Iz JP Autoceste Federacije BiH oglasili su se priopćenjem za javnost u kojem potvrđuju da su predstavnici Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) u prostorijama Društva obavili, kako navode, službene radnje u cilju prikupljanja dokumentacije u vezi s određenim projektima na Koridoru Vc i postupcima javnih nabava koje su provedene prema međunarodnim procedurama u razdoblju od 2018. do 2022. godine.

U priopćenju ističu da ovo javno poduzeće od prvog trenutka pruža punu, otvorenu i bezrezervnu suradnju s OLAF-om.

– Stavljeni su na raspolaganje traženi ugovori, aneksi, tehnička i financijska dokumentacija, elektronička komunikacija, kao i pristup informacijskim sustavima Društva.

Posebno ističemo da OLAF nije odnio nikakve laptope, kompjutere, diskove, printere niti posebno rezače papira, te da se radi o novinarskim špekulacijama – navode iz Autocesta FBiH.

U priopćenju također ističu kako pozdravljaju provođenje svake zakonite i neovisne istrage, jer smatraju da se samo cjelovitom analizom službene dokumentacije i svih relevantnih činjenica može dati objektivan odgovor na sva otvorena pitanja.

U priopćenju, čiji nastavak prenosimo u cijelosti, poručili su građanima Federacije Bosne i Hercegovine:

– Svjesni smo da informacije koje su proteklih mjeseci izašle u javnost, a odnose se na javne ustanove i velike infrastrukturne projekte, ostavljaju težak dojam na građane Federacije BiH, kao i na uposlenike JP Autoceste FBiH.

Razumijemo zabrinutost javnosti. Istodobno, smatramo da se kroz zakonite i neovisne postupke stvara mogućnost da se, prvi put nakon dugo godina, na potpuno neovisan i zakonit način rasvijetle sve okolnosti koje su karakterizirale realizaciju pojedinih infrastrukturnih projekata.

Aktualna uprava JP Autoceste FBiH svjesna je da se problemi koji su se gomilali godinama ne mogu riješiti preko noći. Nepravilnosti nastale u dužem vremenskom razdoblju ne mogu se otkloniti u jednom potezu niti se svi odgovori mogu dobiti u jednom danu.

Upravo zbog toga smatramo važnim da se sve relevantne činjenice utvrde temeljem kompletne službene dokumentacije iu okviru zakonskih i nadležnih procedura.

Unatoč složenosti procesa koji je pred nama, odlučni smo da JP Autoceste FBiH postanu primjer javnog poduzeća u kojem će zakonitost, transparentnost i odgovornost imati apsolutni prioritet.

Vjerujemo da će postupci koje danas vode OLAF, EPPO, domaća tužiteljstva i druge nadležne institucije omogućiti potpuno rasvjetljavanje svih relevantnih činjenica, pravno procesuiranje svih odgovornih fizičkih i pravnih osoba za koje se u postupku utvrđuje odgovornost, kao i zaštitu financijskih interesa JP Autoceste FBiH i građana Federacije Bosne i Hercegovine.

Jednako tako, uvjereni smo da će okončanje ovih postupaka značiti i prestanak bilo kakvog neovlaštenog utjecaja interesnih skupina na rad JP Autoceste FBiH i uspostavu sustava u kojem će jedini kriterij biti zakon, stručnost, transparentnost i javni interes.

Nije nam cilj voditi polemiku kroz medije. Cilj nam je da nadležne institucije utvrde činjenice, da odgovaraju oni za koje se utvrdi da su oštetili JP Autoceste FBiH, te da zaštitimo integritet svih poštenih uposlenika koji svoj posao obavljaju profesionalno i odgovorno.

Za JP Autoceste FBiH ovo neće predstavljati kraj jednog procesa, već početak nove faze razvoja Društva u kojoj više neće biti mjesta za netransparentnost, povlaštene pojedince ili bilo koji oblik nedopuštenog utjecaja na donošenje odluka.

