Ljeto je vrijeme odmora, kupanja i uživanja na plaži uz more, rijeku, na bazenu.

No, bezbrižan odmor ima i drugu, ne tako ugodnu stranu.

Visoke temperature, vlaga i dugotrajan boravak u mokrom kupaćem kostimu povećavaju rizik od razvoja vaginalnih infekcija, a ovom zdravstvenom problemu sklone su mnoge žene.

Zašto su infekcije češće ljeti, pitali smo prof.dr.sc. Mahira Jahić, specijalista ginekologije i akušerstva.

Prema njezinim riječima, toplo i vlažno okruženje pogoduje poremećaju prirodne flore rodnice.

– Nakon kupanja u moru ili bazenu dugotrajno nošenje mokrog kupaćeg kostima stvara idealne uvjete za razmnožavanje gljivica i pojedinih bakterija. Važno je naglasiti da samo more nije uzročnik vaginalnih infekcija, a niti pravilno održavani bazeni ne moraju predstavljati opasnost. Najčešće problem nastaje kada se poremeti prirodna ravnoteža mikroflore rodnice, što omogućava razvoj infekcije – ističe Jahić.

Nekoliko je simptoma koje, smatra sugovornik, ne treba zanemariti.

– Pojačan ili promijenjen vaginalni iscjedak, neugodan miris, svrbež ili pečenje, crvenilo i iritacija spolnih organa, bol ili nelagoda tijekom mokrenja ili spolnog odnosa simptomi su koji ukazuju da biste trebali posjetiti ginekologa. Ne preporučuje se samoliječenje bez dijagnoze, jer različite infekcije mogu imati slične simptome, ali zahtijevaju različitu terapiju. Pravovremeni pregled i odgovarajuće liječenje sprječavaju komplikacije i omogućavaju brži oporavak – kaže Jahić.

Ljeto bi trebalo biti vrijeme opuštanja i uživanja. Uz nekoliko preventivnih mjera i brigu o svom intimnom zdravlju, vaš će odmor biti bezbrižan.

Jahić naglašava da najnovije smjernice i pregledni radovi navode da je ljeti povećana učestalost simptoma zbog faktora koji narušavaju vaginalni mikrobiom.

To su: dugotrajno nošenje mokrog kupaćeg kostima, pojačano znojenje, vrućina, trenje kože, utjecaj kemijskih čimbenika poput klorirane vode te češća upotreba antibiotika tijekom putovanja.

– Najčešće vaginalne infekcije tijekom ljetnih mjeseci su: vulvovaginalna kandidijaza (candida spp.). To je najčešća gljivična infekcija vagine. Procjenjuje se da će blizu 75 posto žena imati barem jednu epizodu kandidijaze tijekom života, dok će pet do 10 posto razviti rekurentni oblik (tri ili više epizoda godišnje). Nadalje, postoji i bakterijska vaginoza, koja je poremećaj mikrobiote rodnice, a ne klasična spolno prenosiva infekcija. Procjenjuje se da utječe na gotovo 23 do 29 posto žena u reproduktivnoj dobi diljem svijeta. Postoji i trihomonijaza (trichomonas vaginalis). Riječ je o spolno prenosivoj infekciji koja može izazvati pojačan iscjedak, neugodan miris i iritaciju – pojašnjava Jahić.

Vrlo često su infekcije rodnice povezane s infekcijama mokraćnog sustava, pa žene s bakterijskom vaginozom imaju tri puta veću vjerojatnost da će dobiti uroinfekciju u odnosu na žene sa zdravom vaginalnom florom.

– Ključni faktor za nastanak vaginalne infekcije je poremećaj prirodnog vaginalnog mikrobioma, pri čemu toplina i vlaga stvaraju uvjete koji olakšavaju razvoj simptoma kod žena koje su već sklone infekcijama. Plivanje u morskoj vodi zagađenoj fekalijama ili u neadekvatno održavanim bazenima može povećati izloženost raznim mikroorganizmima i uzrokovati češće infekcije. Kod nekih žena dugotrajna ili učestala izloženost kloriranoj vodi može izazvati iritaciju vulvovaginalne sluznice i pridonijeti promjenama u lokalnom mikrookruženju. U kombinaciji s drugim faktorima, poput držanja mokrog kupaćeg kostima, vrućine i povećane vlage, to može pogodovati poremećaju vaginalnog mikrobioma i pojavi simptoma kod predisponiranih žena – kaže Jahić.

