Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara godine povukao zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o interkonekciji plinovoda Jug Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te predložio obustavu postupka pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine.

– Nakon podnošenja zahtjeva nastupile su nove relevantne okolnosti koje su promijenile kontekst razmatranja predmetnog Zakona. Projekt Južne plinske interkonekcije ušao je u fazu intenzivnije institucionalne koordinacije nadležnih tijela i jačanja međunarodne suradnje, s jasnim opredjeljenjem da se njegova realizacija odvija u skladu s međunarodnim standardima energetske sigurnosti i upravljanja infrastrukturom – navodi se u priopćenju iz Ureda predsjednika Federacije BiH.

Istovremeno, pokrenuti su procesi dodatnog normativnog usklađivanja i pojašnjenja nadležnosti unutar Federacije Bosne i Hercegovine, čime se otvara prostor da se sva otvorena pitanja rješavaju kroz redoviti zakonodavni i institucionalni proces.

– Diverzifikacija pravaca i izvora opskrbe prirodnim plinom ostaje jedno od ključnih strateških pitanja Federacije BiH, a projekt Južna interkonekcija ima važnu ulogu u jačanju energetske sigurnosti i gospodarskog razvoja – priopćeno je iz Ureda predsjednice Federacije BiH Lidije Bradare.

Minimalna plaća u Federaciji BiH za 2026. godinu povećana je za 27 KM, umirovljenici će dobiti povećanje od 11,2 posto, pa će minimalne mirovine umjesto 599 KM biti 666 KM, ali su zato skočile osnovne plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Federaciji BiH.

Sve to omogućeno je povećanjem osnovice sa 480 KM na 540 KM.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ) ove će godine imati osnovnu plaću od 5.400 KM, dok je lani iznosila 4.800 KM. Zbog toga je povećana za 600 KM, koliko sada iznosi minimalna mirovina u FBiH.

Dopredsjednici Federacije BiH Refik Lendo (SDA) i Igor Stojanović (SDP) imat će osnovne plaće od 5.292 KM, koje su prošle godine iznosile 4.704 KM. One su povećane za 588 KM, za koliko je povećana i osnovna plaća premijera Federacije BiH Nermina Nikšića (SDP).

Zastupnici s kojima smo razgovarali kažu da je Bradar prisutan na sjednicama Parlamenta Federacije BiH, kao i potpredsjednik Lendo, dok Stojanovića nema gotovo nikad.

Povećanjem osnovice sa 480 KM na 540 KM, osnovne plaće povećane su i predsjedateljima domova u Parlamentu FBiH. Tako će Dragan Mioković (NS), predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, kao i Tomislav Martinović (HDZ), koji predsjedava Domom naroda Parlamenta FBiH, imati osnovne plaće od po 5.292 KM.

Dopredsjednici domova imat će osnovnu plaću od 5.130 KM, a prošle godine 4.560 KM, što je povećanje za oko 570 KM.

Osnovna plaća predsjednika klubova u domovima Parlamenta Federacije sada iznosi 4.428 KM, a prošle godine je iznosila 3.936 KM. Povećana je za 492 KM.

Predsjednicima radnih tijela u Parlamentu FBiH plaće su povećane na 4.374 KM, a lani su iznosile 3.888 KM. One su skuplje za 486 KM.

Zamjenici predsjednika radnih tijela sada imaju plaće od 4.320 KM, a lani su bile 3.840 KM. To znači da su poskupjeli za 480 KM.

Savjetnici predsjedavajućih domova Parlamenta Federacije i nositelji izvršnih funkcija imat će osnovnu plaću od 3.456 KM, a bila je 3.072 KM.

Sva ova povećanja veća su od najniže starosne mirovine u FBiH do 20 godina staža i 65 godina života, koja će s povećanjem siječanjskih mirovina iznositi sramotnih 434 KM. Točnije, ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u FBiH.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara najavila je nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u Zagrebu da bi moglo doći do izmjena Zakona o južnoj plinskoj interkonekciji.

Podsjetimo, izaslanstvo Vlade FBiH, uz Bradaru, činili su i ministri financija Toni Kraljević, energetike, industrije i rudarstva Vedran Lakić te ministrica prometa i veza Andrijana Katić, dok premijer Nermin Nikšić nije otputovao iz zdravstvenih razloga.

Govoreći o projektu Južne interkonekcije, Bradara je istaknula kako je projekt u fazi tehničke pripreme.

– Postoji komunikacija između Vlade FBiH i Vijeća ministara. Sudeći po interesu Sjedinjenih Američkih Država, vjerojatno će ići brzo. Imati partnera kao što je SAD, koji želi ulagati i čije tvrtke imaju iskustva u izgradnji ovakvih infrastrukturnih objekata, od velike je važnosti – rekla je Bradara za RTVHB.

Danas je u Zagrebu održan radni sastanak predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i izaslanstva Federacije Bosne i Hercegovine.

