SDP Novi Grad Sarajevo optužio je načelnika ove općine Semira Efendića da se ne bavi problemima iz svoje nadležnosti i da zbog toga trpe građani.

– Dok se građani Novog Grada svakodnevno suočavaju s brojnim komunalnim i infrastrukturnim problemima, načelnik Efendić sve više vremena provodi komentirajući međunarodne odnose i vanjsku politiku – oblasti za koje nema ni kompetencije, ni iskustva, ni kredibilitet – navode iz SDP-a Novi Grad Sarajevo.

Kako navode, umjesto da Efendić rješava probleme zbog kojih su ga građani birali, on pokušava ostaviti dojam državnika, a iza sebe ostaviti općinu koja se još uvijek suočava sa brojnim neriješenim problemima.

– Posebno je simptomatično da gotovo svaki projekt koji financira Grad Sarajevo, Kanton Sarajevo ili Vlada Federacije BiH nastoji prikazati kao vlastiti uspjeh.

Posljednji primjer je jučerašnji obilazak radova na skate parku, projektu koji je najvećim dijelom financirala Vlada FBiH. Obećao je Novogradišanima da će dužnost načelnika obnašati pune četiri godine.

No, čim mu se ukazala prilika za novi politički pokušaj, prekršio je vlastito obećanje i kandidirao se za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, iako je potpuno jasno da takva kandidatura nema ozbiljnu političku potporu niti realne izglede za uspjeh – ističu iz ove stranke.

Kako navode, Efendić je na ovaj način pokazao da su mu lične ambicije važnije od interesa građana koji su mu ukazali povjerenje.

– Istovremeno, godinama nastoji izgraditi imidž najvećeg protivnika SDA, a gotovo nikada ne kritizira Bakira Izetbegovića niti politiku koju ta stranka vodi.

Naprotiv, u ključnim političkim trenucima djeluje kao njihov najpouzdaniji saveznik i rezervni politički partner.

Javnost također ne smije zaboraviti da je Semir Efendić 2021. godine pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od godinu dana uvjetno za teško djelo protiv sigurnosti javnog prometa, u kojem je jedna osoba smrtno stradala.

Takva činjenica sama po sebi ozbiljno narušava vjerodostojnost svakoga tko pretendira na najvišu javnu funkciju – poručili su.

Smatraju da sve navedeno pokazuje da Semir Efendić nije uspio riješiti ni osnovne probleme općine kojom upravlja, ali istovremeno smatraju da je pozvan da vodi rasprave o međunarodnoj politici i kandidira se za najviše državne funkcije.

– Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju odgovorne, dosljedne i vjerodostojne političare, a ne političare koji olako daju obećanja, prisvajaju tuđe rezultate i vlastite ambicije stavljaju ispred interesa građana – poručili su iz SDP-a Novi Grad Sarajevo.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovno je kritizirao ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, kazavši kako ga više ne smatra političarem kojeg treba ozbiljno komentirati.

Govoreći o mogućnosti odgovora na Konakovićeve izjave, Dodik je rekao da ne vidi potrebu da se članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović bavi tim pitanjem.

– Mislim da je glupo da mu Željka sada umanjuje značaj odgovarajući Konakoviću. Nemojte nas ni pitati za njega. Neka se bavi svojim kartelima. Tko njega više ozbiljno shvata – rekao je Dodik.

Lider SNSD-a kazao je da njegova stranka nema namjeru podržati formiranje nove vlasti na razini BiH, te da će Konaković ostati na funkciji kako bi, kako je rekao, pokazao svoje političke sposobnosti.

– Konakovića ćemo ostaviti još koju godinu da bude tu. Budući da ćemo mi formirati vlast na nivou Bosne i Hercegovine, nećemo dopustiti da se sada formira.

Želimo da pokaže kako je veliki intelektualac i kako se može ponašati u ovakvim okolnostima – rekao je Dodik.

