Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) 2025. godinu završio je s gubitkom od blizu 13 milijuna maraka (12.907.266 KM), prema podacima izvješće nezavisne revizorske kuće “Grant Thornton” objavljeno na službenoj web stranici Skupštine Kantona Sarajevo.

Ukupno ostvareni prihodi u razdoblju od prvog do sedmog mjeseca 2025. godine iznose 378.143.958 KM, a ukupno ostvareni rashodi iznose 390.954.948 maraka i veći su za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Višak rashoda nad prihodima značajno je povećan u odnosu na 2024. godinu, kada je gubitak, prema službenim izvješćima, iznosio 9.600.000 KM.

Najveći dio rashoda – 51 posto – odnosio se na troškove plaća i naknada zaposlenih, koji su u prošloj godini bili veći od 200 milijuna maraka.

Negativan financijski rezultat ostvaren je prvenstveno zbog povećanja neto plaće po satu, koja je sa 3,40 u 2024. godini porasla na 3,74 u 2025. godini, kao i zbog povećanja broja zaposlenih.

Za ove potrebe KCUS je iz drugih sredstava trebao dodatno izdvojiti blizu tri miliona KM, navodi se u izvještaju.

Prosječna neto plaća u KCUS-u u 2025. godini iznosila je 2.859 KM i veća je za 18 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U 2025. godini KCUS je isplatio 2,8 miliona KM prekovremenih sati, dok je oko dva i po miliona KM izdvojeno za isplate po pristiglim tužbama i rješenjima Porezne uprave.

Na troškove lijekova potrošeno je 140 milijuna KM. Utjecaj povećanja troškova lijekova na ukupni financijski rezultat ustanove je 4,1 milijun maraka.

Na dan 31. decembra 2025. godine KCUS je imao ukupno 3.468 zaposlenih, što je za 85 više (tri posto) u odnosu na prethodnu godinu.

Iako je KCUS 2025. godinu završio s gubitkom od gotovo 13 milijuna maraka, u revizorskom izvješću se posebno ukazuje na neriješeno pitanje ranije ostvarene dobiti.

Na poziciji zadržane dobiti KCUS ima više od 80 milijuna KM ušteđenog novca od prethodne uprave, te akumulirani gubitak iz prethodnih razdoblja od 46.935.404 marke.

Osnivači – Federacija BiH i kantoni suosnivači – još nisu službeno donijeli odluku o njegovoj raspodjeli, iako su to prema Statutu ustanove bili dužni učiniti.

– Sukladno članku 25. Statuta Ustanove, osnivači su bili dužni donijeti odluku o raspodjeli neraspoređene dobiti. Ustanovi do dana izdavanja izvješća nije dostavljena odluka osnivača o raspodjeli dobiti. Nadalje, temeljni kapital iskazan na dan 31. prosinca 2025. godine u iznosu od 234.531.475 KM nije u skladu sa stanjem kapitala upisanim u Općinski sud. Institucija je, u okviru svojih nadležnosti, pokrenula aktivnosti na usklađivanju kapitala – navodi se u ovom izvješću.

Dvije osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nesreći koja se u poslijepodnevnim satima dogodila u sarajevskom naselju Čengić Vila.

Prema riječima operativnog dežurnog MUP-a Kantona Sarajevo, u nesreći su učestvovala dva putnička motorna vozila koja su policiji prijavljena u 18.30 sati.

– Dvije osobe prevezene su na Kliniku urgentne medicine (KUM) Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) radi ukazivanja medicinske pomoći. Još uvijek nemamo informacija o povrijeđenima – kazao je dežurni operativni u MUP-u KS.

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu jučer su svečano otvorena dva novoizgrađena i opremljena sprata Centralnog medicinskog bloka.

Tim povodom KCUS je organizirao konferenciju za novinare na kojoj je istaknuto da je riječ o najvećoj poslijeratnoj investiciji ove ustanove, te je najavljeno preseljenje četiri klinike iz starih zgrada u 8.000 kvadratnih metara modernih bolničkih objekata izgrađenih uz podršku Vlade Federacije BiH.

Tim povodom na društvenim mrežama oglasila se bivša generalna direktorica KCUS-a Sebija Izetbegović.

Navela je da su prostori otvoreni još 2013. godine, a ne jučer, te priložila medijske objave iz tog razdoblja.

