Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik pozdravio je inicijativu grupe članova američkog Kongresa da se veljača proglasi mjesecom srpsko-američkog nasljeđa.

Reagirajući na taj prijedlog, Dodik je rekao da povijesni saveznički odnosi između Srba i Sjedinjenih Američkih Država predstavljaju važan temelj stabilnosti i suradnje.

– Pozdravljam inicijativu članova američkog Kongresa da se veljača proglasi mjesecom obilježavanja srpsko-američkog naslijeđa. Povijesni saveznički odnosi, potvrđeni u najtežim vremenima za cijeli svijet u 20. stoljeću, ostaju ključ stabilnosti Balkana i prostor razumijevanja, suradnje i mira – rekao je Dodik.

Dodao je kako, unatoč brojnim izazovima i promjenama, zajedničke vrijednosti, povjerenje i međusobno poštovanje trajni su oslonac regionalne sigurnosti i razvoja.

– Zato je dobrodošao svaki korak prema dubljem političkom dijalogu, gospodarskom povezivanju i kulturnom zbližavanju jer je to put odgovorne politike i jamstvo mirnije budućnosti svih naših naroda – istaknuo je.

Na kraju je kazao kako podržava kontinuirano jačanje partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama.

– Podržavamo kontinuirani rad na jačanju partnerstva koje je povijest potvrdila i budućnost zahtijeva. To je posao kojem je Republika Srpska dala nemjerljiv doprinos – napisao je Dodik.

Milijuni dolara koje je Republika Srpska godinama izdvajala za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama otvorili su pitanje ograničenja entitetskih nadležnosti u Bosni i Hercegovini.

Najnovija istraživanja Radio Slobodna Europa (RSE) pokazalo je da je Vlada Republike Srpske od 2015. godine izdvojila najmanje 8,3 milijuna američkih dolara za angažman lobističkih i odvjetničkih ureda u Washingtonu, a u posljednjem ugovoru s tvrtkom Dickens & Madson, vrijednom četiri milijuna dolara, kao krajnji cilj navodi se “neovisnost Republike Srpske od BiH”.

Podaci koje je RSE dobio dolaze iz baze podataka Ministarstva pravosuđa SAD-a, odnosno Registra stranih agenata (FARA), u koji svi subjekti koji zastupaju interese stranih vlada ili organizacija u SAD-u moraju prijaviti svoje aktivnosti.

Sama registracija ne znači da američke vlasti podržavaju ciljeve zbog kojih je netko angažiran, već predstavlja zakonsku obvezu transparentnog prijavljivanja lobističkih aktivnosti. Zahvaljujući ovoj javno dostupnoj dokumentaciji moguće je pratiti tko lobira, u čije ime, za koje ciljeve i za koji iznos.

Istraživanje Radija Slobodna Europa pokazuje da posljednji ugovor nije izoliran slučaj, već dio višegodišnje strategije Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema dostupnim podacima, vlasti ovog entiteta su u proteklom desetljeću angažirale ukupno 15 američkih lobističkih i odvjetničkih tvrtki, uključujući i vlastito predstavništvo registrirano za iste poslove.

Među angažiranim tvrtkama su Dickens & Madson, Zell & Associates International Advocates, RRB Strategies i CRB Global, a gotovo sve imaju veze s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu.

Neki su ugovori ostali djelomično anonimni, pa stvarni iznos potrošenog novca vjerojatno premašuje javno dostupnih 8,3 milijuna dolara.

Posebnu pozornost izazvao je ugovor potpisan u rujnu 2025. s tvrtkom Dickens & Madson.

Kako prenosi RSE, u tom dokumentu izričito stoji da je “nezavisnost Republike Srpske od BiH naš krajnji cilj”, što je prvi javno dostupan ugovor u kojem se takva formulacija navodi bez diplomatskih i političkih ublažavanja.

Istodobno, istraživanja pokazuju da su politički ciljevi lobiranja bili mnogo širi od organiziranja susreta s američkim dužnosnicima.

Sporazumi predviđaju političke konzultacije, kontakte s Bijelom kućom, Kongresom i State Departmentom, medijske kampanje i kontinuirano zastupanje interesa Republike Srpske pred američkim institucijama.

Angažiranje lobističkih tvrtki nije neuobičajena praksa. Države, pokrajine, federalne jedinice, pa čak i veliki gradovi diljem svijeta koriste usluge lobista kako bi privukli investicije, unaprijedili gospodarsku suradnju ili predstavili svoje stavove donositeljima odluka.

Zato nije ključno samo lobiranje, već ciljevi koji se njime žele postići.

Upravo tu počinje pravna dvojba. Može li entitet u Bosni i Hercegovini javnim novcem financirati međunarodnu kampanju čiji je krajnji cilj neovisnost od države čiji je sastavni dio?

Odgovor na to pitanje ne nalazi se u američkim propisima o lobiranju, nego prije svega u Ustavu Bosne i Hercegovine i odlukama njenog Ustavnog suda.

Mnogo je važnije pitanje mogu li vlasti jednog entiteta koristiti javni novac za međunarodno zagovaranje ciljeva koji zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Odgovor na to pitanje nije jednoznačan, ali ga prije svega treba tražiti u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Ustav Bosne i Hercegovine, koji je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma, u članku III jasno propisuje da je vanjska politika u isključivoj nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. To znači da međunarodno predstavljanje države, uspostavljanje diplomatskih odnosa i vođenje službene vanjske politike nisu u nadležnosti entiteta.

Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku zemlje, a Ministarstvo vanjskih poslova provodi odluke Predsjedništva putem diplomatsko-konzularne mreže i međunarodnih kontakata.

Istodobno, Ustav ostavlja prostor entitetima za ostvarivanje određenih međunarodnih odnosa u područjima za koja su nadležni, kao što su gospodarstvo, kultura, obrazovanje ili regionalna suradnja.

Međutim, ove aktivnosti ne mogu predstavljati zasebnu vanjsku politiku niti dovoditi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.

Upravo u toj razlici leži srž cijelog slučaja.

Ustavni sud BiH već se izjasnio o pitanju lobiranja Republike Srpske.

Haris Silajdžić, tadašnji član Predsjedništva BiH, 2008. godine osporio je prvi ugovor između Republike Srpske i američke lobističke kuće, smatrajući da taj entitet preuzima poslove koji su, prema Ustavu, u isključivoj nadležnosti države.

Ustavni sud, međutim, nije prihvatio takvo tumačenje.

Kako podsjeća Radio Slobodna Europa, Sud je zaključio da aktivnosti Republike Srpske usmjerene na lobiranje za unapređenje vlastitih interesa ne predstavljaju vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine niti zadiranje u njezine isključive nadležnosti.

Ta se odluka u političkom prostoru često tumači kao potvrda da subjekti mogu slobodno provoditi međunarodne lobističke kampanje. No, pravnici upozoravaju da je riječ o puno užem tumačenju.

Naime, Ustavni sud nije odlučivao o ugovoru u kojem se kao cilj navodi samostalnost Republike Srpske.

Sud je razmatrao tadašnje lobističke aktivnosti koje su, kako stoji u obrazloženju presude, bile usmjerene na zastupanje interesa entiteta, a ne na promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.

Postavlja se pitanje može li se odluka iz 2008. automatski primijeniti na današnje ugovore.

Upravo tu dolazi do izražaja razlika između prošlih i sadašnjih okolnosti.

Ako je cilj lobiranja promicanje gospodarstva, investicija ili drugih interesa koji proizlaze iz nadležnosti entiteta, teško je govoriti o zadiranju u isključivu nadležnost države.

No, ako se u ugovoru kao krajnji cilj navodi samostalnost Republike Srpske, otvara se sasvim drugo ustavno-pravno pitanje.

Ustavom Bosne i Hercegovine nije predviđeno pravo entiteta na odcjepljenje niti mogućnost jednostrane promjene teritorijalnog ustrojstva države.

Prema sadašnjem ustavnom okviru, Republika Srpska, kao ni Federacija Bosne i Hercegovine, nema međunarodnopravni subjektivitet koji bi joj omogućio da samostalno odlučuje o svom međunarodnom statusu.

Zbog toga dio pravnih stručnjaka smatra da nije sporno samo pitanje lobiranja, već i pitanje mogu li se proračunskim novcem financirati aktivnosti čiji bi cilj bio postizanje nečega što Ustav BiH ne poznaje.

Upravo po ovom pitanju Ustavni sud Bosne i Hercegovine mogao bi se ponovno očitovati, budući da je pred njim pokrenut postupak osporavanja financiranja lobističkih aktivnosti usmjerenih na ciljeve za koje podnositelji tvrde da su u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Američki sustav registracije stranih agenata (FARA) domaća javnost često pogrešno shvaća.

