Dosadašnje inicijative o oporezivanju kladionica naša stranka redovito je odbijala. Imali su jasan argument. To je jeftini populizam, zakoni su traljavi i namjerno se šalju u proceduru samo da propadnu, kako bi predlagatelji glumili žrtve i skupljali predizborne bodove.

Danas gledamo potpunu promjenu ponašanja. Naš klijent je isti taj recept izvukao iz ladice i bez oklijevanja ga primijenio.

Za razumijevanje ovog političkog zaokreta dovoljno je vidjeti razliku u pristupima. Prethodne inicijative išle su preko entiteta, tražeći poreze od samih igrača, njihovih uplata i dobitaka. Naša stranka sada nudi inicijativu s državne razine, kroz uvođenje PDV-a na igre na sreću, obećavajući 200 milijuna maraka izravno za liječenje bolesne djece.

Tu dolazimo do toga da gubimo principijelnost i prelazimo u čisti populizam.

Za vrijeme oporbenih dana njihovi su zastupnici rušili tuđe prijedloge zbog nedostatka ekonomske analize i stručne spreme.

Danas im to isto zanimanje ne treba. PDV guraju u područje kockanja, iako ekonomska struka već godinama ponavlja da veći dio Europe bježi od tog modela jer je tehnički neizvediv. Nemoguće je točno izračunati porez na rizik i trajna plaćanja. Našoj stranci to više ne smeta. Za izbornu kampanju ne treba im zakon koji funkcionira, nego tema koja dobro zvuči.

Usput su igrali na emotivnu ucjenu. Nastup Amira Purića, zastupnika Naše stranke u Parlamentu FBiH, koji porez na kladionice javno povezuje s liječenjem bolesne djece je klasična moralna ucjena.

Naša stranka igra na jednostavnu kartu. Ako pitate je li ovaj zakon pravno provediv, vi ste na strani kladioničara i protiv bolesne djece. Korištenje najranjivijih kategorija kao političkog štita upravo je ono što su svojedobno najglasnije kritizirali.

Najveći paradoks su javne pritužbe Mije Karamehić Abazović na otpor lobista i blokade u Domu naroda. Slične pokušaje u prošlosti Naša stranka je nazivala populizmom i svjesnim izbjegavanjem odgovornosti. Tvrdili su da Vlada namjerno šalje loše zakone u Dom naroda samo kako bi imali koga okriviti za neuspjeh. Danas, u identičnoj situaciji, odjednom je kriv Dom naroda, a priča o njihovoj borbi se prodaje javnosti.

Sve je to samo predstava za birače, što potvrđuje i sam Purić izjavom da čak i Vlada Federacije, u kojoj sjede njihovi ministri, koči ovaj zakon i traži druga sustavna rješenja.

Zastupnici drže konferencije za novinare i obećavaju milijune, njihovi ministri u Vladi koče jer znaju da je stvar u praksi neprovediva.

Simptomatično je da se ovaj “rat kladioničarskom lobiju” najavljuje tek sada, na samom kraju mandata. Postavlja se logično pitanje zašto im to nije bila tema prije formiranja Vlade, ili barem na samom početku kada su se dogovarali prioriteti koalicije i slagala parlamentarna većina.

Pokretanje ovako velike priče pred same izbore, u trenutku kada se svjesno šalju prijedlozi ispred nepremostivih blokada, pokazuje da stvarna namjera nije rješavanje problema.

Umjesto mukotrpnog, sustavnog rada, izabran je lakši put. Igrati na kartu jeftinog populizma i podilaženja masama za poene na izborima.

Devet registriranih kladionica u Federaciji BiH lani je imalo prihod od 195 milijuna maraka, a više od polovice ukupnog prihoda ostvarila je samo jedna kladionica, otkriva Kapital.

Uvjerljivo najuspješnija kladionica je Premier World Sport iz Čitluka, koja je uprihodovala više od 105 milijuna KM i ostvarila dobit od gotovo 50 milijuna KM.

Prema službenim financijskim podacima, ova kladionica je praktički jedina ozbiljno profitirala, jer je nakon prošlogodišnjih 49,6 milijuna, slijedi kladionica Bet-live iz Viteza, koja je s ukupnim prihodom od 19,7 milijuna KM zaradila nešto više od dva milijuna KM.