Osvrnuo se i na ranije političke prijepore oko raspodjele funkcija na državnoj razini, ustvrdivši da će SNSD uzvratiti istom mjerom.

– Oni su nama uzeli godinu i pol predsjedničkog mandata, sada ćemo i mi njima godinu i pol mandata. Kuc na kuc, ali nema tuče – rekao je Dodik.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je u utorak da njemački kancelar Friedrich Merz smatra prihvatljivim da Iran ima nuklearno oružje, što dodatno zateže odnose među saveznicima.

– Njemački kancelar Friedrich Merz smatra da je u redu da Iran ima nuklearno oružje – napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.

Dodao je da Merz ne zna što govori te je rekao da bi Teheran s nuklearnim oružjem držao svijet kao taoca.

Trump je branio svoje stajalište kao potez koji su druge nacije ili predsjednici odavno trebali učiniti.

– Nije ni čudo što Njemačkoj ide tako loše, i ekonomski i na druge načine – rekao je Trump.

Njemačka nije odmah odgovorila na Trumpove tvrdnje i optužbe.

Verbalni napad uslijedio je nakon Merzove izjave u ponedjeljak, gdje je udvostručio kritike SAD-a i Izraela zbog dugotrajnog rata s Iranom i obećao da će Europljani pojačati diplomatske napore u pronalaženju rješenja.

– Što se tiče Irana, da, bio sam razočaran – rekao je Merz na konferenciji za novinare u Berlinu upitan o njegovim izjavama da SAD-u nedostaje izlazna strategija i da su Amerikanci poniženi od Teherana.

Njemački kancelar Friedrich Merz ponovno je u ponedjeljak kritizirao SAD i Izrael zbog dugotrajnog rata s Iranom te najavio da će Europljani pojačati diplomatske napore u pronalaženju rješenja.

– Što se tiče Irana, da, razočarao sam se – rekao je Merz na konferenciji za novinare u Berlinu, upitan o svojim ranijim izjavama da SAD nema izlaznu strategiju i da su Amerikanci poniženi od Teherana.

– SAD i Izrael su od samog početka pretpostavljali da će se ovaj problem riješiti u roku od nekoliko dana, a sada moramo priznati da nije tako. Zato mi s europske strane želimo diplomatski doprinijeti pronalasku rješenja – dodao je.

Konzervativni čelnik rekao je da je Njemačka ponovno započela izravne pregovore s Iranom i da se savjetuje s regionalnim partnerima kako bi podržala diplomatske inicijative usmjerene na rješavanje sukoba.

– U bliskoj smo koordinaciji s američkom stranom, ali također jasno dajemo do znanja da imamo vlastite europske ideje o tome kako doći do rješenja ovog sukoba. Nadam se da ćemo uspjeti, ali nisam siguran – rekao je Merz.

Nije problem kad neki političar zaoštri svoju retoriku. Problem nastaje kada to učini bez ikakvog objašnjenja, kao da prethodne tri i pol godine nije niti bilo.

Elmedin Konaković danas govori ono što je značajan dio bosanskohercegovačke javnosti očekivao mnogo ranije: da se odnosi u regionu ne mogu graditi na prikrivanju činjenica, relativiziranju prošlosti i ignoriranju političkih provokacija. Njegove poruke iz Antalije zvuče čvrsto, jasno i politički logično.

Upravo zato otvaraju neugodno pitanje: gdje je bio taj ton do danas? I zašto je baš ovaj svjetski forum odabrao za “oštro” obraćanje izaslanstvu iz Srbije koje je predvodio njegov kolega Marko Đurić. Svjetla pozornice, show, baš u stilu Aleksandra Vučića, kojeg je napao.

U periodu iza nas svjedočili smo potpuno drugačijem pristupu, drugačijem Konakoviću, “dobrom dečku”. Regionalna “pristojnost” često se pretvarala u političku snishodljivost. Izostale su reakcije na otvorene provokacije, povijesni revizionizam, pa čak ni na uvrede iz susjedstva. Umjesto jasnih stavova, prevladala je taktika izbjegavanja sukoba.

