Vlast u bosanskohercegovačkom entitetu RS, predvođena neformalnim liderom Miloradom Dodikom, hvali se kako je financijska situacija u ovom dijelu Bosne i Hercegovine stabilna, nikad bolja…

Gledamo li brojke – nikad nije bila glavnija. Ukupan dug je blizu sedam milijardi maraka, tako da je svaki građanin danas dužan više od šest hiljada maraka. Dok je vlada obećavala prosperitet, odvela nas je u dužničko ropstvo, piše BNTV.

Milijuni maraka novog duga da se u panici pokriju stare rupe. Svaki građanin RS-a trenutno je dužan 6.068 KM.

Put do duga od skoro sedam milijardi bio je popločan isključivo SNSD-ovim pričama o stabilnosti, pa se prisjetimo što je početkom 2018. govorila tadašnja premijerka Željka Cvijanović.

– Nemamo više nikakvih financijskih problema prethodnih mjeseci, čak smo dva dana odustali od planiranog zaduženja jer nam taj novac ne treba – tvrdila je Cvijanović 4. travnja 2018. godine.

Stvarnost je premijera demantirala već u lipnju te godine, kada je RS izdala obveznice na Bečkoj burzi vrijedne 168 milijuna eura.

Trend rasta duga nastavio se sve do 2020. kada je probijena granica od 6 milijardi, a 2021. slijedi tajno zaduženje na Londonskoj burzi od 300 milijuna eura.

Dok su se dugovi plasirali putem aukcija trezorskih zapisa, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je 2022. javnosti poslao dijametralno suprotne poruke:

– RS nikada nije bolje radila, bolji smo od Federacije. U RS nema gladnih. To je apsolutna laž – rekao je Dodik u kolovozu i rujnu 2022. godine.

No, u lipnju 2022. ministrica financija Zora Vidović iznijela je oštre podatke – dug je premašio 6,1 milijardu maraka.

Rast duga neizbježno je popraćen vrtoglavim rastom kamata. Tako stižemo do 2026. godine u kojoj je Vlada RS još jednom pokucala na vrata Londonske berze.

U ožujku je izdala obveznice od 500 milijuna eura s kamatom od 6,25 posto, na što je ministrica Zora Vidović posebno ponosna, no podatke o vjerovnicima vješto skriva:

– Ponosan sam što smo na Londonskoj burzi… Zadužujemo se na burzi, s kim ne možete znati jer su pravila burze takva – navodi Vidović.

Ekonomist prof. dr. Milenko Stanić upozorava na pogubne posljedice ovakve politike.

– Samo po osnovu ova dva duga na Londonskoj berzi RS će platiti kamate od 523 miliona KM. Tko kaže da je to malo, mora imati problema sa zdravim razumom – ističe Stanić.

Zaduživanje je nastavljeno, ekonomski razvoj zaustavljen, a bilans SNSD-ovog “blagostanja” danas čine 6,85 milijardi maraka duga i 15 narodnih kuhinja širom Srpske.

Najnoviji trogodišnji plan koji je usvojila Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a koji precizira ekonomske i fiskalne smjernice do kraja desetljeća, na prvi pogled nudi sve ono što strana administracija voli čuti.

Stranice dokumenta pune su pojmova poput “zelene tranzicije”, “digitalizacije” i “uključivog napretka”.

Raskorak između teorije i prakse postao je očit nakon što je Federacija Bosne i Hercegovine odlučila izaći na međunarodno tržište kapitala.

Izlazak na Londonsku burzu i povlačenje 800 milijuna eura komercijalnog duga – koji će s kamatama koštati porezne obveznike blizu dvije milijarde maraka – teško se može podvesti pod gospodarski trijumf. Kad se javne financije stabiliziraju skupim inozemnim obveznicama, to obično nije znak snage, već jasan pokazatelj da redovni prihodi od poreza i doprinosa jedva pokrivaju osnovne potrebe sustava.

Ekonomski stručnjaci s pravom upozoravaju na trenutak ovog poteza. U zemlji u kojoj se gospodarski potezi povlače s okom na izborni kalendar, svježi priljev deviza prvenstveno služi održavanju tekuće likvidnosti i socijalnom miru.

Krpanje proračunskih rupa i pumpanje socijalnih davanja trenutno stvaraju privid prividne stabilnosti.

Cijena te kratkoročne političke koristi je prijenos ogromnog financijskog tereta na sljedeće mandate i generacije.

Pojedina izvješća za naredno razdoblje jasno identificiraju ozbiljne fiskalne rizike, posebice kada dospiju obveze planirane za 2027. i 2028. godinu.

