Antikorupcijska komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održala je danas javno saslušanje novinara istraživača Anisom Mahmutović i Adisom Mujdanovićem u vezi s informacijama o procedurama i kriterijima za akreditaciju visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

Tijekom saslušanja bilo je riječi o radu pojedinih privatnih visokoškolskih ustanova, s fokusom na Europsko sveučilište Kallos, Internacionalno sveučilište Brčko Distrikta, Ekonomsku akademiju i Internacionalno sveučilište u Goraždu. Ukazali su na određene nepravilnosti u radu, povezanost s političkim strukturama, kao i nerad nadležnih, prvenstveno Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, priopćeno je iz Parlamenta.

Tijekom prezentacije istaknute su i ozbiljne sumnje u zlouporabe i korupciju pri zapošljavanju u javnom sektoru, uključujući i moguće korištenje spornih diploma stečenih na pojedinim privatnim visokim učilištima.

Predsjednik Povjerenstva Branislav Borenović pitao je ima li saznanja da li je Nedeljko Stanković kao član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja glasao za dodjelu akreditacije sveučilištu u čijem je sastavu. Mahmutović je rekla da nije prisustvovala tim sjednicama, ali da vjerojatno jeste.

Naglasila je da je Stanković tehnički još uvijek u Upravnom odboru jer novi saziv nije potvrđen u Domu naroda Parlamenta BiH. Prema njezinim riječima, ni ravnatelj Agencije nije službeno izabran, ali je i ta funkcija u tehničkom mandatu, prenosi N1.

– Čuli smo da postoje lobiji koji utječu na izbor ravnatelja agencije, tako da uvijek postoje neki ljudi koji su bliski ovakvim sveučilištima – kazao je Mahmutović.

Pritom je naglasila da se ne radi o privatnim sveučilištima u cjelini, već o institucijama koje su, kako je navela, nastale prvenstveno uz političku potporu.

– Mi u BiH imamo ozbiljna privatna sveučilišta koja jako dobro rade po nevjerojatno dobrim standardima, ali imamo i sveučilišta koja su prvenstveno počela s radom zbog političke podrške – rekla je.

Na pitanje da li postoji objavljen registar osoba koje su stekle diplome na navedenim fakultetima, Mahmutović je odgovorio da takav registar ne postoji.

Novinar iz Brčkog Adis Mujdanović Mujdanović ukazao je na registar zaposlenih u Brčko distriktu, koji je, kako kaže, osobno analizirao.

– Osobno sam analizirao taj registar i ima stotine ljudi s ovih sveučilišta koja smo spomenuli, pa čak i ovo sveučilište, Privredna akademija, koje još nije akreditirano. Dakle, u periodu do 2022. godine, kada nisu dobili akreditaciju, zaposlene su stotine ljudi u javnom sektoru Brčko distrikta, čime se direktno krši Okvirni zakon o visokom obrazovanju BiH – kazao je Mujdanović.

Poseban dio rasprave odnosio se na medicinske fakultete i zdravstveno osoblje. Borenović je postavio pitanje o studijskim programima medicine, biomedicine i zdravstva, a Mahmutović je pojasnio da, prema izjavi ministra obrazovanja Tuzlanskog kantona, Kallos nije imao licencu za rad na tim studijskim programima u vrijeme kada je odlučeno da mu se oduzme licenca za rad.

Na pitanje gdje rade kadrovi s takvih fakulteta, Mahmutović je rekla da nema potpune podatke, ali da postoje informacije da rade u zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj. Dodala je da se za preciznije informacije o 18 doktora treba obratiti predsjedniku Sindikata doktora u RS.

Na upit Nenada Grkovića, člana Antikorupcijske komisije, koliko u BiH ima privatnih fakulteta koji se bave medicinskim znanostima, Mahmutović je naveo nekoliko primjera: Goražde, Kallos, Europsko sveučilište u Brčko Distriktu, Ekonomska akademija, te pojedine institucije u RS-u i Bihaću. Naglasila je da vjerojatno nije sve nabrojala.

Kada je riječ o Gospodarskoj akademiji, upozorila je da želi školovati medicinski kadar u sklopu objekta u kojem se, tvrdi, nalaze autoškola, fakultet i poliklinika.

Mujdanović je dodao da se mnogo marketinga ulaže u promociju tih studija, uključujući reklame s popustima za upis na medicinu i zdravstvene nauke.

– Ovo što smo kolega i ja općenito vidjeli, što je poveznica za sva ova privatna sveučilišta o kojima govorimo, čista su posla. Ništa drugo – kazao je Mujdanović.

U dijelu rasprave otvoreno je i pitanje nadležnosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja. Mahmutović tvrdi da Agencija odgovornost za sva pitanja kvalitete rada sveučilišta prebacuje na domaća ministarstva.

