Vijeće Europske unije produžilo je mandat posebnom predstavniku EU za Bosnu i Hercegovinu Luigiju Soreci za još dvije godine, do 31. kolovoza 2028. godine.

Mandat mu je produžen “kako bi se osigurao nastavak diplomatskog angažmana EU-a i učinkovitost vanjskog djelovanja Unije u zemlji”.

Također, Vijeće EU imenovalo je Dirka Schubela za novog specijalnog predstavnika EU (EUSR) za Kosovo.

Prema EU-u, Schubel će preuzeti dužnost 1. rujna 2026. na početni mandat od dvije godine, naslijeđujući Aivu Orav.

Dirk Schubel je njemački državljanin i visoki europski diplomat s bogatim iskustvom na brojnim rukovodećim pozicijama u Europskoj službi za vanjsko djelovanje (EEAS), Europskoj komisiji, a radio je i u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova.

Šef Delegacije Europske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca objavio je novu kolumnu posvećenu Planu rasta povodom izjave ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića (SNSD) da BiH nitko ne daje milijun eura u novcu, već milijun eura u kreditima.

Amidžić je rekao da mu je priče o gubitku milijuna eura preko glave.

U kolumni pod naslovom “Cijena kiselog grožđa” Soreca nigdje ne spominje Amidžića, ali je iz nje jasno da je razlog SNSD-ov ministar.

Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti.

– U poznatoj Ezopovoj bajci, lisica bezuspješno pokušava dohvatiti grožđe prije nego što ljutito odustane, mrmljajući da je ionako vjerojatno kiselo. Nevjerojatna je sličnost sve češćeg narativa u Bosni i Hercegovini. Suočeni s institucionalnim nedostatkom aktivnosti, neki pribjegavaju argumentu “kiselog grožđa”, sugerirajući da je za Bosnu i Hercegovinu beznačajan rizik od gubitka 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, uz već izgubljenih 108 milijuna eura.

Primjerice, navodi se da su značajna sredstva dostupna kroz Plan rasta irelevantna jer su to “samo zajmovi”, a ne bespovratna sredstva. Takve su tvrdnje krajnje pogrešne.

Od ukupno 976,6 milijuna eura koliko je izdvojeno za Bosnu i Hercegovinu u zamjenu za provedbu 113 jasno definiranih reformskih koraka, 280,3 milijuna eura ili 548,21 milijun KM su isključivo bespovratna sredstva.

Ili da to stavim u određenu perspektivu. Naime, Nacrt godišnjeg državnog proračuna koji je usvojilo Vijeće ministara 21. svibnja 2026. godine iznosi 1,58 milijardi KM. Dakle, dio Plana rasta koji čine grantovi iznosi više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog proračuna Bosne i Hercegovine. Teško je razumjeti odbijanje takve podrške. U ovoj fazi Bosna i Hercegovina ostaje jedini partner sa Zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast iz Plana rasta.

Što se tiče kreditne komponente, kreditna sredstva se nude pod izuzetno povoljnim uvjetima koji daleko nadmašuju uvjete bilo kojeg drugog partnera. Predviđa se da će ekonomski rast koji Bosna i Hercegovina može ostvariti ovim ulaganjima višestruko premašiti vrijednost samog duga. Ovi zajmovi imaju maksimalno dospijeće od 40 godina, s izdašnim razdobljem počeka koji osigurava da otplata glavnice ne započne prije 2034. (pod pretpostavkom da se potrebni ugovori završe ove godine). U kombinaciji s iznimno konkurentnim kamatnim stopama, znatno nižim od onih koje nude druga tržišta i partneri, EU pruža iznimno povoljnu financijsku ponudu. Ponuda koju druge zemlje u regiji uspješno koriste za postizanje dobrobiti za svoje građane.

Međutim, usred rasprava o kamatama i paketima vrijednim više milijuna dolara, važno je upamtiti da plan rasta nije samo stvar financijskog ulaganja. Financiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Koraci navedeni u Agendi reformi osmišljeni su kao katalizator sveobuhvatne gospodarske transformacije i ubrzanja integracije u Jedinstveno europsko tržište.

