Rok za potpisivanje ugovora s američkom tvrtkom AAFS Infrastructure & Energy o izgradnji Interkonekcijskog plinovoda Jug, koji bi povezao BiH i Hrvatsku, već je istekao, a čini se da se svakim danom situacija oko ovog projekta sve više komplicira.

Zakonom o interkonekciji plinovoda Jug BiH – Republika Hrvatska propisano je da će investitor u taj projekt biti tvrtka AAFS Infrastructure & Energy s kojom će ugovor biti potpisan u roku od 30 dana.

Zakon je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH 8. travnja, a u Domu naroda 15. travnja.

Dakle, rok za potpisivanje ugovora istekao je početkom ovog mjeseca.

– Prava i obveze ugovornih strana u svezi s realizacijom projekata iz stavka (1) ovoga članka regulirat će se Ugovorom koji će Investitor i Vlada FBiH zaključiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona – stoji u Zakonu o interkonekciji plinovoda Jug BiH – Republika Hrvatska.

Očekivano, najveći problem je neriješeno pitanje “državne imovine”, a to se praktički potvrdilo nakon prošlotjedne održane kolegijuma Zastupničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj se raspravljalo o ovom projektu te se pokušala zakazati tematska sjednica.

Zastupnici nisu optimistični, kažu da će ugovor teško biti potpisan ako se ne riješi pitanje državne imovine.

Mahir Mešalić, šef Kluba DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kaže za Faktor da nije optimista, te da je sada sve na Vladi Federacije BiH.

– Mislim da se ministar Vedran Lakić malo uplašio, a teško će doći do potpisivanja ugovora ako se ne riješi pitanje državne imovine – smatra Mešalić.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da Vlada Federacije BiH ima obavezu, ali izgleda da to ne želi učiniti.

– To vam je “alanfordovski” pristup, “bolje ne raditi ništa jer tako nećemo pogriješiti”. Oni su predložili Zakon o južnoj interkonekciji, Sabor ga usvojio, sad nema volje – nema – kaže Šabanović.

Ističe da je Vlada FBiH trebala razmisliti kada je donosila odluku i staviti pred Parlament FBiH novi Zakon o južnoj interkonekciji.

– Sve se odluke donose ad hoc i onda nastaju problemi, ne znam kako će to riješiti, na njima je – zaključuje Šabanović.

Vlada Brčko distrikta dala je suglasnost na ažurirani Nacrt ugovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o izgradnji Interkonekcijskog plinovoda Jug na relaciji Zagvozd – Novi Travnik, s krakom za Mostar, javlja BHRT.

Na izvanrednoj sjednici Vlade, koja je održana na prijedlog Odjela za komunalne poslove, razmatrana je informacija o aktivnostima na realizaciji ovog infrastrukturnog projekta.

Vlada je primila ovu informaciju, čime je potvrđena opredijeljenost Županije za praćenje realizacije izgradnje plinovoda.

Projekt “Južna interkonekcija” predstavlja jedan od ključnih strateških ciljeva u području energetske infrastrukture, kojim se planira povezivanje plinskih sustava Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Rješenje o davanju suglasnosti na ažurirani Nacrt ugovora bit će upućeno nadležnim institucijama u daljnju proceduru.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska dobio je danas podršku u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Zakon je usvojen sa 61 glasom za, jednim suzdržanim i tri protiv.

Izaslanici su na hitnoj sjednici raspravljali o plinskoj diverzifikaciji i složili se da je, bez obzira na nedorečenosti, ovaj zakon važan.

Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio je prošlog tjedna izmjene i dopune Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji.

Riječ je o izmjenama postojećeg zakona koje je Federalna vlada uputila u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku. Zastupnički dom prihvatio je ovaj akt na izvanrednoj sjednici održanoj 8. travnja, a da bi zakon stupio na snagu potrebno ga je potvrditi i Dom naroda u identičnom tekstu.

