Drugi mandat američkog predsjednika Donalda Trumpa oblikovan je njegovim vanjskopolitičkim ambicijama.

Rečeno je da je proveo prijetnje protiv Venezuele zarobivši njezinog predsjednika i njegovu suprugu iz njihovog snažno utvrđenog kompleksa u Caracasu u dramatičnoj noćnoj raciji.

Opisujući operaciju, Trump je oživio Monroeovu doktrinu iz 1823. i njezino obećanje američke nadmoći na zapadnoj hemisferi — preimenujući je u “Donroeovu doktrinu”, napisao je BBC.

Evo nekih od upozorenja koje je posljednjih dana uputio drugim zemljama iz “kruga utjecaja” Washingtona.

SAD već ima vojnu bazu na Grenlandu – svemirsku bazu Pituffik – ali Trump želi cijeli otok.

– Trebamo Grenland sa stajališta nacionalne sigurnosti – rekao je novinarima, ustvrdivši da je regija “puna ruskih i kineskih brodova”.

Ovaj ogromni arktički otok, dio Kraljevine Danske, nalazi se otprilike 3200 kilometara sjeveroistočno od SAD-a.

Bogata je rijetkim mineralima koji su ključni za proizvodnju pametnih telefona, električnih vozila i vojne opreme. Kina trenutno proizvodi daleko više rijetkih metala nego SAD.

Grenland također zauzima strateški položaj u sjevernom Atlantiku, omogućavajući pristup sve važnijem Arktičkom krugu. Kako se polarni led bude otapao, očekuje se otvaranje novih brodskih ruta.

Grenlandski premijer Jens Frederik Nielsen odgovorio je Trumpu nazvavši ideju američke kontrole nad otokom “fantazijom”.

– Nema više pritiska. Nema više aluzija. Nema više fantazija o aneksiji. Otvoreni smo za dijalog. Otvoreni smo za razgovore. Ali to mora ići ispravnim kanalima i uz poštovanje međunarodnog prava – rekao je.

Svaki američki pokušaj da zauzme Grenland doveo bi SAD u sukob s drugom članicom NATO-a i vjerojatno ugrozio savez.

Samo nekoliko sati nakon operacije u Venezueli, Trump je upozorio kolumbijskog predsjednika Gustava Petra da “pazi što radi”.

Kolumbija, zapadni susjed Venezuele, ima značajne rezerve nafte i veliki je proizvođač zlata, srebra, smaragda, platine i ugljena.

Također je ključno središte regionalne trgovine drogom – posebice kokainom.

Otkako su SAD u rujnu počele napadati brodove na Karibima i istočnom Pacifiku, tvrdeći bez dokaza da prevoze drogu, Trump je u sve žešćem sukobu s kolumbijskim lijevo orijentiranim predsjednikom.

SAD je uveo sankcije Petrou u listopadu, rekavši da je omogućio kartelima da “cvjetaju”.

Govoreći na Air Force One, Trump je rekao da Kolumbiju vodi “bolestan čovjek koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga Sjedinjenim Državama”.

– Neće to još dugo raditi – rekao je. Na pitanje hoće li SAD izvesti operaciju protiv Kolumbije, Trump je odgovorio: “Zvuči mi dobro”.

Povijesno gledano, Kolumbija je bila blizak saveznik Washingtona u ratu protiv droge, primajući stotine milijuna dolara godišnje vojne pomoći za borbu protiv kartela.

Iran se trenutačno suočava s velikim protuvladinim prosvjedima, a Trump je upozorio da će tamošnje vlasti biti “teško pogođene” ako više prosvjednika pogine.

– Pažljivo ga pratimo. Ako počnu ubijati ljude kao prije, mislim da će ih Sjedinjene Države jako pogoditi – rekao je novinarima.

Iran teoretski ne spada pod “Donroeovu doktrinu”, no Trump je prijetio iranskom režimu i prije, nakon što su prošle godine pogođena njegova nuklearna postrojenja.

Ti su napadi uslijedili nakon velike izraelske operacije onesposobljavanja iranskih nuklearnih sposobnosti, što je kulminiralo 12-dnevnim izraelsko-iranskim sukobom.

Na prošlotjednom sastanku Trumpa i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Mar-a-Lagu Iran je navodno bio glavna tema, a američki mediji javljaju da je Netanyahu spomenuo mogućnost novih napada 2026. godine.

Trumpov uspon na vlast 2016. obilježen je pozivima na “izgradnju zida” duž južne granice s Meksikom.

Prvog dana ponovnog dolaska na vlast 2025. potpisao je izvršnu uredbu kojom je Meksički zaljev preimenovan u “Američki zaljev”.

Često tvrdi da meksičke vlasti ne čine dovoljno da zaustave dotok droge i ilegalnih imigranata u SAD.

Govoreći u nedjelju, rekao je kako droga “teče” Meksikom i “morat ćemo nešto učiniti”, dodajući da su tamošnji karteli “vrlo jaki”.

Trump je rekao da je ponudio slanje američkih trupa u Meksiko, ali je predsjednica Claudia Sheinbaum javno odbacila bilo kakvu američku vojnu akciju na meksičkom tlu.

Ova otočna država, smještena samo 145 kilometara južno od Floride, pod američkim je sankcijama od ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Imala je bliske odnose s Venezuelom Nicolása Madura, koja je navodno davala 30 posto kubanske nafte u zamjenu za liječnike i medicinsko osoblje.

Kad Madure ode, Havana bi mogla biti izložena ako se prekine dotok nafte.

Trump je u nedjelju sugerirao da je vojna intervencija nepotrebna jer je Kuba “spremna pasti”.

– Mislim da ne treba ništa. “Izgleda kao da tone”, rekao je.

– Ne znam hoće li izdržati, ali Kuba sada nema prihoda. Oni su sve prihode imali iz Venezuele, od venezuelanske nafte – dodao je.

Američki državni tajnik Marco Rubio, sin kubanskih imigranata, dugo je pozivao na promjenu režima na Kubi, rekavši novinarima u subotu:

– Da živim u Havani i da sam u vladi, bio bih zabrinut – barem malo – rekao je.

– Kad predsjednik govori, treba ga shvatiti ozbiljno – zaključio je Rubio.