Bosna i Hercegovina ima ogroman, neiskorišten ekonomski potencijal. Plan rasta pruža upravo one alate koji su potrebni za poticanje održivog rasta, prosperiteta i dugoročne stabilnosti.

Ključno je naglasiti da Plan rasta ne postoji izoliran, već je dio šireg okvira europske potpore. Sredstva iz Plana rasta odvojena su od 140,5 milijuna eura bespovratnih sredstava dodijeljenih BiH u okviru postojećeg IPA okvira za razdoblje od 2025. do 2027. godine, koji sada čeka konačnu ratifikaciju. EU također nastavlja pružati ciljanu bespovratnu potporu putem drugih mehanizama, kao što je 45,7 milijuna eura mobiliziranih iz Fonda solidarnosti EU-a za pomoć u oporavku od razornih poplava 2024. Sveukupno, od 2020. EU je mobilizirao 2,4 milijarde eura ukupnih ulaganja za Bosnu i Hercegovinu, uz potporu od 820 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a i bilateralnih donatora.

Iza ove gomile brojki stoji činjenica da su Europska unija i njene zemlje članice i dalje daleko najveći davatelji potpore Bosni i Hercegovini. Ovo nije samo pomoć dobrih susjeda, već strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost i prosperitet našeg kontinenta, s ciljem cjelovite integracije Zapadnog Balkana u Europsku uniju.

Za razliku od bespomoćne lisice u Ezopovoj bajci, domaće vlasti zapravo imaju sposobnost iskoristiti dostupne prilike. Iako dosljedno pokazuje fleksibilnost u uzimanju u obzir složenih domaćih procesa donošenja odluka, Europska unija također djeluje prema strogim pravilima i zakonskim rokovima. A vrijeme curi.

Ključni test odlučnosti Bosne i Hercegovine da napreduje prema postupnoj integraciji u Jedinstveno europsko tržište je sposobnost domaćih vlasti da ispune uvjete koji dopuštaju Centralnoj banci da podnese zahtjev za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Pristupanje SEPA-i znatno bi smanjilo troškove prekograničnih prijenosa novca, uključujući nove članice SEPA-e Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, kao i EU. To su očite koristi za poslovni sektor, kao i za pojedince i obitelji.

Drugi test bit će mogu li domaće vlasti ispuniti uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, posebice donošenjem Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH u skladu s europskim standardima, te imenovanjem glavnog pregovarača.

Sada je krajnje vrijeme da se napreduje u finalizaciji Ugovora o zajmu i Ugovora o instrumentu, kao pravne osnove za isplatu sredstava iz Plana rasta. Nakon usvajanja Reformske agende u sklopu Plana rasta prošle godine, Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete za predfinanciranje u iznosu od oko 68 milijuna eura. Ugovor o zajmu i Ugovor o instrumentu standardni su administrativni dokumenti. Nema razloga za odgodu. I nikakvi izgovori o “kiselom grožđu” neće moći opravdati tužnu stvarnost da nerad ima visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine – napisao je Soreca.

Europska unija odobrila je danas novi paket od 15 milijuna eura za podršku Oružanim snagama BiH, objavio je šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca na svom nalogu na mreži X.

– Ovo je treća mjera kroz Europski fond za mir izravno namijenjena BiH. Nedavno je odobren još jedan paket za medicinske postrojbe u oružanim snagama diljem zapadnog Balkana. Time se ukupan iznos novca koji EU izdvaja za Oružane snage Bosne i Hercegovine povećava na gotovo 50 milijuna eura od 2021. godine.

Naša potpora pomaže jačanju vojnih i obrambenih sposobnosti Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, uključujući jačanje interoperabilnosti i operativne spremnosti. Ostajemo lojalan i predan partner Bosne i Hercegovine – kazao je Soreca.

Delegacija EU u BiH je u saopćenju podsjetila da se današnja odluka nadovezuje na potporu koja je do sada pružena kroz bilateralne pakete pomoći od 2021. i 2022. godine.

– Današnja odluka potvrđuje kontinuirani angažman s Bosnom i Hercegovinom u oblasti sigurnosti i obrane, te odražava punu usklađenost zemlje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije.

