Federalna uprava policije objavila je dvije fotografije muškarca te pozvala građane da jave ukoliko ga prepoznaju ili imaju informacije koje bi mogle doprinijeti utvrđivanju njegovog pravog identiteta, jer se sumnja da je podnio zahtjev za kredit u banci s nevjerodostojnom osobnom iskaznicom.

Kako se navodi u priopćenju spomenute policijske uprave, muškarac je podnio zahtjev za kredit krajem prošle godine u Sarajevu.

– Prema dostupnim informacijama, on je krajem 2025. godine na području grada Sarajeva, prilikom podnošenja zahtjeva za odobravanje kreditnih sredstava banci, koristio identifikacijski dokument – osobnu iskaznicu BiH, za koju postoji sumnja u vjerodostojnost više parametara (korištenje drugog identiteta, neodgovarajući broj osobne iskaznice i sl.), na koji način je obmanuo zajmodavca i pribavio imovinsku korist – stoji u priopćenju na službenoj stranici Federalne uprave policije.

Iz Uprave su pozvali građane koji prepoznaju osobu sa fotografija ili imaju korisne informacije koje bi mogle doprinijeti utvrđivanju pravog identiteta da se jave u Operativni centar Federalne uprave policije na brojeve telefona 033/261-300 ili 033/280-020 ili na e-mail adresu [email protected].

Agent za nekretnine Haris Kadić govorio je o kupovini nekretnina i kreditima, ističući da građani često podcjenjuju mogućnosti koje krediti mogu pružiti prilikom rješavanja stambenog pitanja.

Kadić je kazao da bi drugačije razmišljao o njegovom korištenju da je ranije znao kakve mogućnosti kredit može pružiti.

– Da sam znao da je kredit tako dobra stvar – ne radim u banci, digao bih kredit sa 16 godina. S tim sam vam sve rekao. Čim dobiješ prvi posao, odmah dižeš kredit jer ćeš tih 300 do 700 KM potrošiti usput, a od 18. do 30. godine možeš otplatiti garsonjeru – kazao je Kadić.

Predstavnici Srpske demokratske stranke (SDS), Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i Narodnog fronta (NF) najavili su danas zajedničke aktivnosti na suprotstavljanju planiranom povećanju dugoročnog duga Republike Srpske za dodatnih 800 milijuna KM, ocjenjujući da je to financijski neodrživ potez koji će dodatno opteretiti građane i buduće generacije.

Predsjednik PSS-a Draško Stanivuković rekao je nakon sastanka čelnika opozicije da je riječ o ozbiljnom pitanju o kojem Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) ne bi trebala raspravljati po hitnom postupku.

– Zastupnici će sutra dobiti saborske materijale, a sjednica će, kao i obično, biti zakazana za utorak. Podsjećamo, planirano je zaduženje od 800 milijuna KM i povećanje garancija RS-a za obveze javnih poduzeća i ustanova. Riječ je o izuzetno ozbiljnim odlukama koje zahtijevaju redovnu proceduru i široku raspravu – rekao je Stanivuković.

Naveo je da su oporbene stranke odlučile uskladiti svoje djelovanje, iako je svaka imala svoj plan djelovanja.

Prema njegovim riječima, predstavnici opozicije će zajedno sa mladima sutra ispred NSRS poručiti da ne žele da vraćaju dugove koje, kako je rekao, stvara aktuelna vlast.

Najavio je da će na Trgu Krajine u Banjoj Luci biti postavljen “brojčanik zaduženosti” koji će po minuti, satu i danu pokazati koliko je RS zadužena.

– Građani će u svakom trenutku moći vidjeti koliko im je država dužna. To će biti svojevrsni simbol stvarnog stanja javnih finansija RS-a – rekao je Stanivuković.

Dodao je kako oporba očekuje odgovor na zahtjev za održavanjem redovite sjednice Sabora umjesto izvanredne, te poručio da će biti spremni za daljnje aktivnosti ako parlamentarna većina podrži novu optužbu.

Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić izjavila je da javnost nema pouzdane podatke o trenutnoj visini duga RS-a, navodeći da su posljednji službeni podaci kojima institucije raspolažu datiraju s kraja 2024. godine.

– Polovina je 2026. godine, a Ministarstvo finansija RS nije objavilo podatke o javnom dugu ni za kraj prošle, ni za ovu godinu. Zato danas ne možemo sa sigurnošću reći koliki je stvarni dug RS-a – kazao je Trivić.