– Istine radi, kao što sam već naveo, 11 operacionih sala u CMB-u KCUS otvoreno je još 2013. godine, a ne jučer. Vrpcu je presjekao nametnuti Nikšić, zajedno sa tadašnjim menadžmentom i direktorom KCUS-a ispred SDP-a Aganovićem. Kasnije će njegov SDP smijeniti direktora i imenovati Mesihovića, a ja ću, prema presudi suda, smijenjenom Aganoviću platiti veliku odštetu.

Posebno zanimljivo: opremu je birao i nabavljao najmlađi u grupi, voditelj grupe Alen Pilav. Tko je i zašto izabrao Pilavu, s najmanje kvalifikacija, za tolike milijune? Ta oprema koštala je 65 milijuna KM, a plaćena je novcem građana iz ZZOKS-a.

Nadzor nad izvođenjem radova bio je izrazito loš pa su podovi propali već u prvoj godini rada. Oprema od 65 milijuna KM nije evidentirana po zakonom propisanim pravilima, niti su građevinski radovi evidentirani u dnevniku rada. Nitko od šefova klinika nije pristao potpisati preuzimanje tih prostorija jer oprema nije bila legalno registrirana i nisu znali što su dužni i za što su odgovorni, kazao je Izetbegović.

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) danas su otvorena dva novoizgrađena i opremljena sprata Centralnog medicinskog bloka.

Kako navode iz Kliničkog centra, ovo je najveća poslijeratna investicija ove ustanove.

Četiri klinike – Klinika za opću, abdominalnu i žljezdanu kirurgiju, Klinika za gastroenterologiju i hepatologiju, Klinika za urologiju s transplantacijom i Klinika za torakalnu kirurgiju, napuštaju zgrade stare više od jednog stoljeća i sele se u 8.000 četvornih metara modernih bolničkih objekata izgrađenih uz potporu Vlade Federacije BiH.

Prema riječima generalne direktorice KCUS-a prim. Izv. dr.sc. Alena Pilava, otvaranjem klinika pacijenti dobivaju uvjete kakvi vladaju u bilo kojoj europskoj bolnici.

– Zahvaljujući Vladi FBiH, premijeru i federalnom ministru zdravstva, koji su prepoznali naše potrebe i potrebe pacijenata, uspjeli smo veliki projekt završiti u rekordnom roku – kazao je Pilav.

Ravnatelj kirurških disciplina prof. dr.sc. Nermir Granov je istakao da je prošle godine urađeno 27.000 operacija i da je pregledano 241.000 pacijenata.

– Tri klinike – za abdominalnu i žljezdanu kirurgiju, torakalnu i urologiju te transplantaciju lani su obavile 6700 operacija, a pregledano je 41 tisuću pacijenata. To su impresivne brojke. Očekivani životni vijek naših pacijenata sada je 78 godina, zahtijevaju posebne uvjete, klimatizaciju, operativne pristupe, a sve to dobivaju u novim prostorima – rekao je Granov.

Prof.dr.sc. Alen Džubur, direktor internističkih disciplina, naglasio je da danas svi svjedoče jednom važnom trenutku za KCUS, ali i za zdravstveni sistem BiH.

– Klinika za gastroenterologiju nalazila se u prostorijama izgrađenim prije više od 130 godina. Danas, zahvaljujući ovom projektu, počinje nova era njihovog rada. Na 1.750 četvornih metara moderno izgrađenog i opremljenog prostora, u kojem se nalazi Klinika za gastroenterologiju i hepatologiju, stvoreni su uvjeti koji odgovaraju najvišim svjetskim standardima suvremene medicine. Ono što je važno naglasiti je da naši pacijenti i djelatnici Klinike za gastroenterologiju i hepatologiju imaju okruženje kakvo zaslužuju. Ovo nije samo infrastrukturni projekt, ovo je ulaganje u ljude, znanje, sigurnost pacijenata i budućnost medicine u Bosni i Hercegovini – kazao je Džubur.

Ministar zdravstva KS prim. dr.sc. Enis Hasanović je istaknuo da novi prostor otvara humanije uvjete za pacijente.