Registracija ugovora o lobiranju ne znači da američka administracija podržava političke ciljeve klijenta, niti predstavlja bilo kakvu međunarodnu provjeru tih ciljeva.

FARA je osnovana kako bi javnosti dala uvid u to tko zastupa interese stranih vlada, političkih organizacija ili drugih stranih principala pred američkim institucijama.

Svaki ugovor, iznos naknade i opis aktivnosti potrebno je prijaviti Ministarstvu pravosuđa SAD-a, što omogućuje transparentnost aktivnosti lobiranja.

Zahvaljujući ovoj zakonskoj obvezi, Radio Slobodna Europa došao je do dokumentacije koja pokazuje kako je Republika Srpska u proteklom desetljeću angažirala brojne lobističke kuće, uključujući i najnoviji ugovor u kojem se kao krajnji cilj navodi osamostaljenje Republike Srpske.

Drugim riječima, američki propisi reguliraju način na koji se lobira, ali ne procjenjuju jesu li politički ciljevi zbog kojih se lobira u skladu s ustavnim poretkom zemlje iz koje klijent dolazi.

Predmet spora nije pravo Republike Srpske da angažira lobiste, već pitanje može li se javnim novcem financirati lobiranje za politički cilj – neovisnost, što nije predviđeno Ustavom BiH.

To pitanje ostaje isključivo unutarnje pravno pitanje Bosne i Hercegovine.

Vlasti Republike Srpske već godinama tvrde da je angažman američkih lobista bio neophodan kako bi se glas tog entiteta čuo u Washingtonu, posebice nakon uvođenja sankcija pojedinim dužnosnicima i učestalih političkih kriza u BiH.

To, naravno, ne znači da lobiranje nije imalo učinka. Lobističke kuće mogu otvoriti vrata za sastanke, ostvariti kontakte i prenijeti političke poruke.

Ipak, donošenje odluka ostaje u nadležnosti američkih institucija koje svoju politiku kreiraju na temelju vlastitih procjena nacionalnih interesa.

Republika Srpska već godinama ulaže milijune u lobiranje u Washingtonu, dok Bosna i Hercegovina kao država nema razvijen sustav profesionalnog međunarodnog lobiranja niti dugoročnu strategiju zastupanja svojih interesa u Sjedinjenim Američkim Državama.

Vanjska politika često ovisi o unutarnjim političkim nesuglasicama, što otežava jedinstveno djelovanje države prema međunarodnim partnerima.

Takva situacija ostavlja prostor pojedinim političkim akterima da samostalno grade međunarodne kontakte i pokušavaju oblikovati percepciju Bosne i Hercegovine iz vlastitog političkog kuta.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini u odlasku Christian Schmidt potvrđuje da odluku o odlasku s te pozicije nije donio preko noći.

– Nije da sam se jedno jutro probudio i pomislio da sada mogu završiti svoj posao ovdje – kaže Schmidt u intervjuu za Deutsche Welle.

Bosanskohercegovački i njemački mediji već mjesecima pišu, pozivajući se na neimenovane izvore, da se Schmidtovu mandatu bliži kraj mandata u Bosni i Hercegovini.

Schmidt nije želio odgovoriti na pitanje o mogućim pritiscima na njega, ali je rekao da nije dostupan u trenutnim političkim okolnostima.

– Svi osjećamo da se politička situacija u svijetu jako promijenila, postala je vrlo nestabilna – rekao je Schmidt, napomenuvši da s njim u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira u BiH sjede Amerikanci, Europljani, Japanci, Turci i Britanci.

– Trebam podršku svih – rekao je Schmidt.

Schmidt je dodao da je promjena političkog pristupa BiH već na sceni, te potvrdio da o tome ne postoji konsenzus u međunarodnoj zajednici.

– Želimo li nastaviti s Daytonom ili slijediti druge pristupe? Koja je uloga međunarodne zajednice? O tome postoje različita mišljenja. Moram se moći osloniti na konsenzus unutar međunarodne zajednice. Želim sačuvati taj konsenzus, koliko god to paradoksalno zvučalo. Vjerujem da se može sačuvati samo ako moram učiniti korak koji nikako nisam želio: povući se sam i otvoriti put drugima – kaže Schmidt.

Schmidt ističe da posao u Bosni i Hercegovini nije završen i da se mora nastaviti.

U BiH se, prema njegovim riječima, suočavamo s ključnim pitanjem, a to je da li u zemlji postoji dovoljno političke volje za europske integracije ili postoje jače destruktivne snage koje žele uništiti zemlju i njenu budućnost.

– Svi moraju shvatiti da ako se stvari na Balkanu raspadaju, to nije umirujući znak – rekao je Schmidt i poručio da u tome računa na međunarodnu zajednicu, a da Europljani i Amerikanci u ključnom trenutku kažu: “Ne, sada zajedno djelujemo za Europu”.

U kontekstu destruktivnih snaga, Schmidt je spomenuo predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, navodeći da su mu ukinute sve sankcije.

– Angažirao je lobističku firmu da se bori za tri stvari: da omogući otcjepljenje, odnosno osamostaljenje Republike Srpske, da poništi sudske presude protiv njega i da ja odem. U to je uložio mnogo novca – kaže Christian Schmidt u razgovoru za DW.

Schmidt, koji je rekao da želi biti posljednji visoki predstavnik, odbio je govoriti o svom mogućem nasljedniku na toj dužnosti, ali je rekao sljedeće:

– Mogu samo reći da svi koji ovdje dolaze moraju znati da je ovo balansiranje između nemoguće misije i malih koraka naprijed.

Strategija koju bh. entitet Republika Srpska provodi posljednjih godina na međunarodnoj razini predstavlja ozbiljan i opasan projekt izgradnje paralelnog diplomatskog aparata.

U praksi, vlasti u Banjoj Luci razvile su snažne vanjske kapacitete koji izravno utječu na suverenitet države Bosne i Hercegovine.

Umjesto da djeluju kroz državne institucije u Sarajevu, dužnosnici bh. entiteti su stvorili vlastitu mrežu utjecaja.

Tom mrežom se međunarodnoj javnosti pokušava prodati narativ o entitetu kao državi, a službenu Bosnu i Hercegovinu prikazati kao neodrživ projekt.

Najbolji dokaz ove namjerne izolacije od državnih kanala mogu se vidjeti u proračunskim dokumentima Bosne i Hercegovine. entitetu RS.

Podaci su frapantni. Sredstva za lobiranje su sa 2,1 milijun KM u 2024. godini skočila na nevjerojatnih 21,7 milijuna KM u 2025. godini.

Istovremeno, financiranje mreže predstavništava u inozemstvu naraslo je sa 6,5 ​​milijuna na čak 30 milijuna KM.

Ovaj nevjerojatan skok izdvajanja jasno pokazuje namjeru stvaranja infrastrukture koja može nadglasati državno ministarstvo vanjskih poslova.

Institucije Bosne i Hercegovine konstantno su blokirane iznutra, a Banja Luka novac svih građana usmjerava na širenje vlastitih predstavništava po svijetu.

Danas ta predstavništva ne služe gospodarskoj suradnji. Oni funkcioniraju kao alternativna veleposlanstva koja provode politiku samo jednog entiteta i potpuno ignoriraju državu kojoj pripadaju.

Akcija u Sjedinjenim Američkim Državama posebno je pogubna. Tamo su kroz sustav registra FARA vidljivi jasni tragovi angažmana profesionalnih lobista. Tvrtke poput McGinnis Lochridgea ili Lucasa Comptona postale su okidač u pokušajima da se američkim centrima moći objasni kako je secesionistička politika zapravo “obrana ustava”.

Samo ugovor s McGinnis Lochridge početkom 2026. procijenjen je na cca 3 milijuna KM godišnje.

Ovim angažmanom bh. entitet RS je razvio kapacitet za izravnu manipulaciju informacijama u američkom Kongresu, što je klasičan primjer paralelizma. Plaćenim uslugama kupuje se legitimitet za politiku koja je protiv interesa cijele Bosne i Hercegovine.

U nastojanju da izgradi vlastiti međunarodni subjektivitet, RS se vješto naslonila na val konzervativnog populizma i pokreta MAGA.

Koristeći lobističke kanale, Milorad Dodik je o sebi izgradio imidž zaštitnika tradicionalnih vrijednosti, žrtve „stranog intervencionizma“ i političkog islama tzv.

Taj je pristup pomno osmišljen kako bi privukao pozornost tzv. desničarskih krugova u SAD-u i Europi.

