Policijski službenici Jedinice granične policije Grude u Hrvatskoj dovršili su kriminalističko istraživanje nad 35-godišnjim državljaninom Bosne i Hercegovine zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

– Muškarac je jučer oko podneva šetao središtem Cavtata odjeven u majicu s istaknutim motivima koji simboliziraju agresorsku vojnu silu, odnosno postrojbe i opremu agresorske vojske iz Domovinskog rata. Takvim ponašanjem izazvao je uznemirenost i nelagodu većeg broja građana, zbog čega je policija zaprimila više dojava o događaju – priopćeno je u petak iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Muškarac je uhićen i doveden u policijske prostorije na kriminalističko istraživanje, a odjevni predmet koji je nosio je uz potvrdu oduzet. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja 35-godišnjak je priveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje je oglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 700 eura, stoji u priopćenju.

Turistica iz Francuske htjela je ponijeti pijesak i kamenje kao suvenir sa svog odmora na Sardiniji u Italiji.

U automobilu je prevozila blizu 40 kilograma. Sada joj prijeti kazna do 3000 eura.

Uhvaćena je tijekom kontrole u luci Porto Torres. Trajekt je trebao ići za francuski Toulon.

Sada 69-godišnjoj turistkinji prijeti kazna između 500 i 3000 eura. Pijesak i kamenje nadležni su zaplijenili i trebali bi biti vraćeni na plažu.

U Italiji je od 2017. zakonom zabranjeno sakupljanje pijeska, šljunka i školjki.

Dugo očekivani odmor često prebrzo prođe. Mnogi ljudi nastoje uspomene na opuštene dane sačuvati suvenirima. Međutim, pijesak, školjke ili kamenje na plaži nisu nužno prikladni za to.

– Krađa pijeska s plaže možda se čini bezazlenom, ali je pogubna za krhki obalni ekosustav otoka – citira “Bluewin” nadležna tijela. Zbog toga će se tijekom ljeta dodatno pooštriti kontrole na najposjećenijim plažama.

Oni koji skupljaju školjke u Sjevernom ili Baltičkom moru u pravilu nemaju razloga za brigu.

Međutim, u drugim zemljama situacija je drugačija. Tamo se mogu izreći visoke novčane ili čak zatvorske kazne.

Nedavni slučajevi femicida u Bosni i Hercegovini, osim što su otvorili razna pitanja – pitanje sigurnosti, nezaštićenosti žena, nepoštivanja zakona, mjera policijskog sata, nošenja službenih pištolja, nesposobnosti policije, nemoći pravosuđa – izbacili su na površinu sav jad, sramotu i zlobu ljudi koji javno na društvenim mrežama, pod punim imenom i prezimenom, opravdavaju ubojstvo.

“Nije bez razloga”, “zaslužila je”, “mora da ga je prevarila”, “toliko im treba”, “o čemu su mislili”, “Ne opravdavam femicid, ali…” samo su neki od komentara.

Tamo se ubojica, po starom poznatom običaju, pravda da je bio “fin momak”, “tišan”, “zovi komšije”.

Uz sipanje soli na krvavu ranu obitelji, iako pogođenih strašnom tragedijom, dodatnu sol sipa i činjenica da ovakvi komentari i osobe koje ih pišu nisu ni na koji način kažnjene i sankcionirane.

Da ima pravde, ali prije svega pravog zakona, te bi osobe bile kažnjene za govor mržnje, poticanje i poticanje na nasilje, u ovom slučaju najgori oblik – ubojstvo, fecidida.

Kada su u pitanju ovi slučajevi, koji u BiH još uvijek nisu u potpunosti zakonski definirani, policijske agencije postupaju pod nadzorom tužiteljstava u čijoj je nadležnosti kvalifikacija djela, dok su kazne u nadležnosti sudova. No, to ne znači da vam policija ne može “staviti lisice” zbog ugrožavanja nečije sigurnosti na internetu ili drugih oblika kriminala u online svijetu, a po nalogu nadležnog tužiteljstva.

