Ministarstvo vanjskih poslova Kuvajta proglasilo je u srijedu dvojicu iranskih diplomata “personama non grata” zbog napada iranskih bespilotnih letjelica i balističkih projektila na teritorij Kuvajta, javlja Anadolija.

Ministarstvo je na američkoj društvenoj platformi X reklo da je vršitelj dužnosti otpravnika poslova iranskog veleposlanstva u Kuvajtu pozvan i da mu je uručena prosvjedna nota, uključujući odluku o smanjenju broja osoblja iranskog veleposlanstva.

Iranski diplomati koji su proglašeni “personama non grata” moraju napustiti teritorij Kuvajta u roku od 24 sata, navodi se u priopćenju.

Izražavajući osudu Kuvajta za napade Irana, ministarstvo je reklo da zadržava “puno i inherentno pravo da se brani i da poduzme sve potrebne mjere za očuvanje svog suvereniteta i zaštite svoje sigurnosti”.

Kuvajtske vlasti priopćile su u srijedu da je u nedavnim iranskim napadima ubijena jedna osoba, ranjene 63 osobe i oštećeni ključni objekti, uključujući diplomatske misije, ističući da “zadržavaju puno pravo” odgovoriti na napade.

Regionalne napetosti eskalirale su od kraja veljače nakon što su SAD i Izrael pokrenuli zračne napade na Iran, ubivši više od 3000 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija i nekoliko visokih vojnih zapovjednika i vladinih dužnosnika.

Prekid vatre uz pakistansko posredovanje stupio je na snagu 8. travnja, ali napori da se postigne širi sporazum dosad nisu uspjeli.

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Iran razmijenili su udarce u jednoj od najžešćih noći napada od početka primirja u travnju, čime su pregovori dovedeni na opasne temelje, piše CNN.

Neprijateljstva su počela u utorak navečer, kada je američka vojska ispalila projektil Hellfire na naftni tanker pod zastavom Bocvane koji je plovio prema iranskoj luci Kharg Island.

Prema američkom središnjem zapovjedništvu (CENTCOM), brod se nije povinovao američkoj blokadi iranskih luka.

Kao odgovor, Iran je rekao da je ispalio projektile na brod pod zastavom Liberije.

Ozbiljnija eskalacija uslijedila je nakon što su SAD napale kopnenu kontrolnu postaju iranske vojske na otoku Qeshm, u blizini Hormuškog tjesnaca.

Taj je napad potaknuo Iran da ispali projektile i bespilotne letjelice na zaljevske države Kuvajt i Bahrein.

Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) objavio je da su njegovi napadi na Kuvajt bili odgovor na “drsku i očiglednu agresiju” američkih snaga na otok Qeshm. Tvrde da su ispalili najmanje 10 balističkih projektila na Kuvajt.

Teheran je rekao da je gađao “američku zračnu i helikoptersku bazu” u regiji, kao i američko zapovjedništvo Pete flote u Bahreinu.

S druge strane, Sjedinjene Države su priopćile da su “svi iranski napadi na američke snage propali”, dodajući da su njihove rakete i bespilotne letjelice ili presretnute ili “nisu dosegnule” svoje ciljeve.

Unatoč sukobima, iranski mediji signaliziraju da su pregovori između Teherana i Washingtona u tijeku.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je za ABC News kako vjeruje da je dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca i produljenju primirja s Iranom nadohvat ruke “unutar sljedećeg tjedna”.

Međutim, primirje je na klimavim nogama. Iran je ranije ovog tjedna suspendirao pregovore i prijeti eskalacijom ako se izraelski napadi na Libanon nastave.

Trump je pritisnuo Izrael da smanji svoju ofenzivu u Libanonu, a daljnji razgovori očekuju se u srijedu.

SAD i Iran više su puta izmjenjivali udarce tijekom primirja.

