Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine priopćio je da je obustavljanjem istrage u slučaju Pandora nakon više od devet godina ozbiljno narušeno povjerenje javnosti u učinkovitost pravosudnih institucija u procesuiranju djela visoke korupcije.

Stoga Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine dostavlja izvještaj Komisije za borbu protiv korupcije na dalje postupanje, s obzirom da postupajući tužitelj nije Tužiteljstvu BiH kao zakonskom zastupniku oštećenog dostavio naredbu o obustavi istrage.

Ovo je jedan od četiri zaključka koje je danas donijelo Povjerenstvo za antikorupciju Zastupničkog doma, nakon održanih javnih rasprava o navodima jednog od sindikata Uprave za neizravno oporezivanje BiH o korupciji.

Saslušani su predstavnici Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika UNO, rukovodstvo UNOBiH uključujući bivšeg direktora, predstavnici Tužiteljstva BiH, rukovodstva Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i tužitelj Tužiteljstva BiH Džermin Pašić.

– Zastupnički dom poziva Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) da preispita razloge za obustavu istraga i izdavanje naredbi o neprovođenju istraga u predmetima koji se odnose na rad UIOBiH od 2014. godine do danas.

Zastupnički dom zadužuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da u roku od 90 dana predloži izmjene zakonskih rješenja u cilju jačanja zaštite osoba koje prijavljuju korupciju i sprječavanja svih oblika odmazde prema osobama koje prijavljuju korupciju.

Zastupnički dom PSBiH izražava ozbiljnu zabrinutost zbog navoda iznesenih tijekom javne rasprave koji ukazuju na moguće sustavne slabosti u otkrivanju, procesuiranju i sankcioniranju korupcije u institucijama BiH – usvojeni su ostali zaključci.

Antikorupcijska komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zakazala je za utorak, 2. lipnja, još jedno javno saslušanje Anke Bulatović, v.d. rektorice Europskog sveučilišta Kallos Tuzla, nakon što nije došla na saslušanje 25. svibnja.

Za 2. juni zakazano je i saslušanje ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmeda Omerovića i predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH i direktora Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH Dragoljuba Reljića.

Ročišta su zakazana zbog načina akreditacije i kontrole akreditiranih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

Najprije su javno saslušani novinari i istraživači Anisa Mahmutović i Adis Mujdanović, koji su ukazali na određene nepravilnosti u radu pojedinih privatnih sveučilišta, njihovu povezanost s političkim strukturama, kao i nerad nadležnih, prvenstveno Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine.

Tijekom prezentacije istaknute su i ozbiljne sumnje u zlouporabe i korupciju pri zapošljavanju u javnom sektoru, uključujući i moguće korištenje spornih diploma stečenih na pojedinim privatnim visokim učilištima.

Povjerenstvo je nakon toga saslušalo ravnatelja Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH Enesa Hašića i Nedeljka Stankovića, člana Upravnog odbora Agencije i vlasnika Europskog sveučilišta Kallos iz Tuzle.

Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmotrio je inicijativu za pokretanje postupka za formiranje Istražnog povjerenstva o stanju u pravosuđu, koju je podnijelo Povjerenstvo za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma, te je odlučio da nije u skladu s Poslovnikom ovog doma.

Odluku je potpisao Marinko Čavara, tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma, piše Detektorna čije pozive, poruke i e-mail upite, kako navode, tjednima ne odgovaraju članovi Kolegije Čavara (HDZ), Denis Zvizdić (NiP) i Darko Babalj (SDS).

U biti, objašnjenje je da se privremena povjerenstva mogu formirati na prijedlog zastupnika, ali ne i povjerenstva u kojima postoje zastupnici.

Edo Kanlić, koordinator Inicijative za praćenje europskih integracija, kazao je kako kao podnositelji inicijative saborskom Povjerenstvu za borbu protiv korupcije nisu bili upoznati s ovakvim ishodom, što smatra dodatno zabrinjavajućim.

– Činjenica da je Kolegij Zastupničkog doma u ovom trenutku, kada su zakoni o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i Sudu Bosne i Hercegovine ključni zakoni na europskom putu BiH, odbio uvrstiti u dnevni red inicijativu kojom se pokreću parlamentarne rasprave o stanju u pravosuđu, govori o odlučnosti vladajućih struktura da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem – kazao je Kanlić.

Inicijativa za praćenje EU integracija, koja predstavlja neformalnu koaliciju organizacija civilnog društva, zatražila je od Povjerenstva za borbu protiv korupcije da hitno pokrene postupak formiranja istražnog povjerenstva o stanju pravosuđa u BiH s jasno definiranim mandatom i rokovima, te da organizira javna saslušanja relevantnih sudionika, što je Povjerenstvo za borbu protiv korupcije jednoglasno usvojilo i proslijedilo Kolegiju.

U Poslovniku Zastupničkog doma stoji da “Dom može svojim zaključkom, na prijedlog zastupnika ili skupine zastupnika, osnovati privremena povjerenstva Doma ili, na prijedlog Doma naroda, privremena zajednička povjerenstva”.

– Ono što nam je zapravo nejasno jest činjenica da je odbijeno nešto što je došlo iz saborskog Povjerenstva za borbu protiv korupcije u kojem sjede predstavnici koji po ovom poslovniku i članku na koji se poziva mogu biti predlagatelji. Ovo je svakako poruka da nema dovoljno angažmana u vodstvu Zastupničkog doma da se razgovara o ozbiljnim problemima i aferama koje potresaju pravosuđe i dodatno urušavaju povjerenje građana u rad pravosuđa, u samom parlamentu – naglasio je Kanlić.

