Sjedinjene Američke Države najavile su nove sankcije protiv kubanskog predsjednika i nekih članova njegove uže obitelji, kao i članova obitelji Castro, u sklopu najnovijeg pojačanog pritiska Washingtona na komunističkog susjeda.

Među onima na meti bili su sin i unuk bivšeg predsjednika Raula Castra, koji više nije na službenoj dužnosti, ali je i dalje ključni mešetar moći na otoku.

Predsjednik Miguel Diaz-Canel, njegova supruga i posinak također su pogođeni najnovijom rundom američkih sankcija, kao i Ministarstvo revolucionarnih oružanih snaga i nekoliko drugih subjekata.

Dok je Kuba pod američkim trgovinskim embargom od 1962., američki predsjednik Donald Trump dramatično je pojačao pritisak posljednjih mjeseci, prekinuvši opskrbu gorivom i prijeteći preuzimanjem otoka.

Washington tvrdi da kubanski komunistički režim ugrožava sigurnost Amerikanaca.

Trump je više puta rekao da bi to mogao biti sljedeći pad, nakon svrgavanja venezuelanskog socijalističkog vođe Nicolasa Madura u siječnju i američke kampanje protiv Irana.

“Pobrinut ćemo se za Islamsku Republiku Iran, a čim to bude gotovo, na povratku ćemo se samo kratko zaustaviti”, rekao je Trump u četvrtak, misleći na Kubu.

Zanijekao je da su nove sankcije, koje slijede nakon američke optužnice za ubojstvo protiv Raula Castra i sankcija protiv vojnog konglomerata koji kontrolira veći dio kubanskog gospodarstva, usmjerene na ubrzavanje kolapsa otoka.

Washington je već ciljao Diaz-Canela prošle godine, zabranivši njemu i njegovoj obitelji ulazak u Sjedinjene Države.

Pišući na Xa, Diaz-Canel je optužio Trumpa da pokušava ojačati blokadu i scenarij sukoba između Kube i Sjedinjenih Američkih Država.

Dodao je da će se Kuba oduprijeti “agresiji i izopačenosti jenkijske vlade” i imperijalističkom napadu.

Ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez rekao je da će se na “gnusne” sankcije odgovoriti “većim jedinstvom i odlučnošću našeg naroda”.

Trump je novinarima u Bijeloj kući rekao da samo želi da Kuba bude dobro vođena zemlja koja može prehraniti svoje ljude.

– Ali zemlja gladuje i nema energije, nafte, novca, ničega – dodao je.

Međutim, primijetio je da Kuba ima “prekrasan komad zemlje”, razmišljajući: “Mogli biste imati prekrasna odmarališta.”

Američki nosač zrakoplova “USS Nimitz” i njegova udarna skupina uplovili su u Karibe, u vrijeme rastućih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kube i nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio invazijom na otok, prema američkim medijima, od strane liberala New York Timesa onom konzervativnijem Brdo.

Bojni brod klase “Nimitz”, zajedno sa svojim zračnim krilom koje se sastoji od F/A-18E Super Horneta, EA-18G Growlera i C-2A Greyhounda, kao i razarača “USS Gridley” klase Arleigh Burke i logističkog tankera “USNS Patuxent” klase Henry J. Kaiser nalazi se u Karipskom moru, južnom dijelu SAD-a. Zapovjedništvo Southcom, koje nadzire američke vojne operacije na Karibima i u Latinskoj Americi, objavilo je u srijedu.

– USS Nimitz dokazao je svoju borbenu moć diljem svijeta, osiguravajući stabilnost i braneći demokraciju od Tajvanskog tjesnaca do Arapskog zaljeva – objavio je Southcom na društvenoj mreži X.

Nimitz, koji je pušten u službu 1975., sudjelovao je u zajedničkim pomorskim vježbama s brazilskom mornaricom prošlog tjedna kod obale Rio de Janeira, priopćilo je američko veleposlanstvo u Brazilu.

Optužnica je objavljena na dan neovisnosti Kube.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da nema razloga da njegova administracija dodatno pojača pritisak na Kubu nakon višemjesečnih mjera protiv te otočne države.

