Bivši federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Đindić govorio je o trenutnoj situaciji u Elektroprivredi BiH, ustvrdivši da je ova kompanija u nekoliko godina od financijski stabilnog sustava postala tvrtka koja se suočava s problemima likvidnosti.

Povod za njegovu reakciju je dokument koji je generalni direktor Elektroprivrede BiH potpisao 1. srpnja ove godine, a kojim je uvedeno “Uputstvo o postupanju u uvjetima otežane likvidnosti”.

Đindić smatra da ovaj dokument predstavlja potvrdu da tvrtka više nema dovoljno sredstava za redovno podmirivanje svih obveza.

– Prevedeno s birokratskog na narodni jezik – Uprava je crno na bijelo priznala da najveća energetska kompanija u zemlji nema dovoljno novca da podmiri svoje račune na vrijeme – rekao je Đindić.

Prema njegovim riječima, uveden je krizni režim u kojem su obveze raspoređene po prioritetima, a smanjeni su troškovi putovanja, seminara i reprezentacije.

– Poslovanje je, kako kažu, svedeno na “neometani minimum” – rekao je Đindić.

Kao bivši federalni ministar nadležan za ovu oblast, Đindić tvrdi da trenutna situacija nije rezultat nepredviđenih okolnosti, već, kako navodi, loših odluka sadašnjeg rukovodstva.

– Ovo nije elementarna nepogoda. To je rezultat trogodišnjih loših odluka – rekao je Đindić.

Podsjetio je da je, prema njegovim riječima, Elektroprivreda BiH od 2016. do 2022. godine poslovala pozitivno, uključujući i pandemijski period, te da je 2022. godinu završila s dobiti i pozitivnim revizorskim izvješćem.

– U siječnju 2023. godine na računima Elektroprivrede bilo je 320 milijuna KM, uz redovno servisiranje svih obveza. Uplaćeno je i 240 milijuna KM unaprijed za Blok 7. Na deponijama termoelektrana bilo je oko 500.000 tona ugljena. Puna blagajna. Puna odlagališta. Sigurna proizvodnja. To je ono što smo predali Elektroprivredi BiH – rekao je Đindić.

Govoreći o poslovanju nakon promjene vlasti, Đindić tvrdi da su uslijedili veliki financijski gubici.

– 2023. godina završena je s gubitkom od 327,5 milijuna KM – najgorim poslovnim rezultatom u povijesti Elektroprivrede BiH. Godina 2024. donijela je novih 58 milijuna KM gubitka, a prema službenom izvješću 2025. godina je završena s još 52,4 milijuna KM minusa – naveo je Đindić.

Dodao je kako bi, prema njegovim tvrdnjama, rezultati bili još lošiji da nije došlo do određenih zakonskih izmjena i poskupljenja struje.

– Samo u posljednje dvije godine akumulirano je više od 110 milijuna KM gubitaka. Izbrisana je višegodišnja akumulirana dobit koja je bila financijski oslonac ovog javnog poduzeća – rekao je Đindić.

Tvrdi da problemi nisu nastali samo zbog tržišnih okolnosti, već i zbog odluka koje su donesene u posljednjem razdoblju.

– Potpisan je kolektivni ugovor koji je tvrtku koštao oko sto milijuna KM. Ugljen je poskupio i do 40 posto, dok je proizvodnja u rudnicima doživjela potpuni kolaps – rekao je Đindić.

Kritizirao je i stanje investicija, ustvrdivši da mnogi projekti nisu dovršeni.

– Niti jedna investicija nije dovedena do kraja, a većina ih je napravljena tako da nikada neće raditi, iako su uložene stotine milijuna KM – kazao je bivši ministar.

Prema njegovim riječima, Elektroprivreda BiH se od izvoznika električne energije pretvorila u tvrtku koja ovisi o uvozu.

– Elektroprivreda BiH je od velikog izvoznika električne energije postala uvozno ovisna kompanija – kazao je Đindić.

Istaknuo je kako problemi u ovom poduzeću nisu samo stvar jednog javnog poduzeća, već cjelokupnog gospodarskog sustava Federacije BiH.