Iz Vlade Federacije BiH ističu da je Južna plinska interkonekcija jedan od ključnih projekata za dugoročnu energetsku stabilnost, posebice u kontekstu najava iz Europske unije o prestanku isporuka ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.

Prema predloženim izmjenama, glavna trasa plinovoda ostaje nepromijenjena, ali se uvode novi plinski krakovi, uključujući i pravac od Kladnja do Tuzle. Time bi se omogućio početak plinofikacije industrijskih zona Federacije Bosne i Hercegovine, kao i povezivanje s Termoelektranom Tuzla.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić ranije je izjavio da je prvi put u tekstu zakona uvršteno ime investitora – američke kompanije. U važećem zakonu ulogu investitora i transportera imala je domaća tvrtka BH Gas, ali realizacija projekta još nije počela.

Kako je pojasnio Lakić, novi zakon temelji se na činjenici da su potencijalni partneri iskazali spremnost da ulažu i financiraju izgradnju plinovoda, što je ocijenjeno kao interes Federacije BiH.

Zakon predviđa i sklapanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, a resorno ministarstvo već radi na definiranju ključnih elemenata tog ugovora, s naglaskom na zaštiti interesa Federacije.

Naglašeno je da ovim promjenama BH Gas ne gubi svoju ulogu – tvrtka ostaje transporter u postojećem sustavu, s planovima za razvoj zapadnog i sjevernog plinskog pravca. Novi pravac prema Tuzli označen je kao početak sjeverne gasifikacije.

Prema tekstu zakona, planirana je izgradnja plinovoda na pravcima Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, te Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s nekoliko krakova za Livno, Gornji i Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, kao i dodatni pravac Kladanj – Tuzla.

Ranije je potvrđeno da će opskrba plinom ići sa zapada, preko Republike Hrvatske, s kojom će biti potrebno sklopiti odgovarajući međudržavni ugovor.

Vlada FBiH usvojila je 14. siječnja informaciju resornog ministarstva u kojoj je definiran investitor i potreba otpočinjanja projekta, dok je Nacrt zakona utvrđen 25. ožujka.

Predsjedavajući Kluba Hrvata u Domu naroda Damir Džeba (HDZBiH) izjavio je kako unutar tog kluba postoji jednoglasna podrška izmjenama zakona.

S druge strane, delegat Emir Dautović (NSZ) ocijenio je da je usvajanje zakona svojevrstan poraz domaćih institucija.

– Ovo je poraz svih nas koji sjedimo u saborskim klupama jer dobivamo upute što nam je činiti. Međutim, Europska unija će podržati zakon. Smatram da ulazak američkog kapitala predstavlja dodatnu sigurnost za Bosnu i Hercegovinu – kazao je Dautović.

Predsjednik Kluba Bošnjaka Muamer Zukić (SDA) istaknuo je kako je riječ o najvećem energetskom projektu u državi.

– Riječ je o strateški važnom projektu koji nas povezuje sa zapadnim energetskim sustavom i jača odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Iako su se nakon temeljnog zakona pojavila određena pitanja i dileme, dobili smo odgovore od Vlade i odlučili smo podržati izmjene – kazao je Zukić.

Dodao je da će se ključna pitanja precizirati kroz ugovor s investitorom, posebice kada je riječ o zaštiti državne imovine.

– Ne smije biti greške i jasno nam je rečeno da ovaj zakon ne zadire u pitanje državne imovine – naglasio je Zukić.

Podršku projektu dala je i predsjednica Kluba srpskog naroda Vesna Saradžić (SDP), istakavši da je riječ o projektu od značaja za cijelu Bosnu i Hercegovinu, a ne samo za Federaciju.

– To je važno u kontekstu odnosa BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali i za ukupnu energetsku sigurnost – kazao je Saradžić.

Delegatica Aida Obuća (SDA) istaknula je potrebu ravnomjernije plinofikacije Federacije.