– Čuli smo koliko je operacija napravljeno na tri klinike, želimo još više. Imali su i transplantaciju srca. Rekao bih da svakim danom sve više napredujemo u svakom pogledu. Cilj je podići stupanj transplantacije na višu razinu. Želimo da što manje ljudi ostane ovdje, ali oni koji ostanu imaju idealne uvjete. Svjesni smo da se zbog nedostatka kadra u Europi neke bolnice zatvaraju, restrukturiraju, smanjuju kapacitete, mi idemo u suprotnom smjeru. KCUS također raste sa brojem osoblja, opremom i prostorom. Imamo više od 300 novih stanovnika, bit ćemo ih još više – naglasio je Hasanović.

Nediljko Rimac, federalni ministar zdravstva, kazao je da je novi projekt na KCUS-u europski projekt.

– Kao liječnik, kirurg, presretan sam što je ovo na ovako visokoj razini. Danas je ovo Evropa u Sarajevu, takve su bolnice na zapadu, u Münchenu i drugim europskim gradovima. Ovdje nema ništa ispod standarda Europske unije, a pacijenti to zaslužuju. Ovo nije kraj, imamo niz projekata koji će se brzo nastaviti – rekao je Rimac.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić govorio je iz ugla pacijenta. Prisjetio se kako je ne tako davno bio na KCUS-u zbog zdravstvenih problema.

– Mogu samo izraziti zahvalnost i zadovoljstvo što sam imala priliku da me njeguju i liječe vrhunski stručnjaci u prilično neuvjetnim uvjetima. Kad čujete koliko je operacija i pretraga napravljeno, mislim da ne postoji vlada na svijetu koja bi se oglušila i ne učinila sve što je u njenoj moći da stvori što bolje uvjete kako bi se stvorili bolji uvjeti za rad medicinskog odjela, što se odražava i na raspoloženje pacijenata. Želim da građani Federacije što manje koriste usluge ovih klinika, ali dobro je znati i biti mirni da kada su u stanju potrebe, osim vrhunske usluge, imaju i vrhunske klinike i uvjete u njima – istaknuo je Nikšić.

Kroz Hematoonkološki odjel Pedijatrijske klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) godišnje prođe između 50 i 60 djece s različitim dijagnozama, od kojih desetoro treba transplantaciju koštane srži.

Nisu svi onkološki pacijenti tu, ima i djece sa hematološkim zdravstvenim problemima koji u suštini nisu maligni, ali ponekad i njima treba transplantacija, kaže dr. Lejla Hodžić-Pilav, spec. pedijatar, subspecijalista pedijatrijske hematoonkologije, šefica Hematoonkološkog odjela Klinike za pedijatriju KCUS-a.

Na ovom Hematološkom odjelu od 2013. do 2018. godine radila se autologna transplantacija koštane srži (prikupljanje vlastitih matičnih stanica od djeteta koje se potom vraćaju djetetu), a potom je zbog pandemije koronavirusa i nedostatka osoblja ovaj proces transplantacije bio obustavljen.

– 2013. godine otvoren je Sterilni odjel čime su stvoreni uvjeti za autolognu transplantaciju. Od 2013. do 2018. obavljene su četiri transplantacije – dvoje djece je živo, a dvoje se nažalost preselilo, što se događa svugdje u svijetu. Nakon toga je sve stalo. Pandemija koronavirusa pridonijela je zaustavljanju transplantacija, neki su profesori u međuvremenu otišli u mirovinu, a neki su se i razboljeli. U fazi smo ponovnog aktiviranja rada. Moramo provjeriti tehničku ispravnost Sterilne jedinice, broj kupaonica, bolje adaptirati sobe, provjeriti imamo li sve raspoložive lijekove, jer transplantacije su beskorisne ako nam nedostaje imunoterapija. Želimo da bude pripremljeno po europskim standardima, jako smo zainteresirani, polako se kadrovski jačamo i nadamo se da ćemo u iduće dvije do tri godine ponovno krenuti s autolognom transplantacijom koštane srži – naglašava Hodžić-Pilav.

Autologna transplantacija daleko je jednostavnija od alogene transplantacije, koja se kod nas nikada ne radi kod djece.

Sva djeca kojoj je potrebna ova vrsta transplantacije šalju se u europske zdravstvene centre, najčešće u Tursku, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku.

Alogena transplantacija znači da matične stanice dolaze od druge osobe, darivatelja. Darivatelj može biti u srodstvu i nesrodstvu, a najvažnije je da se što bolje podudaraju karakteristike tkiva između darivatelja i primatelja.

