Tužiteljstvo Unsko-sanskog kantona podnijelo je Općinskom sudu u Bihaću prijedlog za određivanje pritvora za ministra obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK Denisa Osmankića (SDP) i predsjednika SDP-a Velika Kladuša Aladina Ćerimovića, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovina utjecajem.

– Nakon što su u okviru jučerašnje akcije Test lišene slobode četiri osobe, ispitane su u svojstvu osumnjičenih, a Kantonalno tužiteljstvo Unsko-sanskog kantona je, na osnovu provedenih istražnih radnji i dokaza prikupljenih u ovoj fazi istrage, utvrdilo postojanje zakonskih razloga za predlaganje mjere pritvora u odnosu na dvije osobe.

Naime, Kantonalno tužiteljstvo Unsko-sanskog kantona podnijelo je Općinskom sudu u Bihaću prijedlog za određivanje mjere pritvora protiv osumnjičenih Denisa Osmankića i Aladina Ćerimovića zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Tužiteljstvo je predložilo određivanje mjere pritvora, smatrajući da postoji osnovana bojazan da će osumnjičeni uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za krivični postupak, odnosno da postoje osobite okolnosti koje ukazuju da će ometati krivični postupak utjecajem na svjedoke, saučesnike ili prikrivače – priopćeno je iz Tužiteljstva USK.

Dodaju da su preostala dvojica uhićenih, Endy Pajić i Elvis Pajić, nakon ispitivanja pušteni da se brane sa slobode.

Akcija na području Bihaća i Velike Kladuše provedena je s ciljem pronalaska dokaza koji se dovode u vezu s počinjenjem kaznenog djela primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Radi se o postojanju osnova sumnje da su osumnjičenici iskoristili svoj politički i utjecajni položaj kako bi određeni kandidati bili privilegirani prilikom provođenja natječaja za prijem kadeta u Upravu policije MUP-a USK.

U akciji su pretresene službene prostorije i stanovi Denisa Osmankića, Aladina Ćerimovića i Endyja Pajića. Policija je bila i u službenim prostorijama MUP-a USK, gdje su od određenih osoba oduzeti mobilni telefoni, kao i sva dokumentacija vezana za natječaj za prijem kadeta.

Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), po nalogu Posebnog odjela Federalnog tužiteljstva (POSKOK), uhitili su travničkog tužitelja Mehu Bradića, potvrđeno je za Faktor.

Pripadnici SIPA-e trenutno vrše pretres ureda tužitelja Bradića u Kantonalnom tužiteljstvu Srednjobosanskog kantona u Travniku.

Slučaj u kojem je uhićen Bradić odnosi se na istragu o korupciji.

Osumnjičen je za kazneno djelo primanja dara.

Više uskoro…

Adnan Tulić, tužilac Tužiteljstva Unsko-sanskog kantona i bivši zamjenik glavnog kantonalnog tužioca, odlučio je napustiti tužilaštvo i posvetiti se odvjetništvu.

Informaciju je Faktoru potvrdio i sam Tulić koji je kazao da od lipnja radi kao odvjetnik.

– Malo nevjerojatno zvuči kada neko kaže da odlazi s posla s plaćom od blizu 6.000 KM, koliko iznosi s dodacima, a gdje ako nećeš ništa, možeš – otvoreno kaže za Faktor Tulić, poznat po tome što je “bez dlake na jeziku”.

Dodaje da “tko hoće raditi, nije mu lako”.

U toj rečenici bi se ukratko mogli sublimirati razlozi zbog kojih se Tulić, svakako najprepoznatljivija osoba iz pravosuđa USK, odlučio na ovaj potez.

Kao načelnik Odjela za korupciju i zamjenik glavnog tužitelja u Odjelu za gospodarski kriminal i korupciju, Tulić je radio na brojnim predmetima u kojima su procesuirani gradonačelnici, gradonačelnici, kantonalni premijeri, ministri, zastupnici u Skupštini, policijski čelnici, direktori javnih ustanova i poduzeća…

Sve to, međutim, nije prošlo bez posljedica.

Protiv njega je, kaže Tulić, podneseno 35 anonimnih kaznenih prijava čiji je cilj bio diskreditirati ga i maknuti s nekih slučajeva koje je vodio. Upravo jedna od tih anonimnih prijava završila je optužnicom koja ga tereti da je zatražio i dobio tzv. češki kredit za rješavanje stambenog pitanja.