Šutio je kada se u emisiji Nedjeljom u 2 aktualiziralo pitanje hrvatske agresije na BiH i presude za UZP. Šutio je i kada su stizale najgrublje uvrede, pa tako i situacija u kojoj je Milorad Dodik prokleo genocid u Konjicu, bez očekivane reakcije ministra vanjskih poslova jedne zemlje, a posebno maloljetnog borca Armije RBiH s “četiri godine”. i 22 dana” službe.

No nedosljednost se ne ogleda samo u šutnji, nego i u onome što je aktivno zagovarao.

Kada je inicijativa Otvoreni Balkan pokrenuta, Elmedin Konaković nije bio skeptik. Naprotiv. On je u svibnju 2023. o ovoj inicijativi govorio kao o “potencijalnom stanju”, uvjeravajući javnost da će u takvim okvirima živjeti više od pet milijuna Bošnjaka koji će “jedni drugima ići na Bajram”.

Dok su drugi, a takvih je bilo većina, upozoravali na političku pozadinu i moguće posljedice takvih integracija, on je izabrao euforiju.

Danas, kada se sve više govori o Otvorenom Balkanu kao prostoru kroz koji Aleksandar Vučić pokušava širiti politički i ekonomski utjecaj, Konaković bira sasvim drugačiji ton, oštriji, tvrđi, „državničkiji“.

I tu dolazimo do srži problema.

Nije sporno promijeniti stav. Kontroverzno je mijenjati ga bez obrazloženja i to upravo u trenutku kada postane politički koristan. Samo on, naravno.

Jer ovaj preokret ne dolazi u vakuumu. Dolazi u trenutku kada stranka Narod i pravda bilježi pad potpore, sve vidljivije unutarnje pukotine i zahuktavanje predizborne kampanje.

U takvim okolnostima, pooštravanje retorike prema van nije samo vanjska politika – to je domaća taktika.

Pokušaj konsolidacije. Pokušaj mobilizacije. Pokušaj kompenzacije izgubljenog političkog kapitala “čvrstim pozicijama”.

Nedavno se obrušio na visokog predstavnika Christiana Schmidta, iako je upravo Schmidtova intervencija bila ključna za formiranje vlade u kojoj danas sudjeluje. A taj potez dodatno učvršćuje sliku političke fleksibilnosti koja se lako pretvara u nedosljednost.

Kad se sve zbroji, šutnja kad se očekivao stav, euforija kad je trebao oprez i oštrina kad je politički najisplativije, teško se oteti dojmu da nije riječ o evoluciji politike, nego o njezinoj prilagodbi trenutku.

Sumnje u njegovu iskrenost da se sada “prehrabro” bori za državu Bosnu i Hercegovinu svode se na jedno: je li to stvar principa ili nužde?

Jer u politici nije dovoljno reći istinu, nekoga naučiti pameti, važnije je kada je počnete govoriti.

Dino se prekasno sjetio da bi pokazao da ima kičmu. A do sada je imao 100 prilika.

Ovako, iako je sve što je rekao zvučalo dobro, sada izgleda samo kao puko šibicarenje u politici.

Selma Pršeš, vijećnica Stranke za BiH u Općini Novi Grad, uputila je brojne kritike na račun ministrice obrazovanja Kantona Sarajevo Naide Hota-Muminović.

Naime, kako tvrdi Pršeš, škole u Kantonu Sarajevo traže saglasnost roditelja za učešće učenika šestih, sedmih, osmih i devetih razreda u istraživanju psihofizičkog zdravlja učenika, koje provodi Ministarstvo obrazovanja KS.

– Osim toga, roditelji su putem web servisa pozvani da sudjeluju u ovom istraživanju.