– Neće biti eskalacije. Mislim da za to nema potrebe. Gle, država se raspada. To je kaos i oni su na neki način izgubili kontrolu, stvarno su izgubili kontrolu nad Kubom”, rekao je Trump novinarima u zajedničkoj bazi Andrews u američkoj državi Maryland.

Upitan misli li da bi mogao pokrenuti vojnu operaciju sličnu onoj koja je dovela do uhićenja venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, Trump je rekao: “Ne želim to reći”.

Nekoliko sati ranije, vršitelj dužnosti državnog odvjetnika SAD-a Todd Blanche objavio je da je američko Ministarstvo pravosuđa podnijelo kaznenu prijavu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra.

– Objavljujemo optužnicu koja tereti Raula Castra i nekoliko drugih osoba za urotu za ubijanje američkih državljana – rekla je Blanche tijekom ceremonije odavanja počasti četvero ljudi ubijenih 1996. kada su kubanski zrakoplovi oborili dva zrakoplova kojima je upravljala skupina kubanskih emigranata iz Miamija poznatih kao “Braća za spas”.

“Gospodin Castro i ostali također su optuženi za dodatne zločine, uključujući uništavanje aviona i četiri pojedinačna ubojstva”, dodao je.

Sudski dokumenti pokazuju da optužnica protiv Castra, podignuta na saveznom sudu u Miamiju, uključuje jednu točku za urotu za ubojstvo američkih građana, četiri točke za ubojstvo i dvije točke za uništavanje zrakoplova.

Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel Bermudez osudio je optužnicu, optužujući Trumpovu administraciju za laganje i iskrivljavanje činjenica o obaranju zrakoplova prije tri desetljeća.

– Kuba je 24. veljače 1996. djelovala u legitimnoj samoobrani unutar svojih teritorijalnih voda, nakon opetovanih i opasnih povreda našeg zračnog prostora od strane ozloglašenih terorista, na što je tadašnja američka administracija više od deset puta upozoravana, ali se oglušila o upozorenja i dopustila nastavak tih povreda – napisao je X na društvenoj mreži.

“Etički ugled i humanistički duh njegove ostavštine uništavaju svaku sramotu koja bi mogla biti usmjerena protiv generala vojske Raula Castra. Kao gerilski zapovjednik i državnik, zaslužio je ljubav svog naroda”, dodao je.

Vršitelj dužnosti američkog državnog odvjetnika Todd Blanche objavio je u srijedu da je američko Ministarstvo pravosuđa podiglo kaznenu prijavu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra.

– Objavljujemo optužnicu koja tereti Raula Castra i nekoliko drugih osoba za urotu za ubijanje američkih državljana – rekla je Blanche tijekom ceremonije odavanja počasti četvorici dobrovoljaca poginulih 1996. kada su kubanski zrakoplovi oborili dva zrakoplova kojima je upravljala skupina kubanskih emigranata smještenih u Miamiju.

– Gospodin Castro i ostali također su optuženi za dodatne zločine, uključujući uništavanje aviona i četiri pojedinačne točke za ubojstvo – dodao je.

Sudski dokumenti pokazuju da optužnica protiv Castra, podignuta na saveznom sudu u Miamiju, uključuje jednu točku za urotu za ubojstvo američkih građana, četiri točke za ubojstvo i dvije točke za uništavanje zrakoplova.

Podsjećamo, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump okarakterizirao je Kubu kao mjesto koje će uskoro preuzeti u razdoblju napetosti između dvije zemlje.

Također, Trump je 13. travnja izjavio da će se nakon pitanja Irana obratiti i Kubi.

Ozbiljna energetska kriza na Kubi uskoro bi mogla postati još teža, upozorio je u srijedu ministar energetike te zemlje.

Pošiljka ruske nafte, koju je Rusija donirala krajem ožujka, u međuvremenu je potrošena, rekao je kubanski ministar energetike i rudarstva Vicente de la O Levy tijekom posebnog televizijskog obraćanja u srijedu navečer, javlja CNN.

– Situacija je vrlo napeta, temperature rastu, a situacija postaje sve teža – rekao je de la O Levy na kubanskoj državnoj televiziji, aludirajući na vruće ljetne mjesece na karipskom otoku, kada potrošnja energije dodatno raste.