– Oni nikada nisu bili zainteresirani za razgovor na tu temu. Sve što se tiče kvalitete rada, bilo što, prebačeno je na domaće obrazovne ustanove – rekla je.

Borenović je ocijenio neobičnim da institucija koja dodjeljuje akreditacije i vrši ocjenjivanje nema informacija niti interesa da prati dalji rad takvih institucija.

Borenović je zatražio i informacije o Internacionalnom sveučilištu u Goraždu i navodima o lažnoj nastavi za studente iz Italije. Mahmutović je u reagiranju podsjetila na nedavno hapšenje predsjedavajućeg Gradskog vijeća Živinice Naila Jusića, navodeći da se jedan dio istrage odnosi upravo na diplome tog fakulteta.

– Naručio im je kao iz Temua, ako je vjerovati sadašnjim podacima iz istrage. Dakle, on je putem maila poslao podatke i naručio te diplome – ustvrdio je Mahmutović.

Dodala je da je Internacionalno sveučilište u Goraždu imalo odluku o uvjetnoj akreditaciji na dvije godine, od 2021. do 2023. godine, te naglasila da je takav rad omogućen odlukama domaćih institucija.

Grković je upitao jesu li studenti takvih fakulteta svjesni težine zanimanja za koja se obrazuju, posebice kad je riječ o medicini. Mahmutović je odgovorio da jesu.

– Vrlo svjesna, da se ne lažemo – kazala je dodavši kako su nakon objave jednog njezinog teksta ljudi iz zdravstvenog sustava pitali što će dalje biti s njihovim diplomama. Navela je i da roditelji, pa tako i ozbiljni liječnici, traže prečace za školovanje svoje djece.

Kao primjer je navela bivšeg direktora UKC Tuzla.

– Bivši direktor Univerzitetskog kliničkog centra, gospodin Alen Husić, vrlo brzo je doktorirao na Europskom univerzitetu Kalos kako bi stekao uvjete za imenovanje na mjesto direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli – ustvrdio je Mahmutović.

Dodala je da neki studenti dolaze iz manjih sredina, privučeni smjerovima koje ne mogu upisati na javnim sveučilištima ili zbog financijskih razloga, ali da ima i mnogo bogatih obitelji koje takve ustanove koriste kao alternativu nakon neuspjeha na javnim sveučilištima.

Mujdanović je upozorio da su mu neki liječnici iz brčanske javne zdravstvene ustanove rekli da već imaju problema s kadrovima koji dolaze s privatnih fakulteta.

– Dolaze im ljudi koji nemaju završenu srednju medicinsku školu i steknu diplome tih medicinskih ili zdravstvenih znanosti i dolaze potpuno neuki, bez ikakvih elementarnih znanja iz medicine – kazao je.

Dodao je kako su mu medicinski stručnjaci koji rade izvan BiH kazali da privatni medicinski fakultet može postojati samo ako iza njega stoji osoba s besprijekornom biografijom, što u ovom slučaju, kaže, nije ni približno.

Član Povjerenstva Zlatan Begić govorio je o, kako je rekao, pokušaju pranja diploma kada se s diplomom privatnog fakulteta pokušava upisati drugi ili treći ciklus studija na državnim fakultetima. Prema njegovim riječima, na fakultetu s kojeg dolazi takve osobe se smatraju nedovoljno kvalificiranima za upis na više cikluse studija.

Begić je kazao i da u BiH postoje kvalitetna državna sveučilišta i kadrovi koji mogu raditi bilo gdje u svijetu, te da ih ne treba stavljati u istu ravan s institucijama o kojima je bilo riječi na raspravi.

Član Povjerenstva Jasmin Emrić zahvalio je novinarima na spremnosti da svjedoče i ocijenio da se radi o ozbiljnom problemu političke sprege s obrazovnim strukturama.

– Ozbiljan problem je ta politička sprega s tim obrazovnim strukturama, a ozbiljan je problem što Upravni odbor Agencije za razvoj visokog obrazovanja čine profesori i doktori koji stvaraju ambijent za ovakve privatne fakultete, koji su rasadnici diploma koje se kupuju – rekao je Emrić.

Mahmutović je u svom odgovoru komentirala da, sve dok su sveučilišta formalno akreditirana, vrijednost diploma izdanih u tom razdoblju u postojećem okviru ne može biti sporna.

– Problem akreditacije, licenciranja rada, tu su naši ključni problemi, zašto imamo toliko čudnih sveučilišta i visokih učilišta na kojima se stječu diplome – rekla je.

Povjerenstvo za borbu protiv korupcije provest će i drugi dio javne rasprave, kojem će, kako je najavljeno, prisustvovati i predstavnici Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine.

Borenović je najavio i da će Povjerenstvo od Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH zatražiti informacije o dosadašnjim slučajevima u vezi s lažnim diplomama i nezakonitostima u visokom obrazovanju.