U regionalnom kontekstu, Europska unija i Bosna i Hercegovina kontinuirano potvrđuju svoju opredijeljenost za unapređenje suradnje u ovoj oblasti, uključujući i kroz sudjelovanje Bosne i Hercegovine u Balkan Medical Task Force, regionalnoj inicijativi koja je podržana i kroz Europski instrument pomoći miru – navode iz Delegacije EU.

Istaknuli su da će iz Europskog instrumenta pomoći miru Oružane snage BiH dobiti individualnu zaštitnu opremu, opremu za kemijsku, biološku, radiološku i nuklearnu zaštitu, uređaje za noćno motrenje i teretna vozila. Također će osigurati prateće materijale i usluge, uključujući operativnu obuku, prema potrebi.

Šef Delegacije Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Luigi Soreca, rekao je da BiH ima potencijala da premaši očekivanja i ubrza europski put, ali da je za to potrebno više političke odlučnosti, funkcionalniji sustav i konkretni reformski potezi domaćih vlasti, javlja Anadolija.

Bila je to jedna od njegovih poruka tijekom obraćanja na svečanom prijemu održanom u četvrtak u Sarajevu u povodu 9. svibnja, Dana Europe i proslave 30 godina djelovanja Europske unije u Bosni i Hercegovini.

Soreca je podsjetio da se svake godine u svibnju obilježava ideja koja je uobličena u Schumanovoj deklaraciji 9. svibnja 1950. godine, kada je tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske objavio plan za postizanje održivog mira i prosperiteta na cijelom kontinentu.

– Danas je međunarodni sustav temeljen na pravilima, izgrađen nakon Drugog svjetskog rata, pod pritiskom kao nikada prije. Stoga Dan Europe ostaje poziv na akciju, poziv na izgradnju pravednije, sigurnije i održivije Europe, poziv na zaštitu naših zajedničkih načela, poziv na dovršenje Europske unije njezinim proširenjem, uključujući i BiH – kazao je Soreca.

Napomenuo je kako se ove godine obilježava 30. obljetnica prisutnosti EU u Bosni i Hercegovini, nakon što je 1996. godine Europska komisija otvorila svoje predstavništvo u Sarajevu za koordinaciju pružanja neophodne pomoći, prenosi Fena.

– Od tada je EU vjeran partner, dosljedno solidaran s građanima ove zemlje – naglasio je.

Također je istaknuo da se istovremeno, razvijajući partnerstvo na putu BiH ka EU, ulaže u socioekonomske reforme koje je pripremaju za članstvo.

– U tom procesu otvaraju se nova radna mjesta, a lokalne zajednice već otključavaju svoje potencijale. EU nije daleko. Već sada je 73 posto trgovine i približno 60 posto izravnih stranih ulaganja s Europskom unijom i iz nje. To pokazuje važnost EU, ali i važnost svake države članice za ovu zemlju – rekao je Soreca.

Zahvalio je Timu Europe u BiH na kontinuiranoj i konstruktivnoj podršci, kazavši da zajedničkim radom mogu postići konkretnije i jače rezultate za dobrobit građana BiH i EU.

Istaknuo je kako iskustva zemalja koje su postale članice EU pokazuju da europski put donosi snažniji gospodarski razvoj, viši životni standard, stabilnije poslovno okruženje te jačanje demokratskih institucija i vladavine prava.

– Međutim, mi ne možemo više od vlasti ove zemlje željeti članstvo Bosne i Hercegovine u EU. Poznato je da okvir donošenja odluka u BiH često znači da je za odluke potrebno vrijeme. Također se razumije da je za funkcioniranje sustava potrebno povjerenje, dijalog i politička volja, a ona je već neko vrijeme slaba. No, vodstvo se svodi na pokazivanje vizije, hrabrosti i odlučnosti – kazao je šef Delegacije EU, još jednom pozivajući bh. vlasti učiniti ono što je najbolje za našu zemlju i njezine građane te iskoristiti mogućnosti koje je EU stavila na raspolaganje.

Također je upozorio da, unatoč razumijevanju složenih političkih prilika u BiH, Europska unija funkcionira u skladu s jasno definiranim procedurama i rokovima, zbog čega bi izostanak hitne provedbe reformi iz Plana rasta mogao dovesti u pitanje pristup BiH fondovima u vrijednosti od 373 milijuna eura.