– Poseban fokus ne treba biti samo na Tuzlanskom kantonu. Jednako je važno planirati plinofikaciju Bosansko-podrinjskog i Unsko-sanskog kantona. U tom slučaju ćete imati podršku svih izaslanika koji predstavljaju građane Federacije – kazao je Obuća.

Vibor Handžić (NS), izaslanik kazao je da nema velike filozofije i da se zna kakvu je odluku morao donijeti, ovdje je pitanje hoće li Federacija BiH imati plin 1. siječnja 2028. godine.

– Ne znam kojim redom je ovo tekst zakona o kojem Dom naroda FBiH raspravlja i da nismo ni milimetar odmakli u realizaciji projekta. Bez obzira na sve, čini se da je realizacija projekta izvjesnija ovim zakonom koji donosimo – rekao je Handžić.

Dodao je da postoje i druge dileme vezane za pitanje državne imovine te da je jasno da se u tekstu ovog zakona ne spominje državna imovina, već da je sva imovina vezana za kantone i FBiH.

– Kada odvagamo, s jedne strane, potrebu za energetskom sigurnošću, a s druge strane neke anomalije u zakonu, nema dileme koja strana prevagne, da nam je prioritet osigurati energetsku stabilnost FBiH – rekao je Handžić.

Izaslanik Mehmed Memišević (SDA) pitao je koliko je i je li ugrožena “sjeverna interkonekcija” s obzirom na to da je riječ o plinovodu koji bi povezivao Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom preko Županje, Orašja i Brčkog.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović sastao se sa otpravnikom poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Johnom Ginkelom.

Na sastanku je bilo riječi o unapređenju gospodarske suradnje između Bosne i Hercegovine i SAD-a, s posebnim osvrtom na realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije.

U tom kontekstu, Izetbegović je istaknuo kako je riječ o strateški važnom projektu za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine, te istaknuo potrebu da Vlada FBiH jasno i precizno definira sve pravne i tehničke aspekte u odnosu na investitora kako bi se otklonile nedorečenosti sadržane u Nacrtu zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji i spriječile eventualne prepreke u realizaciji ovog projekta.

Sugovornici su razmijenili mišljenja i o aktualnoj društveno-političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s posebnim osvrtom na potrebu očuvanja stabilnosti, jačanja institucija i nastavka reformskih procesa na europskom i euroatlantskom putu BiH.

Hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH zakazana za 8. travnja mogla bi označiti prekretnicu u energetskom sektoru zemlje – na dnevnom redu su izmjene zakona kojima se prvi put otvaraju vrata stranim ulagačima u 1,5 milijardi eura vrijedan projekt Južne plinske interkonekcije.

Projekt je danas u Sarajevu prezentiran predsjednicima zastupničkih klubova Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te nekoliko stručnjaka.

Predstavnici američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je početkom godine uputila pismo namjere Vladi FBiH, predstavili su plan ulaganja, a kako Faktor saznaje, parlamentarce su obavijestili da žele graditi plinsku mrežu i plinske elektrane na području Mostara, Kaknja i Tuzle.

Njihov investicijski plan uključuje i razvoj plinovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Mahir Mešalić, šef Kluba DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kazao je za Faktor da su američki investitori rekli da će Energoinvest biti uvoznik plina za BiH.

– Također su nas obavijestili da će uložiti sav novac i da BiH neće ulagati ništa u ovaj plinovod, te da žele koncesiju na 30 godina – rekao je Mešalić.

Na pitanje tko će biti distributer i da li je BH Gas izuzet iz ove priče, Mešalić kaže da će o tome odlučiti FERK i da će vjerojatno biti isto kao i sa električnom energijom, da distribuciju može raditi više kompanija.

Projektom je planirano povezivanje domaće plinske mreže s LNG terminal na Krkučime bi naša zemlja dobila pristup globalnom tržištu plina, uključujući i američki LNG. Kapacitet plinovoda procjenjuje se na 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što znatno premašuje sadašnju potrošnju u BiH, koja iznosi oko 230 milijuna kubnih metara. Ovaj zaokret trebao bi osigurati dugoročnu stabilnost sustava i konkurentnije cijene energije za gospodarstvo.

