Stranka za Bosnu i Hercegovinu godine utvrdio kandidacijske liste za sve razine vlasti za predstojeće Opće izbore. Predsjednik ove stranke Semir Efendić bit će kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u Izbornoj jedinici 3A, koja obuhvaća Kanton Sarajevo i Bosansko-podrinski kanton, nositelj liste je dosadašnji izaslanik u Domu naroda PSBiH Džemal Smajić. Druga na listi je Amra Švrakić, a slijede Nedžad Ahatović i Zlatko Hadžidedić.

Nositelj liste u izbornoj jedinici 4A (Zeničko-dobojski i Srednjobosanski kanton) je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH.

Ernad Poprženović je nositelj liste u izbornoj jedinici 1A (Unsko-sanski i Livanjski kanton), a u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom nositelj liste je Huso Morić.

Nositelj liste za Zastupnički dom Federalnog parlamenta u Unsko-sanskom kantonu (izborna jedinica 1) je bivši premijer ovog kantona Hamdija Lipovac.

Nosilac liste za izbornu jedinicu 11, koja obuhvata sarajevske općine Centar, Ilijaš, Novo Sarajevo, Stari Grad i Vogošću, je Almir Bečarević. Na listi su i Fatima Gavrankapetanović-Smailbegović i Senad Pećanin.

U izbornoj jedinici 7, koja obuhvata općine Ustikolina, Goražde, Hadžići, Ilidža, Novi Grad Sarajevo, Pale FBiH i Trnovo, nositelj liste je Haris Gudić. Slijede ga Edina Gabela i Admir Lisica.

Listu za Skupštinu Kantona Sarajevo predvodi dosadašnji zastupnik Muamer Bandić. Druga na listi je Lejla Zvizdić.

Begija Smajić je kandidatkinja SBiH za potpredsjednicu Republike Srpske, a stranka će imati svoje liste za Narodnu skupštinu ovog entiteta.

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine zaokružila je kandidatske liste za sve razine vlasti za izbore 2026. godine.

Kada je u pitanju Državna lista (Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine), povjerenje za nositelja dobio je šef Kluba zastupnika te stranke Saša Magazinović.

Odmah iza njega bila je Majda Kalamujić, dok je treće mjesto pripalo Alenu Pilavu.

Visoko četvrto mjesto zauzela je Indira Turković, dok je peti bio akademik Mirko Pejanović.

Za Zastupnički dom Parlamenta FBiH SDP će u sarajevskim izbornim jedinicama nastupiti s listama koje predvode poznata politička imena.

Nositelj jedne od federalnih lista je saborski zastupnik Damir Mašić. Slijede ga Adrijana Nikšić na drugom i predstavnik Samir Avdić na trećem mjestu.

Nositelj druge federalne liste iz Sarajeva je aktualni federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar. Na drugom mjestu je federalna ministrica obrazovanja i nauke Jasna Duraković, dok je na trećem potpredsjednik FBiH Igor Stojanović.

Nositelj liste za Skupštinu Kantona Sarajevo i prvi u utrci za kantonalne klupe je aktuelni ministar prometa Adnan Šteta.

Na drugom mjestu je načelnik Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić, dok je treći ministar kulture i sporta Kenan Magoda.

Ministar zdravstva Enis Hasanović našao se na četvrtom mjestu, a odmah iza njega zastupnica Jelena Pekić.

U top 10 imena na kantonalnoj listi su aktualni zamjenik državnog ministra finansija Muhamed Hasanović, a slijede Belma Kapo, Davor Čičić, Svjetlana Šošić i Redžo Lemezan (10).

Kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH iz entiteta Republika Srpska bit će Marinko Božović, a kandidat za predsjednika RS-a Branko Blanuša.

Ovo je odlučio Glavni odbor SDS-a koji je danas zasjedao u Bijeljini.

SDS je na današnjoj sjednici usvojio i liste za zastupnike u Parlamentu Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Ova odluka suštinski znači da će opozicija iz Republike Srpske na izborima nastupiti u nekoliko kolona jer je Draško Stanivuković već najavio svoju kandidaturu ispred Pokreta za sigurnost Srpske.

Predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” (PSS) i aktualni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković osvrnuo se na burna događanja unutar opozicije u Republici Srpskoj proteklog tjedna i otvoreno najavio mogućnost kandidiranja za predsjednika RS-a.

– Ako ima mudrosti u oporbi i ako je to ono na čemu ja iskreno inzistiram, a nadam se da je primjetno, i ako postoji sloga, bila bi to dobitna odluka. Skoro svaki rezultat, svako istraživanje, a ne manje važan je i ovaj osjećaj u meni koji me prati kroz moju političku karijeru i doveo do ovog intervjua, doveo do drugog mandata gradonačelnika i do svega što radim, govori mi da osjećam puls naroda i da je sazrelo vrijeme za promjene u RS. Neki drugi i puno bolji ljudi trebaju biti ne samo u Palati RS-a, što je preduvjet za sve ostalo, nego i preuzeti odgovornost za institucije RS-a i upravljanje njima. Stoga sam spreman biti kandidat – jasan je Stanivuković.

Stanivuković ističe da ima daleko najveći rejting unutar oporbenog bloka, te da ga SNSD vidi kao najveću prijetnju. Smatra da je za promjenu vlasti, koja traje već dva desetljeća, potrebna ogromna energija kako bi se mobilizirao narod, što je već dokazao svojim dosadašnjim političkim pobjedama. Međutim, suočava se s paradoksom unutar same oporbe.

– Ankete govore da me želi narod, ali ne želi me dio oporbe. Postoji dio opozicije koji radi za neke druge interese, postoji treći dio koji radi za neke sebične interese, a postoji i četvrti dio koji je svega toga svjestan – rekao je Stanivuković za Istragu.

Iako je dobio podršku Predsjedništva SDS-a za ideju o potpunom ujedinjenju opozicije u jedan jak politički subjekt, proces na Glavnom odboru ove stranke donio je drugačiju dinamiku. Od ukupno 107 članova Glavnog odbora SDS-a, za ovu ideju glasala su njih 42, što predstavlja većinu prisutnih na toj sjednici, ali ne i apsolutnu većinu ukupnog članstva. Stanivuković kaže da prihvaća takvu odluku, ali da ga to neće pokolebati.

– Nažalost, ovo nije prvi put da sam izgubio u oporbi. Iz opozicije sam eliminiran 2024. godine kada su bili izbori u Banjoj Luci. Ali nisu mi bitni porazi u oporbi, bitnije su mi pobjede u narodu. S druge strane, kažem da sam dovoljno mlad, dovoljno lucidan, ali i dovoljno hrabar da donosim odluke koje nitko ne očekuje. Možda nitko ne očekuje da se kandidiram sam – kaže aktualni gradonačelnik Banje Luke.

Pokret “Sigurna Srpska” trenutno radi opsežno istraživanje javnog mnijenja, a Stanivuković tvrdi da taj pokret trenutno uživa podršku od 20 posto. Ističe kako u izbornu utrku ne ulazi rekreativno, već isključivo s ciljem pobjede, povlačeći paralelu sa svojom spremnošću u sportu i privatnom životu.

– Zapamtite, ono za što se odlučim bit će pobjednička priča. Stoga nikada ne ulazim u utrku samo da bih trčao. Čak ni da se natječu. Nije mi važno sudjelovati. Na ispite, kolokvije ili natjecanja nikad ne idem nespreman. Nikada ne idem na bitku ili utakmicu ako nisam dovoljno spreman – objašnjava Stanivuković, dodajući da jako cijeni ekipu ozbiljnih političkih imena koja se oko njega okupila u novom pokretu.

Na kraju vrlo samouvjereno zaključuje kako je konačna odluka o izlasku na Opće izbore praktički pred vratima:

– Potpuno sam blizu odluke da objavim svoju kandidaturu, vrlo blizu da objavim kandidaturu za predsjednika RS.

Nedavna sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora SDS-a, umjesto očekivanog jedinstva pred izbornu kampanju, otkrila je duboke unutarnje sukobe i neslaganja oko budućeg političkog kursa stranke.