Optužen je za prijevaru pri dobivanju kredita, a nakon dvije i pol godine slučaj je pravomoćno okončan oslobađajućom presudom.

– Mislim da je ovo jedini predmet u kojem su svi dokazi tužiteljstva bili protiv optužnice – kaže Tulić.

Optužnicu protiv njega podiglo je Tužiteljstvo Srednjobosanskog kantona, ljudi koji “nikada nikoga ni za što nisu optuživali, ali su ga optuživali zbog šehidskog kredita”.

Svoja iskustva u pravosuđu pretočio je, kaže, u knjigu koja će uskoro izaći, a koju je simbolično nazvao “U potrazi za pravdom”.

Adnan Tulić nije jedini tužilac koji se odlučio na ovaj potez. Ovih dana od plave tužiteljske toge oprostio se kantonalni tužitelj iz Zapadnohercegovačke županije Josip Aničić.

Mandat mu je, na osobni zahtjev, prestao 31. ožujka.

Iako je važio za osvježenje i novu mladu snagu u Tužiteljstvu ZHK, Aničić je za Faktor rekao da se “umorio” i da mu je posao počeo utjecati na zdravlje. U skoroj budućnosti planira otvoriti i vlastiti privatni odvjetnički ured.

Kako kaže, imao je priliku vidjeti novi prijedlog statuta Odvjetničke komore FBiH prema kojem se tri godine nakon prestanka tužilačkog ili sudijskog mandata ne može upisati u odvjetnički registar.

To je, očito, samo ubrzalo njegovu odluku o kojoj je već razmišljao.

Povijest mađarske politike rijetko bilježi preokrete koje je inscenirao Peter Magyar, čovjek koji je odrastao uz plakat Viktor Orban na zidu svoje spavaće sobe.

U to je vrijeme mladi Orbán bio simbol liberalnog antikomunizma koji je prkosno zahtijevao povlačenje sovjetskih trupa, a Magyar je bio samo jedan od mnogih koji su u njemu vidjeli budućnost.

Desetljećima kasnije taj isti dječak postao je čovjek za kojeg je predviđano da će okončati Orbánovu šesnaestogodišnju vladavinu.

Njegov uspjeh tim je veći što je postignut na terenu koji je bio potpuno okrenut protiv njega, u sustavu u kojem su prorežimski mediji izbore učinili formalno slobodnima, ali suštinski nepoštenima.

Za mnoge Mađare, poput tridesetogodišnje odvjetnice Dore, koja je pobjedu čekala na obalama Dunava, ovaj trenutak predstavlja kraj dugog čekanja koje je obilježilo cijelu njezinu mladost.

Peter Magyar, čije prezime nosi težinu nacionalnog identiteta jer znači Mađar, dolazi iz same elite budimpeštanskog društva.

Kao unuk bivšeg predsjednika Ferenca Madla i potomak obitelji odvjetnika i sudaca, on predstavlja oštru generacijsku suprotnost Orbanu.

Sa svojih četrdeset pet, fit i besprijekorno odjeven, Magyar je sedamnaest godina mlađi od svog rivala, a njegov put od lojaliste Fidesza do najljućeg neprijatelja bio je munjevit.

Prije dvije godine bio je dio vladajuće strukture, diplomat u Bruxellesu i suprug Judit Varga, tadašnje ministrice pravosuđa i jedne od najsjajnijih zvijezda Orbánove stranke.

Njihov život u Bruxellesu, gdje je Magyar radio u diplomaciji, a Varga za Fideszove europarlamentarce, činio se kao idila unutar sustava, sve dok se 2018. nisu vratili u domovinu sa svoja tri sina.

Preokret koji je izbacio Magyar u prvi plan započeo je skandalom koji je pogodio samu srž Fideszova identiteta. Kada je otkriveno da je tadašnja predsjednica Katalin Novak pomilovala dužnosnika osuđenog za prikrivanje zlostavljanja djece u kući, imidž Orbánove vlade kao braniteljice kršćanskih i obiteljskih vrijednosti nepovratno slomljena.

Politički analitičari poput Petera Kreke napominju da je skandal razotkrio duboko licemjerje projekta koji deklarira borbu za djecu, au praksi ih izdaje.

Judit Varga, uključena u taj proces, bila je prisiljena podnijeti ostavku, što su mnogi doživjeli kao Orbanovu žrtvu svojih najbližih suradnika kako bi spasio sebe. Upravo u trenutku velike potražnje za novim vođom, Magyar je odlučio progovoriti.