– kada izađete iz vode presvucite se u mokre kupaće kostime;

– nakon kupanja nosite prozračno pamučno donje rublje;

– izbjegavajte ispiranje rodnice;

– prati samo vanjski dio intimne regije;

– izbjegavajte parfimirane intimne proizvode;

– obavezno se istuširajte odmah nakon kupanja u bazenu;

– nemojte dugo ostati u mokroj i tijesnoj odjeći;

– korištenje vlastitih ručnika i kupaćeg kostima;

– održavajte intimno područje suhim i čistim;

– mijenjajte tampone/menstrualnu čašicu prema uputama tijekom kupanja:

– javite se svom ginekologu ako osjetite svrbež, peckanje, bol ili neobičan iscjedak.

Dolazak ljeta i visokih temperatura oduvijek su mamili ljude da se rashlade u rijekama, jezerima i bazenima. Nažalost, to često sa sobom nosi i tragedije. U posljednjih 15-ak dana u potocima i jezerima u regiji utopilo se nekoliko ljudi. Nažalost i kod nas.

Tijekom vikenda u Ramskom jezeru utopio se mladić iz Busavače, a još jedan muškarac u Savi u Orašju.

Plivanje u rijekama, jezerima i bazenima nije isto što i kupanje u moru. Ovo se zna oduvijek. More je slano pa je tijelo lakše održati na površini vode. Iako i more krije svoje opasnosti, poput zaljevskih struja, rijeke i jezera imaju ih mnogo više, pa je opasnost kupanja u njima mnogo veća.

Instruktor plivanja Ajdin Bektaš nam je govorio o opasnostima koje kriju rijeke i jezera, te šta nas može iznenaditi kada zaplivamo.

Za početak nas je zanimalo koje su opasnosti kupanja u jezeru.

– Sastav jezera je uglavnom prirodna voda koja nema soli, nije gusta. Problem je što je teže ostati na površini. No, opasnost od jezera leži upravo u tome što ne znamo što se nalazi u koritu samog jezera. Ima puno močvara, trave, raznog lišća.

Takvo je, na primjer, Boračko jezero. Može vam se zapetljati oko nogu, možete se trgnuti i uhvatiti panika. Tada nastaje problem, pogotovo kada su u pitanju djeca i mlađi ljudi. Nikada ne biste trebali roniti na jezerima. Djeca nikada ne bi trebala ići sama daleko od obale. Osim toga, jezero zna biti vrlo hladno. Ako čovjek uđe u jezero vruće, u hladnu vodu, doživi određeni šok, pa ako nema nikoga, nema ti tko pomoći. Tu nastaje problem. Jezera su uglavnom duboka, dno se ne vidi. Kad plivač doživi šok, potonut će. To se neće dogoditi odmah, mučit će se, ali budući da su jezera duboka i nisu slana, plivač će potonuti. Problem je što ga ni ostali kupači ne vide. Problem je poslije pronaći tijelo – kaže za Faktor instruktor plivanja Ajdin Bektaš.

Tome u prilog govori i činjenica da GSS i ronioci tragaju za tijelom danima, ponekad i mjesecima, nakon utapanja. Osim toga, jezera sadrže i mulj, osobito Prokoško jezero.

No naš sugovornik ističe da je najopasnije kupati se u rijekama, jer to nije voda stajaćica kao u jezerima. Rijeka teče velikom brzinom.