Ocijenila je da Vlada prikriva podatke o stanju javnih financija i upozorila da ove godine na naplatu dospijeva oko 1,7 milijardi KM obveza. Prema njezinim riječima, gospodarski rast RS-a i dalje je nizak, dok se proračunski prihodi sve više oslanjaju na kredite i nova zaduženja.

– Ne možete ostvariti ozbiljan gospodarski razvoj ako se oslanjate isključivo na nove obveze i povećanje fiskalnih opterećenja. Rast bruto društvenog proizvoda je nizak, privatne investicije su skromne, a dugovi postaju sve veći teret budućeg razvoja – kazao je Trivić.

Tvrdi da će najveći dio sredstava od novog zaduženja biti utrošen za tekuću potrošnju, a ne za investicijske projekte.

Predsjednik SDS-a Branko Blanuša izjavio je da javnost nije dobila dovoljno informacija o namjeni novih kreditnih sredstava niti pod kojim uvjetima će se RS zaduživati.

– Građani imaju pravo znati koje će se kapitalne investicije financirati tim novcem, pod kojim uvjetima će se krediti uzimati i tko su kreditori. Transparentnost mora postojati kada su u pitanju tako velike financijske odluke – rekao je Blanuša.

Ocijenio je da kasne brojni infrastrukturni projekti, a javna poduzeća posluju s gubitkom te upozorio na deset postotni pad industrijske proizvodnje i izostanak većih investicija.

– Potrebna nam je ozbiljna razvojna politika, podrška gospodarstvu i poljoprivredi te stvaranje boljeg investicijskog okruženja. Umjesto toga, pred nama su stalne nove obveze – rekao je Blanuša.

Dodao je da je čak 42 posto proračuna RS-a planirano iz duga, ocijenivši da su takve javne financije nedopustive.

Predstavnici tri oporbene stranke poručili su da će nastaviti zajedničke aktivnosti s ciljem, kako su naveli, sprječavanja dodatnog zaduživanja RS-a i traženja veće transparentnosti javnih financija.

Vlada RS-a prošlog je četvrtka utvrdila Prijedlog odluke o povećanju dugoročnog duga sa 1,7 na 2,5 milijardi KM, o čemu bi se trebala izjasniti Narodna skupština RS-a.

Sjednica Kolegija NSRS zakazana je za ponedjeljak, 15. juna.

Građani Bosne i Hercegovine sve više posežu za kreditima. To što smo prezaduženi nije ništa novo. No veliki broj građana nije “kreditno sposoban”, odnosno ne ispunjava uvjete da im banka da kredit – zbog niskih plaća, kratkih ugovora, činjenice da mnogi poslodavci ne prijavljuju radnike, neki ne primaju puni iznos plaće, a mogućnost stalnog zaposlenja je sve teža.

Cijelu ovu situaciju iskorištavaju mikrokreditne organizacije kojima se građani obraćaju kada nemaju izbora i podižu kredite kako bi uspjeli preživjeti do plaće, ako dođe do nekih neplaniranih troškova, kvarova ili zdravstvenih problema. Stoga su spremni na sve, pa i na slanje osobnih podataka putem vibera. Sve kako bi novac što prije došao u ruke i riješio se “peglanja” i hodanja po granama.

Mnoge mikrokreditne organizacije u Bosni i Hercegovini nude “povoljne” kredite putem društvenih mreža. Sve što treba da uradite jeste da se prijavite, a kada popunite formular na FB javiće vam se neko od uposlenika mikrokreditne organizacije. Zatim traži da fotografirate obje strane osobne iskaznice i CIPS obrasca. Ali to nije sve. Tada traže i selfie s osobnom iskaznicom. Pošaljite sve te osobne podatke na Viber broj organizacije.

Takva praksa može predstavljati ozbiljan problem s aspekta zaštite osobnih podataka.

No, slanje obostrane fotografije osobne iskaznice i “selfieja” s dokumentom putem Vibera otvara nekoliko pitanja: je li Viber siguran kanal za obradu tako osjetljivih podataka, tko ima pristup tom broju i fotografijama, kako se podaci pohranjuju, koliko dugo se pohranjuju, zna li korisnik za što se podaci koriste, postoji li mogućnost zlouporabe identiteta.