Lidija Bradara, predsjednica Federacije, istaknula je kako FBiH radom aktualne Vlade i stabilnom parlamentarnom većinom nastoji odgovoriti na složene unutarnje i vanjske izazove, osigurati političku stabilnost i stvoriti preduvjete za gospodarski rast i privlačenje investicija.

U tom kontekstu istaknuta je važnost donošenja ključnih odluka, uključujući i usvajanje federalnog proračuna, kao temelja za provođenje reformskih i razvojnih politika.

Razgovaralo se i o izazovima u području investicija, s posebnim naglaskom na pitanje pravne i institucionalne sigurnosti.

Sugovornici su se osvrnuli na učinke Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji u praksi predstavlja jedan od ključnih izazova za realizaciju većih infrastrukturnih i energetskih projekata.

Istaknuta je potreba nastavka institucionalnog dijaloga i traženja rješenja koja će omogućiti stabilnije i predvidljivije investicijsko okruženje, uz puno poštivanje ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine.

Posebna pažnja posvećena je i energetskim temama, uključujući aktualne izazove vezane uz Terminal u Pločama, koji predstavlja važan logistički i energetski kapacitet za Federaciju Bosne i Hercegovine. Razgovaralo se o potrebi osiguranja stabilnog i predvidivog okvira za rad, ulozi u sigurnosti opskrbe energijom, kao i širim energetskim izazovima, uključujući diverzifikaciju izvora opskrbe i jačanje energetske sigurnosti.

U izaslanstvu Federacije BiH, predvođenom predsjednicom Bradarom, bili su dopredsjednik Vlade Federacije BiH i ministar financija Toni Kraljević, federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

S hrvatske strane sastanku su nazočili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

Sugovornici su se složili da su otvorena komunikacija, međusobno povjerenje i snažna institucionalna suradnja ključni za učinkovito suočavanje s izazovima, jačanje gospodarskih odnosa i daljnje unapređenje partnerstva između Federacije Bosne i Hercegovine, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

– Prioritet Hrvatske je nastavak izgradnje dobrosusjedskih odnosa s BiH, jačanje političke i gospodarske suradnje te rješavanje otvorenih pitanja – rekao je Plenković nakon sastanka.

Na svom X profilu objavio je da je u prvih deset mjeseci 2025. godine robna razmjena iznosila 3,3 milijarde eura, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje 2024. godine.

Razgovaralo se io realizaciji projekta Južne plinske interkonekcije, koji Vlada Republike Hrvatske podupire, a koji je posebno važan za energetsku neovisnost Bosne i Hercegovine.

Kako je najavio hrvatski premijer, dogovoreni su daljnji koraci za rješavanje pitanja rada naftnih terminala Federacije u luci Ploče, koji predstavljaju ključnu energetsku infrastrukturu za Bosnu i Hercegovinu.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, kako je službeno najavljeno iz Vlade Republike Hrvatske, sastat će se s predsjednicom Federacije BiH Lidijom Bradarom i predsjednikom Vlade Federacije BiH Nerminom Nikšićem.

Vlada Republike Hrvatske najavila je ovu sjednicu za ponedjeljak, 26. siječnja 2026. godine u Banskim dvorima.

Razlog sastanka Nikšića i Bradare s premijerom susjedne Hrvatske nije poznat, ali se može pretpostaviti da će biti riječi o Južnoj plinskoj interkonekciji.

Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, uputila je apelaciju Ustavnom sudu Federacije BiH u kojoj traži ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj interkonekciji.

Bradara smatra da je prilikom glasanja prekršen Ustav FBiH, odnosno da se odugovlači s donošenjem po hitnom postupku bez obrazloženja hitne hitnosti.

Upozorava i da je prekršen Poslovnik Doma naroda FBiH, jer se o njemu nije izjasnila Vlada FBiH.

Ona također smatra kontroverznim to što se Zakonom uređuju postupci izvlaštenja, privremenog oduzimanja zemljišta, promjene namjene, izdavanja urbanističkih saglasnosti i odobrenja za građenje u HNK, SBK, ZHK i Livanjskom kantonu, što bi trebalo da obuhvati kantone, privredna društva i lokalne zajednice.

Zakon je usvojen početkom ove godine preglasavanjem HDZ-a BiH, ali od tada nisu poduzimane aktivnosti na realizaciji ovog projekta.

– Ističem da nema osnova za donošenje Zakona po hitnom postupku jer ne postoji hitna potreba uređenja ove materije, a pitanja koja se reguliraju ovim Zakonom ne bi mogla izazvati štetne posljedice za FBiH.

Iz stenograma sjednice Doma naroda održane 16. siječnja ove godine utvrđeno je da je član Zakonodavno-pravnog povjerenstva Doma konstatirao da ovaj Zakon između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na neki način nije u nadležnosti Parlamenta FBiH, dapače, kako stoji u ovom Zakonu, stvaraju se formalno-pravne pretpostavke za vođenje pregovora, a potom i za zaključivanje Ugovora s Republikom Hrvatskom, zatim s BiH – istakla je u apelu.