Prednosti alogene transplantacije su: donirane stanice nisu zahvaćene istom bolešću kao pacijentove, imunološki sustav davatelja može pomoći u prepoznavanju i uništavanju preostalih bolesnih stanica, alogena transplantacija može biti najbolja opcija za neke bolesti koštane srži, leukemiju i druge hematološke poremećaje.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH nedavno su Faktoru odgovorili da je prošle godine 38 djece s područja šire BiH upućeno na liječenje u inozemstvo. subjekt za alogenu transplantaciju koštane srži, odnosno liječenje u vezi s ovim zahvatom, za što je izdvojeno 2.935.794,96 KM.

– Želim da taj dan dočekamo što prije. No, to je dug proces i moramo biti svjesni da nije baš jednostavan. Znam da liječenje naše djece u inozemstvu u Federalnom zavodu košta, jer osim leukemije, pacijenti sa sarkomima (maligni tumori kostiju i mekih tkiva), limfomima, neuroblastomima, aplastičnim i nekim genetski određenim anemijama… u sklopu terapijskih modaliteta trebaju i alogenu transplantaciju koštane srži. Iskreno bih volio da djecu ne moramo slati u inostranstvo, da se na KCUS-u rade i alogene transplantacije, jer svakim danom vidimo koliko je ljepše kada se djeca liječe u svojoj zemlji. Nažalost, bolest ne napada samo dijete, već cijelu obitelj, majke koje postaju “kamenice”, heroje koji su nam desna ruka, očeve koji se bore da sve materijalno uzdržavaju, te braću i sestre koji posebno pate kod kuće. Uz sve to, kada se dijete pošalje na liječenje izvan BiH, stvari postaju još teže – pojašnjava Hodžić-Pilav.

Podsjetila je da Bosna i Hercegovina još uvijek nema banku koštane srži.

Ako se ikad krene u alogenu transplantaciju, banka koštane srži je, kaže naš sugovornik, nešto što se u početku mora riješiti.

– Čini mi se da bismo, da smo dio Europske unije, davno riješili problem, jer vidimo kako to ide u Hrvatskoj i Sloveniji. Stvarno ne znam koji je razlog što Bosna i Hercegovina još nema banku koštane srži, to je na višim razinama vlasti države i entiteta. Mi kao zdravstvene ustanove možemo preuzeti inicijativu i to ćemo i učiniti. Ako postoji vizija, mislim da je možemo ostvariti. Neka bude za 10 godina, ali neka bude po europskim standardima – naglašava Hodžić-Pilav.

Ističe da bi Banka koštane srži uvelike olakšala i ubrzala proceduru transplantacije.

– Da imamo od naše banke, tražili bismo adekvatnog donora i ne bismo morali čekati da se u zemljama Europske unije nađe adekvatan srodnik. Ne želim isticati floskule poput – „živimo u kompliciranoj državi“ – ​​teška je i toga smo svi svjesni. Kad ponekad odete u neki veći centar, razočarate se kad vidite kako ljudi rade i koliko se malo troši na neke paramedicinske stvari da moramo uložiti ogroman trud i vrijeme u borbi za termine, anestezije, punkcije, lijekove kojih nemamo. Teško je, ali na kraju se nosimo s puno stvari, ali kad vidiš kako kolege vani samo pišu i sve ide kao rijeka, teško ti je. Ali mi ne odustajemo, želimo ići dalje kako bismo našoj djeci pružili što bolju zdravstvenu uslugu – kaže Hodžić-Pilav.

Ukupan iznos novca koji javne zdravstvene ustanove potroše za službena putovanja nije objedinjen u jedno središnje izvješće, već se ti troškovi razlikuju od ustanove do ustanove, a prate se kroz njihova pojedinačna financijska i revizorska izvješća.

U odgovoru na pitanje – koliko Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) godišnje izdvaja za službena putovanja i reprezentaciju, iz ovog Doma zdravlja su nam dostavili troškove za period od decembra 2023. do danas.

Naglasili su da su podaci dostavljeni u opsegu koji je relevantan za obavljanje nadzorne funkcije, uz poštivanje važećih propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka i svih drugih zakonom zaštićenih informacija.

U prosincu 2023. godine, prilikom posjete tima liječnika Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar, na čelu s tadašnjim v.d. generalnim direktorom KCUS-a prim. Izv. dr.sc. Alena Pilava, za otvorenje nove zgrade Klinike za dječije bolesti utrošeno je 59 KM za prijevoz i dnevnice.