Problem može biti način na koji se podaci dostavljaju. Viber nije službeni elektronički identifikacijski sustav niti posebno zaštićeni kanal za dostavu kopija dokumenata.

Postavlja se pitanje je li to zakonito, odnosno da li na ovaj način mikrokreditne organizacije krše Zakon o zaštiti osobnih podataka ili neki drugi zakon.

Odgovor smo dobili od Agencije za zaštitu osobnih podataka Bosne i Hercegovine.

Kako navode, banke, mikrokreditne organizacije i priređivači igara klađenja su, u smislu odredaba Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, dužni poduzimati mjere za otkrivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

– Prema odredbama navedenog zakona, navedeni subjekti kao obveznici imaju pravo i obvezu skenirati i ostaviti preslike osobnih dokumenata na temelju kojih je klijent identificiran prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, obavljanja transakcije u iznosu od 30.000 KM ili više, bez obzira da li je transakcija izvršena u jednoj ili više očigledno povezanih transakcija.

Zatim, ako postoji sumnja u vjerodostojnost i primjerenost prethodno pribavljenih podataka o klijentu ili stvarnom vlasniku, te postoji sumnja da se radi o pranju novca ili financiranju terorističkih aktivnosti u vezi s transakcijom ili klijentom, bez obzira na iznos transakcije – kažu u Agenciji za zaštitu osobnih podataka BiH.

Dodaju da se provjere identiteta rade i kako bi se spriječile zlouporabe kredita na tuđe ime, kao što je bio slučaj s bankovnim zaposlenicima.

Mjere identifikacije i praćenja uključuju utvrđivanje identiteta stranke i provjeru njezina identiteta na temelju dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz pouzdanih i neovisnih izvora ili putem sredstava elektroničke identifikacije ili neposrednim uvidom u javni registar u BiH, sukladno navedenom Zakonu.

– To znači da u određenim okolnostima Zakon poznaje i mogućnost korištenja sredstava elektronske komunikacije za identifikaciju, ako je isto priznala, odobrila ili prihvatila nadležna institucija u BiH – navode iz Agencije.

Također dodaju da se Agencija u praksi nije susrela sa slučajem preuzimanja fotografije za osobnu iskaznicu putem Viber aplikacije od strane subjekata koji imaju pravo na čuvanje preslike osobnih iskaznica.

No, s obzirom da pouzdano znamo da neke mikrokreditne organizacije rade na ovaj način, ali ne sve, te da ima onih koji na to pristaju, a drugih ne, pitali smo što učiniti ako dođe do zlouporabe osobnih podataka.

– U slučaju povrede prava građanina temeljem zaštite osobnih podataka, kao i pritužbe fizičke osobe protiv određenog voditelja obrade (mikrokreditne organizacije ili kladionice), Agencija će pokrenuti postupak utvrđivanja zakonitosti obrade podataka iz osobne kartice na takav način, uključujući i činjenicu je li voditelj obrade primijenio sigurnosne i tehničke mjere zaštite podataka građana.

Ukoliko se utvrdi nezakonitost, Agencija može rješenjem zabraniti prikupljanje podataka na takav način, uništavanje već prikupljene dokumentacije, au određenim okolnostima izreći novčane kazne ili podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.

Kazne se kreću od 500 KM za zaposlenika kontrolora ili obrađivača podataka do 40.000.000 KM za kontrolora, odnosno, u slučaju poduzetnika, do četiri posto ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini za prethodnu poslovnu godinu – kažu u Agenciji.

Zanimalo nas je i je li krađa identiteta na ovaj način jednostavna.

– Što se tiče konkretno aplikacije Viber, uvijek postoji mogućnost krađe identiteta, pogotovo ako kontrolor koji prikuplja i obrađuje podatke građana nije poduzeo aktivnosti na uspostavljanju sigurnosnih i tehničkih mjera zaštite podataka – kazali su za Faktor iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.

Kontaktirali smo nekoliko mikrokreditnih organizacija u Bosni i Hercegovini. Oni koje smo zvali rekli su da ne koriste ovaj način rada, niti da podatke traže preko Vibera.

– U našoj organizaciji, nažalost, nije tako. Nažalost ili ne, da tako kažem. Da bi dobio kredit, klijent mora doći u jednu od naših poslovnica. Istina, pokušavali smo na taj način ubrzati proces. Imati sve online. IDEEA (Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine) nam to nije omogućila. Nije svugdje isto.