– Ponekad nam se čini da rijeka “stoji”. Recimo u Krajini. Kad pogledate Sanu, Unu…, rekli biste da stoji, da uopće ne teče. Međutim, kada skočite u njega, odvede vas ispod površine vode. Ako niste dobar plivač, vrlo lako će vas oprati. Osim toga, čak i najboljim plivačima teško je plivati ​​u rijekama. U rijekama moramo plivati ​​puno jače, s više snage i energije. Da tako kažem, moramo plivati ​​„jače“. Vrlo je važno napomenuti da u rijekama uvijek trebamo plivati ​​prema obali, obavezno “ukoso”. Nikada ne plivajte uzvodno ili nizvodno. Ako idemo nizvodno, uhvatit će nas brzina i teško ćemo se vratiti. Ali ako plivamo uzvodno, brzo ćemo potrošiti snagu i odnijeti nas voda. Dakle, uvijek se pliva dijagonalno prema obali. A rijeke nisu tako bistre kako većina ljudi misli. Ne znamo šta je u rijekama, stijenama, kamenju – kaže Bektaš.

Naš sugovornik dodaje da, ako se nađemo u situaciji da vidimo da se netko utapa, prije svega moramo biti spremni i sigurni da smo dobri plivači, da smo u dobroj kondiciji i da smo fizički izdržljivi. Ali ako sumnjamo u sebe i svoje fizičke sposobnosti, nije mudro priskočiti nekome u pomoć, koliko god to željeli i koliko god to bilo humano. Izazvat ćemo, dodaje sugovornik, još veću tragediju.

Jedino što u tom trenutku možemo jest biti prisebni, pribrani i ažurni. Možemo posegnuti za dugačkom granom i pokušati navesti tu osobu da je zgrabi. Ako u blizini ima ljudi, odmah pozovite pomoć. Ali ako ste sigurni u svoje sposobnosti, kada skočite u tom trenutku, već znate što trebate učiniti i što ćete odlučiti. Onaj tko priskoči u pomoć ne zna u kakvom će stanju zateći utopljenika.

– Glavna stvar je odgojiti osobu. Da drži glavu iznad vode i da s njom što jače pliva prema obali. Procijeniti u tom trenutku protok vode i kuda će nas rijeka sa što manjim otporom odvesti, na koju stranu obale. Nemojmo plivati ​​protiv njegove struje. Znači idemo malo nizvodno, ali prema obali. Da ne trošimo puno energije plivajući s utopljenikom jer će nas njegovo držanje još više iscrpiti.

Kada osobu izvučemo na obalu, ponašamo se u skladu s njezinim stanjem. Treba je položiti na bok, ili na leđa, a zatim saviti noge prema tijelu. Tako se koljena savijaju. Ako u tom slučaju nema učinka za 20-ak sekundi, tada se koristi pritisak na prsa. Njena nosna šupljina je začepljena. Potom joj se kroz usta daje zrak, kako bi se izjednačio pritisak u tijelu, a zatim pritiskamo u prsa da izbacimo vodu i zaostali zrak – kaže instruktor Bektaš.

Naš sugovornik dodaje da nema vodene površine koja je sigurna za kupanje, bez obzira radi li se o slatkoj ili slanoj vodi.

– Svako plivanje nosi određene odgovornosti i rizike. Moramo biti sigurni da je netko uvijek uz nas. Ne trebamo ići nigdje daleko, gdje nismo blizu ljudi, gdje nismo blizu obale. Čovjek nikad ne zna kada ga može uhvatiti grč, čak i ako je najbolji plivač. Može se onesvijestiti od sunca, može mu pasti šećer u krvi. Zbog takvih stvari se najviše tragedija događa – zaključuje za Faktor instruktor plivanja Ajdin Bektaš.

S dolaskom ljetnih mjeseci i temperatura koje se penju i iznad 30 Celzijevih stupnjeva, ulazak u automobil parkiran na suncu postaje doživljaj sličan ulasku u pećnicu.

Mnogi vozači muku muče s brzim i učinkovitim hlađenjem kabine, ali postoji jednostavan trik koji može značajno ubrzati proces i učiniti vožnju ugodnijom od samog početka.

Britanski automobilistički klub (AA) podijelio je metodu koja uključuje kombinaciju samo dva gumba, a koja se pokazala iznimno učinkovitom.