Safet Kešo, član Povjerenstva za borbu protiv korupcije i zastupnik SDA, kazao je za Detektor da Čavara i njegovi koalicijski partneri iz SNSD-a “štite raspored snaga u pravosuđu”.

– Odavno sam svjestan činjenice da je Tužiteljstvo BiH rak-rana cjelokupnog pravosudnog sustava u BiH, a najveću odgovornost za to snosi (glavni tužitelj) Milanko Kajganić. Kada u poodmakloj fazi istrage prebacite tužioca na drugo mjesto iz predmeta, a drugi tužitelj oduzima vrijeme, gubi se momentum i obesmišljava se rad Tužilaštva – rekao je Kešo.

Da postoji potreba za istražnim povjerenstvom pokazuju i posljednja ročišta pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije, ali i događanja unutar pravosuđa.

Ranije smo objavili da je Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužitelja, prošle godine podnio Tužiteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv svog šefa Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u slučaju napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Kajganić ga je premjestio, a potom je premjestio još dvoje tužitelja koji su direktno sudjelovali u postupku protiv njega.

Iz Ureda disciplinskog tužitelja Detektoru su sredinom travnja odgovorili da protiv Kajganića imaju ukupno devet otvorenih predmeta koji su formirani na temelju prijava različitih podnositelja.

Sva parlamentarna saslušanja provedena u proteklom razdoblju pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije opravdavaju inicijativu za formiranje novog istražnog povjerenstva za utvrđivanje stanja u pravosuđu, smatra predstavnik NSZ-a i član Povjerenstva Jasmin Emrić.

– Džermin Pašić je na ročištu iznio vrlo konkretne razloge za temeljitu analizu i ocjenu stanja u pravosuđu. On je na saslušanju kazao da je glavna tužiteljica smjenu donijela suprotno internim aktima Tužiteljstva BiH. Neophodno je brzo postupanje VSTV-a – kazao je Emrić.

Prema njegovim riječima, opći je dojam da je VSTV pasivno.

Kešo kaže kako ga ne čudi veliki broj stegovnih prijava s obzirom na informacije o zlouporabama sustava raspodjele predmeta.

– VSTV ima važne ovlasti i ne koristi ih – smatra Kešo.

Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a, nije želio komentirati ove pritužbe članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije.

Pašić je nedavno na saslušanju pred Povjerenstvom rekao da se prelaskom tužitelja u druge odjele predmeti dodjeljuju drugom tužitelju koji ostaje u tom odjelu, ali da mu treba pola godine da se upozna s predmetom, što utiče na efikasnost. Nadalje je naveo da je tri puta slao pritužbe VSTV-u, te tražio da ga netko sasluša iz pravosudne zajednice, ali nikada nije dobio odgovor.

Iz Tužiteljstva BiH navode da je napravljen veliki broj prijedloga kako bi svi predmeti iz određene oblasti, terorizam, privredni kriminal, korupcija, bili evidentirani i procesuirani u odjelima nadležnim za tu vrstu predmeta.

Učinjeno je to, objašnjavaju, kako bi se uveo red nakon dosadašnje prakse da predmeti iz jedne oblasti budu kod tužitelja u drugom odjelu. Navode i da tužitelji odlaze u mirovinu ili preuzimaju druga radna mjesta u pravosuđu, što zahtijeva preraspodjelu svih predmeta koje su dugovali, a riječ je o stotinama predmeta, kao i potrebu internih premještaja kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje odjela.

Deset udruga žrtava podnijelo je početkom godine VSTV-u zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i razrješenje glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH zbog, kako su naveli, težih povreda službene dužnosti.

U zahtjevu su naveli da se stegovne povrede službene dužnosti glavne tužiteljice ogledaju u ometanju primjene zakona, neopravdanom odugovlačenju poduzimanja predistražnih i istražnih radnji, nepodizanju optužnica za opsadu Sarajeva i druge zločine, povredama dostojanstva žrtava, te neadekvatnom postupanju u slučajevima negiranja zločina, govora mržnje i veličanja rata. kriminalci.

– I dalje smatramo da prvi čovjek Tužiteljstva više ne može obnašati tu funkciju, imajući u vidu sve što se poslije događalo, da njegove kolege imaju ogromne zamjerke na njegov rad. Nalazimo se u Odjelu za ratne zločine. Imamo izmjene Kaznenog zakona koje je donio bivši visoki predstavnik, gdje se počinitelji stavljaju u prvi plan i štite se njihovi interesi, a s druge strane interesi onih koji su stradali. Nemoguće da tužitelj ne može prepoznati mural Ratka Mladića, nemoguće je da imate njegovu spomen ploču na Vracama – rekao je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Kanlić je istaknuo kako će se u narednom razdoblju od članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije tražiti da kao predstavnici ili u ime klubova pošalju prijedlog o formiranju novog istražnog povjerenstva. Prema njegovim riječima, formiranju novog povjerenstva koje će utvrditi stanje u pravosuđu treba pristupiti iz više razloga.

– Prvi je donošenje zakona o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine. Ovo bi bila dobra prilika da se kroz rad istražnog povjerenstva detektiraju problemi i da se kroz nove zakone pokušaju riješiti. Drugi problem je loš rad pravosuđa. Čuli smo da je podignuto samo pet optužnica za visoku korupciju, što je poražavajući rezultat s obzirom na percepciju korupcije i probleme o kojima izvještavaju mediji i civilno društvo – rekao je Kanlić.