Na primjer, u Republici Srpskoj većina organizacija radi na ovaj način kako bi ubrzale proces. Kod nas se kredit može završiti samo potpisom u našoj organizaciji – kaže Adnan Omerbegović iz jedne od mikrokreditnih organizacija.

No, s obzirom da je IDEEA, odnosno Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, državna agencija, te kao takva ima jasna pravila za cijelu Bosnu i Hercegovinu, kako je moguće da se negdje nešto smije, a negdje ne.

– Sve ovisi o mikrokreditnoj organizaciji i načinu rada. Ne bih rekao da iko radi šta hoće – dodaje Omerbegović.

Obratili smo se i Agenciji za bankarstvo FBiH kako bismo pokušali razumjeti i čitateljima konačno pojasniti je li legalan selfie s osobnom iskaznicom i slanje Viberom. Kako kažu, svaki punoljetan građanin odgovara za svoje postupke.

– Onog trenutka kada se fotografirate s osobnom iskaznicom i pošaljete putem Vibera, vi ste, dakle, pristali na ove uvjete. Možete staviti svoju osobnu iskaznicu i objaviti je na FB. Gdje će završiti? Vi ste odgovorni. Istina, po novom Zakonu o zaštiti osobnih podataka ova oblast još nije definitivno usklađena – kaže direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.

Dodaje da mikrokreditne organizacije to rade kako bi spriječile pranje novca. Morate dokazati svoj identitet. Prije se to radilo isključivo u podružnicama, a zatim su neke organizacije prešle na online metodu. Radi se to i kako nitko ne bi podigao kredit na vaše ime, a i zbog malverzacija kreditnih službenika kojih se zna dogoditi.

– Ne mogu nikome zabraniti da se fotografira s osobnom iskaznicom i šalje podatke putem Vibera. Kao što ne mogu nekome zabraniti da podigne kredit. Ako ste ga uzeli, morate ga vratiti, kao što ste odgovorni ako svjesno, kao odrasla osoba, šaljete podatke putem interneta i inače.

Iskreno govoreći, još nije sasvim definirano. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine donijelo je Zakon, Zakon je usvojen, ali nisu doneseni podzakonski akti koji bi to regulirali. Tek nakon toga ćemo znati više. Ipak, u 2025. godini imali smo četiri prijave Agenciji za rad mikrokreditnih organizacija vezane za povredu zaštite osobnih podataka, a ove godine dvije prijave – zaključuje za Faktor direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.

IT stručnjaci upozoravaju da treba biti oprezan, posebno kada govorimo o slanju osobnih dokumenata poput osobnih iskaznica, putovnica, bankovnih podataka ili selfieja s dokumentima. Postoji nekoliko važnih rizika za slanje redovitih poruka.

Ako je nečiji telefon hakiran, izgubljen ili otključan, dokumenti mogu biti dostupni drugima.

Moguće je preuzimanje snimaka zaslona i slika.

Sigurnosne kopije poruka na Google disku ili iCloudu ponekad nisu zaštićene kao sama Viber komunikacija. Ovo je jedna od najčešćih pritužbi sigurnosnih stručnjaka i korisnika.

Viber prikuplja određene metapodatke i podatke o korištenju aplikacija, iako sadržaj privatnih poruka ostaje kriptiran.

Dakle, za običnu komunikaciju Viber je uglavnom dovoljno siguran. Ali za slanje vrlo osjetljivih osobnih podataka preporučuje se dodatni oprez – šaljite ih samo ako morate.

Odluka Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH o novoj odgovornosti za izgradnju vjetroelektrane “Poklečani” (Posušje) otvara niz ozbiljnih pitanja o zakonitosti i opravdanosti cijelog projekta.

I dok se od zastupnika traži odobrenje kredita vrijednog više od 103 milijuna eura, postupak koji bi trebao prethoditi tako velikoj investiciji još je pravno osporen i daleko je od konačnog rješenja.

Istodobno, sve glasniji otpor lokalne zajednice i upozorenja o mogućim posljedicama po vodne resurse dodatno kompliciraju političku i stručnu sliku projekta, stavljajući saborsku odluku u osjetljiv i potencijalno kontroverzan okvir.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH trebao je dati suglasnost Vladi Federacije BiH za kreditno zaduženje u iznosu od 103.050.000,00 eura za izgradnju vjetroelektrane Poklečani.