Nešto veći prihod od Bet-livea, ali manju dobit iskazala je kladionica Formula iz Posušja koja je imala prihod od 21,8 milijuna i dobit od oko 1,7 milijuna KM.

Zanimljivo je da je samo kladionica Petica plus iz Viteza s prihodom manjim od 11 milijuna imala dobit nešto veću od milijun maraka, dok je dobit ostalih kladionica zanemariva, pogotovo u odnosu na Premier.

Zanimljivo je da je kladionica Mozzart BH play iz Sarajeva uprihodovala 2,8 milijuna KM i iskazala poslovni gubitak od čak 4,7 milijuna KM.

Ova kladionica već godinama iskazuje milijunske gubitke u poslovanju, ali je zato Mozzart BH play casino, koji je registriran na istoj adresi kao i istoimena kladionica, u posljednje dvije godine imao dobit od 2,6 milijuna maraka.

Kladionica Sport plus iz Novog Travnika lani je imala prihod od 16,4 milijuna maraka i poslovni gubitak od 234.000 KM, dok je Sport plus win također iz Novog Travnika sa 6,2 milijuna prihoda iskazao dobit od mizernih 9.300 KM.

Sličan rezultat imala je i VIP kladionica iz Ljubuškog koja je zaradila sedam milijuna KM i imala dobit od samo 8.500 KM.

Williams-kladionica sa sjedištem u Širokom Brijegu lani je imala prihod od 6,3 milijuna i dobit od 108.000 KM.

Prethodnih godina ova kladionica je poslovala negativno, za razliku od istoimene kladionice sa sjedištem u Banjoj Luci, koja je posljednjih godina iskazivala godišnju dobit veću od 25 milijuna maraka.

Kada je riječ o ostalim priređivačima igara na sreću, casino HIT Coloseum iz Sarajeva lani je imao promet od 16,3 milijuna i dobit od 3,9 milijuna KM.

Porezna uprava Federacije BiH u ožujku je provela opsežnu akciju kontrole priređivača igara na sreću na području cijele Federacije, a rezultati pokazuju da gotovo svaki četvrti subjekt nadzora ne posluje u skladu sa zakonom.

U 1.062 kontrole kladionica utvrđene su nepravilnosti u 241 slučaju, za koje su izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 949.550 KM.

Tijekom nadzora inspektori su provjeravali primjenu nekoliko ključnih propisa među kojima su Zakon o poreznoj upravi Federacije BiH, Zakon o igrama na sreću, Zakon o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa, kao i propisi o doprinosima i fiskalnim sustavima.

Analiza rezultata pokazuje da 23 posto kontroliranih priređivača nije uskladilo svoje poslovanje s važećim zakonima. Najveći broj kontrola izvršen je u Zeničko-dobojskom kantonu (185), Kantonu Sarajevo (180) i Hercegovačko-neretvanskom kantonu (171).

Kada su u pitanju izrečene kazne, najviše ih je zabilježeno u Tuzlanskom kantonu, gdje je u 58 kontrola izrečeno ukupno 203.000 KM kazni. Slijede Srednjobosanski kanton sa 198.150 KM kazni u 42 slučaja, te Kanton Sarajevo sa 170.700 KM u 36 kontrola.

U Zeničko-dobojskom kantonu izrečene su kazne u iznosu od 146.500 KM (41 prekršajni nalog), dok je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznos kazni dostigao 67.000 KM. U Unsko-sanskom kantonu izrečene su kazne od 62.000 KM, au Zapadnohercegovačkom 28.000 KM.

Manji obim kontrola zabilježen je u Kantonu 10, gdje su izrečene kazne u iznosu od 42.700 KM, te u Posavskom (24.500 KM) i Bosansko-podrinjskom kantonu (7.000 KM).

Iz Porezne uprave Federacije BiH poručuju da će pojačane kontrole biti nastavljene iu narednom periodu, s ciljem suzbijanja sive ekonomije i osiguranja zakonitog poslovanja, uz apel na porezne obveznike da svoje poslovanje usklade s propisima.

Federalni zastupnik Almedin Aliefendić je na jednoj od sjednica zatražio od Vlade Federacije da mu dostavi podatke o broju kladionica, njihovom prometu po općinama, te broju zaposlenih za 2023., 2024. i 2025. godinu.

Podaci pokazuju da su se građani u cijeloj Federaciji BiH u protekle tri godine kladili u blizu pet milijardi KM!