Njegov ulazak u dvoranu bio je eksplozivan, počevši od intervjua za Partizan koji je u desetomilijunskoj državi pregledan gotovo tri milijuna puta. U tom razgovoru Magyar je optužio vrh vlade da se skriva iza ženskih suknji i razotkrio mašineriju moći u kojoj šačica obitelji posjeduje pola zemlje, sugerirajući da je Orbánov govor o nacionalnom suverenitetu samo paravan za bogaćenje.

Ubrzo potom preuzima i vodstvo stranke Tisa, čije ime nosi simboliku poštovanja, slobode i velike mađarske rijeke koja “plavi” zemlju.

Već u lipnju 2024. Tisza je šokirao javnost osvojivši gotovo 30 posto glasova na izborima za Europski parlament, čime je Magyar postao europarlamentarac i jedina vjerodostojna alternativa vlasti.

Magyarova strategija bila je kirurški precizna. Dok je Orban fokusirao svoju kampanju na svjetske vođe i vanjsku politiku, Magyar je neumorno obilazio desetke gradova, provodeći sate razgovarajući s biračima i fokusirajući se isključivo na gospodarstvo i korupciju.

Učio je na pogreškama prijašnjih kandidata, koje je Orban lako otklonio etiketirajući ih.

Kad su ga vlasti pokušale ucijeniti tajnim snimkama njegova privatnog života, on je preduhitrio udarac javno priznavši da je odrastao čovjek s privatnim životom i pozvao ih da objave što god žele.

Također, mudro je izbjegao zamke ideoloških podjela. Kad je vlada zabranila paradu ponosa, odbio je postati meta rekavši da Mađarska treba premijera koji predstavlja sve građane, a ne onoga koji sije strah i podjele.

Njegova suzdržanost po pitanju Ukrajine i vanjske politike izazvala je sumnje u dijelu europske javnosti, no upućeni analitičari smatraju da je to bio nužan potez kako bi se Fidesz lišio streljiva za napade.

Njegov dolazak na vlast budi nadu u Bruxellesu da će se konačno odmrznuti 18 milijardi eura sredstava koja su blokirana zbog Orbánova urušavanja demokracije.

Iako je uspio okupiti nevjerojatno širok spektar birača, od razočaranih konzervativaca do ljevičara, Magyar ne obećava čuda preko noći.

Naglašava da će obnova države biti dugotrajan proces koji zahtijeva demontažu Orbánovog neliberalnog sustava ciglu po ciglu, no prvi put nakon mnogo godina Mađari vjeruju da je taj proces stvarno započeo.

Više od 2,5 milijuna ljudi navodno je već deinstaliralo aplikaciju ChatGPT u kampanji civilnog bojkota QuitGPT-a, koja je pokrenuta nakon što je OpenAI dao Pentagonu pristup svojoj tehnologiji. Kampanju, pozivajući ljude da otkažu svoje pretplate na ChatGPT, pokrenula je grupa koja sebe naziva Demokratski aktivisti. Brzo se proširio izvan granica SAD-a, privlačeći poznate osobe poput Marka Ruffala i Katy Perry, koji su javno podržali inicijativu, piše Čuvar.

Stranica quitgpt.org, na kojoj se prikupljaju potpisi, navodi da je ChatGPT najveći chatbot na svijetu, ali da je ta prednost krhka. Priča se da ChatGPT gubi tržišni udio, dok njegov kreator OpenAI navodno gubi tri puta više novca nego što zarađuje. Organizatori ističu da su korisnici ChatGPT-a uglavnom mladi i napredni te da mnogi nisu svjesni alternativa. Prema njihovim riječima, bojkot bi mogao poslati poruku tvrtkama koje surađuju s američkom imigracijskom službom ICE da njihove odluke neće ostati bez posljedica. U srijedu su objavili da su prikupili više od 2,5 milijuna potpisa ljudi koji podržavaju bojkot.