Posljednjih su dana male skupine Kubanaca izašle na ulice, uglavnom noću, lupajući loncima i tavama prosvjedujući zbog sve dužih nestanaka struje.

Vidno zabrinuti dužnosnik nekoliko je puta ponovio kako su zalihe goriva potrebne za rad ionako oslabljene elektromreže gotovo u potpunosti potrošene.

– Apsolutno nemamo dizela – rekao je.

Nakon američkog pritiska na kubanskog saveznika, naftom bogatu Venezuelu, u siječnju i nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa kubansku vladu proglasila nacionalnom sigurnosnom prijetnjom Sjedinjenim Državama, komunistička otočna država suočila se s naftnim embargom.

Osim jedne pošiljke ruske nafte, kubanski dužnosnici tvrde da su više od četiri mjeseca bili odsječeni od bilo kakvih isporuka nafte zbog američkih mjera.

Ta je donacija nafte potrošena početkom svibnja, a stanovnici Kube sada redovito trpe nestanke struje koji traju veći dio dana, a često i cijeli dan.

Neki Kubanci sada kažu da nemaju dovoljno struje ni za punjenje električnih mopeda ili mobitela. Mnogi se bude usred noći – tijekom kratkih razdoblja kada dođe do struje – kako bi obavili osnovne kućanske poslove poput pranja rublja ili kuhanja.

Iako je de la O Levy rekao da otok sve više koristi solarnu energiju zahvaljujući panelima koje je donirala Kina, upozorio je da oblačnost i vrijeme često uzrokuju velike oscilacije u proizvodnji električne energije.

Bez skupih baterija za skladištenje proizvedene energije, solarni paneli ne mogu pružiti značajno olakšanje tijekom noćnih sati, kada je potrošnja najveća.

– U Havani nestanci struje sada traju više od 20 do 22 sata dnevno – rekao je de la O Levy.

Administracija predsjednika Trumpa pokušava izvršiti pritisak na kubansku vladu da otvori zemlju političkim i gospodarskim reformama, te smijeni najviše vodstvo, kao uvjet za ukidanje gospodarskih sankcija.

Trump je ranije izjavio da je kubanska vlada na rubu kolapsa te da razmatra mogućnost upotrebe vojne sile protiv otoka.

Kubanski dužnosnici oštro su odbacili takav pritisak i poručili da će se silom suprotstaviti svakoj vojnoj intervenciji.

Američki State Department objavio je u srijedu da Sjedinjene Države nude Kubi 100 milijuna dolara pomoći za provedbu, kako kaže, “značajnih reformi kubanskog komunističkog sustava”.

– Odluka je na kubanskom režimu, hoće li prihvatiti našu ponudu pomoći ili uskratiti vitalnu pomoć koja spašava živote i, u konačnici, snositi odgovornost pred kubanskim narodom za blokiranje ključne pomoći – stoji u priopćenju.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump okarakterizirao je Kubu kao mjesto koje će uskoro preuzeti u razdoblju napetosti između dvije zemlje.

Prema izvješću Fox Newsa, tijekom govora u saveznoj državi Floridi, predsjednik Trump je dao izjave o Kubi za koje se vjeruje da su bile izrečene u šali.

Trump je Kubu okarakterizirao kao mjesto koje će uskoro preuzeti i ustvrdio da Kuba ima problema.

– Dok se vraćamo iz Irana, možda će se jedan od naših nosača zrakoplova, USS Abraham Lincoln, usidriti blizu obale i oni će reći: Hvala vam puno, predajemo se – rekao je.

Tijekom Trumpova govora iz dvorane se čuo smijeh, dok Bijela kuća o tome još nije dala objašnjenje.

Trump je 13. travnja rekao da će se nakon pitanja Irana obratiti i Kubi.

Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel, govoreći o mogućoj američkoj invaziji, rekao je da će u slučaju američke invazije biti borbe.

Prema priopćenju Bijele kuće, izvršna uredba koju je potpisao Trump proširuje sankcije protiv kubanske vlade ciljajući na predstavnike, dužnosnike ili financijske pristaše kubanske vlade i osobe koje sudjeluju u korupciji vlade ili ozbiljnim kršenjima ljudskih prava.