Iran je prethodno gađao zaljevske države u kojima se nalaze američke vojne baze, uključujući Kuvajt, Bahrein i Ujedinjene Arapske Emirate.

U međuvremenu, SAD napada iranske vojne ciljeve oko Hormuškog tjesnaca, kao i brodove povezane s Iranom u sklopu svoje blokade.

Iranska novinska agencija Tasnim objavila je video serije napada projektilima i bespilotnim letjelicama, tvrdeći da su oni bili osveta za ranije napade na američke snage u regiji.

Noćna snimka prikazuje lansiranje nekoliko velikih projektila i napadačkih dronova, što je Tasnim opisao kao “odgovor” na prethodnu “agresiju američke vojske”.

Prema Tasnimu, rakete i bespilotne letjelice bile su usmjerene na Petu flotu američke mornarice, zračnu bazu i bazu helikoptera “terorističke američke vojske koja ubija djecu”.

Ministarstvo vanjskih poslova Kuvajta priopćilo je da je u iranskom napadu jedna osoba poginula, dok je nekoliko osoba ozlijeđeno. Ističu da je pogođen terminal zračne luke te da je pričinjena značajna šteta na vitalnoj infrastrukturi.

Kako su priopćili, “snažno osuđuju brutalne i kontinuirane iranske napade balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama”.

Tvrde da su napadi ponovno bili usmjereni na civilne i ključne objekte, uključujući međunarodnu zračnu luku u Kuvajtu, a oštećena su i pojedina diplomatska predstavništva.

– Kuvajt zadržava svoje puno i legitimno pravo da poduzme potrebne mjere i odgovori na ponovljene iranske agresije – navodi se u priopćenju Ministarstva.

U videu pogledajte kolika je šteta izazvana iranskim napadom na zračnu luku u Kuvajtu.

Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) potvrdilo je da je izvelo nove zračne napade na Iran. Pentagon je objavio da su napadi izvedeni u samoobrani nakon što je Iran oborio američki dron. Vojni napadi predstavljaju treće ozbiljno kršenje dogovorenog primirja između SAD-a i Irana.

Prema CENTCOM-u, mete napada bili su iranski radarski sustavi i zapovjedne i kontrolne točke za upravljanje bespilotnim letjelicama, smještene u gradu Goruk i na strateški važnom otoku Qeshm u Hormuškom tjesnacu.

Američka vojska ističe da su ovi udari odgovor na “agresivne iranske akcije” u regiji. Kao ključni razlog navedeno je nedavno iransko obaranje američke bespilotne letjelice MQ-1 koja je, prema Washingtonu, djelovala u međunarodnom zračnom prostoru.

Obavijest Pentagona stigla je samo nekoliko minuta nakon što je Kuvajt objavio da je napadnut, što je navelo sirene da oglaše upozorenja na zračnu prijetnju od projektila i dronova. U Kuvajtu su se oglasile sirene nakon što je Iran ispalio balističke projektile na američke snage u Kuvajtu.

Iranski Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) objavio je da je gađao zračnu bazu koju američke snage koriste za pokretanje napada na otok Sirik u strateški važnom tjesnacu Hormuz, javljaju iranski mediji.

Prema IRGC-u, Sjedinjene Države prethodno su izvele napad ciljajući na telekomunikacijski toranj na tom otoku. Kuvajtska vojska potvrdila je da njezini sustavi protuzračne obrane presreću raketne napade i napade dronovima.

Kuvajtska naftna kompanija (KPC) objavila je da je nakon napada dronom rano jutros izbio požar u naftnom kompleksu Shuwaikh u kojem se nalaze Ministarstvo nafte i sjedište KPC-a, javlja kuvajtska državna novinska agencija.

Zasad nema ozlijeđenih. Na terenu su ekipe Hitne pomoći, kao i vatrogasci koji gase požar.

Kuvajtski državni mediji, pozivajući se na Ministarstvo financija, izvijestili su da je iranski dron napao uredski dio vladinog ministarstva u Shuwaikhu. Pritom je počinio znatnu materijalnu štetu, no žrtava nije bilo.