Problem je u tome što je Vlada Federacije BiH ovaj zahtjev za zaduženje uputila u parlamentarnu proceduru, ali nije dobila urbanističku suglasnost, a Vrhovni sud Federacije BiH prihvatio je odluku Kantonalnog suda u Sarajevu, kojom se poštuje odluka ovog suda objavljena 2. listopada 2024. godine, a kojom je osporeno rješenje Federalnog ministarstva prostornog uređenja koje je predmet vratilo na ponovno odlučivanje. tuženika za novo rješenje.

Vrhovni sud Federacije BiH prihvatio je rješenje Kantonalnog suda u Sarajevu o poništenju urbanističke suglasnosti koju je izdalo JP HZHB “Elektroprivreda” ukupne snage 132 megavata.

Kredit je na rok otplate od 25 godina uz poček od pet godina koji je uključen u ovaj rok otplate. Kamatna stopa za ovaj kredit bila bi fiksna ili promjenjiva i dogovarala bi se prije isplate tranše, a rok dospijeća je polugodišnji obrok u jednakim otplatama glavnice.

Oglasila se i neformalna grupa građana “Zaštita okoliša Rakitno” s porukom da mještani Rakitna ne žele novi vjetropark koji je planiran u vodozaštitnom području i zbog kojeg bi cijeli Zapadnohercegovački kanton mogao ostati bez pitke vode.

Kako navode u priopćenju od utorka, zabrinutost lokalnog stanovništva uoči srijede i odluke zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH o novoj naknadi za vjetropark “Poklečani” kod Posušja, tolika je da je novopokrenuta peticija protiv tog projekta prikupila gotovo tisuću potpisa.

Najveći broj potpisa dolazi iz Rakitna, ali podrška protivljenju projektu stiže i iz drugih dijelova kantona.

Ova neformalna grupa građana podsjeća da je Vrhovni sud Federacije BiH 2025. godine poništio rješenje nižestupanjskog suda kojim je odbijena tužba protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kojim je zaključeno da za projekt Poklečani VE nije potrebna cjelovita studija utjecaja na okoliš.

Predmet je, kako se navodi, vraćen na ponovno odlučivanje, što znači da je sudski postupak još u tijeku i da nije pravomoćno potvrđena zakonitost cijelog procesa.

– Ovdje je riječ o projektu snage 132 MW koji podrazumijeva velike zahvate u prostoru, pristupne ceste, iskope i kompletnu infrastrukturu u osjetljivom hercegovačkom kršu. Upravo se zbog toga postavlja opravdano pitanje na temelju koje analize je zaključeno da potpuna procjena utjecaja na okoliš nije potrebna – ističu iz ove neformalne skupine građana, dodajući da je teško govoriti o pravnoj sigurnosti projekta, a još manje o opravdanosti novih financijskih obveza.

Također se ističe da je projekt dodatno ušao u osjetljivu pravnu fazu kroz postupke izvlaštenja zemljišta i zadiranja u privatno vlasništvo građana, te da se realizaciji projekta protive i konkretni vlasnici zemljišta.

– Možda najteže pitanje cijelog projekta odnosi se na to što službeni izvadak iz Prostornog plana pokazuje da se planirana izgradnja nalazi na području vodozaštitne zone. Time pitanje Poklečana prestaje biti isključivo pitanje proizvodnje električne energije i postaje pitanje zaštite voda kao strateškog resursa – zaključuje neformalna skupina građana “Zaštita okoliša Rakitno”.

Vlada Federacije BiH danas je na telefonskoj sjednici, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, donijela Odluku o odobravanju kredita Union banci dd Sarajevo pod subordiniranim uvjetima, iz sredstava utvrđenih Proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, u iznosu od 20.000.000 KM.

Današnjom odlukom precizirani su uvjeti pod kojima Federacija odobrava kredit.

Ova sredstva će se koristiti za plasiranje kreditne linije namijenjene mladima za rješavanje stambenog pitanja, čime će se značajno doprinijeti nastavku rješavanja egzistencijalnih pitanja stanovništva koja utječu na ostanak mladih i obrazovanih ljudi u zemlji, kao i održavanju društveno odgovornog pristupa kreditiranju i potpori oporavka gospodarstva (stanogradnje) od negativnih ekonomskih posljedica.