U skladu s dekretom, koji ima za cilj ograničiti pristup Kube globalnom bankarskom sustavu, sekundarne sankcije također će se primjenjivati ​​na pojedince i organizacije koje posluju s već sankcioniranim osobama, institucijama i financijskim institucijama zbog njihovih veza s Kubom.

Bijela kuća tvrdi da se ovom naredbom suprotstavlja štetnom utjecaju Kube.

Kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez, u objavi na društvenoj mreži američke tvrtke X, rekao je da njegova zemlja odbacuje jednostrane prisilne mjere.

Osvrnuvši se na Međunarodni praznik rada koji se na Kubi tradicionalno obilježava velikim okupljanjima, Rodriguez je rekao da nije slučajnost da su mjere objavljene 1. svibnja.

– Ove mjere imaju prekogranični karakter i krše Povelju Ujedinjenih naroda. SAD nema pravo nametati mjere Kubi ili trećim zemljama i organizacijama – rekao je.

Kubanski mehaničar Juan Carlos Pino preinačio je svoj Fiat 126 iz 1980. da radi bez benzina, koristeći improvizirani sustav napravljen od starog željeza.

U središtu sustava nalazi se modificirani spremnik plina u kojem se sagorijeva ugljen, dok nastali plinovi pokreću motor vozila. Sustav filtracije riješen je uz pomoć metalne posude i stare odjeće, što dodatno ilustrira snalažljivost u uvjetima ograničenih resursa.

Pino je vozilo testirao na dionici dugoj 85 kilometara, pri čemu je uspio postići brzinu od oko 70 kilometara na sat, što je, kaže, dovoljno za svakodnevne potrebe, posebice u ruralnim područjima.

Njegov automobil ubrzo je privukao pažnju lokalnog stanovništva koje se okuplja kako bi vidjelo i fotografiralo neobično rješenje koje omogućuje osnovnu mobilnost bez skupog goriva.

Ovakve improvizacije rezultat su teške situacije na Kubi, gdje je gorivo strogo racionirano, a cijene na crnom tržištu su i do pet puta veće od službenih.

Slična rješenja korištena su u Europi tijekom Drugog svjetskog rata, kada su zbog nestašice goriva vozila često pokretana drvima ili ugljenom, tehnologijom koja se danas ponovno pojavljuje u specifičnim gospodarskim uvjetima.

Kubanska vlada oslobodit će 2010 zatvorenika u najvećem takvom potezu u godinama, objavljeno je u četvrtak, dok se otok suočava sa sve većim pritiskom administracije Donalda Trumpa.

Vlada je odlučila pomilovati zatvorenike na temelju njihova dobrog ponašanja, zdravstvenog stanja i prirode “počinjenih djela”, navodi se u priopćenju objavljenom u novinama Granma, službenom glasilu vladajuće Komunističke partije. CNN.

Dodaje se da među zatvorenicima ima mladih, žena, starijih od 60 godina i stranaca. Na popisu nema onih koji su počinili kaznena djela poput ubojstva, teškog ubojstva, seksualnog nasilja ili “zločina protiv vlasti”.

Kuba redovito pritvara i napada disidente, uključujući aktiviste, novinare, prosvjednike i političke protivnike, navodi Human Rights Watch.

Prethodno je provodila masovna puštanja zatvorenika u sklopu dogovora s međunarodnim akterima – primjerice, početkom 2025. pustila je 553 zatvorenika nakon pregovora sa SAD-om i Vatikanom, a administracija Joea Bidena obećala je ublažiti sankcije.

Američki predsjednik Donald Trump poništio je taj dogovor nakon što je preuzeo dužnost – što je navelo Kubu da privremeno zaustavi puštanje zatvorenika prije nego što ga dovrši u ožujku.

U izjavi novina Granma nisu spomenute Sjedinjene Države, ali je puštanje povezano s “vjerskim svetkovanjem Velikog tjedna”, dok kršćani diljem svijeta slave Uskrs.

Međutim, Kuba je pod velikim pritiskom administracije Donalda Trumpa, što dodatno pogoršava ionako slabo gospodarstvo otoka.