Riječ je o višemilijunskim iznosima po općinama.

U FBiH je 2023. godine bilo 1.930 kladionica, 2024. godine 1.792, a 2025. godine 1.602 kladionice.

– U protekle tri godine u kladionicama u Federaciji prometovano je skoro pet milijardi KM. Posebno je zanimljiv podatak da je broj zaposlenih smanjen s 4.611 na 3.846. Klađenje je ozbiljan društveni problem o kojem se mora otvoreno razgovarati. Upravo je to bio motiv postavljanja zastupničkog pitanja i dodatnog rasvjetljavanja ove teme – kazao je za Faktor Aliefendić.

Kada se pogledaju podaci Porezne uprave FBiH, vidi se da je, primjerice, u Čitluku u 2023. godini u kladionicama uplaćeno 141,4 milijuna KM, u Mostaru 106,8 milijuna KM, Tuzli 80,6 milijuna KM, Zenici 75,7 milijuna KM, sarajevskoj općini Novi Grad 67,2 milijuna KM, Ilidži 55,9 milijuna KM, Novom Sarajevu 48,4 milijuna KM, u Bihać 54,3 milijuna KM…

U 2023. godini na kladionice u FBiH uplaćeno je 1,7 milijardi KM, odnosno 1.721.695.70,77 KM.

U 2024. godini u uplatama u kladionice prednjačio je Čitluk sa 144,4 milijuna KM, Mostar 101,5 milijuna KM, Tuzla 73,2 milijuna KM, Zenica 70,7 milijuna KM, u sarajevskoj općini Novi Grad 62 milijuna KM, u Novom Sarajevu 45 milijuna KM, u općini Centar 35,9 milijuna KM…

U 2024. godini na kladionice u FBiH uplaćeno je 1,6 milijardi KM, točnije 1.622.624.211,94.

U 2025. godini lideri u uplatama na kladionice bili su Čitluk 151,7 milijuna KM, Mostar 100,1 milijun KM, Tuzla 69,6 milijuna KM, Zenica 65,8 milijuna KM, Općina Novigrad u Sarajevu 59,8 milijuna KM, Bihać 47,4 milijuna KM, Cazin 38,8 milijuna KM, Srebrenik, Živinice 41,4 milijuna KM, 36,2 milijuna KM. KM, Posušju 35,8 milijuna KM…

U 2025. godini u kladionicama je uplaćeno 1,5 milijardi KM ili preciznije 1.563.918.462,28 KM.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatio je po hitnom postupku i većinom glasova izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) kojima se igre na sreću uvode u sustav PDV-a.

Predlagateljica, zastupnica NS-a Mia Karamehić-Abazović, pojasnila je da je riječ o oporezivanju igrača te da će osnovica PDV-a biti svaka transakcija koja omogućuje mogući dobitak, a odnosit će se na kladionice, automate, kockarnice, odnosno sve igre na sreću.

Bilo je 27 zastupnika (SDA, DF, Trojka-SDP, NS i NiP, opozicija RS-PDP, SDS i Za pravda i red, NSZ, Naprijed i BH inicijativa Kasumović Fuad).

No, bila su i četiri glasa protiv i četiri suzdržana.

Protiv su bili zastupnici SNSD-a Sanja Vulić, Miroslav Vujičić, Milorad Kojić i Nebojša Radmanović. Protiv su bili i 2021. godine kada je identične izmjene Zakona o PDV-u predložio Klub zastupnika SDA.

Kojić se pravdao da nema odgovor i da ne zna kako to primijeniti u praksi, te ustvrdio da su protiv žurnog postupka, a ne sadržaja i namjere. Na kraju su glasali protiv i hitne procedure i izmjene Zakona.

Suzdržani su bili HDZ-ovci Marinko Čavara, Predrag Kožul, Darijana Filipović i Slavko Matić.

Kožul je u jučerašnjoj raspravi, među ostalim, rekao da je ovako koncipiran predloženi zakon zanimljiv, ali da je nedorečen.

HDZ-ovci 2021. bili su protiv izmjena Zakona o PDV-u, a jučerašnja rasprava zastupnika SDA Safeta Keše dijelom je išla u tom smjeru.