Prijetnje, uvrede i govor mržnje na društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini donedavno nisu bili podložni gotovo nikakvim zakonskim okvirima i pravilima. Danas se slučajevi tehnološkog kriminala istražuju, ali još uvijek u nedostatnoj mjeri.

Pozitivno je što građani sve češće policiji prijavljuju kontroverzne, uvredljive i opasne sadržaje na društvenim mrežama i internetu, što pomaže policiji i istražnim tijelima da postupaju sukladno zakonu.

Članak 183. Kaznenog zakona Federacije BiH kaže: “tko prijetnjom teškom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo te osobe ugrozi sigurnost neke osobe ili na taj način uznemiri građane, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci”.

No, unatoč prijavama, u BiH uglavnom sve ostaje mrtvo slovo na papiru. Pokazuju primjerima iz prakse.

Poseban problem je što kažnjavanje komentara na Facebooku nije jedinstveno u cijeloj BiH, Federaciji, kantonima, pa čak ni u gradovima.

Primjerice, u Kaknju se kažnjavaju komentari na društvenim mrežama. Policija izdaje prekršajne naloge za vrijeđanje, prijetnje i govor mržnje, što može rezultirati kaznom od 300 KM.

Ključne su informacije o kaznama za komentare na društvenim mrežama.

Komentari koji uključuju prijetnje, uvrede ili govor mržnje mogu dovesti do prekršajnih naloga. U nekim slučajevima za teže prijetnje predviđene su zatvorske kazne do 30 dana. Vrste kažnjivih komentara su: vrijeđanje na nacionalnoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, prijetnje i širenje mržnje, poticanje na nasilje.

Cilj, koji uključuje Facebook i Instagram, sadrži pravila protiv poticanja na nasilje, govora mržnje temeljenog na spolu i rodu te veličanja ili opravdavanja nasilnih radnji. Takvi se komentari često brišu, a korisnici mogu dobiti upozorenja, suspenziju ili trajnu zabranu računa. Ali također se češće događa da ako prijavite vrlo uvredljiv komentar, od Mete dobijete obavijest da “komentar ne krši standarde zajednice”. Dakle, pod krinkom “slobode govora” može svatko pisati što god hoće, anonimno ili pod punim imenom i prezimenom, i neće biti kažnjen. Ni po “svjetskim” zakonima, ni online, u virtualnom svijetu.

Dok svaka objava na društvenim mrežama ili medijima otvara vrata istragama, za dokazivanje autentičnosti tih objava u pravilu je potrebna informatička ekspertiza za dokazivanje kaznenog djela.

– Što se tiče objava na internetu, kao oblika saznanja, izvora informacija, sve se redovito prate. Svaka izjava na ulici, svaki komentar na portalima, objava na društvenim mrežama može poslužiti kao izvor saznanja tijekom istrage. To je dovoljno da tužitelj pokrene istragu, uključi policijske agencije i izda nalog za vještačenje. Međutim, dovodi se u pitanje zakonitost dokaza. U tim slučajevima morate imati odgovarajući nalog tužiteljstva i suda jer se radi o kršenju ljudskih prava.

S tim u vezi mora se osigurati međunarodna pravna pomoć, jer ako vi kao tužitelj tvrdite da sam ja na nekom profilu prijetio ugrožavanjem nečije sigurnosti, a ja u startu kažem da to nije tako, vi to možete koristiti kao izvor saznanja i onda uz pomoć drugih dokaza dokazati da sam ja to učinio. Ako želite pravnu presudu, morate imati kristalno jasne dokaze, što znači da se trebate obratiti Facebooku, Googleu ili nekom drugom vlasniku određene platforme kako biste imali konkretan dokaz ko je autor pojedine objave, jesu li njegov račun, profil i slično autentični – rekao je advokat Ifet Feraget.