Također, pridonijet će povećanju ukupne kreditne aktivnosti na tržištu aktivnijim sudjelovanjem Banke, boljim korištenjem ostalih raspoloživih izvora financiranja zbog učinaka optimizacije ročne strukture imovine i obveza Banke, višestrukog povećanja učinkovitosti korištenja vlastitih izvora, te optimizacije strukture izvora i troškova financiranja te povećanja šanse za nastavkom stabilnog i profitabilnog poslovanja.

Odlukom se ovlašćuje Federalno ministarstvo financija da, u ime Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, s Bankom zaključi Ugovor o kreditu pod subordiniranim uvjetima.

Za potpisivanje ovog ugovora ovlašćuje se federalni ministar financija.

Kako je, među ostalim, navedeno u obrazloženju, u 2025. godini formiran je kreditni portfelj za fizičke osobe.

Rezultat je 226 realiziranih kreditnih zahtjeva u ukupnom iznosu od 41.924.336,22 KM.

Također, prosječan iznos kredita po primljenim zahtjevima je 185.970,35 KM, prosječna starost korisnika kredita je 31,82 godine, a korisnici kredita dolaze iz više od 40 gradova i mjesta u Federaciji BiH.

Ciljnoj skupini ponuđeni su najkonkurentniji uvjeti na tržištu, nominalna kamatna stopa od 2,99 posto, fiksna do kraja otplate kredita, uz mogućnost dodatnog smanjenja kamatne stope pri rođenju djece, što je jedinstvena ponuda na tržištu.

Svi do sada isplaćeni krediti po obje kreditne linije klasificirani su kao visokokvalitetna aktiva, što je jasan pokazatelj visoke kvalitete kreditnog portfelja, kao rezultat odgovornog pristupa Banke pri odobravanju kredita.

Predlagatelj ističe da su učinci formiranja dugoročno stabilnog portfelja rezultat suradnje većinskog vlasnika i Banke, između ostalog, temeljem ugovora o kreditu pod subordiniranim uvjetima koji se odobrava od 2018. godine.

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici razmotrila i prihvatila niz odluka vezanih za ključne infrastrukturne i energetske projekte, među kojima su regionalni vodovod “Plava voda” i vjetroelektrana Vlašić-Travnik.

Prihvaćena je informacija o novom kreditnom aranžmanu s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za projekt regionalne vodoopskrbe “Plava voda”.

Ukida se postojeći kredit od 11 milijuna eura, a pokreće se novi kredit do 22 milijuna eura koji će se realizirati kroz dvije tranše od po 11 milijuna eura.

Vlada je ovaj zaključak prihvatila kao osnovu za daljnje pregovore, a Federalno ministarstvo financija zaduženo je da dostavi izvješće i konačan tekst ugovora.

U projekt će kao krajnji dužnici biti uključene različite razine vlasti, a formiran je i pregovarački tim iz nadležnih institucija.

Također, Vlada je prihvatila bespovratna sredstva do 1,56 milijuna dolara za Projekt održivog gospodarenja krutim otpadom koji uključuje jačanje sustava prikupljanja, poboljšanje podataka i usklađivanje tarifne politike. Predviđeno je i uvođenje sustava potpore temeljenog na učinku te jačanje institucionalnih kapaciteta.

U sklopu ovog projekta formirat će se Jedinica za provedbu projekta (PIU) sa stručnim osobljem koja će voditi provedbu u skladu s međunarodnim standardima EBRD-a i Razvojne banke Vijeća Europe.

Vlada Federacije BiH prihvatila je i grant sredstva Njemačke razvojne banke KfW za izgradnju vjetroelektrane Vlašić – Travnik snage 50 MW, ukupne vrijednosti do 21,9 milijuna eura.

Prva bespovratna sredstva od 19,93 milijuna eura namijenjena su pripremnim aktivnostima, izgradnji i tehničkoj podršci, dok su druga bespovratna sredstva od dva milijuna eura namijenjena post-operativnim aktivnostima, uključujući praćenje okoliša, provjere opreme i optimizaciju rada.

Vlada je potvrdila da je projektna dokumentacija prihvatljiva i dala suglasnost za potpisivanje svih potrebnih ugovora između BiH, Federacije BiH i JP Elektroprivreda BiH, koje je nositelj projekta.