Vjerujemo da će nakon okončanja svih domaćih i međunarodnih postupaka JP Autoceste FBiH izaći kao jača, profesionalnija i transparentnija institucija, oslobođena bilo kakvih nezakonitih utjecaja i interesnih centara moći koji bi mogli ometati njen rad. Bit će to svjetlo na kraju tunela ne samo za JP Autoceste FBiH, već i za sve građane Federacije Bosne i Hercegovine, kojima dugujemo zakonito upravljanje svakim javnim brendom, zaštitu javnog interesa i punu odgovornost za svaki infrastrukturni projekt koji realiziramo.

O potrebi cjelovitog i objektivnog informiranja javnosti

JP Autoceste FBiH smatra da javnost ima pravo na potpunu i točnu informaciju o projektima koji se financiraju javnim sredstvima i sredstvima međunarodnih financijskih institucija.

Zato je važno da javnost ima uvid u cjelokupnu dokumentaciju, uključujući stručna mišljenja, obavljene kontrole i formalna odobrenja međunarodnih financijskih institucija, a ne samo pojedinačne dokumente izdvojene iz šireg konteksta.

JP Autoceste FBiH izražava ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da se u pojedinim medijskim tekstovima imenom i prezimenom povezuju osobe koje prema organizacijskoj strukturi Društva i procedurama međunarodnih financijskih institucija nisu bile nadležne za donošenje odluka o predmetnim ugovornim zahtjevima i aneksima.

Pritom se prešućuje postojanje kompletne dokumentacije, međunarodnih vještačenja i formalnih suglasnosti međunarodnih financijskih institucija.

Ovakav način izvještavanja nije u interesu objektivnog informiranja javnosti.

Dosadašnja uprava JP Autoceste FBiH nastavit će provoditi politiku nulte tolerancije prema korupciji, zlouporabi službenog položaja i svim oblicima nezakonitog djelovanja.

Uprava neće odustati od zaštite javnog interesa, transparentnog upravljanja javnim sredstvima i pune suradnje s domaćim i međunarodnim institucijama.

Istovremeno, od svih sudionika u javnom prostoru, uključujući i medije, očekujemo poštivanje presumpcije nevinosti, profesionalnih standarda i odgovornosti prema javnosti.

U JP Autoceste FBiH uvjereni su da će kompletna dokumentacija, međunarodne kontrole, odluke financijskih institucija i postupci nadležnih organa dati objektivan odgovor na sva pitanja koja su predmet javnog interesa.

JP Autoceste FBiH nemaju što kriti.

Naš odgovor nije medijska polemika. Naš odgovor su činjenice, službena dokumentacija i puna suradnja sa svim nadležnim institucijama.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić tijekom posjete TVSAmeđu ostalim, govorio je o privremenoj obustavi financiranja izgradnje Koridora Vc od Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj zbog potrebe dodatnih provjera troškova i građevinskih projekata.

Nikšić je ranije izjavio da treba ispitati postoji li netko iz međunarodnih institucija tko zataškava kriminal.

Upitan na čemu temelji svoje sumnje, federalni premijer je rekao da je dolaskom nove uprave u JP Autoceste FBiH otkriveno “more nepravilnosti koje su se dešavale u Autocestama”.

– Od toga da su tvrtke i ljudi koji su bili u Upravi autocesta vršili nadzor izgradnje Koridora Vc, napuhavanjem cijena, lažnim geološkim istraživanjima, mijenjanjem trasa bez mišljenja Nadzornog odbora projektanta – kazao je Nikšić.

Dodao je da su neki izvođači i sami priznali da su napuhali cijene pa je jedan od njih Autocestama vratio pet milijuna eura.

– I onda dođete u situaciju da oni protiv kojih ste podnijeli 14 kaznenih prijava u našim pravosudnim institucijama, protiv kojih sam ja podnio dvije dodatne prijave i jednu prijavu za ono što sam utvrdio nezakonitim, da onda pošalju anonimnu prijavu, iz svega što se događa jasno je tko je poslao tu anonimnu prijavu Europskom tužiteljstvu, koje formalno-pravno za to nije niti nadležno, moraju je poslati domaćem. pravosuđe… Ali ovdje nemamo problema sa ispitivanjem uloge sadašnje uprave, ali oni su za sve što su sami radili poslali tu anonimnu prijavu, tako da sad po toj anonimnoj prijavi nešto posebno treba provjeriti od strane ovih međunarodnih financijskih institucija – rekao je Nikšić dodavši da oni “jedva čekaju” da se to provjeri.