– Kada stane Elektroprivreda BiH, cjelokupno gospodarstvo Federacije osjeća posljedice. Rudnici koji žive od njegovog sustava, transport, željeznica, željezara i industrija, kao i tisuće obitelji čije plaće izravno ili neizravno ovise o energetskom sustavu – naveo je Đindić.

Kazao je da je uvođenje režima “teške likvidnosti” upozorenje za cijelu Federaciju BiH.

– Zato ovo i pišem. Ne zbog politike, nego zbog odgovornosti prema sustavu koji sam vodio i prema građanima koji će na kraju platiti cijenu tuđih odluka – rekao je Đindić.

Na kraju je odbacio tvrdnje o problemima nasljeđa u tvrtki.

– Dakle, nemojte više govoriti o “nasljednom stanju”. Naslijedio si punu blagajnu i puna deponija. Ovo što danas gledamo je vaš rezultat – zaključio je Đindić.

Ozbiljna energetska kriza na Kubi uskoro bi mogla postati još teža, upozorio je u srijedu ministar energetike te zemlje.

Pošiljka ruske nafte, koju je Rusija donirala krajem ožujka, u međuvremenu je potrošena, rekao je kubanski ministar energetike i rudarstva Vicente de la O Levy tijekom posebnog televizijskog obraćanja u srijedu navečer, javlja CNN.

– Situacija je vrlo napeta, temperature rastu, a situacija postaje sve teža – rekao je de la O Levy na kubanskoj državnoj televiziji, aludirajući na vruće ljetne mjesece na karipskom otoku, kada potrošnja energije dodatno raste.

Posljednjih su dana male skupine Kubanaca izašle na ulice, uglavnom noću, lupajući loncima i tavama prosvjedujući zbog sve dužih nestanaka struje.

Vidno zabrinuti dužnosnik nekoliko je puta ponovio kako su zalihe goriva potrebne za rad ionako oslabljene elektromreže gotovo u potpunosti potrošene.

– Apsolutno nemamo dizela – rekao je.

Nakon američkog pritiska na kubanskog saveznika, naftom bogatu Venezuelu, u siječnju i nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa kubansku vladu proglasila nacionalnom sigurnosnom prijetnjom Sjedinjenim Državama, komunistička otočna država suočila se s naftnim embargom.

Osim jedne pošiljke ruske nafte, kubanski dužnosnici tvrde da su više od četiri mjeseca bili odsječeni od bilo kakvih isporuka nafte zbog američkih mjera.

Ta je donacija nafte potrošena početkom svibnja, a stanovnici Kube sada redovito trpe nestanke struje koji traju veći dio dana, a često i cijeli dan.

Neki Kubanci sada kažu da nemaju dovoljno struje ni za punjenje električnih mopeda ili mobitela. Mnogi se bude usred noći – tijekom kratkih razdoblja kada dođe do struje – kako bi obavili osnovne kućanske poslove poput pranja rublja ili kuhanja.

Iako je de la O Levy rekao da otok sve više koristi solarnu energiju zahvaljujući panelima koje je donirala Kina, upozorio je da oblačnost i vrijeme često uzrokuju velike oscilacije u proizvodnji električne energije.

Bez skupih baterija za skladištenje proizvedene energije, solarni paneli ne mogu pružiti značajno olakšanje tijekom noćnih sati, kada je potrošnja najveća.

– U Havani nestanci struje sada traju više od 20 do 22 sata dnevno – rekao je de la O Levy.

Administracija predsjednika Trumpa pokušava izvršiti pritisak na kubansku vladu da otvori zemlju političkim i gospodarskim reformama, te smijeni najviše vodstvo, kao uvjet za ukidanje gospodarskih sankcija.

Trump je ranije izjavio da je kubanska vlada na rubu kolapsa te da razmatra mogućnost upotrebe vojne sile protiv otoka.

Kubanski dužnosnici oštro su odbacili takav pritisak i poručili da će se silom suprotstaviti svakoj vojnoj intervenciji.

Američki State Department objavio je u srijedu da Sjedinjene Države nude Kubi 100 milijuna dolara pomoći za provedbu, kako kaže, “značajnih reformi kubanskog komunističkog sustava”.

– Odluka je na kubanskom režimu, hoće li prihvatiti našu ponudu pomoći ili uskratiti vitalnu pomoć koja spašava živote i, u konačnici, snositi odgovornost pred kubanskim narodom za blokiranje ključne pomoći – stoji u priopćenju.