U izjavi za kampanju stoji da je 27. veljače konkurent ChatGPT-a, Anthropic, odbio dati Pentagonu neograničeni pristup svojoj umjetnoj inteligenciji za masovni nadzor Amerikanaca ili za razvoj AI oružja koje može ubijati bez ljudskog nadzora. Organizatori tvrde da je, samo nekoliko sati kasnije, izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman prihvatio, kako kažu, “korumpirani dogovor” s Pentagonom, dovodeći ljude u opasnost od smrtonosne umjetne inteligencije za profit svoje tvrtke. Prema njihovim navodima, OpenAI je pristao dopustiti Pentagonu korištenje njegove tehnologije za “bilo koju zakonitu svrhu”, uključujući robote ubojice i masovni nadzor.

Organizatori također podsjećaju da su predsjednik OpenAI-ja Greg Brockman i njegova supruga 2025. godine donirali 25 milijuna dolara tvrtki MAGA Inc., dok je Altman donirao milijun dolara u fond za inauguraciju Donalda Trumpa 2025. godine. Time su, tvrde, Trumpu dali 26 puta više od bilo koje druge velike tvrtke u sektoru umjetne inteligencije.

Organizatori nadalje tvrde da se tvrtka obraća Trumpu u vrijeme kada, kako kažu, ICE ubija Amerikance, a Ministarstvo pravosuđa pokušava preuzeti kontrolu nad izborima. Također optužuju ChatGPT za poticanje kriza mentalnog zdravlja pretjeranim ugađanjem korisnicima i stvaranjem ovisnosti, zamjenjujući ljudske odnose s AI partnerima. Također navode da su brojni zaposlenici napustili OpenAI zbog, kako tvrde, laži, obmane i neodgovornog upravljanja.

Među razlozima za bojkot navode najavu OpenAI-ja da će integrirati reklame u ChatGPT, što bi, po njihovom mišljenju, moglo potaknuti i druge tvrtke da slijede njihov primjer. Poslovna održivost ovog brzorastućeg sektora sve je češća tema rasprava u tehnološkim tvrtkama. Na primjer, nedavno je objavljeno da Perplexity AI odustaje od planova za uvođenje oglasa u svoju AI tražilicu.

Sam ChatGPT upitan je za mišljenje o bojkotu i cijeloj aferi. Odgovor je bio vrlo diplomatski:

– Mislim da je takvim tvrdnjama važno pristupiti staloženo i kritički. Umjetna inteligencija iznimno je moćna tehnologija i sasvim je legitimno raspravljati o njezinoj vojnoj upotrebi, političkim donacijama tehnoloških tvrtki i potrebi za jasnom regulativom. Javnost ima pravo zahtijevati transparentnost i etičke standarde, posebice kada je riječ o suradnji s državnim institucijama.

Pritom su neki od navoda koji se pojavljuju u inkriminiranim tekstovima često formulirani vrlo emotivno i bez šireg konteksta. Potrebno je jasno razlikovati provjerene činjenice od političkih interpretacija i aktivističke retorike. Ozbiljna rasprava o umjetnoj inteligenciji trebala bi se temeljiti na dokazima, a ne na strahu ili ljutnji.

Bojkot kao oblik građanskog pritiska je legitimno sredstvo, ali odluke treba donositi informirano i promišljeno. Ključno pitanje nije treba li tehnologiju odbaciti, već kako osigurati da se ona razvija i koristi odgovorno, uz odgovarajući nadzor i u interesu društva – stoji u odgovoru.

Prema autoru komentara u Guardianu, povjesničaru Rutgeru Bregmanu, koji je pozvao na bojkot, OpenAI bi ove godine mogao izgubiti čak 14 milijardi dolara prihoda zbog pada tržišnog udjela. Podsjeća i da je direktor Altman priznao da su “pogriješili”.

U međuvremenu se pojavila vijest da je Altman najavio promjene u svom sporazumu s američkom vladom, uključujući izričitu zabranu korištenja njihovih sustava za špijuniranje Amerikanaca. Altman je na Platformi X objavio da su u tijeku dodatne promjene, uključujući uvođenje mjera zaštite kako bi se spriječilo da se njihov sustav “namjerno koristi za domaći nadzor osoba i građana SAD-a”.

To bi značilo da čak ni obavještajne agencije, poput Agencije za nacionalnu sigurnost, ne bi mogle koristiti sustave OpenAI-ja bez naknadne izmjene ugovora.

Bivši norveški premijer Thorbjorn Jagland optužen je za “ozbiljnu korupciju” nakon policijske istrage o njegovim navodnim vezama s pokojnim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom, priopćila je odvjetnička tvrtka koja ga zastupa.