Transportni helikopter američke vojske CH-47F Chinook teško je oštećen posljednjih dana u kampu Buehring u Kuvajtu, u napadu za koji se vjeruje da ga je izveo iranski dron kamikaza.

Transportni helikopter američke vojske CH-47F Chinook teško je oštećen posljednjih dana u kampu Buehring u Kuvajtu, u napadu za koji se vjeruje da ga je izveo iranski dron kamikaza.

Fotografije iz kampa pokazuju uništeni dio kokpita i vidljiva oštećenja na prednjem rotorskom sklopu i lopaticama.

Opseg štete sugerira da je zrakoplov pogođen izravno ili da je eksplozija bila dovoljno blizu da onesposobi kritične komponente leta.

Sudeći prema fotografijama, helikopter je vjerojatno nepopravljiv.

Čini se da je prednji dio trupa pretrpio veliku štetu od eksplozije, dok prednji rotorski sustav pokazuje jasne znakove uništenja.

U slučajevima kada su i struktura kokpita i sklop rotora ozbiljno ugroženi, obnova zrakoplova često nije isplativa.

Chinook je jedan od glavnih teških transportnih helikoptera američke vojske, a koristi se za prijevoz vojnika, opreme, oružja i zaliha na bojnom polju.

Oštećenja kokpita i nosnog rotora su posebno teška jer se u tim područjima nalaze kontrole leta, avionika i strukturne komponente ključne za siguran rad.

Kamp Buehring ostaje ključno američko vojno središte u Kuvajtu podržavajući raspoređivanje trupa i logističke operacije u cijeloj regiji.

Napad na transportni helikopter u takvom objektu naglašava stalnu ranjivost skupih letjelica na jednosmjerne napade dronova.

Takvi dronovi, često relativno jeftini u usporedbi s ciljevima koje napadaju, sve se više koriste za napade na baze, zrakoplove i infrastrukturu.

Fotografije iz kampa pokazuju uništeni dio kokpita i vidljiva oštećenja na prednjem rotorskom sklopu i lopaticama.

Opseg štete sugerira da je zrakoplov pogođen izravno ili da je eksplozija bila dovoljno blizu da onesposobi kritične komponente leta.

Sudeći prema fotografijama, helikopter je vjerojatno nepopravljiv.

Čini se da je prednji dio trupa pretrpio veliku štetu od eksplozije, dok prednji rotorski sustav pokazuje jasne znakove uništenja.

U slučajevima kada su i struktura kokpita i sklop rotora ozbiljno ugroženi, obnova zrakoplova često nije isplativa.

Chinook je jedan od glavnih teških transportnih helikoptera američke vojske, a koristi se za prijevoz vojnika, opreme, oružja i zaliha na bojnom polju.

Oštećenja kokpita i nosnog rotora su posebno teška jer se u tim područjima nalaze kontrole leta, avionika i strukturne komponente ključne za siguran rad.

Kamp Buehring ostaje ključno američko vojno središte u Kuvajtu podržavajući raspoređivanje trupa i logističke operacije u cijeloj regiji.

Napad na transportni helikopter u takvom objektu naglašava stalnu ranjivost skupih letjelica na jednosmjerne napade dronova.

Takvi dronovi, često relativno jeftini u usporedbi s ciljevima koje napadaju, sve se više koriste za napade na baze, zrakoplove i infrastrukturu.

Iranska Islamska revolucionarna garda priopćila je danas da je jedan hotel u Dubaiju pogođen dronom kamikaze u napadima usmjerenim na američke elemente u regiji.

Novinska agencija Tesnim objavila je priopćenje o 84. valu operacije “Pravo obećanje-4”.

Dron kamikaza pogodio je hotel u Dubaiju, a meta je bilo i šest američkih desantnih čamaca (tipa LCU) u luci Shuwaikh u Kuvajtu, navodi se u priopćenju.