Vlada Federacije BiH ponovno poseže za kreditnim zaduženjem – ovoga puta u iznosu od čak 50 milijuna KM – kako bi servisirala unutarnji dug u 2026. godini, pokazuju detalji ugovora koji otvaraju pitanje dugoročne održivosti javnih financija, ali i prioritete Vlade.

Vlada FBiH jučer je na sjednici prihvatila odluku o ovom zaduženju kod komercijalne banke.

Prema ugovoru, banka se obvezuje staviti na raspolaganje cjelokupan iznos kredita, a Federacija BiH se obvezuje vratiti taj novac s kamatama i pratećim troškovima, u rokovima i na način precizno definiran dokumentom.

Drugim riječima, radi se o klasičnom kreditnom aranžmanu – ali s vrlo specifičnom svrhom, zatvaranje postojećih dugova, a ne financiranje novih projekata ili investicija.

Kredit u iznosu od 50 milijuna KM namijenjen je isključivo za servisiranje unutarnjeg duga Federacije BiH, što znači da se nova sredstva koriste za otplatu ranijih obveza.

Ovakav pristup, iako uobičajen u upravljanju javnim dugom, otvara dilemu da li se dug zapravo smanjuje ili se samo prolongira kroz nova zaduženja.

Zanimljivo je i to da se korisnik kredita, odnosno Vlada FBiH, obavezuje da sredstva neće koristiti za transakcije vezane uz dionice ili druge vrijednosne papire unutar UniCredit Grupe, što ukazuje na dodatne mehanizme zaštite banke, ali i na potencijalni interes financijske institucije u ovom aranžmanu.

Kamatna stopa na kredit iznosi 3,19 posto godišnje i fiksna je, što znači da se neće mijenjati tijekom razdoblja otplate.

Iako se na prvi pogled radi o relativno povoljnoj kamatnoj stopi, valja imati na umu da su u efektivnu kamatnu stopu uključeni svi dodatni troškovi, uključujući i naknade za obradu kredita, što ukupno povećava financijsko opterećenje proračuna.

Kamate se obračunavaju svakih šest mjeseci, a dospijevaju dva puta godišnje, sredinom svibnja i sredinom studenog.

Vlada ima rok od osam dana za plaćanje nakon dospijeća, što dodatno zahtijeva precizno planiranje proračunskih tijekova.

U slučaju kašnjenja aktiviraju se dodatne obveze po osnovi zateznih kamata, što može dodatno opteretiti javne financije.

Poseban segment ugovora odnosi se na tzv. interkalarnu kamatu, obračun koji se primjenjuje od trenutka isplate kredita do početka njegove otplate.

Iako tehnički standardna, ova stavka znači da trošak kredita počinje rasti praktički odmah nakon povlačenja sredstava.

Ovakvo zaduženje dolazi u trenutku kada je Federacija BiH ionako suočena sa sve većim pritiskom na proračun, a sve češće posezanje za kreditima za podmirenje postojećih obveza ukazuje na sustavni problem upravljanja javnim dugom.

Umjesto da krediti budu alat za razvoj i investicije, oni se sve više koriste za “krpanje rupa” u proračunu.

Na kraju, iako vlasti takve poteze često pravdaju stabilnošću financijskog sustava i urednim servisiranjem obveza, ostaje otvoreno pitanje koliko će dugo ovaj model biti održiv i tko će u konačnici snositi teret sve većeg duga.

Vlada bosanskohercegovačkog entiteta RS dala je suglasnost za kreditiranje Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a u iznosu do 155 milijuna maraka.

Također, donesena je odluka o izdavanju jamstva za navedeni kredit kojim će se refinancirati postojeće obveze.

U Fondu su za Kapital kazao je da će novi kredit biti realiziran kod banaka u RS-u po povoljnijim uvjetima.

– Produljit će se rok otplate kredita i smanjiti kamata, pa će godišnje rate biti znatno manje. Ovim kreditom Fond će se zaduživati ​​po kamatnoj stopi do šest posto – pojašnjavaju u Fondu.

Kažu da ni uz planirano kreditno zaduženje Fond neće prekoračiti dopušteni limit zaduženja jer će i kod ovog kredita, kako kažu, za otplatu izdvojiti gotovo tri posto ostvarenih prihoda.