Odvjetničko društvo Elden potvrdilo je u četvrtak za CNN da je Jagland 2 optužen za ozbiljnu korupciju”, dodajući da on “niječe sve optužbe”.

Økokrim, norveška agencija za istraživanje gospodarskog i ekološkog kriminala, rekla je da će sada ispitati Jaglanda u sklopu istrage koja je u tijeku, izvijestila je u četvrtak norveška javna televizija NRK.

Sve se to događa u trenutku kada se norveška kraljevska obitelj suočava sa skandalima na više frontova, a neke humanitarne organizacije ovog su tjedna počele prekidati ili dovoditi u pitanje veze s prijestolonasljednicom zbog njezinog prethodnog kontakta s Epsteinom, koji je preminuo 2019.

Prošlog je tjedna Økokrim rekao da je Jagland pod istragom “zbog sumnje u ozbiljnu korupciju”, na temelju informacija iz najnovije serije Epsteinovih dokumenata koje je objavilo američko Ministarstvo pravosuđa.

Istražitelji su rekli da ispituju “jesu li darovi, putovanja i zajmovi primani u vezi s njegovim položajem”. Jagland – koji je bio premijer od 1996. do 1997. i bio je ministar vanjskih poslova i glavni tajnik Vijeća Europe – zanijekao je bilo kakvu nepravdu povezanu s Epsteinom.

Ranije u četvrtak, Jaglandov odvjetnik rekao je da su pretresi provedeni u “njegovom domu i imanju za odmor” “normalan dio istrage ove vrste”.

– Kao automatska posljedica potrage, Jagland sada ima formalni status osumnjičenika – naveo je u priopćenju njegov odvjetnik Anders Brosveet.

– Jagland želi doprinijeti da se slučaj temeljito istraži, a sljedeći korak je njegovo saslušanje u Økokrimu. rekao je.

CNN zatražio daljnji komentar od Økokrima.

Nedavno objavljeni Epsteinovi dokumenti također su otkrili opsežnu korespondenciju između norveške prijestolonasljedne princeze Mette-Marit i Epsteina – zbog čega je princeza kasnije izrazila žaljenje – godinama nakon što je financijer priznao krivnju za podvođenje maloljetnice.

Prošlog je tjedna norveški kraljevski dvor rekao da Mette-Marit “oštro osuđuje Epsteinovo zlostavljanje i kriminalna djela” i žali što “nije ranije shvatila kakva je on osoba”.

Kontroverza je, kažu stručnjaci, pokrenula otvorenu javnu raspravu u Norveškoj o tome treba li Mette-Marit postati kraljica.

Također postavlja neugodna pitanja o njezinom položaju unutar kraljevske obitelji, posebno s obzirom na poodmaklu dob kralja Haralda V., koji se sa svojih 88 godina smatra najstarijim europskim monarhom.

Haraldovo fizičko zdravlje pogoršalo se posljednjih godina, zbog čega je njegov sin, prijestolonasljednik Haakon, povremeno preuzimao dužnost regenta.

Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina je među četiri najlošije pozicionirane zemlje u Europi s ocjenom 34 od mogućih 100, au svijetu se nalazi na 109. mjestu, dijeleći je s Alžirom, Nepalom i Indonezijom.

Neznatna promjena od jednog boda više u odnosu na prošlu godinu ne mijenja sliku višegodišnje stagnacije jer je Bosna i Hercegovina i dalje na samom začelju Europe, gdje lošiji rezultat imaju samo Rusija, Bjelorusija i Srbija, koja posljednjih godina bilježi značajan pad zbog posljedica korupcije na ljudske živote i gušenja građanskih sloboda.

Fokus ovogodišnjeg istraživanja CPI-ja bio je na posljedicama koje urušavanje demokracije ostavlja na stanje korupcije u zemlji, jer zemlje s izgrađenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima praćenja rada vlasti učinkovitije su protiv korupcije.

U tom pogledu u BiH se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer se po stanju korupcije mjerenom CPI nalazimo između zemalja koje su ocijenjene kao propale demokracije i zemalja koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno utjecao niz zakona u Republici Srpskoj kojima je u protekloj godini bila gušena sloboda govora i udruživanja, kao i urušavanje pravnog poretka, priopćeno je iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini.