Entitet je razvio sposobnost da igra na kartu globalnih ideoloških podjela kako bi skrenuo pažnju s vlastitog potkopavanja institucija Bosne i Hercegovine.

Bosna i Hercegovina danas očito ne vodi jedinstvenu vanjsku politiku. Dva su potpuno suprotna pravca, od kojih onaj banjalučki sustavno radi na eksproprijaciji države.

Izgradnja vlastitih lobističkih kapaciteta i trošenje ukupno 42,5 milijuna KM na projekte koji prkose ustavnom poretku pokušaj je tihe diplomacije koja priprema teren za demontažu države.

Novac se troši na američke konzultante, a stvarni cilj je poraziti suverenitet Bosne i Hercegovine na vlastitom terenu, koristeći njene resurse protiv same sebe.

U tekstu koji je objavio BBC piše kako je najmoćnija osoba u BiH potvrdila da se povlači pod pritiskom SAD-a.

Christian Schmidt obnaša dužnost međunarodnog visokog predstavnika od 2021., što je drugi najdulji mandat od bilo kojeg visokog predstavnika. Njegovo vrijeme na toj poziciji bilo je ispunjeno sukobima i kontroverzama, piše ugledni britanski medij.

Iz njegova ureda priopćeno je kako je Schmidt osobno odlučio prekinuti svoju službu u provedbi mira u BiH.

– Njegovo imenovanje nikada nije odobrila Rusija, a sada se čini da je izgubio i potporu SAD-a, što njegovu poziciju čini neodrživom. Šira zagonetka je ima li sam Ured visokog predstavnika budućnost i, ako ne, gdje bi to ostavilo Bosnu – navodi BBC.

Ta uloga, podsjećaju, datira još od Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, kojim je okončan “razarajući etnički sukob u zemlji”.

Visoki predstavnik kojeg su imenovali UN trebao bi osigurati poštivanje sporazuma i ima široke ovlasti da drži pod kontrolom uvijek nesložne etno-političke vođe zemlje.

Podsjećaju da je tijekom svog mandata visokog predstavnika Paddy Ashdown nezaboravno iskoristio takozvane “bonske ovlasti” smijenivši 60 dužnosnika bosanskih Srba u jednom danu 2004. godine zbog odbijanja suradnje s Haaškim sudom. Ashdown je, ističu, zasluženo dobio ne baš laskavi nadimak “komesar za Bosnu”.

Naknadni nositelji funkcija bili su, kako ističu, znatno suzdržaniji. Međunarodni navijači Bosne i Hercegovine usredotočili su se na čelnike zemlje koji sami rješavaju svoje poslove. Neuspjeh tog pristupa, kažu, odrazio se na Schmidtovu aktivističniju ulogu nakon imenovanja.

– Više puta je koristio bonske ovlasti da blokira separatističke zakone koje je promovirao čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je ignorirao te blokade. Ova borba dovela je do toga da je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja javnih dužnosti – navodi se u analizi BBC-ja.

No čini se, navodi BBC, da će Dodik biti dugoročni pobjednik. Njegovo skupo angažiranje lobista iz Washingtona, kažu, isplatilo se kada su mu SAD ukinule višegodišnje sankcije.

Cinici su, piše BBC, primijetili naknadnu Dodikovu potporu dodjeli projekta velikog plinovoda dosad nepoznatoj američkoj tvrtki povezanoj s obitelji američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nasuprot tome, kažu oni, čini se da su Schmidtove rezerve prema projektu Južne interkonekcije koštale potpore Washingtona.

– Sljedeći potez mogao bi biti presudan za budućnost Bosne – zaključuje BBC.

Schmidt kaže da će ostati na dužnosti dok se ne izabere nasljednik. Međutim, Rusija je više puta podržala Dodikove pozive na zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

– Ako SAD zauzme sličan stav, Bosna bi mogla izgubiti jedinu figuru koja može djelovati kao zaštita od separatističkih ambicija etnonacionalističkih vođa – prenosi BBC.

Potpredsjednik entiteta RS Ćamil Duraković podnio je danas Okružnom javnom tužiteljstvu u Banjoj Luci kaznenu prijavu protiv nepoznatih osoba zbog sumnje na nezakonito raspolaganje proračunskim sredstvima RS-a u vezi s angažmanom i financiranjem lobističke tvrtke RRB Strategies LLC u Sjedinjenim Američkim Državama.

U prijavi se od Tužiteljstva traži da ispita zakonitost postupanja nadležnih službenih i odgovornih osoba u institucijama entiteta RS koji su eventualno sudjelovali u donošenju odluka o angažiranju navedene tvrtke i isplati proračunskih sredstava za te namjene.

Prema dostupnim informacijama, tvrtka RRB Strategies LLC angažirana je za poslove lobiranja i komunikacije u ime entiteta RS u SAD-u. Međutim, javnosti nisu dostupne potpune informacije o pravnoj osnovi ovakvog angažmana, proceduri donošenja odluke o financiranju, kao ni iznosu sredstava koja su eventualno izdvojena iz proračuna RS-a.

– Javnost mora znati: tko je donio odluku o angažiranju navedene tvrtke, na temelju kojeg je pravnog akta takva odluka donesena, je li proveden odgovarajući postupak javne nabave ili drugi zakonom propisani postupak, koliki je iznos proračunskih sredstava na kraju uplaćen, iz kojeg proračunskog programa ili institucije su sredstva osigurana, tko je potpisivao ugovore i odobravao plaćanja. Da li je moguće da svi mi prihvatimo da se to lobiranje događa i da se novac za to obezbjeđuje iz budžeta, iz državne kase, u koju podjednako doprinose svi građani, porezni obveznici, koji žive u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. To ne može i neće proći – kazao je Duraković.

Duraković je u prijavi naveo da postoji osnov sumnje da su pojedine službene ili odgovorne osobe mogle zlouporabiti službeni položaj ili ovlasti ukoliko su sredstva proračuna entiteta RS korištena mimo transparentne procedure i mimo zakonskih procedura.

Tužiteljstvu je predloženo da pribavi svu relevantnu dokumentaciju u vezi s angažmanom tvrtke RRB Strategies LLC, sasluša odgovorne osobe u institucijama entiteta RS, te po potrebi pribavi međunarodnu dokumentaciju o registraciji i poslovanju navedene tvrtke u Sjedinjenim Američkim Državama. Duraković je istaknuo da je cilj podnošenja prijave utvrđivanje činjenica i zakonitosti postupanja nadležnih institucija.

– Javna sredstva moraju se koristiti transparentno i u skladu sa zakonom. Zbog toga je važno da nadležne pravosudne institucije ispitaju sve okolnosti u vezi s eventualnim financiranjem lobističkih aktivnosti iz proračuna entiteta RS. Ovo pitanje nitko nije smio postaviti Tužiteljstvu u Banjoj Luci. I s razlogom im se obraćam, neka odgovore što nisu pokrenuli istragu po ovom pitanju. Dakle, nemojte ovdje nikome zamjeriti Sarajevo. Ti ljudi su uzeli novac iz budžeta RS i njime finansirali kompaniju u SAD čiji rad ne donosi ništa dobro i korisno za građane RS. Kad to tako posložite, možda će Banjalučanima, Dobojlijama, Zvorničanima, Paljanima, Trebinjcima biti jasnije da ih ovdje neko pravi budalom. Ako ja moram biti taj koji će im to reći naglas, tu sam – naveo je Duraković.

Kazao je da očekuje da će Tužiteljstvo postupiti profesionalno i nepristrano, te utvrditi sve relevantne činjenice i eventualnu odgovornost odgovornih osoba.

Poznata beogradska aktivistica Sonja Licht isprva se nije mogla sjetiti imena Ivana Mišića. Ovaj osnivač Beogradskog fonda za političku izvrsnost organizirao je treninge za mlade političare. Ona dobro poznaje političku scenu u ovoj zemlji, ali Ivan se za nju ni po čemu nije istaknuo.

Još uvijek ima bazu podataka svih sudionika pa je tražila vremena da provjeri.

– Našli smo ga – napisala je nekoliko dana kasnije novinarima Detektora u SMS poruci.

– Bio je član Demokratske stranke. Bio je sudionik Organizacije mladih lidera Srbije 2004. godine, te godišnjeg seminara 2006. godine – dodala je.

Nije se mogla sjetiti drugih detalja o njemu. Ljudi s kojima je Mišić sredinom 2000-ih, kao član Demokratske stranke, putovao u Sjedinjene Američke Države (SAD), a koji se i danas mogu vidjeti na Facebook profilu američkog veleposlanstva u Beogradu, nisu bili raspoloženi za razgovor o njemu. Detektor.