Antikorupcijska komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održala je danas javno saslušanje novinara istraživača Anisom Mahmutović i Adisom Mujdanovićem u vezi s informacijama o procedurama i kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

Tijekom saslušanja bilo je riječi o radu pojedinih privatnih visokoškolskih ustanova, s fokusom na Europsko sveučilište Kallos, Internacionalno sveučilište Brčko Distrikta, Ekonomsku akademiju i Internacionalno sveučilište u Goraždu. Ukazali su na određene nepravilnosti u radu, povezanost s političkim strukturama, kao i nerad nadležnih, prvenstveno Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, priopćeno je iz Parlamenta.

Tijekom prezentacije istaknute su i ozbiljne sumnje u zlouporabe i korupciju pri zapošljavanju u javnom sektoru, uključujući i moguće korištenje spornih diploma stečenih na pojedinim privatnim visokim učilištima.

Predsjednik Povjerenstva Branislav Borenović pitao je ima li saznanja da li je Nedeljko Stanković kao član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja glasao za dodjelu akreditacije sveučilištu u čijem je sastavu. Mahmutović je rekla da nije prisustvovala tim sjednicama, ali da vjerojatno jeste.

Naglasila je da je Stanković tehnički još uvijek u Upravnom odboru jer novi saziv nije potvrđen u Domu naroda Parlamenta BiH. Prema njezinim riječima, ni ravnatelj Agencije nije službeno izabran, ali je i ta funkcija u tehničkom mandatu, prenosi N1.

– Čuli smo da postoje lobiji koji utječu na izbor ravnatelja agencije, tako da uvijek postoje neki ljudi koji su bliski ovakvim sveučilištima – kazao je Mahmutović.

Pritom je naglasila da se ne radi o privatnim sveučilištima u cjelini, već o institucijama koje su, kako je navela, nastale prvenstveno uz političku potporu.

– Mi u BiH imamo ozbiljna privatna sveučilišta koja jako dobro rade po nevjerojatno dobrim standardima, ali imamo i sveučilišta koja su prvenstveno počela s radom zbog političke podrške – rekla je.

Na pitanje da li postoji objavljen registar osoba koje su stekle diplome na navedenim fakultetima, Mahmutović je odgovorio da takav registar ne postoji.

Novinar iz Brčkog Adis Mujdanović Mujdanović ukazao je na registar zaposlenih u Brčko distriktu, koji je, kako kaže, osobno analizirao.

– Osobno sam analizirao taj registar i ima stotine ljudi s ovih sveučilišta koja smo spomenuli, pa čak i ovo sveučilište, Privredna akademija, koje još nije akreditirano. Dakle, u periodu do 2022. godine, kada nisu dobili akreditaciju, zaposlene su stotine ljudi u javnom sektoru Brčko distrikta, čime se direktno krši Okvirni zakon o visokom obrazovanju BiH – kazao je Mujdanović.

Poseban dio rasprave odnosio se na medicinske fakultete i zdravstveno osoblje. Borenović je postavio pitanje o studijskim programima medicine, biomedicine i zdravstva, a Mahmutović je pojasnio da, prema izjavi ministra obrazovanja Tuzlanskog kantona, Kallos nije imao licencu za rad na tim studijskim programima u vrijeme kada je odlučeno da mu se oduzme licenca za rad.

Na pitanje gdje rade kadrovi s takvih fakulteta, Mahmutović je rekla da nema potpune podatke, ali da postoje informacije da rade u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj. Dodala je da se za preciznije informacije o 18 doktora treba obratiti predsjedniku Sindikata doktora u RS.

Na upit Nenada Grkovića, člana Antikorupcijske komisije, koliko u BiH ima privatnih fakulteta koji se bave medicinskim znanostima, Mahmutović je naveo nekoliko primjera: Goražde, Kallos, Europsko sveučilište u Brčko Distriktu, Ekonomska akademija, te pojedine institucije u RS-u i Bihaću. Naglasila je da vjerojatno nije sve nabrojala.

Kada je riječ o Gospodarskoj akademiji, upozorila je da želi školovati medicinski kadar u sklopu objekta u kojem se, tvrdi, nalaze autoškola, fakultet i poliklinika.

Mujdanović je dodao da se mnogo marketinga ulaže u promociju tih studija, uključujući reklame s popustima za upis na medicinu i zdravstvene nauke.

– Ovo što smo kolega i ja općenito vidjeli, što je poveznica za sva ova privatna sveučilišta o kojima govorimo, čista su posla. Ništa drugo – kazao je Mujdanović.

U dijelu rasprave otvoreno je i pitanje nadležnosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja. Mahmutović tvrdi da Agencija odgovornost za sva pitanja kvalitete rada sveučilišta prebacuje na domaća ministarstva.

– Oni nikada nisu bili zainteresirani za razgovor na tu temu. Sve što se tiče kvalitete rada, bilo što, prebačeno je na domaće obrazovne ustanove – rekla je.

Borenović je ocijenio neobičnim da institucija koja dodjeljuje akreditacije i vrši ocjenjivanje nema informacija niti interesa da prati dalji rad takvih institucija.

Borenović je zatražio i informacije o Internacionalnom sveučilištu u Goraždu i navodima o lažnoj nastavi za studente iz Italije. Mahmutović je u reagiranju podsjetila na nedavno hapšenje predsjedavajućeg Gradskog vijeća Živinice Naila Jusića, navodeći da se jedan dio istrage odnosi upravo na diplome tog fakulteta.