Tada će se drastično smanjiti prostor za bilo kakve kapitalne investicije, jer će otplata duga progutati veliki dio proračuna.

Iako se svaka vlast formalno pravda da se krediti uzimaju isključivo za autoceste, infrastrukturu i razvoj, javna je tajna da se u praksi dobar dio tog novca koristi za gašenje aktualnih požara.

Novim obvezama zapravo se održava glomazna javna potrošnja i financira administracija

Kada ovi računi stignu na naplatu, građani Federacije BiH će kroz skuplji život i veće namete osjetiti pravu cijenu današnjeg optimizma.

Tada će postati potpuno jasno da se moderni “inkluzivni rast” iz vladinih prezentacija u stvarnom životu pretvorio u zajednički dug koji će solidarno vraćati svi porezni obveznici.

“Vlada Federacije odgovorno upravlja javnim financijama i uredno ispunjava financijske obveze. Narativom o dugu oporba pokušava stvoriti političku paniku oko procesa koji je sasvim normalan i standardan u svim ozbiljnim gospodarstvima”.

Poručio je to federalni premijer Nermin Nikšić nakon kritika koje je Vlada FBiH izazvala u javnosti i zbog najnovijeg zaduživanja na Londonskoj burzi u iznosu od 800 milijuna eura, uz fiksnu kamatu od pet posto.

Nikšić je u objavi na Facebooku naveo da se “dugovi ne rade tajno” te da su “planirani i predviđeni proračunom Federacije BiH koji je usvojen u oba doma Parlamenta”.

– Zato je teško ozbiljno shvatiti političko dramatiziranje onih koji su u tom procesu sudjelovali, a danas se svaka emisija nastoji prikazati kao znak krize ili raspada sustava. Građanima treba jasno reći da zaduživanje nije “nestanak novca”, već sredstvo kojim se sve države služe kako bi uredno izvršavale svoje obveze i ulagale u razvoj – rekao je Nikšić.

Federacija BiH, dodao je, uredno ispunjava svoje obveze, isplaćuje mirovine, socijalne naknade, transfere i potpore nižim razinama vlasti.

– Vlada Federacije BiH vodi računa o očuvanju financijske stabilnosti i zaštiti domaćeg gospodarstva, gospodarstva i investicija – kazao je federalni premijer.

Dodao je kako je važno naglasiti da međunarodne financijske institucije i investitori vide Federaciju BiH kao stabilnog i pouzdanog partnera.

– Tržište kapitala ne reagira na političke spinove i najave, već na konkretne fiskalne pokazatelje, sposobnost otplate obveza i stabilnost sustava. Federacija Bosne i Hercegovine i dalje je među najmanje zaduženima u regiji i Europi. Zato je važno razlikovati odgovorno upravljanje dugom od populizma. Federacija BiH ima nižu razinu javnog duga od većine zemalja Europske unije i regije, što sigurno ne bi bio slučaj da se Vlada neodgovorno i nekontrolirano zadužuje – kaže Nikšić.

Kada je riječ o kreditnom rejtingu, Nikšić dalje navodi da je “važno govoriti precizno i ​​istinito”, te da Standard & Poor’s nije smanjio kreditni rejting Federacije BiH.

– Kreditni rejting je ostao B+/B, a promijenjen je samo izgled, koji jednostavno predstavlja upozorenje na moguće rizike u narednom razdoblju. Primjerice, S&P je upozorio da se 70 posto proračuna izdvaja za mirovine i socijalne naknade – naveo je i dodao:

– Bili smo svjesni rizika, a upravo ovo upozorenje pokazuje da ova Vlada nije štedjela na umirovljenicima, braniteljskim kategorijama i socijalno ugroženim građanima, već je odlučila zaštititi i unaprijediti njihov životni standard – nastavlja Nikšić.

Dodaje da je “jednako važno reći ono što S&P nije rekao”.

– Na žalost oporbe, on nije rekao da je Federacija pred bankrotom. Nije dovodio u pitanje sposobnost vraćanja dugova. Nije rekao da Federacija nema pristup međunarodnim financijskim tržištima. Naprotiv, potvrđeno je da Federacija BiH može uredno servisirati svoje obveze i održati financijsku stabilnost – kazao je Nikšić.

Navodi da je “ova vlada prvi put osigurala međunarodni kreditni rejting za Federaciju BiH”.

Ovo je, kako je ocijenio, važan financijski i institucionalni iskorak i dokaz da je Federacija BiH postala ozbiljan i prepoznat partner na međunarodnom financijskom tržištu.