Prošle su skoro tri godine od stravičnog ubistva Nizame Hećimović u Gradačcu. Nizamu je 11. kolovoza 2023. godine suprug oteo iz kuće njezine tetke, zajedno s bebom, odvukao u vikendicu, gdje ju je tukao, mučio i na kraju ubio. Sve dok je beba plakala na podu. Da tragedija bude veća, ako je to uopće moguće, monstrum je sve to uživo prenosio na društvenim mrežama. Snimanje je trajalo dva sata. Dok se dio javnosti pitao gdje je policija, drugi su gledali, a neki i navijali. Nakon ubojstava, monstrum je ostavio bebu i odvezao se u centar grada gdje je nastavio svoj ubilački pohod.

Sulejmanović je ubio Džengiza i Denisa Ondera, a u njegovom suludom pohodu na Gradačac ranjene su tri osobe, među njima i jedan policajac.

U automobilu je dva puta pucao u Denisa, a nakon toga pronašao je i njegovog oca Džingisa Ondera, te je u njihovoj kući ustrijelio Džingisovu suprugu Harisu Onder i teško je ranio.

Ono što je zgrozilo javnost je veliki broj komentara na društvenim mrežama ljudi koji otvoreno podržavaju ovo stravično ubojstvo.

Tada je policija Tuzlanskog kantona pozvala građane da im na FB pošalju sve komentare koji podržavaju ubicu, opravdavaju ubistvo i govore gnusne stvari protiv žrtve, njegove supruge, majke.

Zanimalo nas je da li je neko od tada kažnjen, pa smo prvo kontaktirali MUP Tuzlanskog kantona, kako bi nas uputili na Tužilaštvo.

– Jedan od segmenata istrage Tužiteljstva i Odjela kriminalističke policije MUP-a Republike Turske vezano za brutalno ubojstvo Nizame Hećimović odnosio se na provjeru ima li u komentarima korisnika društvenih mreža elemenata kaznenog djela, odnosno poticanja ili pomaganja Sulejmanoviću u ubojstvu.

Postupajući tužitelj i policijski istražitelji izvršili su detaljnu provjeru i analizu spornih komentara. Utvrđeno je da u njima nema elemenata kaznenog djela, odnosno poticanja ili pomaganja u počinjenju kaznenog djela. U komentarima na društvenim mrežama, Tužiteljstvo nije utvrdilo ničiju krivičnu odgovornost, odnosno elemente poticanja ili pomaganja Sulejmanoviću na počinjenje kaznenog djela.

Drugi oblici eventualnog sankcioniranja ovakvog ponašanja, odnosno komentiranja na društvenim mrežama, osim utvrđivanja kaznene odgovornosti, nisu u nadležnosti tužiteljstva – kazali su za Faktor iz Tužiteljstva Tuzlanskog kantona.

Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH upozorila je da općinske odluke kojima se policija ovlašćuje za sankcioniranje vrijeđanja i uznemiravanja na društvenim mrežama moraju biti usklađene s Ustavom BiH, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i zakonima više razine vlasti.

Kako navode, neprecizne i široko postavljene odredbe mogu dovesti do narušavanja slobode izražavanja i pravne sigurnosti građana.

Ovo upozorenje uslijedilo je nakon što je objavljeno da je Policijska postaja Kakanj u protekloj godini izdala 11 prekršajnih naloga zbog slučajeva vrijeđanja, prijetnji i govora mržnje na društvenim mrežama, a temeljem općinske Odluke o javnom redu i miru, koja policiji daje takve ovlasti.

Iz Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH poručuju da govor mržnje treba sankcionirati, ali da je ključno jasno odrediti ko i na koji način određuje razliku između govora mržnje i izražavanja mišljenja.

Dodali su da, da bi odluka o javnom redu i miru bila prihvatljiva s aspekta zaštite ljudskih prava, mora biti u skladu s Ustavom BiH, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i Zakonom o zaštiti od klevete Federacije BiH.

Kako su pojasnili, ako se odredbe koje se odnose na “uznemiravanje putem portala i društvenih mreža” primjenjuju na izražavanje mišljenja na internetu bez jasnog pravnog okvira, lokalne vlasti se dovode u situaciju da uređuju područja koja su već uređena višim zakonima, što može predstavljati kršenje načela zakonitosti, pravne sigurnosti i hijerarhije pravnih akata.