Danas je gotovo nemoguće naći nekoga u Srbiji tko poznaje Mišića, govoriti o njemu.

Njegovo ime u BiH postalo je poznatije nedavno, kada se otkrilo da mu je Vlada Republike Srpske isplatila više od milijun maraka za lobiranje u SAD-u na račun tvrtke koju je samo nekoliko tjedana prije ugovora osnovao u Banjoj Luci na adresi jednog poznatog hotela. Ovo je jedan od rijetkih među mnogim lobističkim ugovorima u SAD-u koji nije potpisan s američkim lobističkim tvrtkama.

O svojoj prošlosti i vezama u SAD-u, posebice s administracijom predsjednika Donalda Trumpa, Mišić rado govori u srbijanskim televizijskim i internetskim emisijama koje ga pozivaju da gostuje, no već nakon nekoliko rečenica prekinuo je komunikaciju s novinarkom Detektora uz prijetnju tužbom i blokadom na društvenim mrežama.

Učinio je to nakon što su ga pitali zašto je baš njegova tvrtka odabrana za lobiranje u Americi i zašto je tvrtku osnovao nekoliko tjedana prije potpisivanja ugovora s Vladom RS.

Detektor je otkrio da je Mišić od početka 2026. godine zamrznuo poslovanje svoje tvrtke u Beogradu koju je osnovao krajem srpnja prošle godine.

U BiH je krajem godine osnovao tvrtku s kojom je Vlada RS-a ubrzo potpisala ugovor vrijedan dva milijuna dolara, od čega je Mišiću u prvoj tranši isplaćeno 1,3 milijuna maraka. Na Mišićevom Facebook profilu objavljena je fotografija s koje se jasno vidi da se prije potpisivanja ugovora sastao s Miloradom Dodikom.

Ovaj sastanak nije najavljen i o njemu nema službenih javnih izvješća. Kao i Dodik, Mišić je od susreta s demokratskim vlastima u SAD-u postao obožavatelj Donalda Trumpa.

Kao član Demokratske stranke Mišić je 2006. sudjelovao u programu međunarodnih posjeta američkog State Departmenta i boravio u Washingtonu sa skupinom srpskih političara mlađe generacije.

Osim Ivana Mišića, gosti iz Srbije bili su Vlajko Senić, tadašnji zamjenik ministra turizma, Nenad Milić, bivši član Liberalno-demokratske partije, te Jovana Tavčar, tada iz Udruge građana Srbije. Milić nije želio govoriti o Mišiću.

Potom su se sudionici programa susreli s bivšim predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Josephom Bidenom, koji je u to vrijeme obnašao dužnost senatora savezne države Delaware.

Samo četiri godine kasnije Mišić je prestao biti član Demokratske stranke.

– Izbačen je iz stranke zbog grubog kršenja statuta i stranačke stege – potvrđeno je za Detektor iz Demokratske stranke.

Zbog ovakve odluke DS-a Mišić je 2010. godine štrajkao glađu, o čemu su tada pisali srpski mediji.

– Štrajk glađu koji spominjete je točan, ali je trajao tri do četiri sata – rekao je jedan od članova DS-a koji poznaje Mišića, tražeći anonimnost jer iznosi informacije koje nisu službeni stav stranke.

O Mišićevim privatnim i poslovnim uspjesima i sposobnostima nema pozitivno mišljenje.

– Pa, neki potezi tog tipa bili su odraz toga. Već tada su nadležni u stranci lako utvrdili da se radi o osobi koja je u tom smislu problematična – dodao je.

Mišić se, nakon razlaza s DS-om, pojavljivao na predizbornim skupovima Vuka Jeremića. Nakon toga njegovo ime nestaje iz političke javnosti.

Posljednjih godina Mišić je promijenio politički kurs. Sredinom 2025. godine pojavljuje se kao komentator geopolitičkih odnosa na ruskim medijskim platformama Russia Today i Sputnik, kao i na internetskoj medijskoj platformi Balkan Info, gdje gosti često šire teorije zavjere.

Mišić je donedavno obnašao dužnost potpredsjednika Pokreta “Mi – Snaga naroda”. Pokret predvodi kontroverzni srbijanski liječnik Branimir Nestorović, poznat po svojim antizapadnim, antirodnim i antivakcinalnim stavovima, promicanju raznih teorija zavjere, isticanju bliskosti s Rusijom i istovremenom javnom izražavanju podrške Donaldu Trumpu. Neke od tih poruka promiče i Ivan Mišić.

– Mi koji imamo velike simpatije prema Ruskoj Federaciji znamo koliko oni mogu biti oštri, konkretni, rekao bih i hrabri. Pokazuju veliki stupanj razumijevanja. Mislim da će Bijela kuća to cijeniti – rekao je Mišić gostujući na Russia Today.

Nestorović dijeli ideološke stavove s bivšim predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. Posebno su jedinstveni u promicanju antizapadnih i proruskih stavova, te u isticanju ideje srpskog jedinstva.

U gostovanju na Balkan info u listopadu 2025. Mišić je, govoreći o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovom načinu vladanja, rekao da je izdao Kosovo i Republiku Srpsku.

Mišić je u istoj emisiji govorio o svojoj ranoj političkoj karijeri i članstvu u DS-u, navodeći da, sticajem okolnosti, nikada nije uzeo ni dinara od države, iako je navodno bio na najvišim funkcijama.

– Dijelom zato što se nisam htio prodati za male novce, da tako kažem. Ne zato što sam dobar, nego zato što sam htio biti pametan i gledati u budućnost, a dijelom i zato što mi je nisu dali – rekao je.

Govorio je o posjetu SAD-u sredinom 2000-ih, kampanji “tada mladog, potentnog i kognitivno bistrog senatora Bidena”.

– Tada sam imao veliku pauzu, veliku pauzu. Političkoj, gdje sam se bavio kampanjama. I kad su se pojavili gospodin Nestrović, gospodin Pavić, Antonijević, Lukić, profesor Ratko Ristić, a da ne govorim (…) Ta politika, taj suverenitet, te vrijednosti u skladu sa svjetskim zbivanjima je nešto što me je privuklo i onda sam ovim ili onim okolnostima u toj priči s njima. Vidjet ćemo dokle, dok me profesor Nestorović ne izbaci – rekao je.

Početkom veljače, nakon što je u javnost dospjela informacija o dva milijuna dolara vrijednom ugovoru s Vladom RS-a, njegova biografija uklonjena je sa stranica Nestorovićevog pokreta “Mi – snaga naroda”. Iz stranke su Detektoru u telefonskom razgovoru rekli da Mišić više nije član Pokreta. Na upit o razlozima zašto Mišić nije član Pokreta, kazali su kako “ne komentiramo pojedinačno kadrovska rješenja u javnosti”.

Mišić je, gostujući na Sputnjiku, rekao da je bio dio izbornog štaba Donalda Trampa u tri izborna ciklusa, a da je u posljednjem bio dio tima koji je predvodila Suzi Vajls, današnja šefica kabineta Donalda Trampa, koja važi za jednog od najuticajnijih ljudi u aktuelnoj američkoj administraciji.

Mišićevo ime ne pojavljuje se u javno dostupnim podacima Savezne izborne komisije (FEC), niti u FARA registru Ministarstva pravosuđa SAD-a, bazi podataka za registraciju stranih agenata.

Na broj telefona naveden u imeniku na adresi na kojoj ima registriranu tvrtku u Beogradu nije se javljao.

– Ja sam jedan od onih koji nije upisan pod svojim imenom iz sigurnosnih razloga ekstremnog muslimanskog faktora, a portali poput Istraga.ba, a sada i bosanskohercegovačkog BIRN-a crtaju mi ​​metu na čelu – rekao je Mišić odgovarajući na upit Detektora o razlozima zašto njegovog imena nema u ovim bazama.

Odgovor je stigao s e-mail adrese beogradske tvrtke ALF MEDIA CONSULTING koju je Mišić osnovao u srpnju 2025. godine.

Dodao je da članovi izbornog stožera “iz sigurnosnih razloga nisu javno dostupni nigdje u svijetu”, iako su takvi podaci javno dostupni u SAD-u.

Na pitanja Detektora o sklapanju ugovora i kvalifikacijama za obavljanje ovog posla poslana s e-mail adrese beogradske tvrtke, Mišić je zaprijetio tužbom, navodeći da će njegov američki i srpski odvjetnik reagirati u skladu sa zakonom.

