Visoke temperature koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu i regiju dovele su do značajnog povećanja potrošnje električne energije, prvenstveno zbog povećane upotrebe rashladnih uređaja.

Ipak, iz JP Elektroprivreda BiH kažu da je elektroenergetski sustav stabilan i da postoje dovoljne količine električne energije za uredno napajanje svih kupaca.

– Posljednjih dana bilježi se značajno povećanje potrošnje električne energije kod kupaca JP Elektroprivreda BiH, uglavnom uzrokovano povećanom upotrebom klima uređaja.

Prosječno povećanje potrošnje u odnosu na potrošnju u svibnju odgovara iznosu od oko 20 posto – naveli su iz Elektroprivrede BiH.

Pritom ističu kako nema razloga za zabrinutost kada je u pitanju sigurnost opskrbe.

– Rad sustava je stabilan i JP Elektroprivreda BiH ima dovoljne količine električne energije za pokrivanje potreba svojih kupaca – naglašavaju iz kompanije.

Iz Elektroprivrede BiH podsjećaju da je slična dinamika potrošnje zabilježena i prethodnih godina tijekom ljetnih mjeseci, što potvrđuje da je povećana potrošnja tijekom toplinskih valova očekivana pojava u elektroenergetskom sustavu.

Danas obnovljivi izvori energije, posebice solarne elektrane, čija proizvodnja raste iz godine u godinu, značajno doprinose pokrivanju ljetnih vršnih opterećenja.

No, iz Elektroprivrede BiH upozoravaju da solarni kapaciteti mogu nadoknaditi dio povećane potrošnje samo tijekom dana.

– Proizvodnja iz solarnih kapaciteta može nadoknaditi povećanu potrošnju u ljetnim mjesecima, ali samo u razdobljima dana kada solarne elektrane proizvode električnu energiju.

Ostaje problem pokrivanja povećane potrošnje u noćnom dijelu dijagrama opterećenja sustava iz drugih proizvodnih kapaciteta – pojašnjavaju iz EPBiH.

Kada je riječ o mogućim rizicima koje donose izrazito visoke temperature, stručnjaci upozoravaju da one mogu izazvati određene smetnje u radu sustava.

Međutim, većina potencijalnih uzroka vezana je za prijenosnu mrežu, čije je upravljanje u nadležnosti Neovisnog operatora sustava u Bosni i Hercegovini.

Ljetne vrućine donose i pojačano korištenje klima uređaja, no liječnici upozoravaju da nepravilno hlađenje prostora može ozbiljno ugroziti zdravlje.

Prevelika razlika između vanjske i unutarnje temperature veliki je šok za organizam, posebno za osobe sa srčanim i plućnim bolestima, ali i djecu i starije osobe.

Pulmolog dr. Mahir Tokić za Faktor upozorava da klima nije opasna sama po sebi, već način na koji je koristimo – od preniskih temperatura do neodržavanih filtera punih bakterija, virusa i gljivica.

Nagli prijelazi iz rashlađenih prostorija na ljetne temperature od 35 ili 40 Celzijevih stupnjeva mogu dovesti do kolapsa, pogoršanja bolesti, pa čak i srčanog ili moždanog udara.

– Klimatizacija je štetna utoliko što razlikujemo vanjsku temperaturu od temperature u prostoriji u kojoj ćemo boraviti. Ako napravimo preveliku razliku, naravno da je štetno. Nije bitno radi li se o automobilu, uredu ili kući i stanu.

Ako je razlika u temperaturi od deset stupnjeva, to već nije dobro. Recimo da je jutarnja temperatura pet stupnjeva, a ako dnevna poraste za 15 stupnjeva, to je stopostotno opterećenje za organizam. Temperatura opada prema noćnim satima, pa se tijelo ne može prilagoditi tim naglim skokovima temperature.

Kada je u pitanju klima uređaj, događa se ista stvar. U zatvorenim prostorima ljudi obično spuštaju temperaturu na 18 stupnjeva. Ako uđete s 30 stupnjeva na 18, to je veliki šok za organizam. On se nije u stanju prilagoditi tim velikim oscilacijama koje izravno utječu na kardiovaskularni sustav.

Provedite hlađenje tijela. Ako promatramo organizam kao stroj, spustite taj stroj sa 40 stupnjeva na 18. Koji je materijal koji će dugo izdržati te promjene? Doći će do promjene u samom materijalu. Tako je i s organizmom i čovjekom.

Razlika između vanjske i unutarnje temperature s klima uređajem ne smije biti veća od pet stupnjeva. Ako je vanjska temperatura 35, trebali biste je spustiti na 30 ili najviše 28. Organizam će to lako podnijeti – kaže pulmolog dr. Faktor. Mahir Tokić.

Doktorica dodaje da je ključna i priprema klime prije ljeta, odnosno čišćenje.

– Filtere je potrebno čistiti jer se na njima nakuplja najveća količina virusa, bakterija i gljivica. To je lego. Izvrsno tlo za razmnožavanje infekcija. U tom području stvara se veća količina vlage. Znanstvenim istraživanjima je dokazano da velik broj ljudi obolijeva od gljivičnih infekcija, posebice dišnih putova – kaže doktorica Tokić.

Dodaje da je klima posebno opasna za kardiovaskularne bolesnike, astmatičare, osobe s kroničnim bronhitisom i opstruktivnom plućnom bolešću, bolesnike koji su imali infarkt ili moždani udar. Nikada ne bi smjeli boraviti u klimatiziranim prostorijama.

– Krvne žile se ne mogu prilagoditi, jer nisu dovoljno elastične da bi se tako lako širile i skupljale. Budući da pothlađujete organizam, dolazi do “stiskanja” odnosno sužavanja krvnih žila. U tom slučaju dolazi do pogoršanja bolesti ili novog napadaja bolesti – kaže liječnica.

Osobito je velika opasnost kada izlazite iz rashlađene prostorije na 18 do 35 Celzijevih stupnjeva. Tad su vrlo česti kolapsi i srčani udari. No, od vrućine je i vrlo opasno ulaziti u klimatiziran, rashlađen prostor, a svi znamo da je tako gdje god uđete, u trgovačkim centrima, supermarketima, javnim ustanovama, pa čak i ljekarnama.

– Nijedno nije dobro. Normalna tjelesna temperatura je 36 stupnjeva. Dovedete to tijelo u situaciju da “radi” na 18 stupnjeva. To je 50 posto niža temperatura. Tada dolazi do kolapsa zbog suženja krvnih žila. Mogu se dogoditi i mnogo ozbiljnije stvari poput srčanog ili moždanog udara. Ili obrnuto, kada izađete iz klimatizirane poštarnice, iz tog hladnog dijela s temperaturom od 18 stupnjeva, na temperature od 35 ili 40 stupnjeva Celzijusa.

Tada dolazi do naglog širenja krvnih žila. Na toplini se sve širi. Tada imamo situaciju da krvni tlak pada i dolazi do kolapsa. Može doći do krvarenja iz nosa. Posebno su ugrožene ranjive skupine, djeca i starije osobe. Ali najveću grešku čine vozači. Uđu u automobile u kojima temperatura mora biti iznad 40 stupnjeva, uključe klimu koja puše direktno u njih. Kao da te je netko zatvorio u hladnu komoru. Normalno je da će biti reakcija organizma – zaključila je za Faktor pulmolog dr. Mahir Tokić.