Redakciji Faktora javio se čitatelj koji je dostavio kompletnu prepisku obavljenu s nadležnim institucijama nakon što je pošiljatelju vraćena pošiljka proizvoda naručenih putem internet platforme iHerb.

Među dokumentima su i odgovori Ureda za veterinarstvo BiH Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu koji se odnose na primjenu propisa pri uvozu dodataka prehrani i kozmetičkih proizvoda za osobnu upotrebu.

Kako javljaju čitatelji, problem je nastao nakon što su nadležne službe počele strože primjenjivati ​​Pravilnik o unosu pošiljki proizvoda životinjskog podrijetla za osobnu uporabu iz 2017. godine.

Kao rezultat ovakvih radnji, proteklih mjeseci građanima Bosne i Hercegovine vraćen je veliki broj pošiljki koje su sadržavale suplemente poput ribljeg ulja, kolagena i proteinskih pripravaka, kao i određene kozmetičke proizvode koji sadrže sastojke životinjskog porijekla.

U dokumentima koje je čitatelj dostavio Faktoru, Ured za veterinarstvo BiH navodi da pošiljke iz Sjedinjenih Američkih Država ne ispunjavaju uvjete za pojednostavljeni režim ulaska predviđene Pravilnikom iz 2017. godine te da se stoga na njih primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje veterinarski pregled pošiljaka iz uvoza.

Međutim, iz dostavljene dokumentacije proizlazi da postoje različita tumačenja načina na koji bi se navedeni propisi trebali primjenjivati ​​na male pošiljke namijenjene fizičkim osobama za vlastite potrebe.

Čitatelj koji se javio Faktoru smatra da se pošiljke naručene putem interneta, a naslovljene na građane, ne mogu automatski izjednačavati s komercijalnim uvozom robe. U prilog tome navodi odredbe Pravilnika iz 2017. godine koje definiraju osobne pošiljke, uključujući i proizvode naručene online.

Posebnu pozornost izazvao je i dio službene korespondencije u kojem se navodi da nije moguće precizno utvrditi konkretne odredbe koje bi se odnosile na pojedine proizvode u kontekstu osobnih pošiljaka. Time se, smatra čitateljica, postavlja pitanje postojanja jasne zakonske osnove za vraćanje pošiljki građanima.

Dodatne nedoumice izaziva činjenica da se u jednom od odgovora Ureda za veterinarstvo BiH spominje izuzeće prema kojem se određene male pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla namijenjene fizičkim osobama i za nekomercijalnu upotrebu mogu izuzeti od obvezne veterinarske kontrole.

Zbog svega navedenog, građani koji su ostali bez svojih paketa traže jasna objašnjenja nadležnih institucija i jedinstvenu primjenu propisa. Tvrde da identični proizvodi već godinama nesmetano ulaze u Bosnu i Hercegovinu, a sada se suočavaju s povratom pošiljki i dodatnim financijskim troškovima.

Dokumentacija dostavljena Faktoru pokazuje da još uvijek postoje različita tumačenja relevantnih propisa među nadležnim institucijama, zbog čega ostaje otvoreno pitanje da li je dosadašnja praksa povrata pošiljaka u potpunosti utemeljena na jasnim i nedvosmislenim zakonskim odredbama.

Iz svega navedenog može se zaključiti da se pravno stajalište koje je Veterinarski ured iznio Veleposlanstvu SAD-a temelji na nizu pravnih i logičkih nedosljednosti: pogrešnoj kvalifikaciji pojma „osobna pošiljka“, neutemeljenom pozivanju na Pravilnik 45/09 bez jasne pravne osnove, vlastitom priznanju da konkretna zabrana ne postoji, nepoštivanju izuzeća iz članka 20. da sama institucija navodi selektivnu primjenu preširoko postavljene definicije i ignoriranje činjenice da predmetni proizvodi, prema važećem carinskom razvrstavanju, ne pripadaju kategorijama koje su obuhvaćene zabranom.

Najznačajnije je, međutim, da je ovakvo tumačenje u izravnoj suprotnosti sa službenim stavom ravnatelja iste ustanove, iznesenim pred Parlamentom Federacije BiH samo tri dana ranije. Kada najviši dužnosnik institucije i službe kojom rukovodi u roku od 72 sata daju suprotstavljena pravna tumačenja iste problematike, teško je govoriti o dosljednom i na zakonu utemeljenom pravnom stavu. Naprotiv, takva situacija ukazuje na ozbiljan nedostatak pravne sigurnosti i institucionalne dosljednosti.

Indijski gradovi dominiraju na globalnoj listi najnadziranijih gradova, a Hyderabad (79 kamera na 1000 stanovnika) je vodeći u svijetu.

Osam od deset najpraćenijih gradova nalazi se u Aziji, dok su preostala dva u Rusiji.

Kina ima oko 700 milijuna nadzornih kamera (494 na 1000 stanovnika), iako podaci za pojedine gradove nisu dostupni.

Procjenjuje se da u Kini na svaka dva stanovnika dolazi jedna kamera.

Kineski sustav nadzornih kamera zove se SkyNet, a njime upravlja vladajuća Komunistička partija Kine.

Iako Kina prednjači u nadzoru populacije zahvaljujući svojim opsežnim sustavima, druge zemlje sve više razvijaju slične prakse.