Iako se vozači često oslanjaju na vlastite provjerene metode, stručnjaci Britanskog automobilskog kluba ističu jedan postupak kao najbrži.

Umjesto uključivanja klima uređaja na punu snagu odmah po ulasku u vozilo, prema savjetima Britanskog autokluba, ključ je u pravilnom slijedu koraka koji spaja prirodnu ventilaciju i rad klima uređaja.

Prvi korak je izbacivanje nakupljenog vrućeg zraka. Prije pokretanja motora otvorite sve prozore i vrata na minutu-dvije kako bi vrući zrak, koji je lakši od hladnog, izašao iz kabine, piše Daily Star.

Alternativno, možete upotrijebiti metodu “ispumpavanja” otvaranjem suvozačevog bočnog prozora, a zatim nasilno otvoriti i zatvoriti vozačeva vrata nekoliko puta.

To stvara protok koji učinkovito izbacuje toplinu.

Tek nakon toga pokrenite motor i pripremite se za sljedeći korak.

Kad krenete u vožnju, zatvorite sve prozore i uključite klimu. Postavite ga na najnižu moguću temperaturu i najveću brzinu puhanja.

Ključna tipka koju trebate pritisnuti je tipka za recirkulaciju zraka.

Ova funkcija sprječava ulazak vrućeg vanjskog zraka i umjesto toga hladi zrak već u kabini, čime se značajno ubrzava postizanje željene temperature.

Na mnogim modernim automobilima, odabir opcije “Max A/C” automatski će uključiti recirkulaciju. Usmjerite otvore za dovod zraka prema putnicima kako bi se hladan zrak ravnomjerno rasporedio. Ako imate krovni prozor, malo ga otvorite na nekoliko minuta kako bi preostali vrući zrak izašao.

Iako je recirkulacija ključna za brzo hlađenje, važno je znati kada je koristiti. Temperatura u pregrijanom automobilu može doseći i do 70 stupnjeva, što je znatno više od vanjske temperature.

U tom početnom trenutku klima-uređaju je lakše i brže ohladiti svježi vanjski zrak nego zrak zarobljen u automobilu.

Zato stručnjaci savjetuju da prvih nekoliko minuta vožnje s uključenom klimom ostavite otvorene prozore ili koristite postavku svježeg zraka.

Tek kada osjetite da je temperatura u kabini pala blizu vanjske, zatvorite prozore i prebacite na recirkulaciju kako bi sustav učinkovitije održavao postignutu hladnoću.

Najbolji način borbe protiv vrućine u automobilu je prevencija. Kad god je to moguće, parkirajte svoje vozilo u hladovini, ispod drveta ili u garaži.

Čak i kratkotrajno parkiranje u hladu može napraviti veliku razliku. Ako nemate izbora i morate parkirati na suncu, korištenje reflektirajućih sjenila za vjetrobransko staklo iznimno je korisno.

Mogu smanjiti temperaturu u unutrašnjosti za čak 15 stupnjeva, što ne samo da olakšava kasnije hlađenje, već štiti unutrašnjost vozila, posebice ploču s instrumentima, od štetnog UV zračenja.

Osim što boravak u vozilu čini neudobnim, ekstremne temperature mogu biti i opasne. Visoka vrućina utječe na sposobnosti vozača, uzrokujući umor, ometanje i sporije reakcije, što povećava rizik od nesreća.

Redovito održavanje klima uređaja također je od presudne važnosti.

Začepljeni filtri smanjuju protok zraka, dok nedostatak rashladnog plina smanjuje učinkovitost hlađenja.

Dobar trik za sprječavanje razvoja bakterija i neugodnih mirisa je isključiti klimu nekoliko minuta prije kraja putovanja, a ventilator ostaviti uključenim. Na taj način se isušuje vlaga nakupljena u sustavu.

Ljetne vrućine utječu ne samo na udobnost, već i na ispravnost vozila. Visoke temperature ubrzavaju starenje akumulatora, kvar motornog ulja i tekućine za kočnice. Vrući asfalt u kombinaciji s premalo napuhanim gumama povećava rizik od oštećenja gume. Zato je važno ljeti redovito kontrolirati tlak u gumama i razinu svih tekućina u vozilu.

