Sud BiH donio je rješenje kojim se odbija prijedlog Tužiteljstva BiH za određivanje pritvora Dragoljubu Kunarcu iz razloga što je Sud utvrdio da pritvor kao posljednja mjera osiguranja nazočnosti optuženog u ovoj fazi postupka nije potreban, saopćeno je iz Suda.

Istovremeno, s obzirom na to da je Tužiteljstvo u svom prijedlogu, kao alternativu, predložilo izricanje mjera zabrane optuženima, Sud je, radi osiguranja nazočnosti optuženih, izrekao najstrože mjere zabrane i to:

– zabrana napuštanja boravišta (tzv. kućni pritvor), koje optuženik ne smije napuštati bez prethodnog odobrenja suda, uz obvezu nadležnog tijela da provjerava pridržavanje ove mjere, nasumičnim nadzorom jednom dnevno da li optuženik boravi na adresi;

– zabranu putovanja naredbom privremenog oduzimanja važećih putnih isprava i zabranom izdavanja novih putnih isprava na ime optuženika Dragoljuba Kunarca, kao i uporabe osobne iskaznice za prelazak državne granice;

– zabrana sastajanja i svakog oblika neposrednog i neizravnog kontakta sa svjedocima Tužilaštva BiH koji su predloženi u optužnici, kao i drugim njemu poznatim potencijalnim svjedocima i suizvršiocima, uključujući i približavanje na udaljenosti manjoj od 100 metara.

Optuženik je posebno upozoren da mu se može odrediti pritvor ako bude kršio obveze iz izrečenih mjera zabrane.

Mjere zabrane prema ovoj odluci mogu trajati dok za njima postoji potreba ili do drugačije odluke Suda.

Optuženi Dragoljub Kunarac tereti se da je počinio kazneno djelo zločin protiv čovječnosti.

Izručen je Bosni i Hercegovini iz Njemačke, nakon što je odslužio kaznu od 28 godina zatvora po presudi Haškog tribunala, kojem se predao posredstvom tadašnjih vojnika SFOR-a 1998. godine.

Haaški sud ga je 2002. proglasio krivim za višestruka silovanja, te za porobljavanje dviju žena kojima je u potpunosti oduzeo kontrolu nad njihovim životima i ponašao se kao da su njegovo vlasništvo.

U presudi njemu, Radomiru Kovaču i Zoranu Vukoviću 2001. Haaški sud je prvi put utvrdio da je silovanje zločin protiv čovječnosti.

Protiv njega je Tužiteljstvo BiH prije sedam godina podiglo optužnicu za zločin protiv čovječnosti na području Foče 1992. godine.

Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu zapovjednika specijalne postrojbe Vojske Republike Srpske (VRS) zvane “Žaga”, s drugim uniformisanim i naoružanim pripadnicima “Žagine” postrojbe, 27. i 28. srpnja 1992. godine, s područja sela i zaseoka Kobilja ravan, Luke i Falovići – Podpeće, u sklopu progona sudjelovao u ubojstvima najmanje šest osoba, kao i u mučenju i nanošenju teških fizičkih i psihičkih patnji zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.

Tijekom napada na bošnjačke civile, Kunarac je optužen da je sudjelovao u paljenju kuća i imovine.

Ovu optužnicu potvrdio je Sud Bosne i Hercegovine.