Ni u jednom trenutku nitko od postojećih članova uprave ne može biti amnestiran ako je radio nešto protuzakonito, kaže Nikšić, dodajući da će prvi tražiti da se oni procesuiraju.

– Ali očito je da se ne procesuiraju oni koji su evidentno počinili kaznena djela i na taj način se pokušava usporiti ispunjavanje naših obveza, odnosno onoga što smo obećali i što smo planirali napraviti u ovom mandatu, odnosno izgraditi 61,5 kilometar autoceste – rekao je Nikšić.

Kazao je da će se “taj autoput od 61,5 kilometara izgraditi bez obzira na sve prepreke”.

– Imam pravo, a to sam rekao i u izravnoj komunikaciji s ljudima iz Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, da sumnjam da netko sada svjesno opstruira daljnji rad kako bi spriječio istrage, jer zaista imam pravo sumnjati i svatko od nas ima pravo sumnjati da nisu samo oni mogli dizati cijene bez ičijeg pristanka i raditi to što su radili.

Moja je želja da se sve ovo istraži, da onaj zadnji za koga se utvrdi da je u tome sudjelovao odgovara, bez obzira na koga dođemo. Meni, ministru, bilo kome, ljudima u međunarodnim financijskim institucijama, jer objektivno ni prošla ni sadašnja vlast nije mogla napraviti ovo što se radilo, a da nije bilo malo veće povezanosti – zaključio je Nikšić.

Na poddionici autoceste Mostar jug ​​- tunel Kvanj tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja otkriveno je nekoliko prapovijesnih kamenih gomila. Do sada ih je istraženo dvadesetak, a preliminarni podaci govore da nalazi potječu iz mlađeg željeznog doba, točnije iz razdoblja od 4. do 1. stoljeća pr.

Voditeljica Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru izv. prof. dr.sc. sc. Tino Tomas je u razgovoru za Fenu kazao kako je riječ o zakonom propisanim istraživanjima koja se provode prvenstveno radi zaštite arheološke baštine prije nego što ih izgradnja, u ovom slučaju autoceste, ugrozi.

– Osnovni cilj ove vrste istraživanja je otkriti, dokumentirati i sačuvati arheološka nalazišta i nalaze, spriječiti njihovo uništavanje bez prethodnih istraživanja te omogućiti nastavak planiranih infrastrukturnih radova – rekao je Tomas.

Istraživanja provodi Odjel za arheologiju Sveučilišta u Mostaru.

– Sustavno prikupljanje terenskih podataka, odnosno sustavna identifikacija svih tragova različitih vrijednosti i sadržaja pronađenih u krajoliku, uz kartiranje površinskog arheološkog zapisa (…) – pojasnila je mostarska arheologinja.

Istraženi tumuli (humci) predstavljaju mjesta iz domene kulta mrtvih, odnosno mjesta jednostrukih ili višestrukih ukopa.

– Konkretno, o gomilama s trase postoje djelomični podaci navedeni u arheološkoj literaturi, no ta mjesta nikada nisu bila predmet arheoloških istraživanja. Ove su posebne prije svega zbog dokumentiranog obreda ukopa, ali i zbog nalaza i pribora koje u njima nalazimo – kazao je.

Preliminarna istraživanja su potvrdila da se radi o grupnim grobnicama, najvjerojatnije bliskih krvnih srodstava, obiteljskog tipa ili slično. Uz ostatke pokopanih pronađen je nakit i metalni dijelovi nošnji, oružje i keramičke posude izrađene na lončarskom kolu.

Promatrajući nešto širi kontekst spomenutih nalaza, Tomas ističe da je ključni trenutak koji arheolozi povezuju s osnivanjem grčkih kolonija i pripadajućih emporija, u neposrednoj blizini, na istočnoj obali srednjeg Jadrana, početkom 4. stoljeća. pr. Kr.