Dodao je da ne može govoriti o ugovoru “zbog ugovora o povjerljivosti” te da je tvrtka osnovana kako bi “ljudi koji mogu nešto doprinijeti” imali pravni okvir za rad i plaćanje poreza.

Mišić je naglasio da je tvrtka Madisson K. Consulting osnovana u listopadu, a ugovor s Vladom RS-a potpisan je 18. prosinca 2025. godine. U korespondenciji s novinarima Detektora na Facebooku demantira i pojedine navode objavljene na portalu Istraga, koji je prvi otkrio potpisivanje ugovora.

U tekstu Istrage navodi se da su državni istražitelji zbog dodatnih provjera blokirali transakciju te da je Mišić nakon obavljene transakcije podigao novac.

– Nitko nije nestao u nepoznatom pravcu, porez na dobit i dividendu je uredno uplaćen od navedenog iznosa Bosni i Hercegovini, sredstva su uredno prijavljena na obje granice. Nisam državljanin SAD-a. SIPA nije deblokirala nakon pet dana, nego nakon tri dana nakon mog prijateljskog razgovora – izjavio je Mišić za Detektor.

Kako je potvrđeno iz Tužiteljstva BiH, prilikom provjere transakcije od 1,3 milijuna maraka Vlade Republike Srpske Madisson K. Consultingu, državni istražitelji nisu pronašli obilježja kaznenog djela, ali je predmet proslijeđen entitetskim kolegama.

Portal Istraga.ba objavio je da je Mišić do ugovora došao preko Veljka Vukelića, koji se u javnosti spominje kao kum Milorada Dodika. Vukelić je u kratkom telefonskom razgovoru za Detektor potvrdio da poznaje Mišića, ali je negirao da je kumovao potpisivanju ugovora o lobiranju s Vladom RS.

Iz Vlade RS-a nisu odgovorili na upite Detektora kako je Mišić odabran da za dva milijuna dolara obavlja lobistički posao i koje su njegove reference.

Nakon što je objavljena vijest o ugovoru s novoosnovanom tvrtkom Madisson K. Consulting, premijer Republike Srpske Savo Minić na konferenciji za novinare izjavio je da je angažman lobističkih kompanija u inostranstvu legitimna praksa, usporedivši lobiranje s “odradom” vozačkog ispita, prenosi BN televizija.

– Recite mi što se danas može kad netko polaže vozački? Kaže se “dođi vidi tamo malo, pomozi”. U Americi i u drugim zemljama imate lobističke kuće i to je jedini način na koji se to može raditi, a dok se ne dogodi da se tako može raditi i kod nas, onda će se to zvati mito i korupcija – rekao je Minić.

Rukovodstvo RS-a potpisalo je ugovor s američkom lobističkom tvrtkom, s kojom je i ranije surađivalo, vrijedan blizu tri milijuna KM.

Ugovor s tvrtkom McGinnis Lochridge LLP potpisan je krajem siječnja na godinu dana i predstavlja nastavak suradnje s ovom tvrtkom na pružanju savjeta i zastupanju RS-a “u pravnim i političkim poslovima vezanim za međunarodno pravo”, javlja Detektor.

Prema podacima dostupnim u američkom registru FARA – koji popisuje sve ugovore vezane za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama – zadaci McGinnis Lochridgea bit će davanje savjeta iz područja “prava i obveza RS-a i BiH prema Daytonskom sporazumu”, kao i odnosa s međunarodnim organizacijama kao što su UN, OSCE, EU i Vijeće Europe.

Firma će također raditi na kontaktiranju američkih dužnosnika, članova Kongresa i agencija o pitanjima od značaja za bh. entitet RS i BiH, te provoditi komunikacijske kampanje.

Promjena u političkom odnosu RS-a i SAD-a već je vidljiva, rekao je Miloš Šolaja, profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci.

– To je, prije svega, vidljivo po razini sugovornika, bez obzira što i kako Sarajevo ocjenjuje sugovornike i tu vrstu aktivnosti, ali od zamjenika šefa Landaua (Christopher Landau, zamjenik državnog tajnika SAD-a) do ostalih sugovornika, što je neuobičajeno više nego što je bilo prije, kaže zamjenik pomoćnika za Europu i Euroaziju – rekao je Šolaja.

U američkom registru FARA trenutno je 16 “subjekata” čija su područja djelovanja promicanje i lobiranje interesa vlasti, političke organizacije ili stranke iz Bosne i Hercegovine. Od njih 16, čak 14 ih je angažirano da promoviraju ili lobiraju za interese RS-a, kako bi utjecali na politiku SAD-a ili javno mnijenje te zemlje.

Republika Srpska je od početka 2026. godine, pored ugovora sa McGinnis Lochridge, potpisala saradnju i sa Lucas Compton LLC.

Ova lobistička kuća iz Washingtona, D.C., dobila je ugovor vrijedan gotovo milijun KM za izgradnju “pozitivnog utjecaja javnih i privatnih poruka ključnih političkih lidera, uključujući nacrte izjava i tema za razgovor osmišljenih da pozitivno utječu na vladu, Kongres, medije i javnu publiku”.

Krajem listopada 2025. Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD-a skinuo je s crne liste Milorada Dodika, Željku Cvijanović i još 47 fizičkih i pravnih osoba.

Nekoliko dana prije toga ukinute su sankcije za još četiri osobe koje su sudjelovale u organizaciji proslave Dana Republike Srpske, koju je Ustavni sud proglasio neustavnom, a nekoliko predstavnika Republike Srpske od tada je više puta boravilo u SAD-u.

– Pokazali smo da RS može otvoriti sva ta vrata. Jučer je Željka bila kod Landaua. Državni tajnik je bio izvan zemlje, kao i Vance (JD Vance, potpredsjednik SAD-a), s kojim je bilo prilike dogovoriti sastanak, ali je morao otići. Sastajali smo se na mnogim tajnim i javnim sastancima, razgovarali javno i tajno o mnogim stvarima – rekao je Milorad Dodik nakon povratka iz SAD-a 7. veljače.

Prema njegovim riječima, na svim sastancima je isticao da je Daytonski sporazum srušen i da nije odustao od svojih osnovnih ciljeva.

Prema saznanjima Detektora, kongresmenka s Floride Anna Paulina Luna uputila je poziv cijelom rukovodstvu RS-a, a velika je mogućnost da će uz Milorda Dodika, Željku Cvijanović i Anu Trišić Babić u delegaciji biti i novi predsjednik RS-a Siniša Karan, kao i premijer Savo Minić.

– Anna Paulina Luna priprema se za međuizbore i pozvala je delegaciju iz RS da gostuje na nekim od događaja koje priprema u sklopu svoje izborne kampanje. Ti događaji neće biti toliko veliki da bi im prisustvovao i sam Donald Trump, ali je značajno prisustvo delegacije iz Banje Luke – rekao je izvor blizak vlastima RS-a koji je želio ostati anoniman.

Poznati gruzijski portal Open Caucasus Media nedavno je objavio kako su na događaj pozvana i tri predstavnika kontroverzne proruske stranke Gruzijski san. EU je u veljači 2026. ukinula bezvizni režim za dužnosnike te stranke, uključujući i saborske zastupnike, kao oblik sankcije za odmicanje od europskog puta i represije nad političkim protivnicima.

Ovakve veze dužnosnika RS-a, uz sve češću prisutnost otpravnika poslova Veleposlanstva SAD-a u BiH Johna Ginkela u Banjoj Luci, gdje održava sastanke s najvišim dužnosnicima RS-a, pokazatelj su, prema riječima profesora Šolaje, “nove dinamike odnosa”.

Prema njegovim riječima, nije zanemariva činjenica da je Dodik prije odlaska u SAD boravio i u Izraelu, gdje mu je u Knesetu uručena nagrada “Žabotinski za slobodu” za doprinos razvoju odnosa Izraela i RS i razumijevanju problema jevrejskog naroda.

Iako Šolaja vidi važnost lobiranja da se u Kongresu osigura bolji stav prema RS-u i javnom mnijenju, pojašnjava da će određeni politički procesi ovisiti i o izborima koji će se održati za nekoliko mjeseci.

– U SAD-u vanjsku politiku vodi predsjednik i to je dio njihovog političkog sustava. Dakle, ako Trump kao predsjednik ne odluči u kojem smjeru trebaju ići pojedini procesi, onda ne ide tamo. Ovdje je činjenica da su ove godine međuizbori za trećinu Zastupničkog doma i to će biti lakmus papir za provjeru stanja američke politike, a za dvije godine, što je također blizu, bit će izbori za predsjednika SAD-a – kaže Šolaja.

