Okružno javno tužiteljstvo u Istočnom Sarajevu podnijelo je danas Osnovnom sudu na Sokocu prijedlog za određivanje pritvora Stojku Đ., koji je optužen da je postavio eksplozivnu napravu ispod vozila doktora MB.

Kako je priopćeno iz Okružnog javnog tužiteljstva iz Istočnog Sarajeva, on se tereti za kazneno djelo izazivanja opće opasnosti, kao i za nedozvoljenu proizvodnju i promet oružja ili eksplozivnih materija.

Sumnjiči se da je u noći s ponedjeljka na utorak, oko 00:15 sati, došao na parkiralište ispred obiteljske kuće u naselju Vujalice. Zatim je ispod automobila marke Volvo sive boje postavio minsko-eksplozivnu napravu, odnosno bombu, proizvođača Armije RBiH, koja spada u A kategoriju oružja čije je posjedovanje građanima zakonom zabranjeno.

– Svjestan da se radi o opće opasnom sredstvu koje može ugroziti živote ljudi, prvenstveno MB i njegove supruge N. DŽ, koji koriste navedeno vozilo, kao i slučajnih prolaznika, te je kako je i želio, pripremio navedenu bombu za aktiviranje. To je učinio tako što je izvadio osigurač i tijelo bombe ubacio u staklenu čašu, a zatim je bombu žicom vezao za podvozje vozila kako bi je aktivirao – stoji u prijedlogu tužiteljstva za određivanje pritvora.

Osim toga, tereti ga se i da je u ranijem razdoblju, a sve do jučerašnje pretrage, u kući u kojoj živi i uz nju, neovlašteno držao obrambenu bombu, prepravljenu vojnu pušku PAP M59/66 kalibra 7,62×30 mm, s 30 komada pripadajućih metaka.

Ove eksplozivne tvari, oružje i streljivo također spadaju u A kategoriju oružja, čije je posjedovanje građanima zakonom zabranjeno.

Tužiteljstvo je uputilo prijedlog za određivanje pritvora jer smatra da postoje okolnosti koje opravdavaju bojazan da bi osumnjičenik mogao ponoviti kazneno djelo ili počiniti drugo kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža.

O njenoj hrabrosti i danas govore stanovnici glavnog grada BiH, koji su se divili njenom samoprijegornom radu tokom agresije. Poginuo u humanoj zadaći zbrinjavanja ranjenika, dr. Silva je postao sinonim za humanizam, etičnost i nepoštednu brigu za bolesnika.

Javna ustanova Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo nosi naziv “Prim. dr. Silva Rizvanbegović”, a u sklopu ustanove djeluje i Centar za edukaciju koji također nosi njeno ime.

Jedna od ulica u sarajevskom naselju Stup danas nosi ime dr. Silve, au znak sjećanja na nju je postavljena spomen ploča ispred zgrade Hitne pomoći.

Međunarodna liga humanista svoje najveće priznanje posthumno je dodijelila prim. dr.sc. Silvia Rizvanbegović. Bila je prva doktorica koja je poginula tijekom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine. Tog kobnog 17. maja 1992. godine oko 22.30 sati dr. Rizvanbegović ubili su pripadnici agresorske JNA iz kasarne “Maršal Tito”, dok se nalazila u jednom od sanitetskih vozila koja su se kretala između Kliničkog centra Koševo i Hitne pomoći.

Tada je zamijenila kolegu Nedima Jaganjca, nakon što je tri-četiri dana radio neprekidno i nije spavao. Kao šef smjene, dr. Silva uopće nije trebala ići, ali nije bilo nikog drugog, pa je s vozačem krenula prema Koševu.

Silvu smo često viđali na TV ekranima kako vozilom hitne pomoći s mladim liječnicima ide ususret ranjenima i bolesnima, nesebično dijeleći svoje znanje i vještine spašavajući ljude od sigurne smrti.

U javnim zdravstvenim ustanovama Tuzlanskog kantona u kojima su ispunjeni zakonski uvjeti, u ponedjeljak, 18. maja 2026. godine, počinje generalni štrajk. Želimo da građani znaju punu istinu: ne želimo ovaj štrajk. Duboko žalimo što će građani ispaštati, ali nekorektan odnos Vlade TK nam ne ostavlja drugog izbora, saopćeno je iz Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije TK.

Ističu da ne traže više, niti bolje od drugih, već samo jednaku odgovornost Vlade kakvu je pokazala prema svim ostalim zaposlenicima u zdravstvu.