– Naručio im je kao iz Temua, ako je vjerovati sadašnjim podacima iz istrage. Dakle, on je putem maila poslao podatke i naručio te diplome – ustvrdio je Mahmutović.

Dodala je da je Internacionalno sveučilište u Goraždu imalo odluku o uvjetnoj akreditaciji na dvije godine, od 2021. do 2023. godine, te naglasila da je takav rad omogućen odlukama domaćih institucija.

Grković je upitao jesu li studenti takvih fakulteta svjesni težine zanimanja za koja se obrazuju, posebice kad je riječ o medicini. Mahmutović je odgovorio da jesu.

– Vrlo svjesna, da se ne lažemo – kazala je dodavši kako su nakon objave jednog njezinog teksta ljudi iz zdravstvenog sustava pitali što će dalje biti s njihovim diplomama. Navela je i da roditelji, pa tako i ozbiljni liječnici, traže prečace za školovanje svoje djece.

Kao primjer je navela bivšeg direktora UKC Tuzla.

– Bivši direktor Univerzitetskog kliničkog centra, gospodin Alen Husić, vrlo brzo je doktorirao na Europskom univerzitetu Kalos kako bi stekao uvjete za imenovanje na mjesto direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli – ustvrdio je Mahmutović.

Dodala je da neki studenti dolaze iz manjih sredina, privučeni smjerovima koje ne mogu upisati na javnim sveučilištima ili zbog financijskih razloga, ali da ima i mnogo bogatih obitelji koje takve ustanove koriste kao alternativu nakon neuspjeha na javnim sveučilištima.

Mujdanović je upozorio da su mu neki liječnici iz brčanske javne zdravstvene ustanove rekli da već imaju problema s kadrovima koji dolaze s privatnih fakulteta.

– Dolaze im ljudi koji nemaju završenu srednju medicinsku školu i steknu diplome tih medicinskih ili zdravstvenih znanosti i dolaze potpuno neuki, bez ikakvih elementarnih znanja iz medicine – kazao je.

Dodao je kako su mu medicinski stručnjaci koji rade izvan BiH kazali da privatni medicinski fakultet može postojati samo ako iza njega stoji osoba s besprijekornom biografijom, što u ovom slučaju, kaže, nije ni približno.

Član Povjerenstva Zlatan Begić govorio je o, kako je rekao, pokušaju pranja diploma kada se s diplomom privatnog fakulteta pokušava upisati drugi ili treći ciklus studija na državnim fakultetima. Prema njegovim riječima, na fakultetu s kojeg dolazi takve osobe se smatraju nedovoljno kvalificiranima za upis na više cikluse studija.

Begić je kazao i da u BiH postoje kvalitetna državna sveučilišta i kadrovi koji mogu raditi bilo gdje u svijetu, te da ih ne treba stavljati u istu ravan s institucijama o kojima je bilo riječi na raspravi.

Član Povjerenstva Jasmin Emrić zahvalio je novinarima na spremnosti da svjedoče i ocijenio da se radi o ozbiljnom problemu političke sprege s obrazovnim strukturama.

– Ozbiljan problem je ta politička sprega s tim obrazovnim strukturama, a ozbiljan je problem što Upravni odbor Agencije za razvoj visokog obrazovanja čine profesori i doktori koji stvaraju ambijent za ovakve privatne fakultete, koji su rasadnici diploma koje se kupuju – rekao je Emrić.

Mahmutović je u svom odgovoru komentirala da, sve dok su sveučilišta formalno akreditirana, vrijednost diploma izdanih u tom razdoblju u postojećem okviru ne može biti sporna.

– Problem akreditacije, licenciranja rada, tu su naši ključni problemi, zašto imamo toliko čudnih sveučilišta i visokih učilišta na kojima se stječu diplome – rekla je.

Povjerenstvo za borbu protiv korupcije provest će i drugi dio javne rasprave, kojem će, kako je najavljeno, prisustvovati i predstavnici Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine.

Borenović je najavio i da će Povjerenstvo od Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH zatražiti informacije o dosadašnjim slučajevima u vezi s lažnim diplomama i nezakonitostima u visokom obrazovanju.

Imam osjećaj da se pojedinci unutar pravosudnih institucija bave sami sobom, internim obračunima i to je jedan od razloga zašto nemamo bolje pokazatelje kada je u pitanju borba protiv korupcije, rekao je Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

On je dao izjavu rezimirajući današnje javno saslušanje tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Džermina Pašića o (ne)postupanju pravosudnih institucija u vezi s navodima o korupciji u Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) od 2014. godine, odnosno slučaja “Pandora”, do danas.

U jednom trenutku rasprava je išla u pravcu Pašićeve prijave protiv glavnog tužitelja Milanka Kajganića, zatim Pašićeve smjene i premještaja, a Pašić je iznio niz optužbi.

– Evidentno je da je ročište potvrdilo da je afera nad aferama “Pandora” završila na čudan način. Dubravko Čampara je nakon devet godina kao postupajući tužitelj donio odluku o obustavi istrage kojom je amnestirao one koji su bili obuhvaćeni opsežnom optužnicom, odnosno sljedeće tužiteljstvo. A to otvara niz pitanja. Očigledno je odgovoran postupajući tužitelj Čampara – kazao je Borenović.

Istaknuo je da je i on, kao i njegove kolege iz Komisije, jako zabrinut kako će se pravosuđe nositi sa svim ovim izazovima, dodavši da ima dosta primjedbi na Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH.