Sličnog je mišljenja i diplomata i bivši veleposlanik BiH u Velikoj Britaniji Branko Nešković, koji kaže da će se tek vidjeti za što vlasti RS-a točno lobiraju i koja će biti konačna cijena.

– Ipak, za RS je svakako dobro što su ukinute sankcije njenim najvišim dužnosnicima. Tek ćemo vidjeti koliko će sve to koštati građane RS-a, jer u politici sve košta, a cijena ponekad zna biti visoka – rekao je Nešković.

Unatoč izdvajanjima za lobiranje u SAD-u, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković navodi da je bh. diplomacija uspjela neutralizirati aktivnosti Milorada Dodika i vlasti RS-a.

– Njegovi ciljevi su bili otcjepljenje, smjena OHR-a, zatvaranje i skrivanje Christiana Schmidta. Nijedan od ovih ciljeva nije niti će biti ostvaren. Dobio je ukidanje sankcija kada je poslušao svoje američke prijatelje da ponište sve secesionističke stvari koje je formalno radio u Narodnoj skupštini. I dalje je njegova retorika glasna, ali ja ga i dalje pozivam i provociram, neka, ako može, vrati jedan od tih zakona u NSRS, vratit će se i on pod sankcije – rekao je Konaković.

RS je nedavno preko svog predstavništva u Beču sklopila ugovor sa lobističkom kućom Dickens & Madson, čije je sjedište u Kanadi.

Tu tvrtku vodi izraelsko-kanadski lobist Ari Ben-Menashe, a vrijednost ugovora je četiri milijuna dolara, a ciljevi su otcjepljenje RS-a i potpora američkih vlasti u smjeni visokog predstavnika Christiana Schmidta s dužnosti.

Zbog ovog ugovora skupina državnih zastupnika podnijela je kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH.

– Dobio sam povratnu informaciju, ali ne od Tužiteljstva, nego od novinara koji se bave ovom temom. Obaviješteni su da je Tužiteljstvo pokrenulo ovu kaznenu prijavu. Službena predstavništva RS-a nisu nadležna za vođenje vanjske politike, a pogotovo ne za činjenje kaznenih djela, a u ovom slučaju počinjen je niz kaznenih djela – od narušavanja teritorijalnog integriteta, narušavanja ustavnog poretka – ustvrdio je zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović.

Prema njegovim riječima, pogrešna je tvrdnja da se kriminalna djela mogu nazvati diplomatskim aktivnostima.

– Osim šefa Predstavništva RS u Beču, koji je službeno potpisao ugovor RS, kaznena prijava je podnesena i protiv povezanih osoba, a izvjesno je da ova osoba nije samoinicijativno potpisala ugovor niti ga je platila svojim novcem. Treba utvrditi da li je riječ o novcu iz budžeta, koji pripada svim građanima, ili o nekim sredstvima iz crnih fondova, ali u svakom slučaju radi se o udruženom pothvatu velikog broja ljudi koji su počinili veliki broj kriminalnih radnji – naveo je Magazinović.

Zbog ovog ugovora službeno je reagiralo i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, koje je, prema ministrovim riječima, kontaktiralo i državne vlasti u Kanadi.

– Poseban fokus stavili smo na ovaj ured Vlade RS u Beču, koji je potpuno nezakonito proveo proceduru isplate sredstava koja su im doznačena iz budžeta entiteta RS. Njihovo plaćanje je potpuno protuzakonito jer su u Austriji registrirani za sasvim drugu djelatnost. Sigurni smo da su prekršili zakone države Austrije. Razgovarao sam uživo s ministricom Beate Meinl-Reisinger – rekao je Konaković.

Dok se u SAD-u pripremaju za međuizbore, priprema se i za proslavu 250. obljetnice neovisnosti zemlje, gdje će se otvoriti nove mogućnosti za lobiranje.

Prema New York Timesu (NYT), grupa pod nazivom Freedom 250, koja je nastala u povodu proslave 250. obljetnice neovisnosti SAD-a 4. srpnja 2026., ima značajne veze s administracijom predsjednika Donalda Trumpa, a sve se predstavlja kao javno-privatno partnerstvo.

Prema izvješćima u koja je NYT imao uvid, donatori koji daju najmanje milijun dolara Freedomu 250 mogu dobiti pristup i osobne sastanke s Trumpom, uključujući poziv na privatni događaj zahvale koji organizira američki predsjednik, dok više razine sponzorstva nude razne privilegije, uključujući potencijalne prilike za govor na događajima 4. srpnja za one koji daju više od 5 milijuna dolara.

Prema Danieli Alvares, glasnogovornici grupe Freedom 250, strane donacije neće biti moguće za ove događaje, ali stručnjaci koji su razgovarali s NYT-om kažu da se čini da je ta praksa način da se financijski doprinosi pretvore u politički pristup i utjecaj, što izaziva zabrinutost oko transparentnosti i etičkih pitanja.

U takvoj atmosferi postavlja se pitanje da li bi i delegacija RS mogla prisustvovati brojnim događanjima koja će biti organizirana u sklopu same manifestacije.

– Moguće je da će neki prihvatiti i poslušati delegacije RS. Naravno, pitanje je tko će to predstavljati i hoće li tu priliku iskoristiti na pravi način. Hoće li RS imati značajnije mjesto – mislim da je nemoguće. Uz toliko velikih zemalja i sila srednjeg i manjeg dometa, svi će oni tamo nastojati biti vidljivi. U ovoj situaciji bio bi veliki uspjeh da RS uopće bude prisutna, s imenom i prezimenom – napominje Šolaja.

Eventualni posjet SAD-u tijekom proslave jubileja Dana neovisnosti, prema Neškovićevim riječima, bit će najviše iskorišten u dnevnopolitičke svrhe u BiH u izbornoj godini.

– Treba podsjetiti da RS već godinama pliva u nemirnim međunarodnim vodama pod pritiscima, restrikcijama i sankcijama, te da naša javnost malo zna o dugoročnim interesima RS za koje se lobira u najvećim svjetskim centrima moći, ako se uopće lobira za njene interese. Sigurniji sam da je ovo slikanje po prijemima i hodnicima s ljudima koji nešto znače u hijerarhiji nove američke administracije namijenjeno dnevnopolitičkim potrebama domaće javnosti, te samozavaravanju vlasti – rekao je Nešković.

Zastupnici u Parlamentu BiH, njih 11 (iz SDP-a, NiP-a, NS-a i BHI KF), podnijeli su Tužiteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv Mladena Filipovića, šefa Predstavništva Republike Srpske u Austriji i drugih povezanih osoba koje pozivaju, potiču ili pripremaju osamostaljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine (Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Radovan Višković i drugi).

Kaznena prijava je podnesena zbog postojanja osnova sumnje da su okrivljenici počinili kaznena djela napada na ustavni poredak, ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti, davanja nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, udruživanja za počinjenje kaznenih djela te pomaganja i poticanja na ta kaznena djela.

Cijeli tekst kaznene prijave možete pronaći ovdje.

Prijava je podnesena u skladu s Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine, koji propisuje primjenu zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema svakome tko počini bilo kakvo kazneno djelo protiv cjelovitosti Bosne i Hercegovine izvan njenog teritorija.

Prema javno dostupnim podacima Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država, putem njegove službene elektronske platforme, objavljen je obrazac koji sadrži dokument pod nazivom „Consultancy Agreement“ (u prijevodu i dalje: „Consultancy Agreement“ ili Dokument) koji je zaključen 6. rujna 2025. godine između predstavnika Republike Srpske kao prvog aplikanta koji se identificirao Vladi SAD-a i Dickens & Madson Canada Inc. (Montreal, Kanada) koju zastupaju drugi podnositelj zahtjeva.

Isti ugovor potom je službeno zaprimljen 10. ožujka 2025. kao dio obrasca za prijavu ugovora o lobiranju.

Potpisnici ugovora su Mladen Filipović – u ime Republike Srpske i Ari Ben Menashe – u ime Dickens & Madson Canada Inc.

Obrazac i Ugovor o savjetovanju potvrđuju da se u slučaju prvog prijavitelja i drugog prijavitelja radi o registraciji lobističkih aktivnosti u SAD-u, sukladno zakonu SAD-a o obveznoj registraciji stranih lobista i povezanih ugovora.

Prvoprijavljeni i drugoprijavljeni potpisali su Ugovor o konzultantskim poslovima, a zatim ga registrirali pred vladom SAD-a, a koji Ugovor predviđa organizirane političke i lobističke aktivnosti prema međunarodnim subjektima, uključujući SAD, Saudijsku Arabiju, UAE, EU, UN itd., s ciljem jačanja političke pozicije RS na čelu s Miloradom Dodikom i odcjepljenja od Bosne i Hercegovine, odnosno narušavanja njenog ustavnog poretka, suvereniteta. i teritorijalni integritet.