– Štoviše, ukoliko se Zakon o sudovima i Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću ne donesu u skladu s europskim standardima, niti se odredi glavni pregovarač, neće biti moguće formalno započeti pristupne pregovore koje čekamo i koje građani čekaju toliko dugo – naglasio je, dodavši da nerad ima svoje posljedice.

Rekao je da svaki euro izgubljen iz programa reformi znači manje ulaganja u razvoj zemlje, dok odgađanje reformi u oblasti vladavine prava dodatno narušava sigurnost građana i slabi konkurentnost gospodarstva.

– Ova država ne postiže dobre rezultate, a mi bismo željeli u potpunosti ostvariti njezin potencijal – rekao je Soreca.

Napomenuo je da kroz susrete s građanima iz različitih sredina svakodnevno uviđa koliko je europski put važan za Bosnu i Hercegovinu.

– Poduzetnici koji znaju da je veći pristup jedinstvenom europskom tržištu ključan za njihovo poslovanje raduju se što će BiH biti dio CEFTA-e. Studenti koji planiraju studirati u Europi kroz program Erasmus Plus, istraživači koji koriste Horizon Europe, umjetnici koji primaju potporu kroz program Kreativna Europa. Znam da većina građana BiH u oba entiteta i Brčko Distriktu još uvijek podržava članstvo u EU – rekao je Soreca, ističući da ono što trenutno nedostaje je djelovanje izabranih predstavnika.

Šef Delegacije EU također je rekao da je tokom skoro dvije godine boravka u Bosni i Hercegovini zavolio mnoge karakteristike ove zemlje, u čemu prepoznaje sličnosti sa svojim rodnim Napuljem.

– Topli ljudi, ljubav prema dobroj hrani, srce i kultura te sposobnost da nadmašimo sami sebe na međunarodnoj razini u područjima kao što su sport i glazba – kazao je, zaključivši kako su građani BiH više puta pokazali sposobnost premašivanja očekivanja, čak i kada su mnogi sumnjali da je to moguće.

Dan Europe obilježava se 9. svibnja, počevši od 1950. godine, kada je Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio svoj prijedlog za formiranje Europske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, poznatiji kao Schumanova deklaracija, smatra se početkom stvaranja Europske unije.

Godine 1985. Vijeće Europske unije u Milanu donijelo je odluku da se 9. svibnja svake godine slavi kao Dan Europe. Tijekom tog dana održavaju se aktivnosti i festivali koji Europu približavaju njezinim građanima. Sve institucije Europske unije toga su dana otvorene za posjetitelje. Slogan popratnih akcija svake godine određuje država koja u tom razdoblju predsjeda EU.

Šef Delegacije Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i posebni predstavnik EU u BiH veleposlanik Luigi Soreca priredio je večeras u Sarajevu svečani prijem u povodu 9. svibnja, Dana Europe i proslave 30 godina djelovanja EU u BiH.

Soreca je tijekom obraćanja na prijemu istaknuo kako Bosna i Hercegovina ima potencijala da nadmaši očekivanja i ubrza svoj europski put, ali da je za to potrebno više političke odlučnosti, funkcionalniji sustav i konkretni reformski potezi domaćih vlasti.

Soreca je podsjetio da se svake godine u svibnju slavi ideja koja je uobličena u Schumanovoj deklaraciji od 9. svibnja 1950. godine, kada je tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske objavio plan za postizanje održivog mira i prosperiteta na cijelom kontinentu.

– Danas je međunarodni sustav temeljen na pravilima, izgrađen nakon Drugog svjetskog rata, pod pritiskom kao nikada prije. Stoga Dan Europe ostaje poziv na akciju, poziv na izgradnju pravednije, sigurnije i održivije Europe, poziv na zaštitu naših zajedničkih načela, poziv na dovršenje Europske unije njezinim proširenjem, uključujući i BiH – kazao je Soreca.

Napomenuo je da se ove godine obilježava i 30. obljetnica prisutnosti EU u Bosni i Hercegovini, nakon što je 1996. godine Europska komisija otvorila svoje predstavništvo u Sarajevu za koordinaciju pružanja neophodne pomoći.

– Od tada je EU vjeran partner, dosljedno solidaran s građanima ove zemlje – naglasio je.