Pučki pravobranitelji također ističu kako je važno da formulacija u takvim aktima bude precizna i nedvosmislena, s obzirom na to da već postoje pravni mehanizmi, uključujući građanske tužbe za klevetu ili kaznene postupke u slučajevima poticanja na mržnju.

Podsjetimo, po uzoru na Kakanj, ministar prostornog uređenja Srednjobosanskog kantona Amir Šečibović najavio je da bi i Bugojno moglo donijeti sličnu odluku o javnom redu i miru, kojom bi se policiji omogućilo kažnjavanje vrijeđanja i uznemiravanja putem društvenih mreža.

Psiholozi smatraju da ovakvim gnusnim komentarima na račun žrtava, kada se susreću s opravdanjima ili umanjivanjem femicida, obitelji doživljavaju dodatnu bol.

– Kad se nasilje dodatno “opravdava” kroz komentare, to znači novo, sekundarno ozljeđivanje rane obiteljima žrtava, kao da se reafirmira bol i negira vrijednost izgubljenog života. Takvi narativi ne ostaju samo na internetu. Oni oblikuju društvenu klimu u kojoj se nasilje normalizira i prešutno podržava.

Ne bih rekao da smo dotakli dno, ali nalazimo se na mjestu gdje je potrebna jasna granica: odgovornost u govoru, više empatije i nulta tolerancija na opravdavanje nasilja. Svaki put kada odlučimo ne sudjelovati u takvom diskursu, već ga imenujemo i zaustavimo, činimo mali, ali važan pomak – kaže za Faktor gestalt Dragana Macar, gestalt psiholog i psihoterapeut iz Health Contacta.

Internet je, dodaje, preplavljen negativnim komentarima na sve moguće teme. Važno je primijetiti koliko toga izlazi iz ljudi nekontrolirano i bez osjećaja da ono što napišu drugom čovjeku, da će to netko pročitati, da bi taj otrov mogao nekoga i otrovati. Najbolje je ne čitati takve komentare, ili barem imati na umu da takvi komentari ne govore ni o kome drugom osim o osobi koja ih piše, o njenoj nevaspitanosti, ogorčenosti, nemoći i višku slobodnog vremena.

Sudačke kontroverze nerijetko dižu prašinu na nogometnim terenima, a europski klubovi sve češće kritiziraju pojedine odluke.

Barcelona se javno požalila UEFA-i da je nezadovoljna dijeljenjem pravde u polufinalnim utakmicama Lige prvaka protiv Atletico Madrida, Real također nije bio zadovoljan suđenjem protiv Bayerna…

Predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin priznao je da ni njemu neke odluke nisu jasne.

– Razumijem navijače koji ponekad ne razumiju tumačenje pravila. Ni ja ih ne razumijem. Rukomet, recimo, nitko ne zna što je penal, a što nije. Kako možemo utvrditi namjeru? Mi nismo psihijatri – rekao je Čeferin na tribini u Madridu.

Zatim se osvrnuo na središnju ulogu suca na terenu.

– VAR bi trebao intervenirati samo u slučaju jasne i očite pogreške. Pregledi moraju biti brzi, a ne jer postoje pauze od 10-15 minuta da se pregledaju sporne situacije – dodao je Slovenac.

U Kantonalnom sudu u Sarajevu danas je izrečena prvostupanjska presuda liječnicima optuženima za prikrivanje smrti dvoipogodišnje djevojčice Džene Gadžun iz Bilješeva kod Kaknja.

Sud je izrekao osuđujuću presudu.

Anesteziolog Suad Rožajac, koji je optužen za teško kazneno djelo protiv zdravlja ljudi i kazneno djelo nesavjesnog liječenja, osuđen je na 10 godina zatvora.

Oftalmologinje Nina Jovanović i Jasmina Halimić-Alajbegović optužene su za kazneno djelo zlouporabe položaja ili ovlasti.