– I dok oporba pokušava sijati strah i dramatizirati, Vlada Federacije BiH će nastaviti voditi odgovornu ekonomsku politiku. Fokus ostaje na stabilnosti, redovitosti plaćanja, zaštiti građana, investicijama i razvoju. Oni koji su navikli raditi, radit će. U nedostatku argumenata, ne preostaje im ništa drugo nego da pričaju, spinuju i pokušavaju lažima prevariti građane – kazao je Nikšić.

I dok se Vlada Federacije BiH hvali povijesnim “uspjehom” na Londonskoj burzi kao da je narodu donijela najvrjedniji Bajram, surova stvarnost pokazuje da će u ovoj financijskoj priči gubitnici biti samo građani.

Dug od 800 milijuna eura (odnosno 1,6 milijardi KM), uz kamatu od 5,2 posto koju bi prosječni građanin bolje ispregovarao u domaćoj banci, ne odlazi u autoceste ili tvornice, nego u dobro poznatu rupu bez dna zvanu tekuća potrošnja.

Da stvar bude gora, izvršna vlast je elegantno ušutkala glas naroda famoznim uredbama, potpuno isključivši Parlament FBiH iz odlučivanja, pa dok nas agencija S&P Global Ratings upozorava na nadolazeći proračunski ponor, izabranici troše ono što će nam djeca vratiti tek od 2031. godine.

I ne bi bio problem što se Vlada FBiH zadužila, da nije riječ o dugu koji bi samo pokrio rupe u proračunu Federacije BiH i koliko-toliko očuvao likvidnost.

Ono što posebno zabrinjava i što bi trebalo razljutiti građane Federacije Bosne i Hercegovine je činjenica da je Vlada FBiH sve dobro pripremila i famoznim uredbama onemogućila da Parlament FBiH, posebno Zastupnički dom Parlamenta FBiH, odlučuje o odgovornosti Federacije BiH.

Tako se pokazalo da zapravo ne odlučuju oni koje građani Federacije BiH izaberu da odlučuju umjesto njih, nego izabrani dužnosnici, odnosno Vlada FBiH.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kazao je za Faktor da se Vlada FBiH predvođena Trojkom i HDZ-om pripremala za ovaj potez godinu dana unaprijed.

– Sve su pripremili i isključili parlamentarce kako bi nam ostali dužni 1,6 milijuna KM uz kamatu od 5,2 posto. Vidjeli ste rejting međunarodne agencije S&P Global Ratings, to nije bilo koja rejting agencija, to je najpoznatija svjetska agencija, a kada vam kažu da će u naredne dvije godine biti veliki budžetski deficit i da će likvidnost biti upitna, onda znate gdje smo i da nam ne ide – kaže Šabanović.

Ističe da je dug za proračunske troškove, što znači “da smo se zadužili da bismo trošili, a ne investirali”.

– Ovo je samo da se poslužim onom poslovicom “Čega se pametan stidi…” i da ne nastavim – zaključuje Šabanović.

Admir Čavalić, zastupnik i predsjedavajući Komisije za ekonomsku politiku i finansije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, ističe za Faktor da je poslao i zastupničko pitanje o zaduživanju na Londonskoj burzi te da je dobio odgovor da se Federacija BiH zadužuje za tekuće troškove.

– Nije problem zadužiti se za razvojne projekte, to rade i druge zemlje, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni projekti poput autocesta, ali mi se zadužujemo da trošimo i krpamo proračun, pokrivamo socijalna davanja, to nikad nije dobro – kaže Čavalić.

Ističe da je Federacija BiH kritikovala RS kada je to radila, a sada to rade i zadužuju građane, kako bi oni trošili.

Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da bi se svaki građanin Federacije BiH bolje zadužio kada bi otišao u banku i zatražio kredit.

– On bi sigurno dobio povoljniju kamatu od naše na Londonskoj burzi. Za nas je to loša vijest, Vlada FBiH se već zadužila za 2,3 milijuna KM, a naše emisije obveznica više nisu tako atraktivne na burzi kao što su bile. Stalno nam govore da nam je bolje, da su plaće veće nego 2022. Jesu, ali su i troškovi veći i inflacija je te plaće “pojela” – zaključuje Čelik.

Ponosna sam što smo mi na Londonskoj berzi, kao subjekt progonjen od svakog živog bića, koji je prije nekoliko mjeseci sam sebi skinuo sankcije, dobili povjerenje najvećih fondova – kazala je jučer ministrica finansija bosanskohercegovačkog entiteta RS Zora Vidović na sjednici NSRS u Banjoj Luci.