Nažalost, potvrđuje se da smo država u kojoj se traže izgovori za nerad, te da se odgovornost stalno prebacuje s jedne na drugu instituciju“, zaključio je Borenović.

Antikorupcijska komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine javno je saslušala tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Džermina Pašića o (ne)postupanju pravosudnih institucija u vezi s navodima o korupciji u Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) od 2014. godine do danas.

Ročište je uslijedilo nakon što su predstavnici Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika UIOBiH iznijeli optužbe za kriminal i korupciju od 2014. godine i akciju “Pandora”, koja je, kako tvrde u sindikatu, propala upravo zbog korupcije i trgovine utjecajem. Sindikat je naveo da su od 54 osumnjičena (36 carinika) na kraju osuđeni samo bivši direktor UIO Kemal Čaušević i vlasnici dvije uvozne firme, te da su neki tada uhićeni i nastavili u UIO, neki su napredovali i nisu snosili nikakve posljedice.

Pašić je na ročište pozvan jer je bio zamjenik glavne tužiteljice i načelnik Odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju.

No, rasprava je u jednom trenutku krenula u pravcu Pašićeve prijave protiv glavnog tužitelja Milanka Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović koju je podnio u studenom prošle godine zbog vođenja slučaja napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.

Pašić je smijenjen s mjesta šefa Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH i prebačen u Odjel za ratne zločine, o čemu je danas govorio.

Premještene su i njegove kolegice Elvira Stanojlović, koja je radila na prijavi koju je podnio Pašić, te Ćazim Hasanspahić, koji je saslušan kao svjedok u postupku protiv Kajganića.

Pašić je rekao da je njegov premještaj kršenje pravilnika jer se nije pitalo za mišljenje svih koji su trebali biti pitani.

– Transfer mora biti opravdan. Znate što piše – radio je na slučajevima ratnih zločina. Moji kolege su u jednoj rečenici naveli zašto. Bez konzultacija sa zamjenikom glavnog tužioca, šefovima odjela. Elvira Stanojlović radila je na prijavi koju sam podnio protiv glavne tužiteljice i slučaju Vila na Dedinju, u kojem je, inače, trebala biti donesena tužiteljska odluka.

Da kažem i ovo, ako sam već potpuno otvoren, i mogu snositi neke posljedice. Kolega Ćazim Hasanspahić proširio je novu temu napada na ustavni poredak ove zemlje. Odlukom o preraspodjeli te tužiteljice završio je s Vedranom Mijovićem kao vd tužiteljicom kao novim subjektom napada na ustavni poredak – istaknuo je Pašić.

Kazao je da zna i motive premještaja te ponovio da je to “reakcija na moje postupanje sukladno Zakonu o kaznenom postupku” gdje je prijavio određene nezakonite radnje Kajganića.

– Svako neslaganje s iznesenim mišljenjem glavne tužiteljice posljedično je stegovno odgovorno. Ima nekoliko kolega koji ne smiju ništa reći jer im slijedi isti scenarij – dodao je Pašić.

Kazao je i da glavna tužiteljica ovim premještajima direktno utječe na postupak protiv njega.

Kritizirao je i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine.

– Sve je prijavljeno. Mjesto zamjenika glavnog tužioca mora zaslužiti da ga barem poslušate. Svima odgovara zavjet šutnje u kojem nećete govoriti o problemima u pravosuđu – zaključio je Pašić.

Naveo je i da je VSTV kontrolor, te da su godinama pod političkim utjecajem.

Safet Kešo, član Povjerenstva za borbu protiv korupcije, ocijenio je da danas imamo “pandoru” u svakom segmentu, kao i da CMS sistem dodjele predmeta postaje institucionalizirani oblik zloupotrebe glavnog tužioca ili sistema, “i to je vrlo zahvalna situacija za one koji se bave kriminalom i napadima na ustavni poredak”.

Govoreći o radu, napomenuo je da su njegovi kolege koji svake četiri godine uđu u sudnicu kako bi dokazali složen slučaj jednako cijenjeni kao i oni koji nikada nisu ušli u sudnicu.

Član Povjerenstva Jasmin Emrić naveo je da mu je sada jasno zašto Kajganić nije zadovoljan što je Pašić došao na saslušanje, pojasnivši da je Kajganić poslao dopis u kojem je, između ostalog, naveo da saslušanje Pašića ne može dati odgovore na pitanja Povjerenstva u vezi s UIO jer on nije radio na tom predmetu.

– Ovo mi je stvorilo sliku i jasno je zašto se pokušalo osporiti vaš sluh – dodao je Emrić.

O akciji “Pandora” i optužbama za korupciju u UIO, zbog čega je i zakazano ročište, Pašić je kazao da može govoriti samo iz iskustva iz drugih predmeta na kojima je radio.

Među ostalim, članovima saborskog odbora poručio je da je nedopustivo da nisu dovoljno informirani, da im se ne daju tužiteljske odluke.

Na konstataciju članova Komisije za borbu protiv korupcije da Kemal Čaušević nije mogao sam učiniti ono za što je osuđen, pa kako je moguće obustaviti istragu protiv svih ostalih, Pašić je rekao da se slaže da je to nemoguće učiniti samo pojedinac, a da se ne uključe drugi službenici UNO koji su bili na terenu i mogli djelovati ili ne djelovati.

Općenito je rekao da je neprihvatljivo da se istrage vode dok su (ti) ljudi na funkcijama.