Kako pišu Nezavisne novine, unutar najveće oporbene stranke u Republici Srpskoj vodi se ozbiljna borba između dvije struje koje imaju potpuno različite vizije koalicija i ključnih kandidatura.

Netrpeljivost u vrhu stranke prerasla je u javne obračune, što potvrđuje i oštra poruka Marinka Božovića, načelnika Istočne Ilidže i člana Glavnog odbora SDS-a.

Kritizirao je aktualno vodstvo stranke, aludirajući na nedostatak političke strategije i dodira sa stvarnošću.

Božović predvodi skupinu dužnosnika, među kojima su Darko Babalj, Đorđe Milićević i Ognjen Bodiroga, koja se aktivno zalaže da pokret “Sigurna Srpska” (PSS) pristupi SDS-u, te da aktualni gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković bude kandidat za predsjednika Republike Srpske.

S druge strane, ovoj ideji oštro se protivi struja koju čine Milan Miličević, Aleksandra Pandurević, Želimir Nešković i Ljubiša Petrović, a koja inzistira na samostalnom nastupu stranke.

Iako je stranačko Predsjedništvo isprva podržavalo ideju spajanja s PSS-om i Stanivukovićevu kandidaturu, situacija se promijenila na samoj sjednici Glavnog odbora.

Prema neslužbenim informacijama, ova tema je marginalizirana na samom odboru, da bi na kraju to tijelo jednoglasno podržalo Branka Blanušu kao kandidata za predsjednika Republike Srpske.

No, konfuzija i napetost unutar stranke bile su vidljive i nakon sjednice, s obzirom na to da Blanuša novinarima nije ponudio konkretne odgovore na pitanja o unutarstranačkim razmjenama mišljenja i statusu Stanivukovića, kratko se osvrnuvši isključivo na službeno priopćenje.

Kao kompromisno rješenje i pokušaj saradnje, Glavni odbor SDS-a odlučio je uputiti službeno pismo Pokretu “Sigurna Srpska”.

Ovim pismom od PSS-a se traži da predloži svog kandidata za člana Predsjedništva BiH, uz ponudu da u slučaju izborne pobjede dobije mandat za sastav nove Vlade Republike Srpske.

Radna skupina za provođenje postupka izbora dvoje sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje bira Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH održala je danas drugu sjednicu na kojoj su razmotrene prijave kandidata prijavljenih na natječaj za izbor dvoje sudaca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje bira Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. su pregledani.

Na javni natječaj prijavilo se 30 kandidata, a odbijena je samo jedna prijava.

Na natječaj prijavljeni kandidati su:

Tanja Hadžagić, Ivona Jukić, Muhamed Mujakić, Monika Mijić, Josip Dolić, Alma Čolo, Adis Poljić, Smajo Šabić, Samir Župarević, Amir Alispahić, Dženeta Omerdić, Franjo Dragičević, Sanela Paripović, Filip Novaković, Lejla Konjić-Dragović, Faris Vehabović, Lana Mujanović, Almina Pilav, Jasminka Džumhur, Ivan Matešić, Šejla Bakić-Šolbić, Juso Hadžić, Katica Artuković, Demirel Delić, Zlatko Brkić, Željka Marković-Sekulić, Mladen Šain, Ivana Matijević, Amir Pilav i Ajsela Memišević.

Radna grupa je zasjedala u punom sastavu i utvrdila da su svi kandidati blagovremeno dostavili prijave, te je utvrdila da je samo prijava kandidatkinje Šejle Bakić-Šolbić nepotpuna i da je odbijena.

Konkurs za prijem radnika u osnovne i srednje škole u Kantonu Sarajevo, koji se provodi putem EMIS modula, i dalje izaziva burne reakcije u javnosti. Iako je natječaj raspisan 27. listopada prošle godine, postupak ni nakon tri mjeseca nije okončan, a svakim novim ažuriranjem liste pojavljuju se dodatne nepravilnosti, zbog kojih su mnogi kandidati, prema tvrdnjama sindikata, ozbiljno oštećeni.