– Klima je sada bitno drugačija. HDZ je tada bio protiv toga. Sjećam se razgovora s jednim časnim čovjekom iz HDZ-a koji je rekao da bi potpisao svaku riječ zakona, “ali morate znati da bih u tom slučaju mogao izgubiti glavu”. Ovdje se radi o ovim prijetnjama, ružnim komentarima koje moja kolegica (Karamehić-Abazović) doživljava – rekao je Kešo.

Da bi stupile na snagu, izmjene i dopune Zakona o PDV-u moraju proći još Dom naroda Parlamenta BiH.

Za to imaju velike šanse ako pogledaju način glasovanja u Zastupničkom domu, iako ne bi bilo prvi put da se stranke “predomisle” ili da HDZ-ovci i/ili SNSD-ovci odluče ne doći na sjednicu Doma naroda i uskratiti kvorum.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH kojim bi se igre na sreću uvrstile u sustav neizravnog oporezivanja radi oporezivanja djelatnosti čiji je društveno negativan učinak.

“Za” je glasalo 27 zastupnika, a četiri su bila protiv i suzdržana.

Predloženim zakonom predviđeno je brisanje odredbe kojom se igre na sreću oslobađaju od plaćanja PDV-a. Predložila ga je zastupnica Mia Karamehić-Abazović (NS).

Zastupnici su usvojili i zaključak koji je predložila, a kojim se zadužuje Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine da u roku od 60 dana od dana donošenja ovog zakona izradi pravilnik o načinu oporezivanja igara na sreću i eventualno druge dokumente potrebne za provođenje Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH, član 25.

Usvojen je i zaključak koji je predložio zastupnik Šerif Špago (SDA) prema kojem Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH upućuje Domu naroda Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u i traži od Doma naroda PSBiH da ga razmatra po hitnom postupku.

U prvom čitanju usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koje se odnose na povećanje plaća vojnim osobama Oružanih snaga, posebno za kategoriju vojnika i dočasnika koji imaju najniži koeficijent te policijskim službenicima svih policijskih agencija na razini BiH.

Dom je usvojio izvješća o financijskoj reviziji institucija Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, godišnje revizorsko izvješće o glavnim nalazima i preporukama za 2024. godinu, kao i izvješće o radu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine za 2024. godinu.

Zastupnički dom je imenovao Alena Halepa za ravnatelja Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije.

Usvojen je i Prijedlog odluke o raspisivanju javnog natječaja za imenovanje člana Središnjeg izbornog povjerenstva iz reda ostalih.

Zastupnici su također dali suglasnost za ratifikaciju tri međunarodna ugovora čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina.

Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas nisu razmatrali Reformsku agendu jer sjednici nije nazočila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto.

Predsjedatelj Zastupničkog doma Marinko Čavara pojasnio je da zastupnici ne mogu usvojiti Reformsku agendu te da je dokument samo dostavljen na uvid, nakon zaključaka donesenih na ranijim sjednicama ovog doma.

– Ovaj dokument bit će na dnevnom redu iduće sjednice koja će se održati 12. veljače – kazao je Čavara.

Za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač poslanik Nihad Omerović, nakon drugog negativnog mišljenja Ustavnopravne komisije obustavljena je zakonodavna procedura.

Ovim zakonskim prijedlogom napad na povratnika bi se okvalificirao kao kazneno djelo.

Zakonodavni postupak za Prijedlog zakona o državnoj imovini obustavljen je zbog još jednog negativnog mišljenja Ustavnopravnog povjerenstva.

Predsjednik Komore Marinko Čavara pojasnio je da je na dnevnom redu današnje sjednice uz ovaj prijedlog dostavljeno i negativno mišljenje Povjerenstva te da se postupak obustavlja.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine prihvatio je većinom glasova hitnu proceduru za donošenje izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV), kojim se igre na sreću uvode u sustav PDV-a.

Izmjene Zakona predložila je zastupnica Naše stranke Mia Karamehić-Abazović, koja je pojasnila da se radi o oporezivanju igrača te da će osnovica PDV-a biti svaka transakcija koja omogućava mogući dobitak, a odnosit će se na kladionice, automate, kockarnice, odnosno sve igre na sreću.

– Detalje, sam proces, odnosno pravilnik definira Uprava za neizravno oporezivanje BiH – kazala je.

Podsjetila je da su igre na sreću među oslobođenjima od plaćanja PDV-a u važećem zakonu.