Azijske zemlje uvode niz mjera štednje u pokušaju da uštede gorivo, suočene s mogućim nestašicama nakon rata SAD-a i Izraela s Iranom.

Gotovo 90 posto sve nafte i plina koji su prošle godine prošli kroz Hormuški tjesnac bilo je namijenjeno Aziji, koja je najveća svjetska regija uvoznica nafte.

Šri Lanka je svaku srijedu proglasila neradnim danom radi uštede goriva, a vozači su sada dužni registrirati se za Nacionalnu karticu za gorivo koja ograničava količinu goriva koju mogu kupiti, prenosi BBC.

U Mianmaru, privatna vozila smiju voziti samo u drugim danima, ovisno o registarskim tablicama.

Bangladeš je odgodio početak ramazanskog praznika na sveučilištima i uveo planirana isključenja struje diljem zemlje radi uštede energije.

Na Filipinima su neke državne institucije obvezale zaposlenike da rade od kuće barem jedan dan u tjednu.

U Vijetnamu vlasti idu i korak dalje, pozivajući građane da što manje koriste privatna vozila, više voze bicikle, dijele vožnje i koriste javni prijevoz.

Stručnjaci upozoravaju da bi ove mjere mogle postati još restriktivnije, ako se situacija na Bliskom istoku dodatno pogorša. Azija, kao najveći svjetski uvoznik energenata, već osjeća ozbiljne posljedice globalnih poremećaja na tržištu nafte i plina.

Azijske zemlje uvode niz mjera štednje u pokušaju da uštede gorivo, suočene s mogućim nestašicama nakon rata SAD-a i Izraela s Iranom.

Gotovo 90 posto sve nafte i plina koji su prošle godine prošli kroz Hormuški tjesnac bilo je namijenjeno Aziji, koja je najveća svjetska regija uvoznica nafte.

Šri Lanka je svaku srijedu proglasila neradnim danom radi uštede goriva, a vozači su sada dužni registrirati se za Nacionalnu karticu za gorivo koja ograničava količinu goriva koju mogu kupiti, prenosi BBC.

U Mianmaru, privatna vozila smiju voziti samo u drugim danima, ovisno o registarskim tablicama.

Bangladeš je odgodio početak ramazanskog praznika na sveučilištima i uveo planirana isključenja struje diljem zemlje radi uštede energije.

Na Filipinima su neke državne institucije obvezale zaposlenike da rade od kuće barem jedan dan u tjednu.

U Vijetnamu vlasti idu i korak dalje, pozivajući građane da što manje koriste privatna vozila, više voze bicikle, dijele vožnje i koriste javni prijevoz.

Stručnjaci upozoravaju da bi ove mjere mogle postati još restriktivnije, ako se situacija na Bliskom istoku dodatno pogorša. Azija, kao najveći svjetski uvoznik energenata, već osjeća ozbiljne posljedice globalnih poremećaja na tržištu nafte i plina.

Objava kralja Charlesa III bila je brza i oštra. Vlasti imaju “našu punu i bezrezervnu podršku i suradnju”, navodi se, te da “zakon mora ići svojim tijekom”.

Samo nekoliko sati ranije njegov brat uhićen je u svojoj kući na monarhovom privatnom imanju – Sandringhamu, sjeverno od Londona. Čak i prema standardima obitelji kojoj kontroverze nisu strane, ovo je šokantan razvoj događaja.

Kratko priopćenje, od nešto više od stotinjak riječi, objavljeno u kraljevo ime, nije ostavljalo mjesta dilemi, kaže se CNN.

– Moja obitelj i ja nastavit ćemo svoju dužnost i službu prema svima vama – zaključuje se. U prijevodu: dužnost prema državi je ispred svake osobne simpatije prema mlađem bratu.

Kako je objavljeno, princ William i Catherine, princeza od Walesa, podržali su najavu, najviše što su članovi kraljevske obitelji ujedinjeni u strategiji. Kraljev pristup optužbama oko princa Andrewa razlikuje se od pristupa njegove pokojne majke, kraljice Elizabete II.

