega, zainteresirana za izgradnju plinske infrastrukture, a onda će se dogovoriti o svemu ostalom.
Amer Bekan, direktor američke kompanije za Bosnu i Hercegovinu, tvrdi da će ova investicija od 1,5 milijardi eura otvoriti vrata i drugim američkim kompanijama i da je to od velikog finansijskog interesa za BiH, te da su oni pioniri u svemu tome.
Na kraju je ministar Lakić rekao kako se nada da će ugovor biti potpisan u Dubrovniku do kraja travnja.
]]> https://exyuvijesti.com/lakic-o-juznoj-interkonekciji-investitor-ce-biti-uvrsten-u-zakon-to-ce-biti-model-za-sve-buduce-projekte/feed/ 0 Bradara je nakon sastanka s Plenkovićem najavila izmjene Zakona o južnoj interkonekciji https://exyuvijesti.com/bradara-je-nakon-sastanka-s-plenkovicem-najavila-izmjene-zakona-o-juznoj-interkonekciji/ https://exyuvijesti.com/bradara-je-nakon-sastanka-s-plenkovicem-najavila-izmjene-zakona-o-juznoj-interkonekciji/#respond Wed, 28 Jan 2026 07:20:54 +0000 https://exyuvijesti.com/bradara-je-nakon-sastanka-s-plenkovicem-najavila-izmjene-zakona-o-juznoj-interkonekciji/
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara najavila je nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u Zagrebu da bi moglo doći do izmjena Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji.
Podsjetimo, izaslanstvo Vlade FBiH, uz Bradaru, činili su i ministri financija Toni Kraljević, energetike, industrije i rudarstva Vedran Lakić te ministrica prometa i veza Andrijana Katić, dok premijer Nermin Nikšić nije otputovao iz zdravstvenih razloga.
Govoreći o projektu Južne interkonekcije, Bradara je istaknula kako je projekt u fazi tehničke pripreme.
– Postoji komunikacija između Vlade FBiH i Vijeća ministara. Sudeći po interesu Sjedinjenih Američkih Država, vjerojatno će ići brzo. Imati partnera kao što je SAD, koji želi ulagati i čije tvrtke imaju iskustva u izgradnji ovakvih infrastrukturnih objekata, od velike je važnosti – rekla je Bradara za RTVHB.
]]> https://exyuvijesti.com/bradara-je-nakon-sastanka-s-plenkovicem-najavila-izmjene-zakona-o-juznoj-interkonekciji/feed/ 0