– Neki će reći da je to zbog direktive EU. Ali zakon je donesen godinu dana prije direktive – rekla je Karamehić-Abazović, dodavši da direktiva nije obvezujuća jer ima izuzetaka.

– Javili su se predstavnici kladioničarskog lobija koji se iz nekog razloga ne slažu s ovom promjenom. Gradovi su tu djelatnost na sve načine pokušavali dovesti u red i nisu uspjeli – rekla je.

Dodala je da je indikativno i to što se bune kladioničari koji 20 i više godina nakon donošenja zakona imaju “nevjerojatnu moć i utjecaj u ovom društvu” i kao rezultat toga dobili smo, kako se procjenjuje, 50.000 do 60.000 ovisnika u Bosni i Hercegovini.

Milan Petković, predstavnik Ujedinjene Srpske, koja je partner SNSD-a, rekao je da su oni protiv hitnog postupka jer smatraju da treba pribaviti mišljenje javnosti.

Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA, mišljenja je da nema potrebe ići u javnu raspravu jer je i ovaj zakon predlagao Klub SDA 2021. godine i o njemu se raspravljalo na tri sjednice i na kraju nije dobio podršku.

– Najbolje je napraviti šok terapiju, donijeti zakon, pa ako treba mijenjati ga. Siguran sam da neće biti usvojen ako ide u redovnu proceduru – dodao je Špago.

Zastupnik SDA Midhat Čaušević istaknuo je da ako kaže da djeca idu u kladionicu umjesto da pojedu sendvič na velikom odmoru, onda to nije problem samo sada, nego će biti i narednih godina, “jer kladionice gaje svoju klijentelu”.

– Imamo slučajeva da radnik cijelu plaću potroši u kladionici. Hitno je i jer se preko kladionica vrti ogroman novac. Ostvaruju veći promet od najvećeg trgovačkog centra u kojem se kupuju najosnovnije životne potrepštine. Doći će do toga da će se više potrošiti u kladionici nego što će svi gospodarstvenici platiti struje u jednoj godini – rekao je Čaušević.

Zastupnica SDP-a Ermina Salkičević-Dizdarević pitala je u raspravi o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u na koji način će se opteretiti kladionice i hoće li se, osim dodatnog troška za igrača, povećati pritisak na kladionice.

Zlatan Begić, zastupnik DF-a, istaknuo je da treba djelovati, ali ne treba stati na tome jer će ovo imati svoju punu svrhu ako se nastavi, navodi izvor problema.

-Onaj tko je sklon kockanju zna da nikakav porez neće utjecati na njegovu strast. Kad je riječ o drogama, on se ne bori protiv narkomana, on ih liječi, ali se bori protiv narkokartela – dodao je Begić.

Predrag Kožul, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, rekao je da nema hitnije teme ili da je među najhitnijima o kojima treba razgovarati, pa čak i o izmjeni zakona, te da su HDZ-ovci bili suzdržani pri glasovanju o hitnom postupku iz dva razloga: jer zbog hitnosti nije moguće mijenjati zakon kako bi bio primjenjiviji i jer su znali da će hitni postupak dobiti podršku i bez njih.

– Svjesni smo svih zamki koje nas čekaju prilikom prijave. Nedostaje jedna od bitnih stvari, još jedan članak zakona koji definira tko iu kojem roku donosi podzakonske akte koji će zakon učiniti operativnim i primjenjivim. Nisam stručnjak za tehnologiju i softver, ali prilično sam siguran da će biti složeno – istaknuo je Kožul.

Saša Magazinović, predsjedavajući Kluba SDP-a, zaključio je da su među najzaslužnijim što će ovaj zakon vjerojatno biti usvojen velikom većinom upravo kladioničari zbog njihove grube reakcije, bahatosti, vrijeđanja i prosipanja vlasti za koje ne zna gdje nalaze uporište.

Ponovno su se u saborskoj proceduri našle izmjene Zakona o PDV-u kojima se igre na sreću brišu s popisa usluga koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, odnosno kladionice, casina, automati i slično počinju plaćati PDV.

Ovaj put ih je u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine poslala Mia Karamehić-Abazović, zastupnica Naše stranke.

Posljednji put identične izmjene Zakona o PDV-u predložio je Klub zastupnika SDA, i to prije četiri godine. Taj prijedlog tada nije usvojen, a pitanje je hoće li i sada, s obzirom da se ništa značajno nije promijenilo.