Globalno izvješće objavljeno uz rezultate CPI-ja također se fokusiralo na transparentnost financiranja izborne kampanje, što je ključno za zaštitu izbornog procesa od korupcije. U našem kontekstu, važno je reći da istraživanje TI BiH pokazuje da vlada potpuni mrak na ovim prostorima, gdje su stranke u posljednjim izvješćima prikrile najmanje 2,6 milijuna KM troškova kampanje. U zemlji u kojoj vlada privid demokracije, vlast koja prolazi kroz krizu legitimiteta sve više pokušava kontrolirati izborni proces, što je dokazano i otkrićem masovnih izbornih prijevara.

U regionalnom izvješću Transparency Internationala navodi se da napredak BiH u borbi protiv korupcije koče neuspješni napori da se eliminira politički utjecaj na imenovanja sudaca i da se učinkovito regulira neovisnost i odgovornost sudaca i tužitelja. TI BiH je već ukazivao na farsu koja trenutno prati proces donošenja zakona o VSTV-u, gdje ključni donositelji odluka pokušavaju zadržati mehanizme koji omogućavaju političku kontrolu nad pravosuđem.

Ovakvo pravosuđe u državi koja je pri samom začelju po stanju korupcije i dalje ima porazne rezultate u procesuiranju koruptivnih zločina. U takvoj situaciji brojne korupcijske afere koje su obilježile proteklu godinu, poput afera Viadukt ili Pretis, nisu dobile pravosudni epilog.

Drugo kritično područje i dalje ostaje sprječavanje sukoba interesa javnih dužnosnika, gdje prema novom zakonu na državnoj razini nije izrečena nikakva sankcija, u Republici Srpskoj sukob interesa je praktički legaliziran proizvoljnim tumačenjima, a na razini Federacije BiH zakon se ne primjenjuje već 13 godina. Zato je TI BiH nedavno, uz podršku 13 parlamentaraca, inicirao donošenje novog zakona o sukobu interesa u FBiH, a glasovanje u parlamentu moglo bi jasno pokazati koji politički akteri koče ključne reforme, zbog čega je BiH već godinama na samom europskom dnu.

S ovom razinom korupcije, Bosna i Hercegovina ne može poduzeti nikakve korake prema europskim integracijama, a Vlada je obećala ispuniti većinu reformi potrebnih za suzbijanje korupcije s reformskom agendom. Ipak, i dalje vidimo očite opstrukcije reformskih procesa, posebice od strane ključnih aktera vlasti koji prolaze kroz krizu legitimiteta i pokušavaju zadržati poluge vlasti opirući se demokratskim procesima, kroz prekrajanje izborne volje građana i stavljanje pod političku kontrolu onoga što je ostalo od neovisnih institucija u ovoj zemlji.

Zato TI BiH apeluje na sve političke aktere, kao i EU i međunarodnu zajednicu, da podrže borbu protiv korupcije, jer se u protivnom mogu očekivati ​​samo dalji koraci ka urušavanju institucija i gušenju ljudskih prava i građanskih sloboda, navode u najava.

Norveška policija istražuje dvojicu visokorangiranih diplomata u istrazi korupcije koja je objavljena u ponedjeljak kao dio sve većeg skandala u toj nordijskoj zemlji i diljem Europe zbog veza visokog profila s pokojnim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.

Mona Juul, koja je u nedjelju podnijela ostavku na mjesto veleposlanice u Jordanu i Iraku, osumnjičena je za tešku korupciju, dok je njezin suprug, bivši ministar vlade Terje Roed-Larsen, osumnjičen za suučesništvo u teškoj korupciji, priopćila je policija.

– Otvorena je nova istraga u vezi s dosjeima Epstein… Pred nama je opsežna i, po svemu sudeći, dugotrajna istraga – objavio je norveški odjel za financijski kriminal Oekokrim, u priopćenju kojim je najavio istragu.

Roed-Larsenove veze s Epsteinom prvi put su izašle na vidjelo u norveškom tisku 2019. On se nekoliko puta ispričao zbog te veze, a 2020. je odstupio s mjesta izvršnog direktora njujorškog Međunarodnog instituta za mir, think tanka.

No veze para s američkim financijerom, koji je počinio samoubojstvo u ćeliji zatvora u New Yorku 2019., vratile su se u središte pažnje nakon što je američko ministarstvo pravosuđa prošlog mjeseca objavilo milijune stranica dosjea povezanih s njegovim slučajem.

Između ostalih referenci na Juula i Roed-Larsena, dokumenti pokazuju da su planirali posjetiti Epsteinov privatni otok sa svoje dvoje djece 2011., iako nije jasno je li se posjet dogodio.