Kombinacijom preventivnih mjera, pravilnih tehnika hlađenja i redovitog održavanja, vožnja tijekom ljetnih vrućina može postati znatno podnošljivija i sigurnija. Pravilnim korištenjem prozora i dva ključna gumba na klima uređaju vaš će automobil u samo nekoliko minuta postati ugodna oaza.

Hidrometeorološki zavod Hrvatske (DHMZ) objavio je sezonsku prognozu za ljeto 2026. godine, odnosno za lipanj, srpanj i kolovoz.

Prema dostupnim prognostičkim materijalima, s naglaskom na prognoze Europskog centra za srednjoročnu vremensku prognozu, vjerojatnost toplijeg i sušeg ljeta je prilično velika.

DHMZ navodi da će ljeto 2026. vrlo vjerojatno biti još jedno u nizu iznadprosječno toplih ljeta. To znači da se s vrlo velikom vjerojatnošću očekuje da će prosječna sezonska temperatura u Hrvatskoj biti viša od klimatološkog prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine.

Prema prognozi, postoji velika vjerojatnost viših temperatura od prosjeka u svakom ljetnom mjesecu.

Veće pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka moguće je osobito u srpnju, ponajprije na istoku zemlje te ponegdje na Jadranu, osobito južnom.

Iz DHMZ-a napominju kako na mjesečnoj i sezonskoj razini nije moguće prognozirati pojavu, duljinu, učestalost ili raspored toplinskih valova, iako postoji velika vjerojatnost da će se oni dogoditi tijekom ljeta. Zato se preporuča pratiti kratkoročne prognoze DHMZ-a, koje će po potrebi sadržavati i upozorenja na toplinski val.

Iako se očekuje ljeto toplije od prosjeka, mogući su i kratkotrajni prodori hladnog zraka, primjerice pri prolasku hladne fronte. To znači da su moguća kraća razdoblja s temperaturama oko ili čak nižim od uobičajenih za ljetne mjesece.

Predviđanje oborina, posebno u sezonskim razmjerima, puno je kompliciranije od predviđanja temperature, pa je i pouzdanost takve prognoze manja.

Za ljeto pred nama očekuje se da će ukupna sezonska količina oborine u većem dijelu Hrvatske biti uglavnom manja od višegodišnjeg prosjeka, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze.

Manjak oborine, možda i veći u odnosu na mjesečni prosjek, zabilježen je u srpnju u većini krajeva.

S druge strane, u lipnju je signal za srednju mjesečnu količinu kiše ponegdje do prosjeka, a lokalno možda i više od njega, ponajprije na Jadranu, priopćili su iz DHMZ-a.

Ako ste planirali nadolazeći vikend, meteorolozi ističu da se očekuje relativno stabilno vrijeme uz dosta sunca i visoke temperature zraka.

Prema riječima Bakira Krajinovića, meteorologa Federalnog hidrometeorološkog zavoda, subota će biti znatno stabilnija, ljepša i sunčanija s temperaturama od 28 stupnjeva Celzijusa u Bosni i do 32 stupnja Celzijusa u Hercegovini.

– Savjet svima je da prvi dan vikenda iskoriste za boravak na otvorenom. U nedjelju će prvi dio dana biti sličan suboti, dok se poslijepodne očekuje dolazak frontalnog sustava koji će dovesti do promjene vremenskih prilika u smislu da će vjetar naglo okrenuti na jugo i donijeti oborine, posebno u centralnim i istočnim područjima Bosne – kaže Krajinović.

Dodaje da će se ovakvo vrijeme zadržati i sljedećih tjedan dana, tako da su mogući pljuskovi, ali oni nisu zabrinjavajući ni intenzitetom ni količinom.

– To znači da će tijekom sljedećeg tjedna biti relativno toplo, ali nestabilno – kaže Krajinović.

Za nadolazeće ljeto iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda navode da će donijeti natprosječno visoke temperature zraka, a najveće pozitivno odstupanje očekuje se tijekom lipnja, au Bosni će se kretati između četiri i pet stupnjeva u odnosu na prosječne lipanjske referentne vrijednosti.

