Hrvatski sabor usvojio je Rezoluciju o političkom osnaživanju Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali bez odredbi koje bi tražile ustavno uređenje BiH, uspostavu posebne hrvatske izborne jedinice ili teritorijalno rješenje s većinskim hrvatskim područjem.

Takve zahtjeve uputio je Klub zastupnika Mosta kroz svoje amandmane tražeći da se u rezoluciju uključi zalaganje za cjelovitu ustavnu i političku reformu Bosne i Hercegovine, koja bi omogućila “bolji” položaj hrvatskog naroda.

Među prijedlozima Mosta bilo je i stvaranje posebne izborne jedinice za izbor hrvatskih zastupnika, kao i modeli teritorijalnog preustroja koji bi uključivali većinski hrvatski prostor.

Mostove amandmane odbili su predlagatelji rezolucije, Domovinski pokret i vladajući HDZ, uz obrazloženje da takvi prijedlozi izlaze iz okvira dokumenta te da Rezolucija nije mjesto utvrđivanja konkretnih modela ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.

Usvojeni tekst rezolucije umjesto toga ističe potrebu poštivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, načela konstitutivnosti triju naroda i ravnopravne političke zastupljenosti Hrvata u institucijama Bosne i Hercegovine.

Most je ocijenio da je konačna verzija dokumenta daleko od izvornih stavova Domovinskog pokreta te da su nakon dogovora s HDZ-om izostavljeni neki od ranije spominjanih zahtjeva, uključujući konkretnije prijedloge za “rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja”.

Most je tražio da se u dokument uvrsti i poziv Vladi RH da upotrijebi sve političke i diplomatske instrumente, uključujući i pravo veta u međunarodnim institucijama kada su ugroženi interesi Hrvata u BiH. To je sadržavao i prvotni prijedlog, ali je zbog HDZ-ove politike dodvoravanja izbačen, istaknuli su iz Mosta, na što je Ivan Penava, predsjednik Demokratskog pokreta, odgovorio da “rezolucija nije mjesto gdje se propisuju konkretni instrumenti vanjske politike Republike Hrvatske”.

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je da su neki dijelovi prvotnog prijedloga izmijenjeni kako bi se postigao dovoljan stupanj političkog suglasja za usvajanje rezolucije.

Za rezoluciju su se izjasnila 83 zastupnika, tri su bila suzdržana, a jedan protiv.

Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak kako je apelirao na svoje europske kolege da tijekom posjeta Bosni i Hercegovini razgovaraju s legitimnim predstavnicima sva tri konstitutivna naroda kako bi se dobila prava slika o multietničkom karakteru te zemlje.

– Apelirao sam na ministre vanjskih poslova da kada odlaze u Bosnu i Hercegovinu razgovaraju s legitimnim predstavnicima triju naroda kako bi dobili pravu sliku njezine multietničnosti, kako se ne bi vraćali pod dojmom da razgovaraju samo s jednom stranom – rekao je Grlić Radman nakon sastanka ministara vanjskih poslova članica Europske unije, prenijela je Hina.

Istaknuo je da funkcionalnost i stabilnost Bosne i Hercegovine ovisi o ravnopravnosti tri konstitutivna naroda te da je potrebno provesti reforme izbornog zakona kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije.

– Želimo vidjeti da se na predstojećim izborima ispravi nepravda prema Hrvatima koji nisu imali svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu – rekao je hrvatski šef diplomacije.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU razgovarali su o BiH, odnosno o procesu imenovanja novog visokog predstavnika nakon odlaska Christiana Schmidta.

– Želimo maksimizirati utjecaj EU na međunarodne forume u vezi s Bosnom i Hercegovinom – kazala je šefica europske diplomacije Kaja Kallas na konferenciji za novinare nakon sastanka.

Kazala je kako je Europska unija opredijeljena da novi visoki predstavnik u BiH bude Europljanin, koji može pomoći zemlji u europskim integracijama.

Dodala je da će se uspjeh budućeg visokog predstavnika mjeriti po tome koliko će učiniti da svoju funkciju učini nepotrebnom.

Grlić Radman je kazao da novi visoki predstavnik mora biti osoba koja poznaje Zapadni Balkan, koja poznaje multietničnost Bosne i Hercegovine.

– Iskustvo u proteklih 30 godina, nažalost, govori nam da su razni visoki predstavnici tzv. puzajućim reformama jako naštetili hrvatskom narodu koji nije mogao imati svog legitimnog predstavnika – rekao je hrvatski ministar.

Ukazao je na potrebu stvaranja atmosfere u BiH u kojoj se može razgovarati, istaknuvši kako će Hrvatska uvijek biti konstruktivna u odnosu prema Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je nakon susreta s papom Leonom XIV. u Vatikanu da Sveta Stolica dijeli stav da konstitutivni narodi u BiH moraju biti ravnopravni, istaknuvši da je to okosnica na kojoj počiva država.

U odvojenim susretima s Papom i državnim tajnikom Vatikana Pietrom Parolinom, Jandroković je ukazao na stanje u Bosni i Hercegovini i položaj hrvatskog naroda.

Tijekom sastanka bilo je riječi o predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini. Istaknuto je da je od velike važnosti očuvanje načela ravnopravnosti ljudi.

Na predstojećim izborima u listopadu za mjesto u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine natjecat će se Darijana Filipović iz HDZ-a BiH, Zdenko Lučić kao predstavnik pet oporbenih stranaka s hrvatskim predznakom te Slaven Kovačević iz Demokratske fronte.

U razgovoru o globalnoj nestabilnosti i promjenama u međunarodnim odnosima, Jandroković je istaknuo kako se službeni Zagreb u potpunosti slaže sa stajalištima Vatikana o potrebi uspostave međunarodnog poretka na miru, dijalogu, međusobnom poštovanju i toleranciji.

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, gostujući na BHRT-u, detaljno je analizirao političku situaciju u zemlji s fokusom na predstojeću borbu za mjesto u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.

Cvitanović je posebno istaknuo važnost legitimnog predstavljanja, istaknuvši kako je situacijama u kojima su drugi birali predstavnike Hrvata nanijeta nepopravljiva šteta državi, a time i hrvatskom narodu.

On je ovu praksu okarakterizirao kao sramotu za Bosnu i Hercegovinu, ističući da ona narušava bazično povjerenje unutar zemlje.

Prema njegovim riječima, Hrvati Sarajevo nedvojbeno doživljavaju kao svoj glavni grad, ali istovremeno očekuju da se ključna politička pitanja rješavaju striktnim poštivanjem Ustava i načela konstitutivnosti naroda.

Govoreći o budućim koracima, Cvitanović je rekao da je ključ stabilnosti ustavna dosljednost, koja bi spriječila daljnju marginalizaciju bilo kojeg naroda, te najavio da će se njegova stranka, zajedno sa svojim partnerima, zalagati za rješenja koja štite cjelovitost BiH uz osiguranje ravnopravnosti svih njenih građana.