Tokom 2024. godine KCUS je za službena putovanja izdvojio 5.710,78 marakaa novac je potrošen na dva putovanja u Banja Luku (posjet Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH – 55 KM i Sveučilišni klinički centar RS- oznaka 302).

Putovanje na Prvi kongres bosanskohercegovačkih liječnika u Njemačkoj, klinički centar koštalo je 3.601 KM, dok je učešće medicinskog tima KCUS-a u operaciji transplantacije pluća u UKC Ljubljana u Sloveniji iznosilo je 1.752 KM. (prijevoz, smještaj, dnevnice).

Od većih iznosa navest ćemo Drugi kongres bosanskohercegovačkih liječnika u Njemačkoj, gdje je za prijevoz, smještaj i dnevnice potrošeno 7.147 KM..

Nešto više od 3.000 KM izdvojeno je za smještaj i dnevnice tijekom konferencije BiH-nordijskog foruma u Švedskoj..

Prisustvovanje ministarskoj konferenciji na temu: Koordinirani odgovor zdravstvenog i obrazovnog sektora u zaštiti zdravlja djece i mladih, direktor Pilava, koštalo je 410 KM, a prisustvovanje prvoj robotski asistiranoj telekirurgiji u Beogradu 800 maraka.

Najskuplje putovanje bilo je ono direktora Pilava (dio grupe bh. predstavnika) iz veljače u Sjedinjene Američke Države (SAD), u Washington, koje je koštalo 8.222 marke., a bio je i izlet na nacionalni molitveni doručak.

Generalni direktor Pilav ponovno je boravio u Washingtonu u travnju ove godine u sklopu državnog izaslanstva. Manifestacija Međunarodni dani Bosne i Hercegovine u Marylandu, a službeno putovanje koštalo je 3.391 KM.

Stručni posjet bolnici na francuskom Marseille (suradnja usmjerena na razvoj interventne bronhologije) krajem travnja tim liječnika KCUS-a predvođen direktoricom Pilavom koštao je 2.460 maraka..

KCUS je na reprezentacije od novembra 2023. do aprila 2026. godine potrošio 9.668 KM..

Kako nam je rekao Dr. Rasim Iriškić, pomoćnik generalnog direktora za medicinske poslove, navedeni troškovi se odnose na: dnevnice za službena putovanja i troškove putovanja u Bosni i Hercegovini, dnevnice za službena putovanja u inozemstvo, troškove prijevoza i popratne troškove (cestarine i drugi troškovi) u BiH i inozemstvu.

– Od ukupnog iznosa, 1.798,42 KM odnosi se na troškove prijevoza pacijenata, dok se 8.432,74 KM odnosi na ostale troškove nastalih po osnovi edukacije, stručnih seminara, završnih provjera znanja pred ispitnim povjerenstvima, dolazaka na rasprave i druge službene radnje zaposlenika. – naveo je Iriškić i dodao da je direktor Kantonalne bolnice Zenica prim. dr.sc. Tarik Zulović iz navedenih sredstava nije imao troškove službenog putovanja.

Iz kabineta generalnog direktora Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo prof. dr.sc. Ismetu Gavrankapetanoviću rečeno je da u proteklih šest godina niti jedna KM nije potrošena za reprezentaciju niti na službeni put..

Podatke o utrošenom novcu za ove namjene zatražili smo i od Sveučilišnog kliničkog centra (UKC) Tuzla i Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, no odgovor nismo dobili.

Ukoliko ove dvije zdravstvene ustanove pošalju odgovore, Faktor će ih objaviti.

Ukupan iznos novca koji javne zdravstvene ustanove potroše za službena putovanja nije objedinjen u jedno središnje izvješće, već se ti troškovi razlikuju od ustanove do ustanove, a prate se kroz njihova pojedinačna financijska i revizorska izvješća.

U odgovoru na pitanje – koliko Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) godišnje izdvaja za službena putovanja i reprezentaciju, iz ovog Doma zdravlja su nam dostavili troškove za period od decembra 2023. do danas.

Naglasili su da su podaci dostavljeni u opsegu koji je relevantan za obavljanje nadzorne funkcije, uz poštivanje važećih propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka i svih drugih zakonom zaštićenih informacija.