Tada se pozvalo na direktivu Europske unije koja utvrđuje da igre na sreću nisu uključene u sustav PDV-a, već u sustav izravnih poreza. Kladionici su ustvrdili da u igrama na sreću nema dodane vrijednosti, odnosno da ju nije moguće utvrditi. U javnosti se i dalje spominje tradicionalno HDZ-ovo protivljenje “diranju” u kladionice.

Njihovi predstavnici u Bosni i Hercegovini. Protiv Sabora su bili i 2021. godine.

Mira Pekić, predsjednica Kluba SDS-PDP-Za pravdu i red u Parlamentu BiH, ekonomistica, kazala je da nijedna država u okruženju nema PDV na igre na sreću jer je teško utvrditi osnovicu za to.

Među onima koji su glasali protiv uvođenja ove djelatnosti u sustav PDV-a 2021. godine bili su i zastupnici SDS-a i PDP-a.

– Podržavamo oporezivanje igara na sreću jer je to ovisnička djelatnost, jer treba biti oporezovana i jer šteti lokalnoj zajednici u smislu zdravlja ljudi. Ali treba naći mehanizme. Najbolje bi bilo uvesti progresivnu stopu oporezivanja ovisno o visini dobitaka. To bi platio igrač. Logično je i da igrač plaća, ako plaćamo porez na plaću, zašto ne na nešto što smo dobili nekim klikom – mišljenja je Pekić.

Nadalje navodi da lokalna zajednica može i treba nametnuti namet poduzeću, na lokaciju, primjerice, vodeći računa o blizini škola, prva zona.

– A to bi organizatore uvelo u realan porezni sustav. Igre na sreću mogu se oporezivati ​​na razini entiteta i lokalne zajednice. Vidimo da se igre na sreću granaju, imate ih u svakoj zgradi. Može se uvesti fiksna naknada za svaki uređaj.

Ali za PDV je to teško provesti. Vidjet ćemo što će reći Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Oni su kao tvrđava, inzistiraju na bilo kakvim promjenama – rekao je Pekić.

Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Parlamentu BiH, kazao je kako osobno pozdravlja svaku inicijativu koja će doprinijeti dodatnom oporezivanju igara na sreću i doprinijeti smanjenju broja kladionica i drugih mjesta za igre na sreću, što bi svakako moglo utjecati na smanjenje broja građana u BiH koji svoj novac troše na ovu pošast.

– Nisam siguran da je ovaj prijedlog, kojim bi se igre na sreću uvele u sustav neizravnog oporezivanja, najbolje rješenje, posebno s obzirom na mišljenje mnogih ekonomskih stručnjaka da područje oporezivanja igara na sreću spada u sustav izravnih poreza. Ostavljam mogućnost da se kroz raspravu na sjednici Zastupničkog doma iznesu argumenti koji će podržati ovo zakonsko rješenje – dodao je Špago.

Istaknuo je da je ono što je karakteristično za predlaganje zakonskih rješenja za oporezivanje igara na sreću, navodeći prijedlog SDA na razini Federacije BiH 2018. i prijedlog SDA na razini BiH 2021. godine, da su ti prijedlozi “uvijek nailazili na odobravanje od strane istih političkih subjekata HDZ-a i SDP-a, te su činili sve da ti zakonski prijedlozi ne budu usvojeni”.

– Ovdje čekamo sedam-osam godina da ispune obećanje da će predložiti nove zakone koji će regulirati ovu oblast. Možda će prijedlog zakona zastupnice Karamehić-Abazović, koja dolazi iz stranke koja je na vlasti na državnoj razini, dobiti podršku u Zastupničkom domu, ali do njegovog dolaska na dnevni red Doma naroda proći će mandat ovog saziva Parlamentarne skupštine BiH – ocijenio je Špago.

Karamehić-Abazović, u pojašnjenju svog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, izražava stav da će oporezivanje ove vrste djelatnosti djelovati destimulativno na korisnike, a istovremeno omogućiti ostvarivanje mase poreznih prihoda koji bi se trebali koristiti za saniranje zdravstvenih i socijalnih posljedica ove djelatnosti. Navela je da je izuzimanje igara na sreću iz sustava neizravnog oporezivanja u zakonu potpuno socijalno i financijski neopravdano, kao i da godišnji promet priređivača igara na sreću prelazi iznos od milijardu KM.