Postavlja se pitanje kakvo će biti naše psihofizičko zdravlje nakon nestručnih postupaka ministrice Hota-Muminović, poput neprovođenja nastavnog plana i programa, nakon raspisivanja natječaja koji su nepravilnostima uništili zdravlje ljudi, oduzimanja ovlasti učiteljima, učiteljima, profesorima, neplaćanja prehrane u produženom boravku i vođenja javnih ustanova.

Kakvo će biti naše psihofizičko zdravlje nakon raspisivanja javnog poziva za upis u predškolske ustanove, boravka djece u neuvjetnim prostorijama i neadekvatnog obrazovnog sadržaja knjiga iz kojih djeca uče i sl.

Postavlja se i pitanje koji je motiv ministrice, pored silnih neriješenih problema i destrukcije obrazovnog sustava kojim upravlja, da se bavi istraživanjem koje nema baš nikakvu svrhu? Također žele ispitati kako se studenti nose sa svakodnevnim stresom. Kakav stres? Je li to zbog stresa koji im stvara nesređen obrazovni sustav?

Umjesto aktivnog djelovanja nadležnog Ministarstva, preuzimanja odgovornosti i rješavanja problema, roditeljima se servira sudjelovanje u anketama i svođenje djece na puku statistiku. Prestanite eksperimentirati, zasučite rukave i riješite osnovne i najvažnije probleme u odgoju i obrazovanju za dobrobit djece, roditelja i odgajatelja koji ne žele biti ničiji eksperiment – ​​rekao je Pršeš.

Kritika je dio svakodnevice. Na poslu, u obitelji ili među prijateljima često se susrećemo s komentarima koji ukazuju na naše pogreške ili stvari koje bismo mogli učiniti bolje.

Dok neki ljudi takve primjedbe prihvaćaju mirno i pokušavaju iz njih nešto naučiti, drugima kritika teško pada i doživljava je previše osobno.

Dva horoskopska znaka posebno su osjetljiva i teško podnose tuđe komentare.

Kod njih kritika često izaziva jake emocije jer imaju jak osjećaj ponosa, potrebu za priznanjem ili velika očekivanja od sebe.

Zbog toga im negativne primjedbe mogu ostati u mislima mnogo dulje nego drugima.

Lavovi su poznati po svom snažnom samopouzdanju i potrebi za priznanjem.

Vole kada se njihov trud primijećuje i cijeni, a pohvale im često daju dodatnu motivaciju.

Upravo zato kritika može teško pogoditi njihov ponos.

Kada netko dovodi u pitanje njihov rad ili odluke, Lavovi to ponekad doživljavaju kao osobni napad.

U takvim trenucima mogu reagirati tako da se obrane ili pokušaju objasniti zašto misle da su učinili pravu stvar.

Iako izvana djeluju samouvjereno, kritika ih često duboko pogodi i dugo je pamte.

Rakovi su vrlo emotivni i osjetljivi na mišljenja ljudi do kojih im je stalo.

Kad dobiju kritiku, često je ne vide samo kao komentar na određenu situaciju, već i kao ocjenu svoje vrijednosti.

Zbog svoje emotivne prirode mogu dugo razmišljati o tuđim riječima i pitati se jesu li nekoga razočarali.

Čak i kada je kritika dobronamjerna, Rakovi je ponekad vide kao znak da nisu dovoljno dobri.

Upravo zato im treba više vremena da takve komentare prihvate i mirnije gledaju na njih.

Švicarski ministar obrane Martin Pfister kritizirao je Sjedinjene Države (SAD) i Izrael zbog zračnih napada na Iran, rekavši da njihove akcije, zajedno s akcijama Teherana, krše međunarodno pravo, izvijestio je u nedjelju list Sonntags Zeitung.

– Amerikanci i Izrael napali Iran iz zraka. Time su, kao i Iran, prekršili međunarodno pravo – rekao je Pfister, pozvavši zaraćene strane da zaustave nasilje i zaštite civilno stanovništvo.