– Svima su korigirani koeficijenti stručnosti – osim doktorima specijalistima i subspecijalistima. Mi nismo trošak ovog društva. Stvaramo novac i ono najvrjednije što se novcem ne može kupiti: zdravlje i znanje. Pokrenuli smo procese, ali Vlada čini kardinalnu grešku.

Ponosni smo što smo prosvjedima i medijskim istupima konačno ogolili problem fluktuacije kadrova i nedostatka stručnjaka. Kao direktan rezultat našeg pritiska, Univerzitetski klinički centar (UKC) Tuzla trenutno raspisuje i dodjeljuje 59 novih specijalizacija. Ovo je ogroman korak naprijed, ali pred ovim uspjehom otvara se zastrašujuće pitanje:

Ako Vlada njihovim ignoriranjem natjera preostale funkcionalne stručnjake u štrajk, a potom i izvan javnog sektora: Tko će te nove kadrove školovati?

Proces koji se ne može ubrzati: Specijalizacija traje između tri i pet godina. Razdoblje je to koje zahtijeva svakodnevni, mukotrpan rad pod neposrednim nadzorom mentora (specijalista i subspecijalista) i komentatora.

Vakuum od pola decenije: Šta će biti sa zdravstvom TK u tih tri do pet godina dok ovi mladi ljudi stasaju? Tko će ih učiti ako iskusni mentori idu tamo gdje se cijeni njihova stručnost?

Diplome i specijalizacije ne uče se same od sebe, a znanje se ne prenosi uredbama Vlade, već živim radom vrhunskih stručnjaka uz pacijenta. Tjerujući mentore na štrajk, Vlada svjesno gasi budućnost liječništva na ovim prostorima – stoji u priopćenju Sindikata.

Još jednom su pozvali Vladu TK da preuzme odgovornost, iskaže jednako poštovanje prema liječnicima kao i prema drugima, te hitnim, korektnim dijalogom zaustavi ovu tiraniji.

Ključ zdravstvenog sistema, kao i sudbina 59 mladih doktora koji još trebaju studirati je u vašim rukama – zaključeno je u saopćenju Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije TK.

Adnan Mujanović, doktor medicine i istraživač iz Bosne i Hercegovine, radi kao liječnik specijalist dijagnostičke i interventne neuroradiologije na Sveučilišnom kliničkom centru Inselspital Bern u Švicarskoj. Iskustvo stečeno u inozemstvu za njega je dragocjeno, a jednako važnim smatra održati vezu s domovinom i pomoći koliko god je to moguće. U ožujku ove godine dobio je nagradu Albrecht Von Haller za svoj rad u području akutnog ishemijskog moždanog udara.

Njegov rad usmjeren je na jedan od ključnih izazova suvremene neurologije, kako poboljšati reperfuziju, odnosno uspostavu potpunog protoka krvi u mozgu nakon moždanog udara. Adnan Mujanović u razgovoru za Fenu pojašnjava da je nagrada Albrecht von Haller nagrada Swiss Heart Foundation, koja se dodjeljuje u oblasti kardiovaskularne medicine u Švicarskoj, uključujući i najbolje doktorske disertacije.

– Diplomski rad koji smo radili bavi se pacijentima kod kojih se odmah nakon ishemijskog moždanog udara krvotok nije u potpunosti uspostavio, što je uzrokovano začepljenjem krvne žile. Uglavnom, istraživali smo uzroke, posljedice i moguće terapijske mogućnosti kod takvih bolesnika. Ovakva istraživanja imaju izravnu primjenu u svakodnevnoj kliničkoj praksi, s obzirom na to da je moždani udar, nažalost, izuzetno česta bolest – naglasio je.

Ističe kako je ponovna uspostava potpunog protoka krvi u mozgu nakon moždanog udara jedan od ključnih izazova suvremene neurologije. Ishemijski moždani udar nastaje kada dođe do prekida dotoka krvi u dio mozga, najčešće zbog začepljenja krvne žile. Što se krvotok brže uspostavi i što je potpuniji, to su veće šanse da se moždano tkivo spasi i da se pacijent bolje oporavi.

– U posljednjih desetak godina napravljen je ogroman napredak zahvaljujući endovaskularnoj terapiji, odnosno mehaničkoj trombektomiji, koja podrazumijeva mehaničko uklanjanje ugruška iz krvne žile minimalno invazivnim kirurškim zahvatom. Međutim, izazovi ostaju. Jedan od tih izazova je upravo pitanje što učiniti kada se krvotok ne uspostavi odmah tijekom zahvata, koje su sljedeće terapijske mogućnosti i kako ih primijeniti – kaže dr. Mujanović.