– Danas, vi i ja, u razgovoru s ljudima koji su iz sfere gospodarskih poslova, čut ćete da postoje različiti kriteriji u postupanju prema njima u odnosu na odgovorne osobe i druge pravne osobe. A u javnom diskursu imate narativ nejednakog tretmana. Sličnim oblicima korupcije (poput Pandore) nije stalo na kraj jer Tužiteljstvo i druge institucije koje bi se njima trebale baviti ne funkcioniraju na način na koji su utemeljene – ocijenio je, između ostalog, Pašić.

Kazao je da je žalosno da sustav ovisi o pojedincu.

Povjerenstvo za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH će u četvrtak, 20 dana od upućivanja, razmatrati poziv ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića za delegiranje člana u Povjerenstvo za organizaciju evakuacije BiH. građana s Bliskog istoka zbog rata.

Poziv je komisiji poslan 6. ožujka, stigao je u Parlament BiH 9. ožujka, a na dnevnom redu je za 26. ožujka. U međuvremenu je završena evakuacija, o čemu je 18. ožujka izvijestio Konaković, rekavši da su svi državljani BiH, koji su boravili turistički u zemljama Bliskog istoka i zatražili evakuaciju, vraćeni u zemlju, dok se u toj regiji trenutno nalaze uglavnom stanovnici, odnosno građani BiH koji tamo rade i koji nisu htjeli otići iz te regije.

Postavlja se, dakle, pitanje kakav je smisao razmatranja Konakovićevog poziva saborskom povjerenstvu u vezi s evakuacijom.

Branislav Borenović, predsjedavajući Povjerenstva za borbu protiv korupcije, rekao je da poziv mora staviti na dnevni red, te da će delegirati nekoga za člana Povjerenstva koje spominje Konaković.

– Evakuacija je gotova, ali možda naprave izvješće, evaluaciju. Razmišljao sam i je li to besmisleno stavljati na dnevni red nakon 15 dana, ali možda naprave izvješće koliko je koštala evakuacija, koliko je letova bilo. Tako da ima smisla s te strane. Jednog dana će ih pitati koliko je koštala evakuacija – dodao je Borenović.

U Konakovićevom pozivu od 6. ožujka piše da je Ministarstvo vanjskih poslova BiH pokrenulo inicijativu za formiranje ad hoc povjerenstva za organizaciju evakuacije državljana BiH s područja zemalja Bliskog istoka u cilju zaštite i evakuacije građana BiH, a zbog novonastale geopolitičke situacije uzrokovane ratnim dejstvima na području zemalja Bliskog istoka i imajući u vidu potrebu koordiniranog i pravovremenog djelovanja institucije BiH.

– S tim u vezi, a u cilju osiguranja institucionalne suradnje i adekvatne zastupljenosti nadležnih tijela Parlamentarne skupštine BiH u radu navedenog Povjerenstva, pozivamo Vas da delegirate jednog člana Povjerenstva za borbu protiv korupcije za sudjelovanje u radu odgovarajućeg ad hoc Povjerenstva.

Sudjelovanje predstavnika Vašeg povjerenstva doprinijelo bi transparentnosti, institucionalnoj koordinaciji i učinkovitosti procesa planiranja i provedbe aktivnosti vezanih za organizaciju evakuacije građana BiH. Molimo Vas da ime delegiranog člana što prije dostavite Ministarstvu vanjskih poslova BiH, kako bi se pristupilo daljnjim operativnim aktivnostima – stoji u Konakovićevom pozivu koji je na dnevnom redu sjednice Povjerenstva za borbu protiv korupcije prekosutra.

Antikorupcijsko povjerenstvo Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas održava javno saslušanje povodom navoda o korupciji u Upravi za neizravno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na (ne)rad pravosudnih institucija.

Saslušanje je zakazano nakon što se Nezavisni sindikat državnih službenika i namještenika UIO obratio skupštinskom povjerenstvu s dokumentom od gotovo 300 stranica. Predstavnici ovog sindikata su prije sedam dana pred komisijom izravno optužili sadašnjeg i bivšeg direktora UIO Miru Džakulu (HDZ) i Zorana Tegeltiju (SNSD), čelne ljude u Upravi, za kriminal i prikrivanje kriminala, a prozvali su i neke suce i tužitelje Suda i Tužiteljstva BiH i Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka.

Na saslušanje su pozvali rukovodstvo UIOBiH, među kojima su sadašnji direktor Zoran Tegeltija (SNSD) i bivši direktor Miro Džakula (HDZ), te rukovodstvo Agencije za prevenciju korupcije BiH Damirku Mioč i Radeta Ristovića te glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milanka Kajganića.

Prvi je danas saslušan Džakula, koji je na pitanja članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH uglavnom u trećem licu odgovarao na pitanja o sebi.

Džakula je tijekom rasprave vrijeđao predsjednika Sindikata Predraga Jelaču, te grubo odgovarao na neka pitanja pojedinih članova saborskog povjerenstva.

Predsjednik Povjerenstva za borbu protiv korupcije Branislav Brenović (PDP) pitao je Džakulu o akciji Pandora, aferi koja je potresla Bosnu i Hercegovinu, kakav je Džakulin odnos prema osobama koje su optužene za korupciju, a koje su ostale na rukovodećim pozicijama, a neke i napredovale, navode iz sindikata.