Podsjećamo, entitet RS se prije četiri dana na Londonskoj berzi zadužio za 500 miliona eura, uz fiksnu kamatu od 6,25 posto, s rokom dospijeća u aprilu 2031. godine, saopćeno je iz Ministarstva finansija RS.

Vidović je dodala da su od 58 kupaca na listi, 64 posto obveznica kupili američki fondovi, od kojih su neki locirani u Sjedinjenim Američkim Državama, a neki u Europi, rekla je. BNTV.

– Također, 36 posto naših obveznica kupili su europski fondovi ili banke, Njemačka, Austrija, Italija, Švedska, Danska. To su bili najčešći kupci na ovoj burzi – otkrio je Vidović.

Vlada Federacije BiH otvorila je vrata jednom od najvećih financijskih poteza u posljednjih nekoliko godina – emisiji euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala u vrijednosti do 800 milijuna eura.

Na prijedlog Federalnog ministarstva financija, Vlada je primila na znanje informaciju o pripremnim aktivnostima za izdavanje euroobveznica u 2026. godini, te podržala njihovu realizaciju na Londonskoj burzi.

Ovaj potez dolazi u okviru Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine za 2026. godinu, kojim su planirani primici od dugoročnog zaduživanja u ukupnom iznosu od 1,97 milijardi KM.

Od tog iznosa čak 1,56 milijardi KM odnosi se na izravno vanjsko zaduživanje, što je praktički jednako planiranoj emisiji euroobveznica.

Iz Vlade kažu da su ispunjeni svi zakonski uvjeti za izlazak na međunarodno tržište.

Ključni okvir je Zakon o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, čiju je ustavnost nedavno u cijelosti potvrdio Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine.

Time su, kako se navodi, otklonjene sve pravne nedoumice koje su ranije mogle biti prepreka realizaciji ovog financijskog aranžmana.

Izdavanje euroobveznica jedan je od ključnih instrumenata za osiguranje stabilnosti proračuna i financiranje obveza Federacije BiH, ali ujedno otvara i pitanje budućeg zaduženja i njegovog utjecaja na javne financije.

Očekuje se da će sljedeći koraci biti konkretne tehničke i tržišne pripreme za izlazak na Londonsku burzu, gdje će investitori prvi put nakon dužeg razdoblja imati priliku ulagati u obveznice Federacije BiH.

U idućoj godini bosanskohercegovački entitet RS planira se zadužiti za čak 1,7 milijardi KM. Stručnjaci upozoravaju da toliki novac nije moguće dobiti od domaćih banaka te da će država biti prisiljena izaći na međunarodno tržište kapitala, piše BNTV.

Entitetska vlada planira realizirati ambiciozno zaduženje u iznosu od 1,7 milijardi maraka emisijama dugoročnih obveznica, kaže ekonomist Zoran Pavlović.

– Ovako veliki dug se ne može realizirati u BiH, jer Agencija za bankarstvo propisuje da nijedna financijska institucija ne može biti izložena jednom korisniku u odnosu na svoj potencijal više od 10 posto – pojašnjava Pavlović.

To znači da će Vlada morati izaći na međunarodno tržište kapitala, najvjerojatnije Londonsku burzu. Problem je što Vlada RS nije isplatila ugovorenu proviziju posljednjem angažiranom agentu za emisiju obveznica, zbog čega je pokrenut sudski spor, kaže Pavlović.

– A to nije dobro jer su to specifični ljudi koji znaju komunicirati s predstavnicima fondova i investicijskih organizacija, pa ćemo vidjeti kako će to sve proći.

U svakom slučaju, potencijal na domaćem tržištu prilično je iscrpljen za nova zaduživanja, pa će se morati planirati zaduživanje u inozemstvu – smatra Pavlović.

Adnan Efendić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, upitao je Vladu Federacije BiH i resorno ministarstvo tko je, u ime Federacije, i po čijem ovlaštenju ugovorio zaduženje na Londonskoj burzi za 350 milijuna KM, odnosno više od 700 milijuna KM.

Zamolio ih je da dostave sve ponude koje su date jer se u stručnoj javnosti špekulira da Savez nije izabrao najpovoljniju ponudu.

– Sama emisija euroobveznica Federacije BiH na Londonskoj burzi u iznosu od 350 milijuna eura provedena je u skladu s domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima na temelju Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u FBiH, Uredbe o općim uvjetima emisije obveznica FBiH, Odluke o emisiji obveznica FBiH na međunarodnom financijskom tržištu.

Navedenim zakonskim aktima jasno su propisane ovlasti Vlade FBiH i Federalnog ministarstva financija u postupku emisije obveznica Federacije BiH na međunarodnom tržištu – stoji u odgovoru Federalnog ministarstva financija Efendiću.