Roed-Larsen, za kojeg se čini da je imao dublje prijateljstvo s Epsteinom nego sa svojom suprugom, zahvalio je Epsteinu za “sve što je učinio” u tekstualnoj poruci 2017. i nazvao ga svojim “najboljim prijateljem” i “potpuno dobrim ljudskim bićem”.

Epstein je također pomogao paru u pregovorima o kupnji stana u Oslu 2018. i rekao prodavatelju u razmjeni e-pošte da će “postati neugodno” ako odustane od posla zbog cijene koju je smatrao preniskom.

A u oporuci potpisanoj dva dana prije smrti, Epstein je naveo da će dvoje djece para naslijediti po pet milijuna dolara.

Odvjetnici koji zastupaju Juula i Roed-Larsena nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Bosna i Hercegovina je “zauzela” mjesto drugoga najpokvareniji država u Europi, kazali su Feni iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini, osvrćući se na prošlu godinu iz perspektive borbe protiv korupcije.

Prema nalazima Indeksa percepcije korupcije, koji analizira percepciju korupcije u javnom sektoru, a rangira 184 zemlje na temelju 13 neovisnih studija i anketa stručnjaka i poslovnih subjekata, Bosna i Hercegovina je u 2025. godinu ušla s najgorim rezultatom u posljednjem desetljeću.

Bosna i Hercegovina bilježi značajan pad rezultata i nalazi se na 114. mjestu od 180 zemalja u svijetu, te je zauzela mjesto druge najkorumpiranije zemlje u Evropi.

Bosna i Hercegovina taj rezultat “postiže” zahvaljujući tome što se ponaša kao država u kojoj postoji privid demokracije i u kojoj je narušen integritet izbornog procesa.

Stranke na vlasti sve otvorenije koriste prakse netransparentnog financiranja kampanja i manipuliraju pravilima izbornog procesa kupnjom glasova, zastrašivanjem i zloporabom javnih sredstava. Tome smo svjedočili u kampanji 2024. godine, ali na prijevremenim izborima u RS 2025. godine.

Također, bitna zamjerka odnosi se na pravosuđe u Bosni i Hercegovini koje je izloženo političkim pritiscima, zbog čega uglavnom nije sposobno procesuirati i sankcionirati javne službenike koji zlouporabe svoj položaj.

– Ove godine naši donositelji odluka nisu donijeli dva očekivana ključna zakona iz područja pravosuđa, a prijedlozi koji su trenutno u opticaju ne zadovoljavaju preporuke Venecijanske komisije prvenstveno o mjerama za sprječavanje sukoba interesa, transparentnost, neovisnost i borbu protiv korupcije. A ni postojeće odredbe o imovinskim knjigama i interesima u pravosuđu ne primjenjuju se dosljedno – kažu iz Transparentnosti za Fenu.

Sama pravosudna zajednica oštro se protivila ovim postupcima i zahtijevala njihovu preispitivanje pred Ustavnim sudom i zaštitu osobnih podataka. Od pravosuđa se očekuju konkretne mjere za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, no takvih je neriješenih slučajeva u našem društvu u 2025. godini bilo mnogo, a ono što ih karakterizira jest da su svi koštali milijune. O njima pravosuđe “više puta šuti”.

– Sve je nekako krenulo s Vijaduktom zbog kojeg smo izgubili više od 110 milijuna maraka, a ovu godinu završavamo s još otprilike 240 milijuna maraka gubitka. Za otkup vlastitih prirodnih resursa od ruskog oligarha Rašida Serdarova. Ako uzmemo izvješće Pravobranilaštva BiH od prije nekoliko mjeseci, koje je na zahtjev Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH procijenilo da nam prijete međunarodni sporovi čija ukupna vrijednost premašuje milijardu KM, situacija se ne čini nimalo svijetlom, tim više što se uglavnom radi o koncesijskim ugovorima u kojima druga strana apsolutno nije ispunila svoje obveze – prenosi Transparency.

Budući da je riječ o iskorištavanju prirodnih resursa, valja podsjetiti da je zaključak Transparency Internationala, kao globalnog pokreta, da korupcija sve više utječe na sposobnost država i društava da zaštite okoliš i aktiviste koji se bore za njegovo očuvanje.