Predsjednik Kantonalnog odbora Sarajevo Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, nauke i kulture BiH Admir Šuvalić upozorava da su nakon jednomjesečnog zatišja, tijekom kojeg inspekcije nisu reagirale na veliki broj primjedbi kandidata, jučer objavljene konačne rang liste, gdje su se ponovno pojavili ozbiljni problemi.

– Događalo se da neki kandidati koji su ranije bili prvorangirani jednostavno nestanu s liste. Imamo dokaze da je EMIS tim, tko god da stoji iza njega, preuzeo ulogu i komisije i inspekcije. A prema pravilniku samo školska povjerenstva imaju pravo utvrđivati ​​ispunjava li kandidat uvjete i ima li potpunu dokumentaciju, a ako je netko nezadovoljan, onda inspekcija to može utvrditi kroz inspekcijski nadzor – rekao je Šuvalić.

Prema njegovim riječima, tim EMIS-a sebi je dao ovlasti koje nema, jer samostalno odlučuje tko će biti skinut s liste, neovisno o tome ima li kandidat urednu dokumentaciju.

– Doslovno mogu krojiti ljudske sudbine. Maknuti nekoga s prvog mjesta bez valjane osnove – upozorava Šuvalić.

Kao jedan od primjera navodi se slučaj podnositelja zahtjeva koji je bio prvorangirani prije izrade konačne liste, ali je nakon toga uklonjen. Na njezinu pritužbu timu EMIS-a stigao je odgovor da “kroz sustav nije dodala druge dokaze o ispunjavanju uvjeta” iako EMIS, prema pravilima, nema pravo samostalno donositi takve zaključke.

– To je nastavak pravnog nasilja. Više nisu potrebne ni školske komisije ni inspekcije – sada svemoćna EMIS ekipa, ministar i djelatnici Ministarstva. Preuzete su sve ovlasti povjerenstava i inspekcija, a praktički o svemu odlučuju voditelji EMIS modula – rekao je Šuvalić, dodavši da je u ovom slučaju počinjeno i kazneno djelo.

Ističe da se cijeli proces odužio bez presedana, te da je agonija kandidata postala svojevrsna tortura za radnike koji mjesecima čekaju ishod natječaja.

Podsjećamo, iako su kandidati prijavili valjane diplome i kompletnu dokumentaciju, mnogi su odbijeni zbog tehničkih ili formalističkih grešaka u EMIS modulu, poput netočnog unosa datuma. Nedostatak adekvatnog testiranja sustava omogućio je unos i pohranjivanje netočnih podataka, što je dovelo do nejednakog i nepravednog tretmana kandidata.

Ima i slučajeva da su kandidati imali uredno ovjerenu dokumentaciju, ali se ne nalaze ni na jednoj listi ili su pored priložene potvrde o radnom iskustvu rangirani s nula bodova.

Nezavisni odbor Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održat će sjednicu danas u 13 sati. gdje će otvoriti tri prijave za ravnatelja i/ili zamjenika ravnatelja Federalne uprave policije (FUP).

Kaže to za današnji Faktor Amar Hadžiomerović, predsjedavajući Nezavisnog odbora Parlamenta FBiH.

– Ako se dogodi da su tri prijave različite, za zamjenika ravnatelja i ravnatelja FUP-a, onda ćemo za 15 dana ponoviti natječaj, ako budu tri iste prijave, onda možemo krenuti u proceduru izbora – kazao je Hadžiomerović.

Naglasio je da su sve tri prijave stigle bez imena i prezimena na koverti, tako da se ne zna tko su kandidati i za koje mjesto dok danas ne otvore prijave.

Nezavisni odbor Parlamenta Federacije BiH početkom mjeseca raspisao je natječaj za ravnatelja i zamjenika ravnatelja Federalne uprave policije (FUP).

Rok za prijavu na natječaj je istekao 18. prosinca, a kako je Faktoru ranije rečeno, očekuje se da bi razgovori s kandidatima trebali biti održani 12. siječnja.

Podsjetimo, Vrhovni sud FBiH izrekao je mjeru zabrane dosadašnjem v. d. direktora FUP-a Vahidinu Munjiću, koji je pod istragom u aferi “Spengavanje”.