Također je upozorio da bi Europa mogla biti uvučena u sukob, ne samo konvencionalnim vojnim angažmanom nego i asimetričnim ratovanjem poput terorističkih napada.

– U Švicarskoj postoji opasnost od terorističkih napada. Osim toga, rat bi mogao izazvati val izbjeglica koji će doći i do nas – rekao je Pfister.

Iako ne vjeruje da je Švicarska izravno ugrožena iranskim projektilima dugog dometa, Pfister je rekao da se ne može isključiti mogućnost kolateralne štete.

– U ovom trenutku nemamo se čime braniti od dalekometnog napada – rekao je.

Naglasio je potrebu za sveobuhvatnim pristupom sigurnosti koji nadilazi isključivo vojnu spremnost, navodeći važnost policije i obavještajnih službi.

Ministar je rekao da su procjene prijetnji u posljednjim desetljećima bile podcijenjene, dodavši:

– Naše usavršeno društvo sa svojim prosperitetom još je daleko od sadašnjih sukoba… Ovaj rat, koliko god bio loš, mogao bi izazvati i preumljenje u ovoj zemlji, što je prijeko potrebno.

Napetosti na Bliskom istoku porasle su otkako su SAD i Izrael 28. veljače pokrenuli veliki napad na Iran, u kojem je do danas ubijeno više od 1200 ljudi, uključujući iranskog vrhovnog vođu Alija Khameneija, više od 150 učenica i visoke vojne dužnosnike.

Iran je uzvratio širokim napadima usmjerenim na američke baze, diplomatske objekte i vojno osoblje diljem regije, kao i nekoliko izraelskih gradova, piše Anadolija.

Nakon razornog požara u baru u švicarskom skijalištu Crans-Montana, mnogi švicarski građani počeli su se pitati je li njihov politički sustav doista dorastao zadatku.

Švicarska se često navodi kao primjer učinkovitosti, ali je njezin sustav vlasti izrazito decentraliziran, piše BBC.

Gradovi i općine vode se na lokalnoj razini, a vlast obnašaju dužnosnici koje biraju sami članovi zajednice.

Upravo ovaj model Švicarci tradicionalno cijene jer smatraju da osigurava odgovornost i bliskost vlasti s građanima.

Međutim, sustav ima i ozbiljne slabosti. U praksi, osoba koja ugostiteljskom objektu izdaje uporabnu dozvolu ili potvrđuje ispunjavanje uvjeta zaštite od požara može biti prijatelj, susjed ili čak rođak vlasnika tog objekta.

Kad se u novogodišnjoj noći pročula vijest o požaru, uslijedio je šok. Takve se tragedije, smatralo se, jednostavno ne bi trebale događati u Švicarskoj.

Onda je došla tuga – živote je izgubilo 40 mladih ljudi, i 116 ih je ozlijeđenomnogi od njih teški. Uslijedila su pitanja: kako se takva katastrofa mogla dogoditi?

Ljutnja je eskalirala ovaj tjedan kada je gradonačelnik Crans-Montane Nicolas Feraud otkrio da bar Le Constellation nije bio podvrgnut protupožarnoj inspekciji od 2019.

Crans-Montana se nalazi u kantonu Valais, gdje su inspekcije požara odgovornost lokalnih vlasti i trebale bi se provoditi svake godine. Ne samo da kontrole nisu provedene, nego je gradonačelnik priznao da je za ovaj propust doznao tek nakon tragedije.

Naveo je i da je od ukupno 128 barova i restorana na ovom skijalištu u 2025. godini kontrolisano samo 40 objekata.

Na pitanje zašto, Feraud nije imao konkretan odgovor, osim tvrdnje da Općina nema dovoljno inspektora za veliki broj objekata.

Sličan stav izrazila je i gradonačelnica susjednog luksuznog skijališta Zermatt, Romy Biner, koja je za lokalne medije izjavila da mnoge zajednice u Valaisu nemaju dovoljno sredstava za provedbu svih potrebnih kontrola.