Ranije ove godine, vojnom akcijom u Venezueli i prijetnjama carinama Meksiku, Trumpova administracija prekinula je dotok nafte Kubi – pokušavajući prisiliti komunističku vladu na značajne političke i gospodarske reforme.

Trump inzistira na tome da kubanska vlada mora otvoriti svoje centralizirano gospodarstvo prije nego što propadne, a često je govorio da želi “preuzeti Kubu”. Njegovi politički saveznici, uključujući državnog tajnika Marca Rubia, dugo su zagovarali promjene u komunističkom vodstvu.

Otok sada ubrzano ostaje bez nafte koju koristi za pogon vozila i proizvodnju električne energije, što dodatno pogoršava dugotrajnu energetsku krizu.

Nestanci struje, koji su već bili česti, postali su još ozbiljniji jer elektrane nemaju dovoljno goriva za rad. U ožujku je Kuba doživjela dva nacionalna nestanka struje u samo jednom tjednu, ostavivši više od 10 milijuna ljudi bez struje.

Život je gotovo stao – obustavljena je nastava u mnogim školama, radnici su poslani na prisilne godišnje odmore radi uštede energije, a neki letovi su otkazani zbog nedostatka goriva za duge linije.

Ranije ovog tjedna Trump je dopustio ruskom naftnom tankeru da uđe u kubanske vode, prekinuvši embargo na gorivo, uz poruku: “Moraju preživjeti”. Bijela kuća je kasnije rekla da to “nije promjena politike”.

Od revolucije 1959., kada su kubanski revolucionari predvođeni Fidelom Castrom svrgnuli režim Fulgencia Batiste koji je podržavao SAD, zemlja je pod strogim američkim ekonomskim embargom, koji ograničava većinu trgovinskih aktivnosti i sprječava nova ulaganja.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da bi Kuba mogla biti sljedeća meta američkih aktivnosti nakon Irana.

Trump je ukazao na ono što je nazvao uspjehom nedavnih američkih vojnih operacija u Venezueli i Iranu.

– Ja sam izgradio ovu veliku vojsku. Rekao sam, “Nikad ga nećeš morati koristiti”, ali ponekad moraš. A sljedeća je Kuba, usput – rekao je Trump na konferenciji na Floridi.

Zatim je ublažio izjavu, dodavši:

– Ali pretvaraj se da to nisam rekao. Molim te pretvaraj se da to nisam rekao. Molim vas, molim vas mediji, ignorirajte tu izjavu.

Trump je ranije nagovijestio da bi se fokus američke politike nakon Irana mogao prebaciti na Kubu, uz tvrdnje da Washington razmatra različite opcije u vezi s tom zemljom.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump izjavio je da je Kuba na rubu kolapsa te da bi SAD mogao “preuzeti” tu otočnu državu.

Govoreći u Bijeloj kući, Trump je izdao upozorenje komunističkom vodstvu Kube jer je zemlja pogođena nestankom struje i sve dubljom gospodarskom krizom, prenosi Politico.

– Vjerujem da ću imati čast preuzeti Kubu – rekao je, dodavši da “može raditi što god želi” sa zemljom, koja je ostala bez goriva nakon što je Washington prisilio Venezuelu da prekine ključnu potporu Havani.

– Mislim da Kuba vidi kraj – rekao je Trump.

Na pitanje što je mislio pod “preuzimanjem” Kube, koja je pod komunističkom vlašću od 1959., naznačio je da će SAD intervenirati “u nekom obliku”.

Njegove izjave su oštriji ton nego prije, kada je govorio o mogućem prijateljskom preuzimanju Kube. SAD je pojačao pritisak na Havanu u siječnju pokretanjem operacije protiv venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, što je izazvalo najveću gospodarsku krizu na otoku od raspada Sovjetskog Saveza.

Trump je naglasio da je do problema dovela američka intervencija.

– Presjekli smo sav protok nafte, novca, svega iz Venezuele, koja je bila jedini izvor – rekao je.

Kubansko-američki aktivisti pozivaju Trumpa da nastavi s pritiskom na komunističku vladu u nadi da će to dovesti do promjene vodstva.