Andrew joj je navodno bio najdraži sin, a kritičari su ranije tvrdili da nije djelovala dovoljno brzo da bi ga pozvala na odgovornost zbog posljedica njegovog prijateljstva s osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom.

Mnogi su se pitali zašto mu je dopušteno koristiti Buckinghamsku palaču kao mjesto za katastrofalan intervju za BBC 2019., u kojem je pokušao zanijekati optužbe za nedolično ponašanje.

Drugi su postavljali pitanje zašto je pokojna kraljica navodno osigurala milijune osiguranja za Andrewa da nagodi građansku tužbu za seksualni napad koju je 2021. podnijela Virginia Giuffre. Unatoč isplati, Andrew je uvijek poricao sve optužbe i tvrdio da se ne sjeća da ju je ikada upoznao, iako postoji njihova zajednička fotografija.

Nasuprot tome, kralj Charles bio je agresivniji prema svom bratu otkako je došao na prijestolje 2022. Navodno je razmišljao o tome da ga iseli iz rezidencije Windsor mnogo prije nego što mu je oduzeo status “princa” i udaljio ga s kraljevskog imanja u listopadu. Zanimljivo je i da Charles u izjavi objavljenoj u četvrtak Andrewa nije konkretno nazvao bratom.

Ni kralj ni palača, prema izvoru CNN-a, nisu bili unaprijed obaviješteni o uhićenju. Uhićenje zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti ne znači krivnju, ali predstavlja još jedan dramatičan trenutak u Andrewovu dugogodišnjem padu iz milosti.

Policija je rekla da je pušten, ali je i dalje pod istragom. Optužbe još nisu podignute.

Bivši princ nije javno govorio o novim optužbama koje su se pojavile nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa objavilo milijune dokumenata vezanih uz Epsteina. Andrew je opetovano negirao bilo kakvu krivnju i tvrdio da nikada nije svjedočio niti da je sumnjao u radnje za koje je Epstein optužen.

Međutim, događaji od četvrtka, koji su započeli dolaskom konvoja neobilježenih policijskih vozila ispred Andrewove privremene rezidencije u imanju Sandringham na njegov 66. rođendan, ostavili su britansku kraljevsku obitelj suočenu s jednom od najvećih kriza u desetljećima.

Rasplet je na neki način bio šokantan, ali ne i posve iznenađujući, s obzirom na sve veći teret optužbi koje već godinama bacaju sjenu na cijelu obitelj.

Palača je prošli tjedan jasno dala do znanja da će Charles podržati vlasti u njihovim istragama. To znači da, ako se zatraži, policija može dobiti pristup internoj komunikaciji između Andrewa i ostalih.

Smatra se da Charles i Andrew nisu bili osobito bliski tijekom odrastanja, djelomično zbog razlike u godinama od 11 godina. Poznato je da kralj ima čvršću vezu sa svojom sestrom, princezom Anne.

Braća su možda bila najbliža 1980-ih, nakon što je Charles oženio Dianu, a Andrew Sarah Ferguson, jer su dvije žene bile bliske prijateljice.

– Iako je njihov odnos posljednjih godina bio udaljeniji, dok su bili mlađi bili su dio iste kraljevske jedinice, dobro su se poznavali i obitelji su im bile bliske – rekla je kraljevska povjesničarka Kate Williams za CNN.

Dodala je kako obitelj sada ima “veliki problem – kako se distancirati od Andrewa”. Također očekuje da bi javnost mogla tražiti dodatnu odgovornost od kralja i šire obitelji.

– Sve će se češće postavljati pitanje: “Što je Charles znao?” I ljudi bi se mogli početi pitati: “Što je William znao?” rekao je Williams.

– Ovo će biti najveći izazov s kojim se kraljevska obitelj suočila od smrti princeze Diane.

Kraljevski komentator Sandro Monetti rekao je da će “pitanje Andrije obilježiti cijelu vladavinu kralja Charlesa”.

“Unatoč svemu što mu je oduzeto, Andrew je i dalje osmi u redu za prijestolje”, dodao je Monetti, sugerirajući da bi sljedećih dana moglo biti poziva da se to promijeni u britanskom parlamentu.

– Djela za koja ga se tereti dovode u pitanje samu budućnost monarhije – zaključio je.