Ovakva objašnjenja nisu dobro prihvaćena u javnosti, pogotovo ako se uzme u obzir da su Crans-Montana i Zermatt među najbogatijim zimskim destinacijama u zemlji.

Na konferenciji za novinare švicarski novinari postavljali su izravna pitanja: Koliko gradonačelnik poznaje vlasnike lokala? Je li ikad boravio u tom objektu? Postoji li mogućnost korupcije?

“Nipošto”, glasio je njegov ogorčeni odgovor na posljednje pitanje.

Pitanja ima i majka dvojice mladića koji su preživjeli požar.

– Hitno su nam potrebni potpuni i transparentni odgovori – napisala je na društvenim mrežama.

Kad su pobjegli iz gorućeg bara, svaki od njezinih sinova isprva je mislio da je drugi mrtav.

– Preživjeli su, ali su duboko traumatizirani. Nosit će te emocionalne rane do kraja života.

Pritisak javnosti razotkrio je slabosti decentraliziranog švicarskog sustava vlasti. Lokalni dužnosnici, poput onih u Crans-Montani, osim za sigurnost od požara, zaduženi su za škole, socijalne službe pa čak i za naplatu poreza. Većina njih radi na pola radnog vremena i paralelno obavlja redovne poslove.

Iako su zahtjevi suvremenog društva sve veći, građani očekuju više od izgovora koje su čuli. Reakcije medija bile su nemilosrdne. U brojnim komentarima pozivalo se na ostavku gradonačelnika i općinskih vlasti, što je Feraud odbacio rekavši: “Nas je narod izabrao. Ne napušta se brod usred oluje.”

Ugledni dnevnik Tagesanzeiger opisao je tragediju kao “potpuni sistemski promašaj”, dok je tabloid Blick pisao o “apsolutnoj katastrofi” i “totalnom kolapsu zaštite od požara”.

Švicarcima reputacija puno znači. Država je dijelom bogata upravo zbog imidža sigurnosti, stabilnosti, pouzdanosti i odgovornosti vlasti. Kad je taj ugled narušen, reakcija javnosti je nemilosrdna.

Slični valovi bijesa zabilježeni su i prije – nakon bankrota nacionalnog zračnog prijevoznika Swissair ili spašavanja bankarskog diva UBS tijekom financijske krize 2008. godine. Ali tragedija u Crans-Montani daleko je ozbiljnija: 40 izgubljenih života, većinom tinejdžera, i deseci ljudi s trajnim ozljedama.

Švicarske vlasti kažu da odgovori moraju stići brzo. Na komemoraciji održanoj u petak predsjednik kantona Valais Matthias Reynard, vidno potresen, obećao je “strogu i neovisnu istragu” i istaknuo da će “odgovornost snositi nadležne političke strukture”.

Švicarski predsjednik Guy Parmelin rekao je kako očekuje pravdu “bez odgode i bez popusta”.

Vlasnik lokala trenutačno je u pritvoru i protiv njega se provodi kriminalističko istraživanje, no sve se više pozornosti usmjerava na odgovornost lokalnih vlasti.

Već se razmatra mogućnost da se nadležnost nad vatrogasnom inspekcijom u Valaisu oduzme općinama i prenese na kantonalnu razinu.

Odvjetnik Romain Jourdan, koji zastupa neke od obitelji žrtava, najavio je tužbu protiv općinskog vijeća Crans-Montane.

– Obitelji zahtijevaju da se istraže svi lokalni dužnosnici kako se ovakva tragedija nikada ne bi ponovila – rekao je.

U Švicarskoj je, međutim, u tijeku dublja, nacionalna revizija. Građani žele znati kako je sustav koji su smatrali gotovo savršenim mogao tako tragično propasti.