Jovanović je osuđen na četiri i po godine, a Halimić-Alajbegović na tri godine zatvora.

Optuženi liječnici danas nisu prisustvovali izricanju presude.

U sudnici su bili roditelji malene Džene, majka Amila i otac Muris Gadžun, koji su emotivno reagirali kada je sutkinja Indira Jahić pročitala na koliko su godina zatvora liječnici osuđeni.

Amila i Muris, čija je bol postala simbol borbe za istinu o smrti njihovog djeteta, plakali su u sudnici jer su nakon skoro četiri i po godine dočekali pravdu.

Džena Gadžun preminula je 14. novembra 2021. godine na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), šest dana nakon što su liječnici optuženi za njenu smrt obavljali “rutinsku” operaciju kapaka u Stomatološkoj ordinaciji “Dr. Bejtović”.

Državljanka Bosne i Hercegovine morat će platiti kaznu u iznosu od 8.820 eura jer na graničnom prijelazu Stara Gradiška nije prijavila gotovinu od 29.200 eura prilikom ulaska u Europsku uniju.

Kako je u ponedjeljak priopćila Carinska uprava RH, državljaninu Bosne i Hercegovine izdan je prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o deviznom poslovanju.

Prilikom ulaska u Europsku uniju na RGP Stara Gradiška, putnik nije ispunio zakonsku obvezu prijave gotovine Carinskoj upravi, odnosno policijskom službeniku, u iznosu od 29.200,00 eura, niti pisanim niti elektroničkim putem na propisanom obrascu za prijavu gotovine. Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 8.820,00 eura, stoji u priopćenju.

Carinska uprava RH još jednom podsjeća da su svi putnici koji ulaze na carinsko područje Europske unije dužni prijaviti gotovinu u iznosu od 10.000 eura i više, čime doprinose sprječavanju nezakonitih radnji i zaštiti financijskog sustava.

Hrvatski carinici spriječili su pokušaj nezakonitog unošenja 20.000 eura u Europsku uniju, priopćeno je iz Carinske uprave RH.

Kako su naveli, carinski službenici Područne jedinice Slavonski Brod provodeći mjere pojačanog nadzora na autocesti A3, na odmorištu Marsonija sjever, izvršili su pregled i pretragu teretnog vozila bosanskohercegovačkih registracijskih oznaka kojim je upravljao državljanin Bosne i Hercegovine.

Prilikom pregleda i pretrage vozila u kabini ispod suvozačevog sjedala pronađena je gotovina u iznosu od 20.000 eura.

Zbog počinjenog prekršaja iz članka 69.a Zakona o deviznom poslovanju vozaču je izdan prekršajni nalog te je kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 6.600 eura i 30 eura troškova postupka.

Počinitelj je platio 2/3 novčane kazne u iznosu od 4400 eura i 30 eura na ime troškova postupka, čime se kazna smatra plaćenom u cijelosti sukladno članku 152. stavak 3. Kaznenog zakona.

Britanska regulatorna agencija Ured povjerenika za informacije (ICO) kaznila je Reddit s gotovo 16 milijuna eura zbog nezakonitog korištenja podataka djece mlađe od 13 godina i potencijalnog izlaganja neprikladnom i štetnom sadržaju.

To je najveća novčana kazna ikad izrečena za narušavanje privatnosti djece u Velikoj Britaniji.

Američka tvrtka provjeru dobi uvela je u srpnju prošle godine. Kako su naveli u ICO-u, Reddit je ranije imao velik broj korisnika mlađih od 13 godina bez pravne osnove za obradu njihovih osobnih podataka.

Reddit traži od korisnika da unesu svoju dob prilikom otvaranja računa. ICO je upozorio da oslanjanje na samoizjavu predstavlja rizik za djecu jer ju je lako zaobići.

Regulator je također utvrdio da Reddit nije proveo procjenu utjecaja na zaštitu podataka kako bi procijenio i ublažio rizike za djecu prije siječnja 2025.