– Također, tijekom sedmog i osmog mjeseca pozitivna odstupanja bit će između dva i četiri stupnja. Što se tiče oborina, očekuje nas sušnije ljeto nego što smo navikli. U šestom mjesecu vrijednosti će biti najbliže referentnim ili će biti malo ispod, kada je riječ o oborinama, a tijekom srpnja i kolovoza očekuje se tek 50 posto oborina nego što je uobičajeno za ta dva mjeseca – ističe Krajinović.

Toplinski val je razdoblje kada je temperatura zraka najmanje tri dana pet stupnjeva viša od prosjeka.

Posljednjih deset godina svako ljeto u Bosni i Hercegovini ima najmanje tri vrućina, a ove godine meteorolozi očekuju između tri i pet.

– Prema sadašnjim prognostičkim modelima, ovog bismo ljeta trebali biti spremni na čak pet toplinskih valova. Temperature će biti dosta visoke uz duga sušna razdoblja. Dosadašnji rekordi za šesti mjesec kreću se od 33 do 37 stupnjeva, a za srpanj i kolovoz blizu 40 Celzijevih stupnjeva. Posljednjih desetak godina često se “penjemo” na te rekorde, a to se odnosi i na nadolazeće ljeto – rekao je Krajinović.

Prethodnih mjeseci zimska oprema bila je obavezna za sva osobna i motorna vozila. Sada je potrebno pripremiti vozilo za ljetne uvjete vožnje.

Kako bi vožnja u ljetnim uvjetima bila što ugodnija i sigurnija, a ujedno izbjegli skupe kvarove, važno je izvršiti odgovarajuće pripreme. Korištenje vozila u zimskim uvjetima ostavilo je određene tragove na našim vozilima koje je potrebno pronaći i ukloniti.

Neke kvarove na našim četverotočkašima možemo otkloniti sami, no za neke je ipak najbolje obratiti se stručnjacima.

Jedna od najosnovnijih kontrola je kontrola razine motornog ulja. Razina ulja na ručnom mjeraču ulja mora biti između minimuma i maksimuma.

Ova kontrola se mora obaviti nakon svakog duljeg putovanja, posebno u ljetnom periodu. Prilikom provjere razine ulja preporučljivo je vizualno pregledati i gumena crijeva. Tijekom ljetne sezone uvijek trebate imati jednu litru odgovarajućeg motornog ulja.

Sljedeća važna kontrola je kontrola rashladne tekućine. Ako se motor nije dovoljno ohladio, ne smije se skidati čep spremnika. Rashladna tekućina može se doliti destiliranom vodom, ali ne smije se dodati više od tri decilitra.

Osim provjere motornog ulja i rashladne tekućine motora, potrebno je provjeriti i razinu svih ostalih tekućina u vozilu. Ovo također uključuje ulje za servo upravljač, ulje kočionog sustava i tekućinu za pranje vjetrobranskog stakla.

Ljetne vrućine testiraju vaše vrhunske sposobnosti baterija. Potrebno je provjeriti ispravnost akumulatora, razinu elektrolita te po potrebi doliti destiliranu vodu. Najbolji način održavanja baterije je čišćenje. Prilikom čišćenja vodite računa da je pričvršćen i da su sva spojna mjesta osigurana.

Mokri i snježni uvjeti s puno pijeska (soli i pijeska) ostavljaju tragove na vašim kočnicama. Važno je izvršiti upravljanje kočnicama i upravljanjem jer su vitalni dijelovi aktivne sigurnosti. Provjerite istrošenost kočionih diskova i pločica (pločica i bubnjeva) te ispravnost ostalih dijelova kočionog sustava (elastični ovjesi, amortizeri i opruge).

Montaža i balansiranje guma za ljeto je obavezan u pripremi automobila za ljetnu vožnju. Ako već imate ljetne gume, prije montaže provjerite starost guma, dubinu šare, kao i tlak u gumama. Prilikom zamjene guma potrebno je provjeriti stanje felgi. Pravilno skladištite zimske gume kako biste ih sačuvali do sljedeće zimske sezone.