U prosincu 2023. godine, prilikom posjete tima liječnika Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar, na čelu s tadašnjim v.d. generalnim direktorom KCUS-a prim. Izv. dr.sc. Alena Pilava, za otvorenje nove zgrade Klinike za dječije bolesti utrošeno je 59 KM za prijevoz i dnevnice.

Tokom 2024. godine KCUS je za službena putovanja izdvojio 5.710,78 marakaa novac je potrošen na dva putovanja u Banja Luku (posjet Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH – 55 KM i Sveučilišni klinički centar RS- oznaka 302).

Putovanje na Prvi kongres bosanskohercegovačkih liječnika u Njemačkoj, klinički centar koštalo je 3.601 KM, dok je učešće medicinskog tima KCUS-a u operaciji transplantacije pluća u UKC Ljubljana u Sloveniji iznosilo je 1.752 KM. (prijevoz, smještaj, dnevnice).

Od većih iznosa navest ćemo Drugi kongres bosanskohercegovačkih liječnika u Njemačkoj, gdje je za prijevoz, smještaj i dnevnice potrošeno 7.147 KM..

Nešto više od 3.000 KM izdvojeno je za smještaj i dnevnice tijekom konferencije BiH-nordijskog foruma u Švedskoj..

Prisustvovanje ministarskoj konferenciji na temu: Koordinirani odgovor zdravstvenog i obrazovnog sektora u zaštiti zdravlja djece i mladih, direktor Pilava, koštalo je 410 KM, a prisustvovanje prvoj robotski asistiranoj telekirurgiji u Beogradu 800 maraka.

Najskuplje putovanje bilo je ono direktora Pilava (dio grupe bh. predstavnika) iz veljače u Sjedinjene Američke Države (SAD), u Washington, koje je koštalo 8.222 marke., a bio je i izlet na nacionalni molitveni doručak.

Generalni direktor Pilav ponovno je boravio u Washingtonu u travnju ove godine u sklopu državnog izaslanstva. Manifestacija Međunarodni dani Bosne i Hercegovine u Marylandu, a službeno putovanje koštalo je 3.391 KM.

Stručni posjet bolnici na francuskom Marseille (suradnja usmjerena na razvoj interventne bronhologije) krajem travnja tim liječnika KCUS-a predvođen direktoricom Pilavom koštao je 2.460 maraka..

KCUS je na reprezentacije od novembra 2023. do aprila 2026. godine potrošio 9.668 KM..

Kako nam je rekao Dr. Rasim Iriškić, pomoćnik generalnog direktora za medicinske poslove, navedeni troškovi se odnose na: dnevnice za službena putovanja i troškove putovanja u Bosni i Hercegovini, dnevnice za službena putovanja u inozemstvo, troškove prijevoza i popratne troškove (cestarine i drugi troškovi) u BiH i inozemstvu.

– Od ukupnog iznosa, 1.798,42 KM odnosi se na troškove prijevoza pacijenata, dok se 8.432,74 KM odnosi na ostale troškove nastalih po osnovi edukacije, stručnih seminara, završnih provjera znanja pred ispitnim povjerenstvima, dolazaka na rasprave i druge službene radnje zaposlenika. – naveo je Iriškić i dodao da je direktor Kantonalne bolnice Zenica prim. dr.sc. Tarik Zulović iz navedenih sredstava nije imao troškove službenog putovanja.

Iz kabineta generalnog direktora Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo prof. dr.sc. Ismetu Gavrankapetanoviću rečeno je da u proteklih šest godina nije potrošena niti jedna KM za reprezentaciju ili službeni put..

Podatke o utrošenom novcu za ove namjene zatražili smo i od Sveučilišnog kliničkog centra (UKC) Tuzla i Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, no odgovor nismo dobili.

Ukoliko ove dvije zdravstvene ustanove pošalju odgovore, Faktor će ih objaviti.

Ukupan iznos novca koji javne zdravstvene ustanove potroše za službena putovanja nije objedinjen u jedno središnje izvješće, već se ti troškovi razlikuju od ustanove do ustanove, a prate se kroz njihova pojedinačna financijska i revizorska izvješća.

U odgovoru na pitanje – koliko Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) godišnje izdvaja za službena putovanja i reprezentaciju, iz ovog Doma zdravlja su nam dostavili troškove za period od decembra 2023. do danas.