Prema njegovim riječima, uspješnost obnove krvotoka nakon ishemijskog moždanog udara ovisi o nekoliko čimbenika. Prije svega, važno je koliko brzo pacijent dobije odgovarajuću terapiju. Ovdje je, ističe, ključno vrijeme (“vrijeme je mozak”). Važni su i mjesto i veličina začepljenja, stanje krvnih žila pacijenta i tzv. kolateralna cirkulacija, odnosno alternativni putovi kojima krv može doći do ugroženog tkiva u mozgu.

Dugoročno očuvanje zdravlja krvnih žila

– Sama intervencija je značajna, što se tiče tehničke uspješnosti zahvata i iskustva tima. Moj je rad dalje pokazao da čak i kada protok nije odmah potpuno uspostavljen, kod značajnog broja pacijenata unutar 24 sata od intervencije dolazi do naknadnog spontanog poboljšanja najvjerojatnije zbog kolateralne cirkulacije. To mijenja način na koji gledamo na “nepotpun” uspjeh zahvata i sugerira da se u određenim slučajevima proces oporavka mozga nastavlja i nakon same intervencije – kaže.

Doktorica Mujanović kaže da je za dugoročno očuvanje zdravlja krvnih žila u većini slučajeva najvažnije kontrolirati faktore rizika. Ovi faktori su nam uglavnom već dobro poznati – visoki krvni tlak, dijabetes, povišene masnoće u krvi, pušenje, kao i bolesti srca poput poremećaja srčanog ritma.

– Pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja imaju središnju ulogu u prevenciji većine kardiovaskularnih bolesti, pa tako i moždanog udara. Također, važno je redovito praćenje i liječenje kroničnih bolesti. Prevencija moždanog udara u velikoj je mjeri moguća upravo dobrom kontrolom tih čimbenika – naglasio je.

Doktorica Mujanović ističe veliki napredak posljednjih godina u neurologiji, posebno u dijelu liječenja moždanog udara. Uvođenje mehaničke trombektomije, minimalno invazivnog postupka uklanjanja ugruška iz krvne žile, značajno je promijenilo ishod bolesnika s teškim moždanim udarom.

– Riječ je o terapiji koja doslovce može spriječiti invaliditet, ako se primijeni na vrijeme. Bosna i Hercegovina je poduzela važne korake u tom pravcu. Znam da se mehanička trombektomija već radi u centrima kao što su Tuzla i Mostar, vjerujem iu drugim većim centrima u BiH. gradova poput Sarajeva i Banja Luke. Međutim, jedan od izazova ostaje dostupnost te terapije 24/7, što je standard potreban za međunarodno certificiranje centara za moždani udar. Dostupnost medicinskog kadra, razvoj infrastrukture i organizacija sustava ključni su naredni koraci za liječenje moždanog udara u Bosni i Hercegovini – istaknuo je.

Za dr. Mujanovića izuzetno je važna suradnja s Bosnom i Hercegovinom. Rado se odaziva pozivima, posebno Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i inicijativama kao što je Tuzla Brain Week.

– Također, kolege iz Bosne i Hercegovine redovno sudjeluju na međunarodnim školama iz oblasti moždanog udara koje organiziramo u Bernu. Nedavno smo zajedno radili i na europskom projektu mapiranja dostupnosti intervencija za moždani udar, gdje su kolege iz BiH dali vrijedan doprinos, što me osobno jako veseli – istaknuo je.

Ljudima u BiH, ali i dijaspori, posebno mladima, poručuje da su u svemu ključni interes i upornost. Vjeruje da šanse postoje ako čovjek, ma gdje se nalazio, ima ideju i interes za neko područje.

– Danas su znanost i medicina izrazito internacionalna polja i granice su puno manja prepreka nego što su bile prije. Iskustvo u inozemstvu može biti iznimno vrijedno, ali jednako je važno održavati veze sa svojom domovinom i doprinositi što je više moguće. Suradnjom se postiže dugoročan i održiv napredak – rekao je.

Doktor Mujanović kaže da će fokus njegovog daljnjeg rada biti mikrocirkulacija u mozgu. Iako je danas moguće uspješno ukloniti veliki ugrušak iz krvne žile, veliki broj pacijenata još uvijek nema optimalan oporavak. Jedno od mogućih objašnjenja je, kaže dr. Mujanović, poremećaj mikrocirkulacije u zahvaćenom tkivu.