U nekim medijima pojavili su se napisi da se radi o otkriću naroda Daorsi, no Thomas navodi da je u ovom trenutku teško dati precizan odgovor na to pitanje.

– Ovo najnovije otkriće, naravno, samo uvjetno vezujemo za narod Daorsi, nikako kategorički. Upravo zato što su spomenuti narodi bili tradicionalno naseljeni na tom području, a nalazi koje smo prikupili arheološkim iskapanjima odgovaraju vremenu u kojem su utvrda iznad Ošanića i Daorsi kao narod doživjeli svojevrstan vrhunac – rekao je.

Podsjeća da je tijekom ranijih istraživanja na području samog Daorsona istražen određeni broj pripadajućih grobnih cjelina koje se razlikuju od nedavno istraženih po dokumentiranom načinu i obredu ukopa.

– Kada uzmemo u obzir činjenicu da prakse koje prate sam čin ukopa pripadaju oblicima najkonzervativnijeg ljudskog ponašanja i da su strogo definirane društvenim i religijskim konvencijama koje odražavaju snažne veze i osjećaje zajedničke pripadnosti, onda se postavlja logično pitanje je li riječ o istim ljudima u užem smislu. Prikupljeni arheološki materijali i podaci još su u postupku stručne obrade – napominje Tomas, nakon čega će, kako dodaje, uslijediti njihova objava i znanstvena interpretacija te konačno predstavljanje široj zainteresiranoj javnosti.

Hercegovina obiluje istraženim i neistraženim arheološkim nalazištima iz različitih vremenskih razdoblja, podsjeća voditeljica Studija arheologije Mostar.

– Ako bi se prostor Hercegovine, pa i cijele države, uspoređivao sa zemljama u okruženju, svakako da zaostajemo po količini i dinamici arheoloških istraživanja. Najveći razlog za takvo stanje svakako je nepostojanje razvijenog i funkcionalnog institucionalnog okvira i sustava, a samim time i stručnog i kompetentnog kadra koji bi takve poslove provodio – smatra Tomas.

Dodaje kako vrednovana arheološka baština može potaknuti razvoj raznovrsne turističke ponude, posebice posebnih oblika turizma koji se sve više nameću kao održivi smjer razvoja destinacije.

– Na baštinu se prije gledalo kao na statičnu i neprofitnu vrijednost, ovisnu prvenstveno o javnim sredstvima. Danas se pak ističe da odgovorna turistička valorizacija može osigurati ekonomsku održivost i sredstva potrebna za njezinu zaštitu. Međutim, to je iznimno osjetljiv proces jer su arheološka nalazišta krhki i neobnovljivi resursi. Svako neprofesionalno ponašanje, odnosno nedostatak znanja i ukusa, može nanijeti nepopravljivu štetu, stoga procesu njezine valorizacije i interpretacije uvijek mora prethoditi znanje i stručnost – upozorava Tomas.

Nažalost, često se dešava da se u Bosni i Hercegovini devastiraju arheološka nalazišta, a državno blago preprodaje i uništava.

– Iako su u međuvremenu poduzeti određeni koraci poput stručnog usavršavanja i radionica za državne službenike te jačanja suradnje s međunarodnim organizacijama, još uvijek nedostaje sustavno i jedinstveno rješenje na državnoj razini. Problem dodatno otežava složena administrativna struktura zemlje zbog koje su odgovornosti podijeljene, a zakonodavni okvir često nedovoljno koordiniran i učinkovit u provedbi – rekao je Tomas.

Država formalno posjeduje mehanizme zaštite arheološke baštine kroz kaznene odredbe koje zabranjuju neovlašteno istraživanje, oštećivanje i uklanjanje kulturnih dobara, no u praksi je zaštita ograničena nedostatkom financijskih sredstava, stručnih kadrova, nadzora na terenu i dosljednom primjenom zakona.

– Poseban su problem ilegalna iskapanja uz pomoć detektora metala, gdje se nalazišta nepovratno oštećuju, a pronađeni predmeti izvlače iz izvornog konteksta, čime gube svoju znanstvenu vrijednost – navodi Tomas.

