Nakon provedene istrage po kaznenoj prijavi protiv Aleksandra Knjeginjića zbog organiziranja peticije protiv Dana bijelih traka u Prijedoru, Tužiteljstvo BiH ustupilo je predmet Okružnom javnom tužiteljstvu Prijedor, doznaje Detektor.

Udruženje “Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini” (TPOS) dobilo je obavijest Državnog tužiteljstva da je kaznena prijava protiv Aleksandra Knjeginjića proslijeđena Okružnom javnom tužiteljstvu Prijedor na dalje postupanje.

Ova udruga je 10. lipnja prošle godine podnijela kaznenu prijavu protiv Knjeginjića, pravomoćno osuđenog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, zbog javnih istupa kojima je, kako navode u prijavi, širio netrpeljivost, stigmatizaciju i mržnju prema organizatorima i sudionicima obilježavanja Dana bijelih traka u Prijedoru.

Kemija Hodžić iz Udruge TPOS za Detektor kaže da pozdravljaju odluku Tužiteljstva BiH koje nije odbacilo njihovu kaznenu prijavu, ali da se postavlja pitanje primjene Kaznenog zakona BiH, jer je iz prijave vidljivo da se radi o prekršaju koji se odnosi na izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti.

Prema njezinim riječima, Knjeginjić ne samo da je peticijom i objavama na društvenim mrežama izazvao nacionalnu i vjersku mržnju, već je i izravno negirao zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom u Prijedoru, u kojima je, prema pravomoćnoj presudi, i sam učestvovao.

– Ovakvim odlukama Tužiteljstva, jer ovo nije usamljen slučaj, ostaje pitanje primjene samog Kaznenog zakona BiH, posebno članka 145a, koji je kao takav nametnuo visoki predstavnik s ciljem suzbijanja negiranja zločina, poticanja mržnje i veličanja ratnih zločinaca – kaže Hodžić.

Dodaje da je po ovoj kaznenoj prijavi provedena istraga jer je dala iskaz Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) te da je Tužiteljstvo BiH nakon toga odlučilo da to nije u njihovoj nadležnosti.

U odluci Tužiteljstva BiH, u koju je Detektor imao uvid, navodi se da iz sadržaja prijave i prikupljene dokumentacije proizlazi da se u konkretnom slučaju može raditi o kaznenom djelu javno poticanje i poticanje nasilja i mržnje, zbog čega je predmet proslijeđen Okružnom javnom tužiteljstvu Prijedor na nadležno postupanje.

Tužiteljstvo BiH u priopćenju navodi da nije nadležno za postupanje za kaznena djela propisana entitetskim kaznenim zakonima, osim u slučajevima predviđenim Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine.

Iz Udruge TPOS priopćeno je kako smatraju da ovakvo postupanje zahtijeva sveobuhvatnu pravnu analizu, uključujući i sagledavanje odredbi Kaznenog zakona BiH koji je donesen upravo s ciljem suzbijanja negiranja zločina, veličanja ratnih zločinaca i poticanja mržnje.

Knjeginjić, koji je pred Vrhovnim sudom Republike Srpske osuđen na osam godina zatvora zbog ratnog zločina, odnosno učešća u ubistvu civila u ožujku 1994. godine u Prijedoru, početkom lipnja je na platformi Peticije.online pokrenuo peticiju “Stop danima bijelih traka”, koju je podijelio na svojim društvenim mrežama i javljanjima uživo.

Sredinom lipnja 2025. godine, kako su najavili lokalni aktivisti koji su ga vidjeli, Knjeginjić je počeo prikupljati potpise u centru Prijedora, gdje poziva građane da potpišu “dokument koji će pokazati da oni nisu ubice, već oni koji su započeli krvavi pir na ulicama 1992. godine”.

– Pomozite u uklanjanju kancerogenog tkiva koje svakim danom, pred našim očima, raste i postaje sve veće – dodaje se u objavi na profilu Aleksandra Knjeginjića na društvenoj mreži Facebook, gdje je objavljena i fotografija na kojoj skuplja potpise.

Detektor je u siječnju ove godine pisao kako Državno tužiteljstvo još nije donijelo odluku, pet mjeseci nakon što je primilo dvije kaznene prijave protiv Knjeginjića, što je za žrtve i povratnike razočaranje i izaziva osjećaj nesigurnosti.

Dan bijelih traka obilježava se u Prijedoru, ali i širom svijeta, svakog 30. maja, u znak sjećanja na 1992. godinu kada su Bošnjaci, Hrvati i ostali nesrbi bili prisiljeni da nose bijele trake na rukama prilikom kretanja u Prijedoru i okolini kako bi obilježavali svoje kuće.

Napadi Milorada Dodika i Jelene Trivić na sudske presude kojima se sankcionira negiranje i veličanje ratnih zločina predstavljaju napad na istinu, pravdu i dostojanstvo žrtava, priopćeno je iz Udruge žrtava i svjedoka genocida i Pokreta “Majke enklave Srebrenica i Žepa”.

– Presude za genocid i ratne zločine nisu politički stav – one su pravno obvezujuće sudske činjenice. Njihovo javno osporavanje i relativizacija od strane visokih političkih dužnosnika predstavlja izravan pritisak na pravosuđe i šalje poruku da su žrtve nevažne. Ovakve izjave dodatno produbljuju društvene podjele i nanose novu bol preživjelima i obiteljima ubijenih. Poricanje zločina nije sloboda govora. To je nastavak nasilja nad žrtvama – poručili su.

Dodaju da bi za Tužiteljstvo BiH ovakvi javni istupi trebali biti temelj za postupanje sukladno Kaznenom zakonu BiH, posebno u dijelu koji se odnosi na:

• javno odobravanje, negiranje ili grubo omalovažavanje genocida i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama,

• poticanje nacionalne, vjerske ili etničke mržnje i netolerancije,

• vršenje nedopuštenog pritiska na pravosudne institucije.

Pozivaju Tužiteljstvo BiH da, u okviru svojih zakonskih nadležnosti, ispita navedene navode i osigura jednaku primjenu zakona, bez obzira na političku funkciju ili javni utjecaj pojedinaca.

– Poštivanje sudskih presuda temelj je pravne države. Pravda za žrtve je zakonska i moralna obveza – zaključuju u priopćenju.