Za korištenje punog kapaciteta predviđena je izgradnja triju plinskih elektrana ukupne snage 1200 megavata. Ove elektrane bi godišnje proizvodile blizu šest teravat-sati električne energije, što čini polovicu ukupne potrošnje u zemlji. Procjenjuje se da bi te elektrane godišnje trošile blizu milijardu prostornih metara plina, dok bi ostatak bio usmjeren u industriju i plinofikaciju novih područja, što otvara mogućnosti masovnijeg korištenja ovog energenta u kućanstvima.

Hitna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH zakazana za 8. travnja mogla bi označiti prekretnicu u energetskom sektoru zemlje – na dnevnom redu su izmjene zakona kojima se prvi put otvaraju vrata stranim ulagačima u 1,5 milijardi eura vrijedan projekt Južne plinske interkonekcije.

Projekt je danas u Sarajevu prezentiran predsjednicima zastupničkih klubova Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, te nekoliko stručnjaka.

Predstavnici američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je početkom godine uputila pismo namjere Vladi FBiH, predstavili su plan ulaganja, a kako Faktor saznaje, parlamentarce su obavijestili da žele graditi plinsku mrežu i plinske elektrane na području Mostara, Kaknja i Tuzle.

Njihov investicijski plan uključuje i razvoj plinovoda između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Mahir Mešalić, šef Kluba DF-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, kazao je za Faktor da su američki investitori rekli da će Energoinvest biti uvoznik plina za BiH.

– Također su nas obavijestili da će uložiti sav novac i da BiH neće ulagati ništa u ovaj plinovod, te da žele koncesiju na 30 godina – rekao je Mešalić.

Na pitanje tko će biti distributer i da li je BH Gas izuzet iz ove priče, Mešalić kaže da će o tome odlučiti FERK i da će vjerojatno biti isto kao i sa električnom energijom, da distribuciju može raditi više kompanija.

Projektom je planirano povezivanje domaće plinske mreže s LNG terminal na Krkučime bi naša zemlja dobila pristup globalnom tržištu plina, uključujući i američki LNG. Kapacitet plinovoda procjenjuje se na 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što znatno premašuje sadašnju potrošnju u BiH, koja iznosi oko 230 milijuna kubnih metara. Ovaj zaokret trebao bi osigurati dugoročnu stabilnost sustava i konkurentnije cijene energije za gospodarstvo.

Za korištenje punog kapaciteta predviđena je izgradnja triju plinskih elektrana ukupne snage 1200 megavata. Ove elektrane bi godišnje proizvodile blizu šest teravat-sati električne energije, što čini polovicu ukupne potrošnje u zemlji. Procjenjuje se da bi te elektrane godišnje trošile blizu milijardu prostornih metara plina, dok bi ostatak bio usmjeren u industriju i plinofikaciju novih područja, što otvara mogućnosti masovnijeg korištenja ovog energenta u kućanstvima.

Nakon višesatnih konzultacija iza zatvorenih vrata, Vlada FBiH je na telefonskoj sjednici usvojila izmjene i dopune Zakona o južnoj interkonekciji – bez jasnog uvida pojedinih ministara u njihov sadržaj.

Dok se nagađa da bi ime investitora moglo biti izravno upisano u zakon, konačna verzija tek treba stići u Sabor, gdje će se odlučivati ​​o jednom od ključnih energetskih projekata u zemlji.

Kako doznaje Faktor, konsultacije su trajale dugo, a neki ministri i ne znaju što točno stoji u izmjenama ovog zakona.

Na pitanje oko čega su se posvađali ministri u Vladi FBiH, izvor Faktora kaže da ne zna, da ne dolazi na te sastanke, te da ga to i ne zanima.

Vlada Federacije BiH priprema izmjene i dopune zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, koje bi konačno trebale zaustaviti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.