Obrazac i Ugovor o konzultantu navode da je drugoprijavljeni formalno registriran kao strani lobist u ime Republike Srpske, kojeg je angažirao prvoprijavljeni, sa službeno definiranom svrhom djelovanja, a sve u točki 9. Obrasca, kako slijedi:

Ako je inozemni principal stranačka politička organizacija, navesti:

a. Ime i zvanje službenika s kojim registrant komunicira: Mladen Filipović, direktor Predstavništva Republike Srpske u Beču, Austrija;

b. Cilj, misija ili svrha strane političke stranke: Republika Srpska nastoji osigurati potporu Sjedinjenih Američkih Država i steći neovisnost od Bosne i Hercegovine.

– Prvoprijavljeni i drugoprijavljeni su svjesno poduzimali međunarodne lobističke aktivnosti u ime Republike Srpske, što je relevantno za utvrđivanje njihove namjere i uključenosti u politički kontekst Bosne i Hercegovine i djela za koja se terete ovom kaznenom prijavom.

– U okviru Ugovora o konzultantskim poslovima, jedna od izričitih obaveza drugotuženog bila je poduzimanje aktivnosti usmjerenih na “smjenu Visokog predstavnika Bosne i Hercegovine, gospodina Christiana Schmidta, sa pozicije u Uredu visokog predstavnika (OHR)”.

– Ova ugovorna obveza ima za cilj izravno djelovanje protiv međunarodno priznatog nadzornog tijela u Bosni i Hercegovini, što je u suprotnosti s Ustavom i važećim zakonodavstvom. S obzirom da je osigurana novčana naknada i druge pogodnosti iz ugovora vezane uz izvršenje ove obveze, u radnjama prijavljenih osoba postoji osnova sumnje u prijavljena kaznena djela.

– Dokument je registriran pod FARA (reg. br. 6200) u SAD-u, što potvrđuje njegovu međunarodno pravnu valjanost i lobistički karakter angažmana.

– Obrazac pod točkom 8. sadrži izjavu drugotuženika da je primio dio novca na ime ispunjenja naknade za izvršenje svojih ugovornih obveza iz Ugovora o savjetovanju, i to:

Ugovor o savjetovanju od 6. rujna 2025. zahtijeva plaćanje naknada i troškova od inozemnog principala (Foreign Principal) registrantu (Registrant), uz predujam od 2.000.000 USD, koji je primljen 12. rujna 2025. ili približno tog datuma.

Prvi dodatak od 6. rujna 2025. zahtijeva dodatnu uplatu od 1.000.000 USD, koja je primljena 19. rujna 2025. ili približno tog datuma.

Drugi amandman od 20. rujna 2025. zahtijeva dodatnu uplatu od 1.000.000 USD, koja nije primljena do datuma ovog podnošenja.

Krajnji cilj – osamostaljenje RS od Bosne i Hercegovine

Nakon primitka početnog predujma i prve doplate, registrant je započeo s pružanjem usluga u ime inozemnog naručitelja sukladno odredbama Ugovora o savjetovanju.

– U okviru Ugovora o savjetovanju predviđena je obveza drugoprijavljenog da osigura poništenje, odnosno sprječavanje provedbe raspisa za održavanje izbora zakazanih za 23. studenog 2025. godine u Republici Srpskoj. Ova odredba Ugovora pokazuje namjeru izravnog miješanja u provedbu zakonitog izbornog procesa i demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, što predstavlja djelovanje protiv ustavnog poretka i teritorijalnog integriteta države.

– Pravomoćna presuda Suda BiH u predmetu Milorad Dodik i drugi (26. veljače 2025. godine) potvrđuje politički kontekst i motive prijavljenih osoba.

– Za svjedoka je predložen Milorad Dodik, zbog dosadašnjeg obnašanja dužnosti i relevantnog uvida u okolnosti sklapanja Ugovora o savjetovanju i njegove provedbe.

– Prijava se temelji na činjenici da su organiziranjem i provođenjem međunarodnog sporazuma o lobiranju zaključenog 6. rujna 2025. godine između šefa Predstavništva Republike Srpske u Austriji Mladena Filipovića i međunarodnog lobiste Arija Ben-Menashea, čiji je izričiti krajnji cilj definiran kao: “Osamostaljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine naš je krajnji cilj”, osumnjičeni poduzeli radnje koje predstavljaju pokušaj promjena ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine na drugi nezakoniti način.

Ovo nije samo politička retorika ili neobavezna tvrdnja, već i konkretna namjera ključnih političkih dužnosnika iz entiteta Republika Srpska, što potvrđuju sljedeće izjave i dokumenti:

Milorad Dodik je 9. veljače 2026. godine izjavio sljedeće: “Pravo naroda na samoopredjeljenje do neovisnosti je naš politički cilj. I od toga nećemo odustati.”

Narodna skupština Republike Srpske je na 24. sjednici održanoj 22. kolovoza 2025. godine donijela zaključke, au točki 12. tih zaključaka stoji: „Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Kolegij Narodne skupštine da pripremi tekst Rezolucije o samoopredjeljenju srpskog naroda i Republike Srpske“. Ustavni sud BiH kasnije je poništio ovaj zaključak, ali je namjera donositelja odluka u NSRS jasna, posebno u kontekstu spornog Sporazuma o lobiranju.

Prilikom donošenja osporavanog zaključka, Milorad Dodik je ustvrdio da je “Dejtonski mirovni sporazum srušen, te da će Republika Srpska odlučiti o svom statusu i potvrditi pravo na samoopredjeljenje”.

Taj stav je detaljnije obrazložio u kasnijim izjavama kada je izjavio da “predstojeći referendum u RS ne govori eksplicitno o samostalnosti, ali će biti ozbiljno zagrijavanje!” te da će se “Republika Srpska postaviti u skladu sa svojim pravom na samoopredjeljenje”

Osim toga, Milorad Dodik je za Sputnjik 28. kolovoza 2025. godine izjavio: „Kada donesemo tu rezoluciju, stvorit će se uvjeti za održavanje definitivnog referenduma o neovisnosti“, što jasno pokazuje u kojem smjeru se namjerava ići s pripremom teksta ove Rezolucije.

Jasno je da je riječ o secesionističkim i separatističkim tendencijama, koje ako zažive, odnosno usvoji li se navedena Rezolucija, očekuje nas ne samo politička, već i sigurnosna kriza s nesagledivim posljedicama.

To potvrđuje i Nacrt novog Ustava Republike Srpske koji je NSRS usvojila na 20. posebnoj sjednici održanoj 13. ožujka 2025. godine, a koji također govori o namjerama vlasti u RS-u jer, primjerice, u članku 9. stavak (1) sadrži odredbu prema kojoj „Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje“, a u stavku (2) to je razrađeno na način da “Republika Srpska može uspostavljati posebne paralelne veze, udruživati se u složene državne zajednice federalnog ili konfederalnog uređenja sa susjednim i drugim državama ili grupom država”.

– To bi bilo izravno kršenje Ustava Bosne i Hercegovine, Kaznenog zakona BiH i međunarodnog prava. Predlažemo da Tužiteljstvo donese naredbu o provođenju istrage, pribavi dokaze predložene po službenoj dužnosti koji nisu dostupni podnositelju, kao i saslušanje prijavljenih osoba i svjedoka, te zatraži međunarodnu pravnu pomoć radi rasvjetljavanja okolnosti vezanih za tokove novca koje su prema materijalnoj dokumentaciji u spisu izvjesne, a mogu upućivati i na druge osobe koje se dovode u vezu s izvršenjem kaznenih djela protiv cjelovitosti Bosne i Hercegovine kao najteži oblik. ugrožavanja državnog i društvenog poretka, kao i ugrožavanja stabilnosti i ustavnog poretka, u povodu čega očekuje prioritetno postupanje – navode podnositelji.

Prijavu potpisuju predstavnici: Aida Baručija, Sabina Ćudić, Jasmin Imamović, Mia Karamehić-Abazović, Predrag Kojović, Saša Magazinović, Albin Muslić, Nihad Omerović, Ermina Salkičević-Dizdarević i Denis Zvizdić.

“Da bismo razumjeli djelovanje kadrova Trojke i njihovo konstantno ‘umanjivanje’ važnosti problema u međunarodnoj politici, moramo krenuti od ključne činjenice da su bošnjački diplomatski kapaciteti u sadašnjoj vlasti svjesno suženi i politički zarobljeni onog trenutka kada su pristali na suspenziju Ustava. Od tog trenutka vanjska politika Bosne i Hercegovine prestaje biti državna, a postaje potpuno projektna i projektna. stranački.”