Prema procjeni ICO-a, osobni podaci djece mlađe od 13 godina prikupljani su i korišteni na načine koje oni nisu mogli razumjeti, na koje nisu mogli pristati niti kontrolirati.

To ih je potencijalno izložilo sadržaju koji nisu smjeli vidjeti, što je rezultiralo novčanom kaznom. To je treća najveća financijska kazna koju je ICO izrekao, nakon blizu 22 milijuna eura British Airwaysu za povredu podataka koja je pogodila više od 400.000 kupaca 2018. i blizu 20 milijuna eura hotelskoj grupi Marriott, kada je više od 300 milijuna zapisa o klijentima bilo pogođeno napadom 2014.

Reddit je najavio žalbu. Tvrde da od korisnika ne traže dijeljenje podataka o identitetu, bez obzira na dob, te uklanjaju korisnike mlađe od 13 godina jer im pristup platformi nije dopušten uvjetima korištenja, stoji Čuvar.

Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković priveden je pri ulasku u Hrvatsku, gdje je nad njim izvršena detaljna policijska kontrola.

Stanivuković se u Hrvatsku uputio preko graničnog prijelaza Bosanska Gradiška, gdje su hrvatski policajci njega i njegov mercedes temeljito pregledali.

Stanivuković je objavom na Facebooku potvrdio da je kažnjen zbog nedavnog govora, kao i da je kaznu platio.

– 700 eura je kazna koju sam morao platiti za govor koji sam održao u Lici i Dalmaciji. I kao savjestan čovjek, građanin, gradonačelnik, platio sam tu kaznu, poštujući zakone druge države – rekao je Stanivuković.

Podsjetimo, Stanivuković je tijekom govora u hrvatskom gradu Gračacu tijekom Svetosavske akademije slavio Republiku Srpsku Krajinu, paradržavu koja je u Hrvatskoj postojala tijekom rata od 1991. do 1995. godine.

U tom je govoru, između ostalog, rekao da se “Republika Srpska Krajina i Oluja ne zaboravljaju u Banjoj Luci”, ističući stradanje srpskog stanovništva i te krajeve nazivajući “našim”. Takve izjave protumačene su kao provokativne i protivne ustavnom poretku Republike Hrvatske.

Stanivuković tvrdi da mu od tada policija redovito oduzima vozilo i temeljito pretražuje automobil i osobne stvari, pri svakom ulasku i izlasku iz zemlje.

– Razlog je taj što svaki put kad prolazim kroz Hrvatsku ili dolazim, granična policija mi izdvaja auto, pretražuje sve stvari u autu, u koferu, sve zadržava i tako. Ne samo jednom, nego kad uđem i izađem. I tako svaki put – opisao je Stanivuković.

Tvrdi da se takav tretman ne odnosi samo na njega, već i na sve njegove prijatelje i suradnike koji su putovali s njim posljednjih godina.

Ministarstvo pravosuđa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) objavilo je u utorak da je Disney pristao platiti 10 milijuna dolara (8,51 milijuna eura) građanskih kazni kako bi nagodio optužbe da je prekršio federalne zakone o privatnosti djece putem svog popularnog YouTube sadržaja, javlja Anadolija.

“Ministarstvo pravosuđa snažno je predano osiguravanju da roditelji imaju pravo glasa u tome kako se informacije o njihovoj djeci prikupljaju i koriste”, rekao je pomoćnik državnog odvjetnika Brett A. Shumate iz Civilnog odjela Ministarstva pravosuđa.

Ministarstvo će, dodao je Shumate, poduzeti “brzu akciju kako bi se iskorijenilo svako nezakonito kršenje” prava roditelja na zaštitu privatnosti svoje djece.

Prema izjavi, uz izricanje građanske kazne od 10 milijuna dolara Disneyju, nalog zabranjuje tvrtki da radi na YouTubeu na način koji krši Zakon o zaštiti privatnosti djece na internetu i njegove provedbene propise (COPPA) te zahtijeva od Disneya da izradi program koji će osigurati da YouTube ubuduće ispravno poštuje COPPA.