Među njima su brojni gradovi u Indiji, Rusiji i Južnoj Koreji, kao i Kabul, Singapur, London, Istanbul, New York i Los Angeles.

Ako ste među onima koji bi radije zadržali Spotify kao iskustvo usmjereno na zvuk, nove kontrole za isključivanje zvuka bit će dobrodošle.

Tvrtka uvodi način smanjenja smetnji kako biste se mogli usredotočiti na sadržaj koji vas zanima.

Spotify to definira kao pružanje “namjernijeg iskustva”, nudeći alternativu doom skrolanju. Postoje razne vrste videozapisa koje je moguće onemogućiti, a kada ćete dobiti pristup tim kontrolama ovisit će o tome gdje se nalazite u svijetu i koju vrstu pretplate imate.

Najavljujući nove kontrole, Spotify je rekao da u svijetu pasivnog skrolanja Spotify nudi nešto drugačije iskustvo koje ljudi mogu aktivno oblikovati oko onoga što žele.

– Zato smo naporno radili na novim video kontrolama koje omogućuju korisnicima da bolje prilagode svoje vrijeme provedeno na Spotifyju, bilo odabirom zadržavanja zvuka kao prvog iskustva ili dodavanjem bogatijeg, video poboljšanog iskustva.

Počevši od danas, globalno predstavljanje uključuje i omogućuje upraviteljima obiteljskog plana uključivanje ili isključivanje video sadržaja za sve članove plana putem postavki pretplate.

To je nešto što već nudimo za upravljane račune Obiteljskog plana za korisnike mlađe od 13 godina (ili ekvivalentne dobi u vašoj zemlji), a sada će svaki račun člana Obiteljskog plana imati video kontrole, rekla je platforma.

Pokušaji preuzimanja vojne kontrole nad SAD-om i njihovim saveznicima nad Hormuškim tjesnacem mogli bi završiti neuspjehom, rekao je Palestinska kronika.

Analitičari povlače paralelu s kampanjom Gallipoli, kada su savezničke snage precijenile svoje sposobnosti i podcijenile lokalnu obranu, što je dovelo do dugotrajne i krvave kampanje bez jasnog pobjednika.

Danas je Hormuz strateški prolaz od globalne važnosti. Kroz njega prolazi značajan dio svjetske nafte. Upravo ta kombinacija geografske skučenosti i ekonomske važnosti čini svaki pokušaj vojne dominacije iznimno riskantnim.

U analizi se ističe da Iran posjeduje sofisticirane asimetrične sposobnosti (raketni sustavi), brze jurišne čamce, minska polja i koordiniranu pomorsku obranu, što može potpuno neutralizirati prednosti čak i najsuvremenijih mornarica.

Analiza naglašava paradoks sukoba u uskim strateškim koridorima. Tehnološka nadmoć i brojčana prednost ne jamče uspjeh, dok obrambeni potencijal lokalnih snaga može napad pretvoriti u dugotrajnu i skupu zamku.

Osim vojnog rizika, potencijalni sukob u Hormuzu ima i globalne posljedice.

Poremećaji u transportu nafte mogli bi uzrokovati dodatno povećanje cijena energenata, destabilizaciju međunarodnih tržišta i širenje regionalne krize.

Povijesne lekcije iz Galipolja pokazuju da pokušaji kontrole strateških i uskih prolaza često završe neuspjehom, teškim gubicima i dugotrajnim sukobima.

Hormuz bi, baš kao i Galipolje prije više od jednog stoljeća, mogao postati zamka. Prostor u kojem vojna nadmoć nije dovoljna za pobjedu, a rizici i posljedice daleko nadilaze lokalne okvire.

Na kraju analize sugerira se da diplomacija i strateško planiranje moraju imati prioritet.

Pokušaji nasilnog kontroliranja Hormuškog tjesnaca bez razmatranja svih rizika mogli bi se pretvoriti u katastrofu, kako za regionalnu sigurnost, tako i za globalno gospodarstvo.

Tržišno-turistička inspekcija Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo vršit će pojačani inspekcijski nadzor u punom kapacitetu s ciljem zaštite potrošača i dosljedne primjene mjere zaključavanja cijena osnovnih životnih namirnica i higijenskih proizvoda na području Kantona Sarajevo.

Pojačat će se kontrole u maloprodajama, trgovačkim centrima i benzinskim postajama, gdje će inspektori pratiti kretanje cijena, bilježiti moguće oscilacije i analizirati tržišna kretanja.

Poseban fokus bit će stavljen na dosljednu primjenu propisanih najviših razina cijena za 63 proizvoda obuhvaćena Odlukom o produženju mjere izravne kontrole cijena koju je Vlada FBiH donijela 28. veljače 2026. godine.

Pojačani nadzori provode se u razdoblju izraženijih tržišnih kretanja i povećanog broja zahtjeva za promjenu cijena pojedinih roba na tržištu, zbog čega će inspekcija kontinuirano pratiti stanje i s utvrđenim pokazateljima obavještavati nadležne institucije kako bi pravodobno reagirale i predložile eventualne dodatne mjere iz svoje nadležnosti.

– U slučaju utvrđenih nepravilnosti Zakonom o kontroli cijena predviđene su novčane kazne za pravne osobe od 6.000 KM do 30.000 KM, za odgovorne osobe u pravnoj osobi od 1.000 KM do 3.000 KM, a za poslodavca – fizičku osobu od 1.000 KM do 2.000 KM – navode iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.