Kazala je to potpredsjednica Stranke demokratske akcije (SDA) Aida Obuća, osvrćući se na aktualnu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.

Umjesto institucija, dodaje Obuća, u fokus su pojedinci i kratkoročni politički interesi.

– Institucionalno međunarodno djelovanje tada je gotovo u cijelosti bilo kanalizirano kroz tadašnji ured USAID-a u BiH, dva međunarodna instituta i snažnu koordinaciju bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja. Utjecaj se više ne pokušava graditi preko institucija države Bosne i Hercegovine, već preko Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu, čija se službena izvješća, analize i ocjene dobrim dijelom temelje na krugu ljudi bliskih čelnicima trojke. Ti isti krugovi određivali su tko putuje, tko govori, tko “predstavlja BiH”, a tko se sustavno isključuje – kaže Obuća.

Kako dalje ističe, najbolja potvrda za to dogodila se nakon političkog zaokreta u SAD-u 2023. i 2024. godine.

– Ljudi koji su nam godinama predstavljani i nametani kao “međunarodni stručnjaci” i “strateški mostovi” prema Washingtonu, preko noći su postali politički savjetnici u kabinetima Trojke, neki čak i u strukturama Predsjedništva pojedinih političkih opcija.

Takav model može donijeti kratkoročnu političku korist, u što smo se uvjerili kroz pokušaje obračuna sa SDA. Ali dugoročno se to pokazalo pogubnim za Bosnu i Hercegovinu – navodi Obuća i objašnjava:

– Država koja svoju vanjsku politiku veže uz jednu administraciju, jednog veleposlanika i jedan politički blok, ostaje potpuno izložena kada se globalne okolnosti promijene. Upravo to se dogodilo. Porazom politike Demokratske stranke u SAD-u, strateška uporišta Trojke srušila su se preko noći. Ostali su bez kanala, bez pravog utjecaja i bez ozbiljnih sugovornika. Danas vidimo rezultat: drugi sjede za stolom, a Bosna i Hercegovina se sve češće spominje bez njenih autentičnih predstavnika.

Zato je, ističe dalje Obuća, licemjerno međunarodne posjete Milorada Dodika svoditi na “turizam”.

– Isti ljudi koji to danas govore, godinama posjećuju iste destinacije s istih funkcija, na gotovo identičan način. Razlika je samo u posljedicama. A posljedice takvih posjeta već smo platili: 2019. godine formiranjem vlasti u Kantonu Sarajevo, 2023. godine suspenzijom Ustava, a danas s pravom strahujemo kakve će nove štete nanijeti nastavak istog političkog obrasca – kaže Obuća.

Jednako je opasno, dodaje potpredsjednik SDA, banalizirati takozvana presretanja u hodnicima.

– Ovakvi susreti nisu ni slučajni ni beznačajni. Da biste nekoga “presreli” morate imati pristup prostoru, politički status koji vam omogućuje prolazak osiguranja i kredibilitet koji će natjerati sugovornika da vas sluša. U konkretnom slučaju, riječ je o američkom ministru rata, jednoj od najviših pozicija u američkoj administraciji. Takvi kontakti često uključuju razmjenu pisanih materijala i „brifova“ koji oblikuju dugoročnu percepciju Bosne i Hercegovine. Primjerice, bavi se namjenskom industrijom, policijskim strukturama, pa čak i vjerskim zajednicama – kaže Obuća.

Ističe da u osjetljivoj geopolitičkoj klimi prema Bliskom istoku takvi narativi mogu imati ozbiljne posljedice.

Posebnu pozornost, dodaje Obuća, zahtijeva i susret s Karoline Leavitt.

– Ne govorimo o protokolarnoj osobi, već o jednom od najbližih suradnika Donalda Trumpa i jednoj od najutjecajnijih osoba unutar pokreta MAGA. Njezina profesionalna biografija, od Bijele kuće, preko bivše predsjednice Republikanske konvencije u Zastupničkom domu SAD-a Elise Stefanik, do donatorskog kruga MAGA Inc., govori o osobi duboko umreženoj u centrima moći. Takva osoba ima kapacitet da značajno utiče na percepciju Bosne i Hercegovine, u pozitivnom ili negativnom smislu – smatra potpredsjednik SDA.

U tom kontekstu, kako dalje navodi Obuća, dodatno zabrinjavaju javni istupi ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

– Njegov posljednji “Nurmagomedov intervju” razotkrio je temeljno nerazumijevanje suvremenih geopolitičkih procesa. U jednom od svojih medijskih istupa, najutjecajniju privatnu političku zakladu u SAD-u, Heritage Foundation, ministar je praktički sveo na marginalnu pojavu. Istodobno je progovorio o navodnim sastancima u Bijeloj kući s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, iako tu dužnost od 2025. godine obnaša državni tajnik Marco Rubio, s kojim spomenuti ministar nikada nije imao službeni susret.

Jedini “susret” tog tipa koji se eventualno dogodio bio je s članom kabineta jednog od članova Predsjedništva BiH, koji se na Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji 2024. godine, na panelu “Quo Vadis Balkans”, predstavio kao savjetnik za nacionalnu sigurnost, iako BiH takvu poziciju institucionalno uopće nema – dodala je Obuća.

Rezultat svega toga, kako dalje navodi, bolan je i vidljiv danas.

– Na saslušanju Pododbora za Europu Komiteta za vanjske poslove Kongresa SAD-a, simbolično nazvanom “Varišta na Balkanu”, nije bilo institucionalnog predstavnika Bosne i Hercegovine. Pritom je BiH prozvana “propalom državom”. Slično se dogodilo i na konferenciji Atlantskog vijeća o europskoj i transatlantskoj perspektivi BiH. Bili smo subjekt, ali nismo bili sugovornik. Jer takvi se susreti ne fotografiraju – kaže Obuća.

Dodaje kako bi, “naravno, bilo licemjerno tvrditi da je riječ samo o trenutnom stanju”.

– Ovo što danas vidimo rezultat je dugotrajne sistemske dekapacitacije, lošeg strateškog planiranja i, nažalost, izražene sujete pojedinih aktera u međunarodnom prostoru. Godinama smo svjedoci prakse da se formalni i neformalni diplomatski predstavnici, savjetnici i “međunarodni stručnjaci” ne biraju na temelju profesionalnog integriteta ili dokazanih rezultata, već na temelju političke lojalnosti, osobnih veza i internih kalkulacija.

Tako dolazimo do apsurdnih situacija u kojima osobe ideološki ili interesno bliske stranim malignim akterima pokušavaju definirati geopolitičku orijentaciju Bosne i Hercegovine prema Zapadu – kaže Obuća.

Pritom se, dodaje, namjerno zanemaruje ozbiljno osposobljavanje diplomatsko-konzularne mreže.

– Posljedice takvog pristupa već smo vidjeli. Dodatni problem predstavlja i činjenica da pojedinci zaposleni u međunarodnim organizacijama ili veleposlanstvima, često domaći djelatnici, vlastite političke frustracije i osobnu sujetu pretvaraju u aktivne političke obračune. Pritom potpuno zanemaruju učinak takvog ponašanja na međunarodno pozicioniranje države.

Izjava o “zajedničkom nastupu” dolazi prekasno. Gubitkom infrastrukture USAID-a i odlaskom njihovih bliskih suradnika iz međunarodnih organizacija urušila se međunarodna mreža tih političkih opcija. Fotografije su ostale, nema rezultata. Isti oni koji danas pozivaju na ozbiljnost, jučer su konferencije u budvanskom hotelu Avala predstavljali kao velike pobjede, a simbolične gestove kao diplomatske trijumfe.

Upravo zbog toga takav poziv smatram duboko licemjernim. Jer ne mogu zaboraviti slavodobitne reakcije i komunikacijski muk koji je vladao dok je ime Fadila Novalića bilo na crnoj listi. Ne mogu zanemariti euforiju kada su te iste liste zaprijetile bosanskohercegovačkoj tvrtki koju ti isti akteri danas pokušavaju prodati.

Bosna i Hercegovina danas nije marginalizirana zato što ju je netko izbacio iz međunarodnih krugova. Marginalizirana je jer su ključni politički akteri državnu diplomaciju svjesno zamijenili političkom kalkulacijom.

Vrata međunarodnog odlučivanja nisu nam zalupili drugi, sami smo ih zatvorili – zaključila je AidA Obuća.