Tri broda su navodno potonula, a preostala tri su teško oštećena u napadu, koji je uključivao projektile Qadir 380 s dometom od 1000 kilometara.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je u četvrtak da su američke trupe u zemljama Perzijskog zaljeva napustile svoje baze i sklonile se u hotele, pozivajući hotele da ne primaju vojnike.

U isto vrijeme, kuvajtska međunarodna zračna luka bila je meta višestrukih napada bespilotnih letjelica, uzrokujući značajnu štetu njenom radarskom sustavu, objavila je u subotu Kuvajtska uprava za civilno zrakoplovstvo.

Abdullah Al-Rajhi, glasnogovornik kuvajtske Uprave za civilno zrakoplovstvo, izjavio je za kuvajtsku novinsku agenciju KUNA da je zračnu luku pogodilo nekoliko napada dronovima, ali da nema izvještaja o žrtvama.

Dodao je da je u napadu došlo do velike štete na radarskom sustavu zračne luke, navodeći da su hitne službe i nadležna tijela odmah počele reagirati na incident.

Već gotovo mjesec dana SAD i Izrael provode zračnu ofenzivu protiv Irana u kojoj je ubijeno više od 1340 ljudi, uključujući i tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američki vojni kapaciteti, što je dovelo do ljudskih žrtava, štete na infrastrukturi i poremećaja na globalnim tržištima i zračnom prometu.

Organizacija UNICEF objavila je alarmantne podatke o posljedicama sukoba na Bliskom istoku, upozoravajući da je od početka napada krajem veljače ubijeno ili ranjeno više od 1100 djece.

Prema njihovim informacijama, među umrlom djecom najviše je u Iranu – blizu 200, dok je 91 dijete umrlo u Libanonu, četvero u Izraelu i jedno u Kuvajtu.

UNICEF upozorava da sukob ima katastrofalne posljedice za milijune djece diljem regije.

Svakodnevni napadi uništavaju škole, vrtiće i drugu ključnu infrastrukturu, dok su stotine tisuća ljudi prisiljene na raseljavanje.

U priopćenju se ističe da “ništa ne može opravdati ubijanje i sakaćenje djece”, uz apel zaraćenim stranama da odmah prekinu borbe i započnu diplomatske pregovore.

Pozvan je i poziv na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, uz zahtjev za izbjegavanje uporabe oružja koje nesrazmjerno pogađa civile, posebice djecu.

UNICEF zaključuje da je hitan odgovor međunarodne zajednice ključan kako bi se spriječila daljnja patnja najranjivijih.

Tri “neprijateljske bespilotne letjelice” gađale su Međunarodnu zračnu luku Kuvajt u nedjelju, oštetivši radarski sustav zračne luke, ali nisu prouzročile žrtve, rekle su kuvajtske vlasti, javlja Anadolija.

Državna novinska agencija izvijestila je da je glasnogovornik Ministarstva obrane potvrdio da su dronovi pogodili zračnu luku, prouzročivši materijalnu štetu na radarskom sustavu, ali nema ljudskih ozljeda.

U odvojenom priopćenju navedeno je da su snage Kuvajtske nacionalne garde presrele i uništile pet “neprijateljskih dronova” unutar svojih zona odgovornosti, u sklopu koordiniranih operacija vojnih institucija te zemlje.

U drugom priopćenju, kuvajtska vojska je rekla da su sustavi protuzračne obrane presreli 14 “neprijateljskih dronova” koji su ušli u zračni prostor zemlje u posljednja 24 sata.

Prema vojsci, uništeno je osam dronova, dok su krhotine nakon presretanja uzrokovale ograničenu materijalnu štetu. Trojica pripadnika Oružanih snaga zadobila su lakše ozljede te im je pružena liječnička pomoć, a njihovo stanje je stabilno.