U prvim satima nakon požara, osim šoka i tuge, osjećao se i ponos zbog brze reakcije hitnih službi. Vatrogasci, hitna pomoć i helikopteri stigli su na mjesto događaja za nekoliko minuta. Mnogi pripadnici službe, prisutni na komemoraciji, nisu skrivali suze.

Danas je, međutim, to prvotno samopouzdanje nestalo. Pitanje koje se sve glasnije postavlja je: čemu vrhunska hitna pomoć, ako se ignoriraju osnovne sigurnosne mjere?

Švicarska vlada kaže da je pronalaženje istine moralna obaveza – prije svega prema obiteljima žrtava, ali i prema vlastitim građanima.

Čelnik izraelske opozicije Yair Lapid kritizirao je u ponedjeljak premijera Benjamina Netanyahua zbog izraelskog priznanja separatističke regije Somaliland i njegovih razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom bez jasnog plana za Gazu, javlja Anadolija.

Netanyahu je u petak objavio da Izrael priznaje Somaliland kao neovisnu državu, potez za koji Lapid kaže da ga nisu odobrili ni vlada ni sigurnosni kabinet.

– Izrael je objavio da je prva zemlja na svijetu koja je priznala Somaliland kao suverenu državu – rekao je Lapid na sastanku Odbora za vanjske poslove i obranu Knesseta, navodi se u videu koji je objavio Knesset Channel.

– To nije bila odluka Vlade ili kabineta sigurnosti. To je bila odluka kabineta premijera – dodao je.

Lapid je rekao da je nekoliko zemalja, uključujući države u regiji, osudilo priznanje, dodajući da potez Izraela odražava nepostojanje koherentne vanjske politike.

Izrael je postao prva zemlja u svijetu koja je priznala Somaliland kao suverenu državu, što je izazvalo osude Turske, bliskog saveznika Somalije, te zemalja Afrike i Bliskog istoka, između ostalih.

Globalne reakcije rastu zbog izraelskog priznanja Somalilanda, a mnoge zemlje osuđuju taj potez kao kršenje međunarodnog prava i prijetnju regionalnoj stabilnosti.

Somaliland, koji nije dobio službeno priznanje od Somalije od neovisnosti 1991., djeluje kao de facto neovisna administrativna, politička i sigurnosna cjelina, pri čemu se središnja vlada bori uspostaviti kontrolu nad regijom, a njezino vodstvo ne može osigurati međunarodno priznanje neovisnosti.

Lapid je također kritizirao Netanyahua jer je otputovao na sastanak s Trumpom u ponedjeljak navečer bez predstavljanja izraelske vizije za Gazu.

– Kad se izraelski premijer sastane s američkim predsjednikom, želimo mu uspjeh. Ali Netanyahu nije imao jasnu viziju za Gazu. Kad nemaš viziju, drugi odlučuju umjesto tebe – rekao je.

Lapid je rekao da će, ako Izrael ne predstavi plan za Gazu, drugi akteri, uključujući SAD i Hamas, oblikovati ishod.

Netanyahu je stigao na Floridu kasno u nedjelju u posjet koji bi trebao trajati pet dana. Putovanje je započelo pripremnim sastankom s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, prenosi javna televizija KAN.

Netanyahu bi se trebao sastati s Trumpom u ponedjeljak navečer kako bi razgovarali o nekoliko pitanja, uključujući Iran i sporazum o prekidu vatre u Gazi, a očekuje se da će razgovori biti usredotočeni na prelazak na drugu fazu sporazuma.

Druga faza uključuje formiranje privremenog tehnokratskog odbora za upravljanje Gazom, napore za obnovu, stvaranje mirovnog vijeća, uspostavu međunarodnih snaga, daljnje povlačenje izraelske vojske i razoružanje Hamasa.

Primirje je stupilo na snagu 10. listopada, čime je zaustavljen dvogodišnji izraelski rat u kojem je od listopada 2023. ubijeno više od 71.200 Palestinaca, većinom žena i djece, a više od 171.200 ih je ranjeno.