– Sljedeći veliki korak naprijed u liječenju moždanog udara neće biti samo u velikim krvnim žilama, već u mikrocirkulaciji mozga – naglasio je.

Adnan Mujanović je završio osnovni studij medicine na Univerzitetu u Tuzli, a doktorski studij na Univerzitetu u Bernu. Također je uključen u rad nekoliko domaćih i međunarodnih strukovnih organizacija, gdje obavlja razne zastupničke i upravljačke funkcije.

Smrt prim. dr.sc. Bekira Beka Tatlić, cijenjena bihaćka liječnica i specijalistica torakalne hirurgije, ostavila je dubok trag u lokalnoj zajednici, ali i među generacijama medicinara koji su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu iznijeli teret spašavanja života u gotovo nemogućim uvjetima. Odlaskom dr. Tatlića, Bihać je izgubio čovjeka čije je ime trajno vezano za najteže, ali i najsvjetlije stranice njegove moderne povijesti.

Kao dugogodišnji pripadnik ratne bolnice u Bihaću, Tatlić je bio dio medicinskog tima koji je od 1992. do 1995. godine radio u potpunoj izolaciji grada, bez osnovnih sredstava za rad, često bez struje, vode, lijekova i moderne opreme. U takvim okolnostima liječnici i medicinsko osoblje radili su danonoćno, često i 24 sata bez prekida, zbrinjavajući ranjenike i teške bolesnike pod stalnim granatiranjem.

U tom periodu u bolnici u Bihaću radi tim od 11 specijalista, tri stažista i jedan asistent. U specijalističkim klinikama liječeno je gotovo 19.000 bolesnika, a primljeno je više od 36.000 ranjenika i bolesnika.

Izvedeno je više od 9600 velikih operacija. Tatlić je bio jedan od onih koji je, unatoč svakodnevnoj opasnosti, ostao uz pacijente i uz svoj grad, zbog čega su njega i njegove kolege s pravom nazivali “herojima u bijelom”.

Za izuzetan doprinos u ratu, liječnicima Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” ​​Bihać, među kojima je bio i dr. Tatlić, 26. februara uručeno je Priznanje, kao priznanje za hrabrost, stručnost i humanost iskazanu u najtežim trenucima.

Osim po profesionalnoj izvrsnosti, sugrađani će ga pamtiti i po skromnosti i šutljivosti kojom je obavljao svoj posao. Kako ističu njegovi prijatelji i kolege, malo je govorio, mnogo radio i iskreno volio svoj Bihać.

Bio je i gradski vijećnik Stranke za Bosnu i Hercegovinu, uvijek vezan za pitanja i probleme grada, te veliki navijač i zaljubljenik u NK Jedinstvo. Slobodno vrijeme rado je provodio uz partiju šaha kod Muje Bejzina, gdje je, kako kažu, druženje cijenio koliko i samu igru.

Prim. dr.sc. Bekir Tatlić ostat će zapamćen ne samo kao vrhunski stručnjak, već i kao čovjek koji je u prelomnim godinama pokazao koliko znače odgovornost prema struci, solidarnost s pacijentima i odanost vlastitom gradu. Njegovo ime ostat će trajno upisano u kolektivnom sjećanju Bihaćana.

Policija je dovršila kriminalističko istraživanje nad 46-godišnjim liječnikom iz Osijeka zbog počinjenja više kaznenih djela na štetu maloljetnika i dvije punoljetne osobe.

– Utvrđeno je da se u razdoblju od 2016. do 2019. u zdravstvenoj ustanovi u Osijeku neprimjerenim riječima obraćao svojim četvero tada maloljetnih pacijenata, neprimjereno ih dirao po tijelu te im davao drogu za konzumiranje – navodi policija.

Također je utvrđeno da je od 2018. do 2023. godine davao drogu na konzumaciju odraslim osobama, svojim poznanicima, danas 35-godišnjakinji i 35-godišnjaku.

Pretragom stana i ordinacije policija je od liječnika oduzela: dva računala, mobitel, 33 plastične vrećice marihuane, devet prozirnih paketića s 12 tableta nepravilnog oblika različitih boja droge “MDMA”, plastični paketić hašiša, pet prozirnih plastičnih vrećica droge “MDMA”, šest paketića amfetamina i štrcaljku s 0,5 mililitara nepoznatog sadržaja.

Liječnik je uhićen, a nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja uz kaznenu prijavu za počinjena kaznena djela predan je pritvorskom nadzorniku PU osječko-baranjske – priopćila je policija.

KBC Osijek priopćio je da je liječnica udaljena s posla.