Tvrde da će novim kreditom Fond imati ratu manju za 20 milijuna KM godišnje.

U prošlosti se fond uglavnom zaduživao za refinanciranje postojećih obveza.

Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 18. ožujka podržala kreditno zaduženje Saudijskog fonda za razvoj, za potrebe modernizacije kliničkih centara u FBiH, u iznosu do 50 milijuna američkih dolara, odnosno 85 milijuna KM.

Federalno ministarstvo financija i Federalno ministarstvo zdravstva su nadležni za pregovore o zaduženju, a krajnji dužnik po ovom kreditu je Federacija BiH.

Planirano je da se projekt realizira kroz dvije komponente od kojih se prva odnosi na Klinički centar Sveučilišta u Sarajevu u iznosu do 44.760.000 KM (bez PDV-a), a druga na Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar u ukupnom iznosu do 40 milijuna KM.

U službenoj informaciji Vlade FBiH, nakon sjednice na kojoj je donesena odluka, navodi se da je Ministarstvo zdravstva istaknulo “da su ova dva klinička centra jedina koja imaju spremne projekte vezane za modernizaciju”.

Faktor doznaje da su odluci Vlade FBiH prethodili razgovori u Federalnom ministarstvu zdravstva o konkretnim projektima. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla, koji su predložili projekt izgradnje Urgentnog centra u sklopu ove zdravstvene ustanove.

Potvrdio je to u razgovoru za Faktor prof. dr.sc. Šekib Umihanić, v.d.direktor UKC-a Tuzla, koji ističe da se tokom sastanka nije mogao steći dojam da ponuđeni projekt UKC-a odstupa od zahtjeva Ministarstva zdravstva FBiH.

– U prostorijama Federalnog ministarstva zdravstva 29. siječnja održan je sastanak o projektima modernizacije kliničkih centara u FBiH i mogućnostima njihovog financiranja kreditnim sredstvima. Sastanku su prisustvovali i predstavnici UKC-a Tuzla, iako je poziv uručen 27.01.2026.godine iza 16 sati. – priča nam Umihanić.

– UKC Tuzla je iskazao interes za učešće, te je u tom smislu prije isteka roka od nekoliko dana Federalnom ministarstvu zdravstva dostavljena potrebna dokumentacija kao prijedlog za financiranje izgradnje Urgentnog centra, putem planirane kreditne linije. Na sastanku je istaknuto da trenutni status UKC Tuzla ispunjava kriterije za učešće u navedenom finansiranju – pojašnjava Umihanić.

Kaže da je na sastanku kroz kreditne linije predstavljena mogućnost financiranja projekata koje predlažu klinički centri.

No, u UKC-u Tuzla nedavno su iz medija opet čuli o dugu kod Saudijskog fonda, jer zvaničnog obraćanja ministarstva FBiH nije bilo.

– Do danas nema službenih informacija o statusu prijedloga, osim vijesti objavljenih u medijima. Iz ovoga se može zaključiti da je Vlada FBiH odstupila od ranijih dogovora, suprotno stavu federalnog ministra zdravstva dr. Nediljka Rimca iznesenog na spomenutom sastanku – zaključio je Umihanić.

Kontaktirali smo i ministricu Nediljku Rimac, ali nije odgovarao na pozive i poruke.

Vlada bosanskohercegovačkog entiteta RS donijela je odluku o zaduživanju Alta banke Beograd u iznosu od 22 milijuna eura.

Kako saznaje Kapital.bakredit je odobren na 24 mjeseca, uz kamatnu stopu od 5,5 posto fiksno na godišnjoj razini, dok je rok raspoloživosti mjesec dana.

Kako je naglašeno, u odluci donesenoj krajem prošlog tjedna naknada za obradu zahtjeva iznosi 0,50 posto, dok konkretna namjena kredita nije navedena, već samo da će se koristiti u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS.

Nije poznato zašto je taj entitet donio odluku da se, osim kod domaćih banaka, zaduži iu Srbiji.

No, zanimljivo je da je tek prije nekoliko dana otkazala aukciju trezorskih zapisa od 43 milijuna KM, koja je bila zakazana za utorak na Banjalučkoj burzi, uz obrazloženje da proračunu u ovom razdoblju nisu potrebna dodatna likvidna sredstva.