Zabilježeni su i slučajevi preprodaje arheoloških predmeta putem interneta i njihovo krijumčarenje preko granice, što ukazuje na postojanje crnog tržišta kulturnih dobara.

– Ovakve aktivnosti ne samo da uzrokuju materijalnu štetu, već uzrokuju i trajni gubitak podataka i dijela kulturnog identiteta zemlje – zaključio je Tomas.

Građani Bosne i Hercegovine od danas će moći koristiti novu, 11 kilometara dugu dionicu autoceste na Koridoru Vc, koja povezuje Vranduk, Nemilu i Poprikušu.

Zalihe će u početku biti dostupne besplatno.

Riječ je o jednom od najvažnijih infrastrukturnih projekata na Koridoru Vc, kojim se poboljšava cestovna povezanost Zenice i Žepča, rasterećuje magistralna cesta M-17 i skraćuje vrijeme putovanja na ovoj dionici.

Izgradnju autoceste na Koridoru Vc podupire Europska unija koja je kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF) u izgradnju ove dionice uložila 42 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Izgradnja ove dionice dodatno je potpomognuta povoljnim kreditima Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 157,5 milijuna eura i Europske investicijske banke (EIB) u iznosu od 70 milijuna eura.

Nova trasa uključuje i tunel “Bosna”, dug 3,6 kilometara, najduži cestovni tunel na Koridoru Vc u BiH.

Gotovo 4,6 kilometara trase čine mostovi, vijadukti i tuneli, što potvrđuje tehničku zahtjevnost i zahtjevnost projekta.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić istaknuo je kako ovakvi projekti izravno mijenjaju svakodnevni život građana.

– Ovaj udio pokazuje da Federacija BiH ulaže tamo gdje je korist za građane najveća – u sigurnost, povezanost i ravnomjerniji razvoj. Skraćujemo putovanja, smanjujemo gužve, otvaramo prostor za investicije i omogućujemo brži pristup tržištima. Svaka nova prometnica jača unutarnju povezanost i stvara temelje za prosperitet naše zemlje – rekao je premijer Nikšić.

Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca podsjetio je da je Europska unija jedan od ključnih partnera u realizaciji projekta Koridora Vc, koji Bosnu i Hercegovinu približava Europskoj uniji.

– Europska unija je najveći investitor u Bosni i Hercegovini i njen najvjerniji partner. Autocestni koridor Vc jedan je od najupečatljivijih simbola naših bliskih i obostrano korisnih odnosa. Svaka završena dionica približava nas završetku ove autoceste koja će omogućiti brže i sigurnije putovanje kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu, sve do EU. Dvije trećine vanjske trgovine Bosne i Hercegovine je sa zemljama EU, a mnogi građani BiH imaju bliske veze s EU, primjerice kroz posao, obrazovanje, obitelj ili prijatelje. EU je uložila gotovo milijardu eura bespovratnih sredstava u izgradnju autoceste na koridoru Vc, a mi ćemo i dalje podržavati sve napore koji jačaju naše veze – rekao je veleposlanik Soreca.

Federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić istaknula je kako je otvaranje ove dionice jasan pokazatelj konkretnih rezultata u izgradnji Koridora Vc, kao i još jedan važan korak u njegovom potpunom povezivanju.

– Puštanje ove dionice u promet potvrđuje vidljive rezultate kontinuiranog rada na izgradnji Koridora Vc. Ovo je još jedan korak ka njenom potpunom spajanju i funkcionalnom povezivanju ključnih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine, čime se postupno ostvaruje cilj jedinstvene, moderne prometne osovine koja povezuje Bosnu i Hercegovinu s europskom prometnom mrežom – zaključio je ministar Katić.

Koridor Vc predstavlja ključni prometni pravac za integraciju Bosne i Hercegovine u europsku prometnu mrežu, kao i regionalna i tržišta EU.

Njegova izgradnja financirana je kombinacijom domaćih sredstava i međunarodne potpore. Europska unija podržava izgradnju Koridora Vc kroz bespovratna sredstva osigurana kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF), uz povoljne kredite Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB), priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.