Dodaju kako je “važno naglasiti da je emisija provedena prema pravilima burze na kojoj se obveznice izdaju, u konkretnom slučaju prema pravilima Londonske burze, te da su obveznice izdane u formatu uz primjenu engleskog prava, što je međunarodni standard za takve transakcije”.

Kažu da se time osigurava pravna sigurnost investitora, transparentnost procesa i jačanje kredibiliteta FBiH na globalnom tržištu kapitala.

– Tim Vlade FBiH sastavljen od predstavnika ministarstva i Vlade FBiH, koji je tijekom roadshowa prezentirao “kreditnu priču” Federacije BiH potencijalnim investitorima, imao je isključivo informativno-promotivnu ulogu, prezentirati makroekonomske pokazatelje, fiskalnu politiku, strategiju upravljanja dugom, bankarski sustav i druge relevantne podatke, te izgraditi povjerenje među investitorima. Važno je naglasiti da tim nije imao ovlasti pregovarati o cijeni ili prinosu, niti takve ovlasti uopće postoje u procesu izdavanja obveznica na međunarodnim financijskim tržištima – stoji u odgovoru i dodaje:

– Cijena i prinos formiraju se isključivo kroz mehanizam bookbuilding tržišta na temelju interesa i potražnje investitora. Konačnu odluku o prihvaćanju tržišno formirane cijene i prinosa donosi isključivo Vlada Federacije BiH u skladu s ovlaštenjima iz Uredbe o općim uvjetima emisije obveznica FBiH na međunarodnom financijskom tržištu.

Tijekom pripreme roadshow-a (07.-09. srpnja 2025.) investitori su bili upoznati s određenim okolnostima koje su negativno utjecale na povjerenje i cijenu duga u FBiH, od kojih posebno izdvajamo javno osporavanje ustavnosti zakonskih rješenja u procesu donošenja novog Zakona o dugu, zaduživanju i jamstvima u FBiH. Nemogućnost provedbe arbitražne odluke u slučaju VIadukt, politička kriza izazvana nalogom Suda BiH za uhićenje predsjednika RS-a, visoki prinosi na obveznice RS-a (8,4 posto tijekom roadshow-a), koji su poslužili kao referenca investitorima.

Navode da je javno osporavanje zakona o dugu imalo posebno negativan utjecaj na percepciju investitora.

– To je povećalo pravnu nesigurnost i investitori su tražili veći prinos kako bi kompenzirali taj rizik. Početni indikativni prinos iznosio je šest posto, a tek nakon snažnog interesa ulagača i višestrukog pokrivanja knjige naloga, prinos je spušten na konačnih 5,50 posto. Ovaj primjer jasno pokazuje da odgovornost za fiskalne posljedice snose i oni koji svojim javnim izjavama narušavaju povjerenje pravnog okvira FBiH.

Unatoč svim izazovima, FBiH je uspjela realizirati emisiju pod povoljnim uvjetima – kuponom od 5,50 posto. Važno je naglasiti da je taj prinos bio niži od prinosa na rumunjske petogodišnje euroobveznice od 5,75 posto (početno 6,00), iako Rumunjska ima bolji kreditni rejting, te je konkurentna u odnosu na Tursku, koja je isti dan izdala šestogodišnje obveznice s prinosom od 5,20 posto (početno 5,50 posto).

Na kraju, želimo istaknuti da Vlada FBiH i Ministarstvo slijede najbolju međunarodnu praksu u postupku upravljanja javnim dugom i transparentnosti zaduživanja – priopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.

Za komentar smo zatražili federalnog zastupnika Adnana Efendića.

– Vjerujte, iz odgovora koji sam dobio još mi nije jasno tko je pregovarao u ime Federacije BiH i zašto nam je ostao dužan 750 milijuna KM, a mi ćemo vratiti 940 milijuna KM. Kao predstavnici nemamo apsolutno nikakve informacije o tome što se događa. Kraj je godine, a mi još nismo predali proračun FBiH za 2026. godinu, a da ne govorim da su ga trebali predati u nacrtu, a njega uopće nema. Nemamo informacija, ne znamo hoće li se Vlada FBiH zadužiti preko dvije milijarde KM, novo zaduženje. Strašno je što će se dogoditi. Ja se kao građanin bojim da će nam se sve to obiti o glavu, da građani toga nisu svjesni jer ova Vlada radi potpuno nesavjesno, svaki dan je u dugovima. Ovo je katastrofa, ne možete vjerovati šta se dešava – rekao je Efendić.