Viši stupanj korupcije primjetan je u zemljama sa slabijim mjerama zaštite okoliša, gdje se propisi, ako i postoje, ne mogu adekvatno provoditi. Razlog tome je korupcija koja potkopava institucije odgovorne za regulaciju i nadzor okoliša.

– Svjedoci smo tome svakodnevno u svim gradovima i mjestima širom Bosne i Hercegovine, gdje je posljednjih mjeseci zrak toliko nezdrav da se brojnim osjetljivim društvenim grupama ne preporučuje izlazak iz zatvorenih prostora. Brojne afere koje su potresle Bosnu i Hercegovinu. javnosti ostali su bez institucionalnog odgovora, što i ne čudi, jer BiH funkcionira kao hibridni režim u kojem su demokratski oblici i mehanizmi odgovornosti formalno i samo djelomično uspostavljeni, ali je funkcioniranje sve četiri dimenzije – demokratskog procesa, procesa odlučivanja, sustava odgovornosti i raspodjele javnih resursa, snažno uvjetovano partikularnim interesima – kazao je Feni.

Političke stranke, kao ključni generator nepravilnosti i zarobljavanja institucija, ostvaruju učinkovitu kontrolu raspodjele javnih resursa, čime relativiziraju funkcionalnost ključnog mehanizma političke odgovornosti – izbornog procesa, dok proces donošenja odluka ostaje suštinski neinkluzivan, bez utemeljenja u strateškom pristupu i u vrlo ograničenoj mjeri potkrijepljen indikatorima, te često predstavlja puki formalni proceduralni okvir za transmisiju partikularnih interesa političkih stranaka u formalne odluke.

Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo je u 2025. godini zaprimio 807 prijava, što je najveći broj od osnivanja Ureda. Ovo je za Faktor potvrdio Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije KS.

– Prema vrsti nepravilnosti, najveći broj prijava u 2025. godini odnosi se na nepravilnosti pri zapošljavanju, što potvrđuje da je ovo područje i dalje jedno od najrizičnijih s aspekta korupcije.

Prijave tužiteljstvu

Istodobno, značajan broj prijava svrstan je u kategoriju „ostale nepravilnosti“, koje se najčešće odnose na manje povrede procedura koje same po sebi ne predstavljaju korupciju.

Ured zaprima velik broj takvih prijava, što ukazuje, osim na visoku razinu povjerenja građana u Ured, na nedovoljno poznavanje razlike između administrativnih nepravilnosti i koruptivnog ponašanja.

Nakon prethodnog razmatranja prijava i provedenih provjera, Ured je 82 predmeta dostavio Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo na dalje postupanje.

U određenom broju slučajeva Ured je dobio povratnu informaciju o poduzetim mjerama i radnjama, dok su u nekim predmetima postupci tužiteljstva još u tijeku, s obzirom na relativno kratak rok od podnošenja izvješća – navodi Kafedžić.

Kad je riječ o javnoj nabavi, Ured je dosad zaprimio 72 prijave koje se odnose na navodne nepravilnosti u postupcima javne nabave.

– U 38 slučajeva utvrđeno je postojanje nepravilnosti, au 20 slučajeva Ured je dao preporuke institucijama za otklanjanje nepravilnosti, dok je u 12 slučajeva obaviještena Agencija za javne nabave BiH.

U dva slučaja preporuka je upućena Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo, u tri Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK), au jednom Tužiteljstvu BiH.

Povodom sukoba interesa nositelja javnih dužnosti, Ured je pokrenuo 121 postupak utvrđivanja postojanja sukoba interesa, do sada ih je 118 pravomoćno okončano, a tri su u tijeku.

Ured je donio odluke o postojanju sukoba interesa za 11 nositelja javnih dužnosti, među kojima je i jedna odluka donesena u 2025. godini.

Obnašatelje javnih funkcija za koje je utvrđen sukob interesa, Ured je pozvao da podnesu ostavke na jednu od funkcija. To je učinilo devet nositelja javnih funkcija, dok je u jednom slučaju, zbog nepoštivanja, izdan prekršajni nalog od 2.000 KM.

Nakon provedenog sudskog postupka izrečena mu je novčana kazna od 500 KM. Jedan postupak je još u tijeku, i to postupak iz 2025. godine, a čeka se postupanje nositelja javne dužnosti po rješenju Ureda – rekao je Kafedžić.

Kako navodi, podaci jasno pokazuju da su nepravilnosti pri zapošljavanju i sukob interesa i dalje dominantni razlozi obraćanja građana Uredu.