Kako doznajemo, u Vladi se razmišlja o prilično neobičnom rješenju – da se ime investitora koji će realizirati projekt upiše izravno u zakon.

Pitao sam ministre koje su to izmjene i što one znače, neki nisu znali jer nisu dobili tekst, a drugi nisu htjeli reći.

Nije poznato je li i ovaj prijedlog uvršten u izmjene zakona, no tekst će se uskoro naći pred saborskim zastupnicima koji će dati posljednju riječ.

Vlada Federacije BiH priprema izmjene i dopune Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji, koje bi mogle otvoriti prostor da se u zakonskom tekstu kao investitor izravno upiše privatna tvrtka, što je potez koji, prema mišljenju stručnjaka, nema uporište u europskoj praksi.

Dok energetski stručnjaci upozoravaju na ozbiljne rizike po javni interes i cijeli koncept nazivaju “hibridnim”, dio saborskih zastupnika bez zadrške podržava ulazak stranog kapitala, uz poruku da domaće institucije nisu sposobne voditi ključne infrastrukturne projekte.

Vlada Federacije BiH priprema izmjene i dopune zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, koje bi konačno trebale zaustaviti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.

Prema informacijama kojima raspolaže Faktor, u toku je telefonska sjednica Vlade FBiH na čijem je dnevnom redu ovaj zakon.

Kako javljaju pojedini mediji, o ovim bi se izmjenama moglo raspravljati idućih dana, a Vlada razmišlja o prilično neobičnom rješenju – da se ime investitora koji će realizirati projekt upiše izravno u zakon.

Almir Bečarević, energetski stručnjak i bivši direktor BH GAS-a, kaže za Faktor da je on jedan od kreatora Južne interkonekcije, odnosno prijedloga za realizaciju tog projekta, te da je BH GAS kao državna kompanija to uradio.

– Zbog toga je BH GAS uvršten u taj prijedlog i to ima smisla, jer je u svim zemljama transport plina javna usluga. To u svim slučajevima rade državne tvrtke i omogućavaju priključak na plinski sustav svima koji žele trošiti prirodni plin – ističe Bećarević.

Tvrdi da ovo što se sada radi više nije Zakon o južnoj interkonekciji, već da je to “hibrid”.

– Moj jedini komentar na to je da je to besmislica, jer prozivati privatnu tvrtku da radi posao transporta plina, što je u biti javna usluga, isto je kao da je prozvana privatna tvrtka na prijenosnom sustavu Elektroprijenosa, a onda je ona radila prijenos električne energije ili, primjerice, Javna željeznička tvrtka i uz nju dodate tu privatnu tvrtku, a to su dva primjera koji ilustriraju današnju besmislenost svega što se radi – objašnjava. Bečarević.

Dodaje da, osim toga, ne zna što će izaći kao konačni prijedlog jer su se pojavile informacije da tvrtka želi samo graditi, ali ne i upravljati.

– To znači da se postavlja pitanje tko će sutra upravljati tim sustavom i kako Vlada Federacije BiH misli u konačnici platiti kredit koji će ova tvrtka najvjerojatnije preuzeti, jer nitko neće graditi južnu interkonekciju bez protugarancije Vlade Federacije BiH. Tko je taj koji će odlučiti što će biti zalog toj firmi koja će dati određeni novac, a to, primjerice, BH GAS ili Vlada FBiH nisu mogli. Onoga tko sada gradi ne zanima koliko će to koštati i kolika će biti kamata, njega zanima tko će dati zalog – naglašava Bečarević.

Ističe da ovo više nije Zakon o južnoj interkonekciji, te da je to “hibrid” nečega i da toga nema nigdje u Europi.

– Stavljati nekoga u Zakon, a da to nije državna tvrtka, po meni je besmislica. Ovdje se radi nešto što, po meni, nije po europskim direktivama, odnosno po onome što je u Srbiji napravio Gazprom, dakle netko je tamo napravio privatnu tvrtku za transport plina, ali je bio i vlasnik i to je kršilo sve europske propise i direktive.