Također je istaknuo da se, istovremeno, razvijajući partnerstvo na putu BiH ka EU, ulaže u socioekonomske reforme koje je pripremaju za članstvo.

– U tom procesu otvaraju se nova radna mjesta, a lokalne zajednice već otključavaju svoje potencijale. EU nije daleko. Već sada je 73 posto trgovine i približno 60 posto izravnih stranih ulaganja s Europskom unijom i iz nje. To pokazuje važnost EU, ali i važnost svake države članice za ovu zemlju – rekao je Soreca.

Zahvalio je Timu Europe u BiH na kontinuiranoj i konstruktivnoj podršci, kazavši da zajedničkim radom mogu postići konkretnije i jače rezultate za dobrobit građana BiH i EU.

Između ostalog, istaknuo je kako iskustva zemalja koje su postale članice EU pokazuju da europski put donosi snažniji gospodarski razvoj, viši životni standard, stabilnije poslovno okruženje, te jačanje demokratskih institucija i vladavine prava.

– Međutim, mi ne možemo više od vlasti ove zemlje željeti članstvo Bosne i Hercegovine u EU. Poznato je da okvir donošenja odluka u BiH često znači da je za odluke potrebno vrijeme. Također se razumije da je za funkcioniranje sustava potrebno povjerenje, dijalog i politička volja, a ona je već neko vrijeme slaba. No, vodstvo se svodi na pokazivanje vizije, hrabrosti i odlučnosti – kazao je šef Delegacije EU, još jednom pozivajući bh. vlasti učiniti ono što je najbolje za našu zemlju i njezine građane te iskoristiti mogućnosti koje je EU stavila na raspolaganje.

Također je upozorio da, unatoč razumijevanju složenih političkih prilika u BiH, Europska unija funkcionira u skladu s jasno definiranim procedurama i rokovima, zbog čega bi izostanak hitne provedbe reformi iz Plana rasta mogao dovesti u pitanje pristup BiH fondovima u vrijednosti od 373 milijuna eura.

– Štoviše, ukoliko se Zakon o sudovima i Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću ne donesu u skladu s europskim standardima, niti se odredi glavni pregovarač, neće biti moguće formalno započeti pristupne pregovore koje čekamo i koje građani čekaju toliko dugo – naglasio je, dodavši da nerad ima svoje posljedice.

Rekao je da svaki euro izgubljen iz programa reformi znači manje ulaganja u razvoj zemlje, dok odgađanje reformi u oblasti vladavine prava dodatno narušava sigurnost građana i slabi konkurentnost gospodarstva.

– Ova država ne postiže dobre rezultate, a mi bismo željeli u potpunosti ostvariti njezin potencijal – rekao je Soreca.

Napomenuo je da kroz susrete s građanima iz različitih sredina svakodnevno uviđa koliko je europski put važan za Bosnu i Hercegovinu.

– Poduzetnici koji znaju da je veći pristup jedinstvenom europskom tržištu ključan za njihovo poslovanje raduju se što će BiH biti dio CEFTA-e. Studenti koji planiraju studirati u Europi kroz program Erasmus Plus, istraživači koji koriste Horizon Europe, umjetnici koji primaju potporu kroz program Kreativna Europa. Znam da većina građana BiH u oba entiteta i Brčko Distriktu još uvijek podržava članstvo u EU – rekao je Soreca, ističući da ono što trenutno nedostaje je djelovanje izabranih predstavnika.

Šef Delegacije EU također je rekao da je tokom skoro dvije godine boravka u Bosni i Hercegovini zavolio mnoge karakteristike ove zemlje, u čemu prepoznaje sličnosti sa svojim rodnim Napuljem.

– Topli ljudi, ljubav prema dobroj hrani, srce i kultura te sposobnost da nadmašimo sami sebe na međunarodnoj razini u područjima kao što su sport i glazba – kazao je, zaključivši kako su građani BiH više puta pokazali sposobnost premašivanja očekivanja, čak i kada su mnogi sumnjali da je to moguće.

Dan Europe obilježava se 9. svibnja, počevši od 1950. godine, kada je Robert Schuman, tadašnji francuski ministar vanjskih poslova, iznio svoj prijedlog za formiranje Europske zajednice za ugljen i čelik. Taj prijedlog, poznatiji kao Schumanova deklaracija, smatra se početkom stvaranja Europske unije.