– Miro Džakula je 24. veljače 2011. godine postao vršitelj dužnosti direktora UNO. On je 2006. godine s deset kolega bio u Banjoj Luci, gdje smo pisali sve zakone o neizravnom oporezivanju. Bila je to jedna od najvažnijih reformi. Nažalost, osnivanjem Uprave počele su se pojavljivati ​​određene devijacije, vezane uz pranje novca preko fiktivnih tvrtki. Tada je Miro Džakula od strane Vijeća ministara imenovan za vršitelja dužnosti direktora UIO četiri puta po tri mjeseca. Ne bih puno o sebi. Oni koji se žele bolje upoznati mogu otići na Google – započeo je Džakula.

Kazao je da je UIO u 2011. godini prikupila 363 milijuna KM više nego prethodne godine, te da je to dvije milijarde KM za četiri godine.

– Gospoda koja predstavljaju taj samozvani sindikat formulirala su da na Pandori nedostaju dvije milijarde KM. Nije tako – dodao je Džakula, pohvalivši se “impresivnim rezultatima” koje je UIO napravila “za 12,5 godina Mire Džakule”.

– Ovu skupinu koja sebe naziva nezavisnim sindikatom, ja bih nazvao veseljakom Pere Kvržice, odnosno Predraga Jelače. Koristio je ružne riječi o Miri Dzhakula, pa ću ja… On očito ima opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti. Zna da to što radi nije dobro i ispravno, ali to čini ustrajno. Kako? 2026. podnosi kaznenu prijavu za nešto što se dogodilo 2013. kada je bila Pandora. Za Pandoru je radilo Tužiteljstvo BiH. Ne nosi dvije milijarde KM. Tada sam rekao tužitelju (GOran) Salihoviću da je ovo najveća sramota Uprave, a kasnije će to prerasti u sramotu Tužilaštva jer su ljudi hapšeni na osnovu izjava ovakvih svjedoka – rekao je Džakula.

Za predstavnike sindikata koji su se obratili Povjerenstvu za borbu protiv korupcije i koje je jedno od dva koja postoje u UIO, rekao je da imaju problema sami sa sobom.

Kazao je i da može biti pojedinačnih propusta, kaznenih djela, “ali pojedinačnih, a vezivati ​​instituciju za to je u najmanju ruku podlo”.

– To nije reprezentativan sindikat, ne dopušta da se iz njega razilazi, to je sindikat Jelača i par istomišljenica, ima ljudi koji su kazneno gonjeni, u zatvorima su i pod istragom – ustvrdio je Džakula.

Ustvrdio je i da su suspendirani oni protiv kojih je Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak u slučaju Pandora, a kako je Tužilaštvo BiH obustavilo postupak, vraćeni su na iste pozicije.

Član Antikorupcijskog povjerenstva Nenad Grković (Za pravdu i red) upitao je Džakulu kolika mu je imovina.

– Očito vas instruira vaš veliki šef koji nije visok, a nisam ni ja. Jeste li vi istražitelj da me to pitate? Prijavljuje se sve što ima Miro Džakula. Reviziju Mire Džakule vršila je OSA, inspektori Državne agencije, sve moguće i nemoguće. Miro Džakula ima pristup podacima koje posjeduju članovi Predsjedništva. I sad pitate za imovinu Mire Džakule. Miro Džakula zaradio je puno više nego što ima – odgovorio je Džakula.

Na Grkovićevo inzistiranje, Džakula ga je pitao “tko si ti”. Na kraju je odgovorio da ima kuću, zemlju u Čapljini, u Čeljevu, stan u Komarni, staru kuću od roditelja i kuću u Čeljevu od roditelja koju posjeduje s bratom.

– Moja imovina je provjeravana od strane institucija, ali ovo ne dopire do vaših ušiju. Tvoj veliki gazda malog rasta je to odlučio i natjerao te da me pitaš – duhovito će Džakula.

Na pitanje Grkovića kako je dobio epitet kralja nekretnina u rodnoj Čapljini, odgovorio je da mu ga je dodijelio Pero Previšević, predsjednik čapljinske Nezavisne stranke “koji je bio tajni svjedok portala Vlater, valjda je čuo da ću se kandidirati za gradonačelnika da ne ugrozi svoju poziciju”.

Grkoviću je također “rekao” da postavlja pitanja ispod razine i da je prešao granicu pristojnosti.

Grkovića je zanimalo i je li tužiteljica Vedrana Mijović poznata Džakuli.

– Čuo sam za tu tužiteljicu, i čini mi se da je kvalitetna – kazao je Džakula.

Istaknuo je Grkoviću kako je zanimljivo da sve pritužbe stižu na nju, pogotovo jer su u tom razdoblju ona i suprug kupili pet nekretnina. Upitao je Džakulu i da li je zaposlio nekoga od članova obitelji suca Suda BiH, s obzirom na informaciju da su u UIO u trenutku kada su stizale prijave bila zaposlena tri člana obitelji jednog suca.

– Jeste li svjesni što govorite… Tvrdite da je Miro Džakula mogao utjecati na to kojem će tužitelju dati koji predmet iz Uprave. Mislim da pričate gluposti – kazao je Džakula, a na pitanje o zapošljavanju odgovorio je da je Grkovićevo pitanje temeljno nepoznavanje procedura zapošljavanja.

Člana Komisije za antikorupciju Jasmina Emrića (NSZ) zanimalo je kako je bivši direktor UIO Kemal Čaušević osuđen u Pandori zbog primanja mira na konsignaciji, neplaćenih uvoznih dažbina…da li je Džakulina ocjena da je Pandora najveća sramota UIO i Tužilaštva, te da li je Čaušević sve to mogao učiniti sam.