Opet, s druge strane, nemamo takav primjer jer u Hrvatskoj postoji državna tvrtka, u Sloveniji postoji državna tvrtka, u Europi u svim zemljama to rade državne tvrtke. A Elektroprijenos je državna tvrtka i nikome ne bi palo na pamet dovesti privatnu tvrtku da upravlja dalekovodima i petljati se u nešto što je isključivo državni posao – zaključuje Bečarević.

Mirza Čelik, zastupnik DF-a u Parlamentu FBiH, kazao je za Faktor da podržava sve vrste ustupaka kada je u pitanju američki kapital, te da će predložiti Klubu da glasa da američka kompanija koja planira graditi plinovod za Južnu interkonekciju bude uvedena u zakon.

– Vidite, ja podržavam sve koncesije, pa i koncesije za zračne luke, Sarajevo i Mostar, jer naša vlast nije sposobna time upravljati, sve će uništiti. S druge strane, ako američki kapital uđe u Bosnu i Hercegovinu, on će biti zaštićen – kazao je Čelik.

Vlada Federacije BiH prihvatila je na današnjoj sjednici Informaciju o aktivnostima na realizaciji Projekta interkonekcije Jug plinovoda Bosna i Hercegovina – Hrvatska i donijela zaključke za njegovo ubrzanje. Predloženo je hitno formiranje izaslanstva za sklapanje sporazuma s Republikom Hrvatskom, o čemu će premijer FBiH Nermin Nikšić izvijestiti Vijeće ministara BiH.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije također je zaduženo da pripremi izmjene i dopune Zakona o južnoj interkonekciji kako bi se omogućila realizacija projekta kroz različite modele, uključujući i koncesije, priopćeno je iz Vlade.

Vedran Lakić, ministar energije, industrije i rudarstva u Vladi FBiH, kazao je kako ova odluka predstavlja važan iskorak nakon više od desetljeća političkih blokada. Naglasio je da Južna interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već pitanje energetske sigurnosti, političke stabilnosti i ekonomskog razvoja BiH.

A da se održavaju intenzivni sastanci zaključuje se i nakon izjava koje su ovih dana, a i danas, dolazile od čelnika stranaka na vlasti.

Vlada Federacije BiH danas će održati redovnu sjednicu na kojoj bi ministri trebali razmatrati proračun Federacije BiH, kao i izmjene i dopune Zakona o južnoj interkonekciji, saznaje Faktor.

Prošlog tjedna na sastanku u američkom veleposlanstvu u Sarajevu dogovorena je dinamika izrade međudržavnog ugovora između BiH i Hrvatske o Južnoj interkonekciji, s kratkim rokovima za provedbu, bez političkih ustupaka i s porukom da se blokade neće tolerirati.

Vlada Federacije BiH će pripremiti nacrt sporazuma koji će, nakon što ga usvoji Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, uputiti Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine na ratifikaciju.

Paralelno s tim, planirane su izmjene entitetskog Zakona o južnoj interkonekciji, iako je sadržaj izmjena još uvijek otvoreno pitanje.

Istaknuto je da projekt treba ostati u sferi gospodarstva te da nema mjesta politizaciji, jer je cilj diversifikacija plinske mreže, niža cijena plina i sigurnija opskrba građana Bosne i Hercegovine.

Američko veleposlanstvo je nakon sastanka priopćilo da SAD snažno podupire realizaciju projekta i očekuje konstruktivan rad bez ucjena i političkih blokada.

Također je naglašeno da ozbiljni investitori, koji ulažu značajna sredstva, nemaju interesa za političku destabilizaciju.

Projekt se vidi kao obostrana korist za SAD i BiH, s fokusom na energetsku sigurnost i ekonomski razvoj.

Iako je Zastupnički dom Parlamenta FBiH zakazao sjednicu koja je bila planirana za danas, ona je otkazana jer dokument proračuna nije stigao u Parlament.