U priopćenju se dodaje kako su još tri bespilotne letjelice pale izvan prijetnje zone i ne predstavljaju opasnost.

Napadi dolaze u trenutku kada su regionalne napetosti naglo porasle otkako su Izrael i Sjedinjene Države pokrenuli napade na Iran 28. veljače, ubivši više od 1200 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zaljevske države za koje tvrdi da su povezane s “američkim vojnim objektima”.

Problem s evakuacijom državljana Bosne i Hercegovine dogodio se u Kuvajtu, gdje se trenutno nalazi oko stotinjak državljana BiH. građana, zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Saudijska Arabija nije dozvolila prolaz bh. građanima koji nemaju vizu, zbog čega je Veleposlanstvo BiH u Kuvajtu primilo veliki broj poziva zabrinutih građana.

No, u Ministarstvu vanjskih poslova BiH kažu da se na tom procesu aktivno radi. Prema najavama, grupe naših državljana bi sutra, utorak i srijedu mogle krenuti za Saudijsku Arabiju, odakle će nastaviti put za Bosnu i Hercegovinu.

Za građane Bosne i Hercegovine koji čekaju povratak s Bliskog istoka trenutno je u fokusu Kuvajt, gdje je zbog obustave zračnog prometa jedina realna opcija kopnenim putem u Saudijsku Arabiju. Za prelazak su potrebne vize, ali su uvedene određene olakšice. Veleposlanstvo BiH u Kuvajtu apelira na građane da ne paničare, budu strpljivi i budu u stalnom kontaktu s diplomatskim predstavništvom.

– Osnovali smo Viber grupu koju vodi prvi tajnik u Veleposlanstvu. Građani se mogu obratiti ovoj grupi i dobiti sve relevantne informacije o polascima iz Kuvajta. Komunikacija s Ministarstvom vanjskih poslova je stalna. Svaki sat razmjenjujemo informacije, koordiniramo se i informiramo, ne samo s Ministarstvom nego i s drugim diplomatskim predstavništvima – rekao je Nusret Čančar, ambasador BiH u Kuvajtu.

Paralelno s tim, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je prošlog tjedna zatražilo vize od Saudijske Arabije. Prema ministrovim riječima, danas su odobrene vize za prvu skupinu iz Katara, dok se za skupinu iz Kuvajta vize očekuju sutra.

– Osigurali smo autobus za prijevoz grupe od 50-ak ljudi u Saudijsku Arabiju. Proces teče normalno. U Kuvajtu imamo 27 djece, u Kataru 44, dok ih je najviše u Emiratima. Tu su naša bosanska djeca, ali i supružnici naših građana i njihove obitelji. Radi se o vrlo zahtjevnoj operaciji – rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (NiP).

Sutra će se sastati državno Povjerenstvo za odabir najpovoljnijeg ponuđača, odnosno tvrtke koja će organizirati charter letove, za koje je Vijeće ministara osiguralo 800.000 maraka.

Prema riječima ministra Konakovića, najlakše je organizirati letove iz Dubaija, dok je kompliciranija situacija sa Saudijskom Arabijom, gdje troškovi leta mogu doseći i do 600.000 maraka.

– Uputili smo dopis Parlamentarnoj skupštini BiH i Komisiji za borbu protiv korupcije, kako bismo osigurali potpunu transparentnost. Tražili smo da nam daju predstavnika oporbe da s nama sudjeluje u radu i izboru avioprijevoznika. Vjerujem da već sredinom sljedećeg tjedna – srijeda ili četvrtak – možemo očekivati ​​polijetanje prvih letova – istaknuo je Konaković.

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, u Emiratima trenutno boravi između 300 i 400 bh. građana, u Kataru 120–140, a u Kuvajtu 80.

Ukoliko osiguranih 800.000 maraka ne bude dovoljno za evakuaciju svih, državni ministar financija Srđan Amidžić najavio je mogućnost izdvajanja dodatnih sredstava, piše savezni.