Naglasili su da su podaci dostavljeni u opsegu koji je relevantan za obavljanje nadzorne funkcije, uz poštivanje važećih propisa koji uređuju zaštitu osobnih podataka i svih drugih zakonom zaštićenih informacija.

U prosincu 2023. godine, prilikom posjete tima liječnika Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar, na čelu s tadašnjim v.d. generalnim direktorom KCUS-a prim. Izv. dr.sc. Alena Pilava, za otvorenje nove zgrade Klinike za dječije bolesti utrošeno je 59 KM za prijevoz i dnevnice.

Tokom 2024. godine KCUS je za službena putovanja izdvojio 5.710,78 marakaa novac je potrošen na dva putovanja u Banja Luku (posjet Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH – 55 KM i Sveučilišni klinički centar RS- oznaka 302).

Putovanje na Prvi kongres bosanskohercegovačkih liječnika u Njemačkoj, klinički centar koštalo je 3.601 KM, dok je učešće medicinskog tima KCUS-a u operaciji transplantacije pluća u UKC Ljubljana u Sloveniji iznosilo je 1.752 KM. (prijevoz, smještaj, dnevnice).

Od većih iznosa navest ćemo Drugi kongres bosanskohercegovačkih liječnika u Njemačkoj, gdje je za prijevoz, smještaj i dnevnice potrošeno 7.147 KM..

Nešto više od 3.000 KM izdvojeno je za smještaj i dnevnice tijekom konferencije BiH-nordijskog foruma u Švedskoj..

Prisustvovanje ministarskoj konferenciji na temu: Koordinirani odgovor zdravstvenog i obrazovnog sektora u zaštiti zdravlja djece i mladih, direktor Pilava, koštalo je 410 KM, a prisustvovanje prvoj robotski asistiranoj telekirurgiji u Beogradu 800 maraka.

Najskuplje putovanje bilo je ono direktora Pilava (dio grupe bh. predstavnika) iz veljače u Sjedinjene Američke Države (SAD), u Washington, koje je koštalo 8.222 marke., a bio je i izlet na nacionalni molitveni doručak.

Generalni direktor Pilav ponovno je boravio u Washingtonu u travnju ove godine u sklopu državnog izaslanstva. Manifestacija Međunarodni dani Bosne i Hercegovine u Marylandu, a službeno putovanje koštalo je 3.391 KM.

Stručni posjet bolnici na francuskom Marseille (suradnja usmjerena na razvoj interventne bronhologije) krajem travnja tim liječnika KCUS-a predvođen direktoricom Pilavom koštao je 2.460 maraka..

KCUS je na reprezentacije od novembra 2023. do aprila 2026. godine potrošio 9.668 KM..

Kako nam je rekao Dr. Rasim Iriškić, pomoćnik generalnog direktora za medicinske poslove, navedeni troškovi se odnose na: dnevnice za službena putovanja i troškove putovanja u Bosni i Hercegovini, dnevnice za službena putovanja u inozemstvo, troškove prijevoza i popratne troškove (cestarine i drugi troškovi) u BiH i inozemstvu.

– Od ukupnog iznosa, 1.798,42 KM odnosi se na troškove prijevoza pacijenata, dok se 8.432,74 KM odnosi na ostale troškove nastalih po osnovi edukacije, stručnih seminara, završnih provjera znanja pred ispitnim povjerenstvima, dolazaka na rasprave i druge službene radnje zaposlenika. – naveo je Iriškić i dodao da je direktor Kantonalne bolnice Zenica prim. dr.sc. Tarik Zulović iz navedenih sredstava nije imao troškove službenog putovanja.

Iz kabineta generalnog direktora Opće bolnice “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo prof. dr.sc. Ismetu Gavrankapetanoviću rečeno je da u proteklih šest godina niti jedna KM nije potrošena za reprezentaciju niti na službeni put..

Podatke o utrošenom novcu za ove namjene zatražili smo i od Sveučilišnog kliničkog centra (UKC) Tuzla i Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, no odgovor nismo dobili.

Ukoliko ove dvije zdravstvene ustanove pošalju odgovore, Faktor će ih objaviti.

Redakciji Faktora obratio se kirurg s Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), koji je upozorio javnost na planiranu reorganizaciju rada Klinike urgentne medicine (KUM), koja bi, prema informacijama prezentiranim zaposlenicima, trebala stupiti na snagu od rujna ove godine.