Godine 1985. Vijeće Europske unije u Milanu donijelo je odluku da se 9. svibnja svake godine slavi kao Dan Europe. Tijekom tog dana održavaju se aktivnosti i festivali koji Europu približavaju njezinim građanima. Sve institucije Europske unije toga su dana otvorene za posjetitelje. Slogan popratnih akcija svake godine određuje država koja u tom razdoblju predsjeda EU.

Šef Delegacije EU i specijalnih predstavnika EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca napisao je kolumnu u kojoj se osvrnuo na dvije godine nakon zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

– Prije dvije godine, 21. ožujka 2024., Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. U danu ispunjenom optimizmom, znamenitosti diljem zemlje osvijetljene su bojama zastave Europske unije, s nadom u novi početak.

Pristupni pregovori, kao strukturirani proces između Bosne i Hercegovine i EU, i dalje predstavljaju najbolju priliku za dugoročna, sveobuhvatna rješenja za izazove koji već dugi niz godina koče Bosnu i Hercegovinu. Pregovori su najučinkovitiji način da se ojača funkcioniranje demokratskih institucija zemlje, osigura vladavina prava i radikalno poboljša životni standard, kao što je to bio slučaj u svakoj drugoj zemlji na putu prema članstvu – kaže Soreca.

Dvije godine kasnije, prema riječima Soreca, umjesto novog početka koji bi ubrzao iskorištavanje značajnog, neiskorištenog potencijala Bosne i Hercegovine, čini se da je na pomolu još jedna propuštena prilika.

Soreca kaže da je stav Europske unije jasan – želimo Bosnu i Hercegovinu u Europskoj uniji.

– No, ne možemo mi više željeti članstvo ove zemlje nego što to žele domaće vlasti. Isto tako, moramo jasno naglasiti da propuštene prilike imaju svoju cijenu – rekao je.

Rizici nečinjenja za Bosnu i Hercegovinu, kako kaže, više nisu apstraktni: sporije europske integracije, promašene reforme, izgubljene šanse za ekonomski i politički napredak, zaostajanje za susjedima.

Navodi da se i dalje propuštaju rokovi vezani uz Reformsku agendu Plana rasta.

– Sada postoji vrlo realan rizik da, nažalost, budemo svjedoci smanjenja sredstava za Bosnu i Hercegovinu u iznosu do 976,6 milijuna eura za prijeko potrebna ulaganja u okviru Plana rasta. Taj bi novac mogao učiniti veliku razliku za građane. Neiskorištavanje takvih prilika je neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno.

U trenutnom vrlo nestabilnom i neizvjesnom geopolitičkom okruženju, postoji snažan zamah prema proširenoj Europi u kojoj cvjetaju mir, stabilnost i prosperitet. Neke zemlje kandidatkinje, u regiji i izvan nje, iskoristile su ovaj novi geopolitički kontekst kako bi napravile značajne korake na svom europskom putu, dok druge, poput Islanda, ozbiljno razmišljaju o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora. Nažalost, ista razina političke volje i ambicije nedostaje u Bosni i Hercegovini – naglašava šef Delegacije EU i posebni predstavnici EU u BiH.

Koristi od napretka na europskom putu su, kaže, opipljive i značajne. Zemlje članice ili one koje sada prednjače na putu ka članstvu izgradnju funkcionalnih institucija, jačanje vladavine prava i borbu protiv korupcije nisu promatrale kao “zahtjeve iz Bruxellesa”, već kao temelje države koja funkcionira u interesu vlastitih građana.

– Bez toga gospodarski rast ostaje nedovoljan, povjerenje javnosti slabi, a mladi i dalje odlaze. Plan rasta za Zapadni Balkan, čiji je ključni dio Reformska agenda, predstavlja značajnu priliku za produbljivanje ekonomske integracije s Europskom unijom, primjerice kroz pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), čime bi se drastično smanjili troškovi prekograničnih transfera. Opsežne reforme poboljšat će poslovno okruženje i privući investicije. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju iste standarde i mogućnosti kao građani cijele Europske unije, smatra Soreca.