Kako biste se adekvatno pripremili za ljetna putovanja, provjerite klimatizacija. Provjerite je li potrebno napuniti ili dopuniti klima uređaj odgovarajućom tekućinom i obavezno zamijeniti filtar klima uređaja.

Provjerite kompletan svjetlosna signalizacija (duga, kratka i dnevna svjetla, pokazivači smjera, stop svjetlo, svjetlo za vožnju unatrag, svjetlo registarske tablice, svjetla za maglu). Zamijenite pregorjele žarulje i osigurače novima. Također provjerite postavke prednjih svjetala.

Tijekom zime prskalica zimske službe može oštetiti prednji dio vozila, ali i vjetrobransko staklo koje je potrebno popraviti kako se oštećenje ne bi proširilo i uzrokovalo kupnju i zamjenu vjetrobranskog stakla. Manje, točkaste nedostatke na karoseriji vozila možete sami popraviti pomoću kozmetičkih pribora.

Poznati bh. meteorolog Nedim Sladić otkrio je da nas čeka dugo toplo ljeto. Kako je napisao na svom Facebook profilu, osim što će biti pakleno vruće, ljeto će i trajati duže.

– Nisam zabrinut jer je to već postala tradicija. Sada se žalimo na hladnoću, au srpnju, kolovozu i dijelu rujna čekaju nas, kao i obično, velike vrućine i toplinski valovi. Na trenutke, vjerojatno vrlo izraženo ovog ljeta. Ne samo mi, nego veći dio Starog kontinenta. Najmanji zajednički nazivnik ostao je dosljedan godinama – napisao je Sladić.

Navodno proljeće malo kasni, ali će zato ljeto trajati duže.

Prijelaz u ljeto 2026. obilježen je brzim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi.

Najnovije analize i prognostički podaci potvrđuju da se El Niño razvija brže i jače nego što se prvotno predviđalo, a podvodne anomalije upućuju na to da bi ovaj fenomen do druge polovice godine mogao dosegnuti status “Super El Niña”, piše meteorološka služba. Teško vrijeme u Europi.

Ova globalna promjena vremena potaknuta je snažnim oceanskim Kelvinovim valom, koji se pojačao posljednjih tjedana, čime je okončan višegodišnji utjecaj La Niñe.

Službeno meteorološko ljeto uključuje lipanj, srpanj i kolovoz.

Za ovu analizu korišten je dugoročni model Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) i sezonska prognoza britanskog UKMO-a.

Prema ECMWF modelu iznadprosječne temperature predviđaju se u većem dijelu Europe. Glavna os toplijeg vremena ide od juga preko središnje Europe prema sjeveru, što je u skladu s prognoziranim poljem niskog tlaka na zapadu koje pokreće južno i zapadno strujanje preko kontinenta.

U Europi se više oborina od prosjeka predviđa za cijeli južni, jugoistočni i istočni dio kontinenta te krajnji sjever.

Za sjeverozapadne i središnje krajeve prognozira se manje ljetnih oborina, što uz više temperature ukazuje na povećanu opasnost od suše u srednjoj Europi.

Općenito, prognoza ECMWF-a pokazuje jasan utjecaj El Niña na ljetne vremenske obrasce.

Još jedan model koji se koristi je UKMO, sustav predviđanja meteorološkog ureda Ujedinjenog Kraljevstva, koji se posljednjih godina pokazao vrlo uspješnim i nedavno je nadograđen.

I ovaj model nad Europom pokazuje jasan utjecaj zone niskog tlaka u sjevernom Atlantiku, koji potiče južno strujanje zraka, dovodi do porasta tlaka i podiže ljetne temperature nad većim dijelom kontinenta.

Raspored padalina sličan je prognozi ECMWF-a, s iznadprosječnim količinama na jugu i sjeveru, dok se normalne do ispodprosječne količine očekuju u središnjim i zapadnim predjelima.

Obje prognoze ukazuju na jasan utjecaj El Niña na atmosferu već tijekom ljeta.