Prema tom planu, kako je rekao liječnik, na KUM-u se ukidaju dežurstva abdominalnog kirurga, interniste i neurologa.

– Ove izmjene se provode u sklopu reorganizacije rada koju je predložila generalna direktorica KCUS-a prim. Izv. dr.sc. Alen Pilav – izjavio je naš sugovornik, zamolivši da mu ne objavljujemo ime i prezime zbog, kako je rekao, profesionalnih posljedica kojima bi bio izložen nakon ukazivanja na problem koji smatra iznimno važnim za sigurnost pacijenata.

Posebno je istaknuo važnost prisutnosti abdominalnog kirurga na KUM-u, a istaknuo je i da sadašnji sustav nije uveden slučajno te da je na snazi ​​već desetak godina upravo zato što su dosadašnji modeli organizacije rada nailazili na ozbiljne poteškoće u zbrinjavanju hitnih pacijenata.

– Uvedena je stalna prisutnost abdominalnog kirurga kako bi se omogućilo brzo donošenje odluka i hitno liječenje bolesnika s najtežim abdominalnim stanjima. KUM predstavlja središnju ustanovu hitne pomoći tercijarne razine za Sarajevo i veliki dio Federacije Bosne i Hercegovine. Svakodnevno se zbrinjavaju pacijenti s akutnim abdomenom, perforacijama probavnog trakta, stranguliranim hernijama, intraabdominalnom sepsom, mezenteričnom ishemijom, teškim traumama abdomena i postoperativnim komplikacijama – istaknuo je.

Prema novom modelu rada, prvi kontakt s pacijentima trebali bi, prema riječima liječnika, ostvariti specijalisti hitne medicine i njihovi štićenici.

– Još više zabrinjava činjenica da specijalizacija iz hitne medicine ne uključuje abdominalnu kirurgiju kao sastavni dio specijalističke rotacije. Stoga se postavlja opravdano pitanje kako osigurati istu razinu stručne procjene pacijenata sa složenim kirurškim stanjima koja zahtijevaju brzo prepoznavanje i hitno odlučivanje. U velikom broju abdominalnih hitnih stanja vrijeme izravno utječe na ishod liječenja. Kašnjenje u prepoznavanju mezenterične ishemije, perforacije gastrointestinalnog trakta, strangulirane kile ili teških postoperativnih komplikacija može značajno povećati rizik od sepse, višeorganskog zatajenja, komplikacija, pa čak i smrti – naglasio je liječnik.

Osim toga, kako kaže, zabrinjava činjenica da bi prema novom modelu za pacijente s abdominalnim tegobama na raspolaganju bio znatno manji broj liječnika nego dosad.

– U situacijama kada su dežurni liječnici zaokupljeni operacijom, reanimacijom ili zbrinjavanjem drugog životno ugroženog pacijenta, novi hitni pacijenti mogli bi čekati na pregled i procjenu puno dulje nego danas. Smatram da se racionalizacija troškova ne bi trebala provoditi nauštrb hitne zdravstvene zaštite. Trošak nekoliko specijalističkih dežurstava predstavlja mali dio ukupnih troškova ustanove veličine KCUS-a, dok posljedice eventualnog kašnjenja u liječenju mogu biti neuporedivo veće – navodi naš sagovornik.

Naglasio je kako postojeći sustav dežurstava već godinama jako dobro funkcionira te da je upravo uveden kako bi se premostili problemi koji su ranije postojali u zbrinjavanju hitnih pacijenata.

– Smatram da javnost ima pravo znati zašto se odustaje od modela koji je dokazano funkcionirao i kako će nakon rujna biti zajamčena ista razina sigurnosti i dostupnosti hitne zdravstvene zaštite građanima Sarajeva i Federacije BiH – kazala je liječnica.

Jedna osoba je nakon saobraćajne nesreće koja se dogodila u 15.50 sati prebačena na Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS). na cesti M-5, Lapišnica.

Prema riječima operativnog dežurnog MUP-a Kantona Sarajevo, u saobraćajnoj nesreći su učestvovala dva motorna vozila.

– Još ne znamo stepen povreda osobe koja je prebačena na KCUS – dodao je dežurni operativni u MUP-u KS.

Iz Operativnog centra MUP-a KS navode da je u toku uviđaj na mjestu nesreće, pa se na ovoj dionici saobraćaj odvija naizmjenično jednom trakom.