Predsjednik HDZ-a Dragan Čović rekao je da je potrebna transformacija Ureda visokog predstavnika (OHR).

– Volio bih da se novi visoki predstavnik čak premjesti u Bruxelles, jer ako naš put ide u tom smjeru, zašto to ne učiniti? Imati ograničen kapacitet u smislu autoriteta i biti zaštitni mehanizam daytonske Bosne i Hercegovine. Sve ostalo moramo znati sami – rekao je Čović za FTV.

Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, Čović je podsjetio da je strani investitor uključen u projekt zbog nemogućnosti postizanja internog dogovora:

– Nismo znali raditi svoj posao. Ponudili smo mogućnost da napravimo novu tvrtku u Mostaru.

Onda napravimo zajedničku tvrtku s udjelima BH plina, Plinacre i Elektroprivrede Mostar s jednakim udjelima. Ništa od toga nije prošlo. Pojavio se američki partner i rekao: Mi to želimo voditi. Svjesno sam podržavao – naglasio je.

Nije podržao skeptične tvrdnje o rizičnosti ovog projekta za BiH:

– Svaki partner koji dolazi s tog područja dobit će našu apsolutnu podršku. Po svaku cijenu. Kakav rizik preuzima BiH ako dođe partner i uloži milijardu i po dolara? Ako ništa ne poduzme, ide odavde – smatra.

Čović je odbacio kritike na račun savezništva sa SNSD-om koji blokira institucije i europski put.

– Sa SNSD-om sarađujemo 20 godina. Partnerstvo se temelji na povjerenju i dogovoru. Razlike među nama su ogromne. Želimo euroatlantske integracije, SNSD razmišlja o europskom putu, ali ne o NATO savezu – istaknuo je.

Rekao je da ima sličnu ili čak veću suradnju sa strankama u Federaciji, te da je otvoren za nove suradnje:

– Nermin Nikšić i ja se nađemo 30 puta godišnje. Milorad Dodik i ja možda tri puta.

Na optužbe da zajedno blokiraju institucije odgovorio je:

– To apsolutno nije točno. Kad ne znate voditi državu, okrivite nekoga. Proces razjedinjavanja izvršne i zakonodavne vlasti započeli su prije četiri godine kada su HDZ, SNSD i Trojka dogovorili formiranje vlasti. Nisu imali pravo na to.

Postoje ustavni mehanizmi zaštite. Ne možete smijeniti predstavnika bilo kojeg naroda u Vijeću ministara bez procedura u Domu naroda. Morate sjesti s njima i pregovarati s vladom. Nije bilo govora o blokadi koju je osam mjeseci prošle godine provodio Klub Bošnjaka – kazao je Čović.

Osvrnuvši se na pitanje izbornog zakonodavstva i izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Čović je istaknuo kako je to nužna potreba hrvatskog naroda.

– Dobivate odgovor da nema smisla da Hrvati budu birani zastupnici u domovima naroda, pogotovo ne u Predsjedništvu već 16 godina.

A kad krenemo tražiti rješenja, oni se opet zatvore. Još uvijek netko vjeruje da će netko izvana, a mislim na dominantni dio bošnjačke politike, odraditi posao i na neki način preobraziti Bosnu i Hercegovinu. To se nikada neće dogoditi. Bosna i Hercegovina ne može biti klasična građanska država – kazao je Čović.

Američka tvrtka razvijat će i upravljati Južnim interkonekcijskim plinovodom kojim bi se trebao transportirati ukapljeni prirodni plin s LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj u Bosnu i Hercegovinu.

Potvrdilo je to Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, na društvenoj mreži X u utorak nakon sastanka otpravnika poslova američkog Veleposlanstva s čelnicima vladajuće koalicije u Bosni i Hercegovini. entitetu Federacija BiH, preko kojeg će se graditi Interkonekcijski plinovod Jug.

– Otpravnik poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini John Ginkel i čelnici vladajuće koalicije u Federaciji BiH sastali su se danas kako bi razgovarali o daljnjem napretku u osiguravanju pouzdane i predvidljive opskrbe regije energijom kroz Južni interkonekcijski plinovod – navodi se u priopćenju američkog veleposlanstva i dodaje:

– Američka tvrtka će razvijati ovaj plinovod i njime upravljati.

U priopćenju se navodi da su “čelnici koalicije u FBiH dogovorili sljedeće korake u vezi s nacrtom međunarodnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog plina u BiH, preko Hrvatske”.

– Administracija predsjednika (SAD, Donalda) Trumpa snažno podržava projekt Južne interkonekcije i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima u Bosni i Hercegovini na realizaciji ovog projekta – dodaje se.

Južna interkonekcija je planirani plinovod duljine oko 180 kilometara koji bi povezivao Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom na relaciji Zagvozd – Posušje – Novi Travnik, s krakom prema Mostaru, te otvara mogućnost diverzifikacije i uspostave samostalnog pravca opskrbe prirodnim plinom, čime se značajno smanjuje ovisnost o jednom opskrbljivaču i jednoj ruti. Procijenjena vrijednost projekta je blizu 100 milijuna eura.

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je u siječnju Zakon o južnoj interkonekciji. No, projekt je u zastoju jer vladajuća koalicija u FBiH nije uspjela postići dogovor oko tvrtke koja bi upravljala plinovodom.

SAD već dugo snažno podupire izgradnju Južne interkonekcije.

BiH trenutno ovisi o ruskom plinu koji u zemlju ulazi na istočnoj granici sa Srbijom.