Džakula je rekao da Pandoru vodi Tužiteljstvo i da nikada ne komentira sudske odluke. Opet se “uhvatio” sa sindikatom i rekao da protiv Jelača slijedi kaznena prijava zbog neutemeljenog podnošenja kaznene prijave.

Ponovio je da je suspenzija i vraćanje na posao uhićenih i privedenih u akciji Pandora postupano prema aktima Tužiteljstva o provođenju istrage, odnosno neprovođenju istrage.

– Dakle, svih ovih 36 carinika suspendirano je s dužnosti dok (nakon devet godina) 2023. godine nije donesena naredba o neprovođenju istrage – komentirao je Borenović, a Džakula to nije demantirao.

Emrić je zatim postavio pitanje o Goranu Marinkoviću, kojeg sindikat optužuje za korupciju, a koji je bio jedan od osumnjičenih u Pandori.

– On je bio šef Carinarnice Banja Luka kada sam ja došao 2011. godine. Nije bilo potrebe da odlazi s tog mjesta jer je radio odgovorno i kvalitetno. Ostao je i poslije mene – dodao je.

Emrić je potom ukazao na koliziju jer je Džakula prvo rekao da su svi s Pandore suspendovani dok se ne donese odluka o neprovođenju istrage, a sada kaže da je cijelo vrijeme bio tu.

– Imate koliziju u razmišljanju. Znam što sam rekao. Poslije mene će vam doći Marinković, pa ga pitajte. Uprava je postupila mimo zakonskih propisa – kazao je Džakula.

Džakula je zamoljen i za objašnjenje carinjenja tekstilne robe po kilogramu, što su također optužbe iz Sindikata. Džakule je i ovom prilikom izvrijeđao članove ovog sindikata na čelu s Jelačom, te objasnio da se tekstil carini na način da se smanji broj carinarnica u kojima će se cariniti kako bi se povećala kontrola, a nadzor je bio u četiri ispostave.

– Kada je riječ o tekstilu, Miro Džakula je došao tamo gdje se uvozilo na kilogram. Jelača je bio vođa tima za suzbijanje krijumčarenja. Tada mu nije bio problem obilaziti sobu. Sve se promijenilo mojim dolaskom. Trebalo je odrediti početnu cijenu. Prihodi su rasli jer je uveden red. Sve što su vam rekli o tekstilu nije istina. Tekstil je sav prerađen, kamioni ispražnjeni. Gledalo se – rekao je Džakula.

Kasnije je odgovorio da je roba fizički pregledana.

Povjerenstvo za borbu protiv korupcije Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine donio je odluku o održavanju javnih rasprava u vezi s navodima o korupciji u Upravi za neizravno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na postupanje pravosudnih institucija u vezi s kaznenim predmetima zbog sumnje na korupciju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH od 2014. godine.

Kako je potvrđeno iz Povjerenstva, saslušanja su zakazana za 10. i 17. ožujka, a 10. ožujka pred članovima Povjerenstva govorit će predstavnici Samostalnog sindikata UIO koji su se obratili ovom skupštinskom povjerenstvu. Riječ je o jednom od dva sindikata koji djeluju u UIO na čijem je čelu Predrag Jelača.

Članovi Komisije će 10. ožujka imati sastanak iu Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV).

Na ročište će 17. ožujka biti pozvano rukovodstvo IIOBiH, među kojima su sadašnji direktor Zoran Tegeltija (SNSD) i bivši direktor Miro Džakula (HDZ), a bit će zatražena nazočnost rukovodstva Agencije za prevenciju korupcije BiH i glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milanka Kajganića.

Sindikat UIO zatražio je javnu raspravu, au dokumentu od gotovo 300 stranica osvrnuo se na navodne nepravilnosti u radu UIO, s posebnim osvrtom na slučaj Pandora.

Akcija Pandora pokrenuta je 2014. godine, a prema mišljenju ovog sindikata “dobro je počela, ali je neslavno završila, odnosno propala zbog koruptivnih radnji i trgovine utjecajem”. Tvrde da su pojedini akteri tog slučaja i dalje zaposleni u UIO, da su neki i napredovali te da nisu snosili nikakve sankcije i posljedice, niti su protiv njih pokrenuti disciplinski postupci.

– Pandora je najveća akcija koju je SIPA provela po nalogu Tužiteljstva BiH u kojoj je sudjelovalo više od 300 policijskih službenika i službenika drugih službi i agencija, koji su tom prilikom u lipnju 2014. godine lišili slobode i lišili slobode ukupno 54 osumnjičene osobe, od čega 36 carinskih službenika koji se sumnjiče za kaznena djela organizirani kriminal, zlouporaba službenog položaja i ovlasti, nesavjestan rad. rad, šverc, primanje darova i drugih oblika koristi – stoji u dopisu Sindikata.

Dodaju da su na kraju osuđeni samo bivši direktor UIO Kemal Čaušević i vlasnici dvije firme uvoznice.

Sindikat u pismu poziva da institucije i nadležna državna tijela BiH nisu radili svoj posao, prije svega Tužiteljstvo BiH i postupajući tužitelj u ovom predmetu Dubravko Čampara. Navode da su dopisi upućeni VSTV-u i Uredu disciplinskog tužitelja.

Traže da Komisija za borbu protiv korupcije zatraži od Tužiteljstva BiH ukidanje naredbe o obustavi istrage i ponovno otvaranje predmeta.