Vjerujemo da je sada pravo vrijeme za političku volju i djelovanje države. Izborna godina ne smije biti izgovor za nerad. Istinska predanost osiguravanju dobrobiti članstva u EU za građane zahtijeva da reforme vezane uz EU budu visoko među političkim prioritetima – kaže Soreca.

U protekle dvije godine, dodaje, postignuti su određeni pomaci. Nakon dosta odgode Reformska agenda je konačno usvojena. No usvajanje na papiru ne znači i provedbu u praksi.

– Ključni koraci još uvijek nisu dovršeni, uključujući ratifikaciju Ugovora o instrumentu i Ugovora o zajmu, koji od imenovanja Koordinatora za Reformsku agendu čine pravni temelj za bilo kakve isplate. Upravo iz tog razloga još uvijek nije dostupno ni predfinanciranje u okviru Plana rasta u iznosu od 68 milijuna eura na koje Bosna i Hercegovina ima pravo.

EU ističe punu podršku i pomoć na europskom putu Bosne i Hercegovine, ali ne može biti zamjena za domaće vodstvo. To su politički akteri u zemlji pokazali i ranije, pa tako i u razdoblju prije odluke Europskog vijeća prije dvije godine, da se, kada postoji politička volja, može postići konsenzus i pronaći rješenja za dobrobit svih. Vrijeme je da se ponovo pronađe ta politička volja, napisao je u svojoj kolumni šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca.

Nestanak ili kolaps BHRT-a predstavljao bi veliki korak unazad za državu, rekao je šef Delegacije Europske unije u BiH Luigi Soreca u objavi na X.

Podsjetio je da je danas održao “važan” sastanak, zajedno s ambasadorima Kvinte, s članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, na kojem su razgovarali o kritičnoj situaciji u BHRT-u.

– Stabilan, funkcionalan i istinski neovisan javni RTV sustav jasan je i dugogodišnji prioritet EU u BiH, a osiguranje održivog, predvidivog i zakonitog modela financiranja hitno je i ne može se više odgađati. Pozivamo sve nadležne da se uključe u ovu stvar i, zajedno s našim partnerima iz Quinte, ostajemo spremni podržati dijalog u cilju iznalaženja puta naprijed – rekao je Soreca.

Šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca je u svojoj kolumni istaknuo važnost reforme pravosuđa u Bosni i Hercegovini, fokusirajući se na dva zakona koja trebaju usvojiti institucije naše zemlje.

Riječ je o zakonu o Vrhovnom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i zakonu o sudovima.

– Ponekad se proces pristupanja Europskoj uniji može činiti tehnokratskim ili apstraktnim, ali u svojoj biti europski put je uvijek i prije svega za ljude – usmjeren na poboljšanje njihovih života kroz konkretne promjene koje će donijeti veći prosperitet i stabilnost.

Sljedeća važna faza na europskom putu BiH je formalno otvaranje pristupnih pregovora. Da bi se to postiglo, ključni koraci su donošenje zakona o VSTV-u i zakona o sudovima, te imenovanje glavnog pregovarača i pregovaračkog tima. S obzirom da su nacrti ova dva zakona iz područja pravosuđa trenutno u zakonodavnoj proceduri, potičem nadležne institucije da usuglase svoja stajališta, osiguraju usklađenost zakona s europskim standardima i usvoje ih što je prije moguće – rekao je Soreca.

Ističe da Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima idu u samu srž pitanja može li Bosna i Hercegovina funkcionirati kao pravna država, te je li spremna učiniti odlučujući napredak na svom europskom putu.

– Ovi zakoni se u svojoj suštini tiču ​​povjerenja građana u pravosuđe, povjerenja poslovne zajednice u pravnu sigurnost, te povjerenja Europske unije u sposobnost Bosne i Hercegovine da poštuje zajedničke vrijednosti. Koristi od donošenja ovih zakona su konkretne i dalekosežne. Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ojačao bi pravnu sigurnost i unaprijedio borbu protiv teškog i organiziranog kriminala. Također bi se ojačala neovisnost pravosuđa propisivanjem da odluke Suda BiH preispituje neovisno žalbeno tijelo, u skladu s europskim standardima pravičnog suđenja – kazao je.

Dodaje da je zakon o VSTV-u neophodan za zaštitu integriteta samog pravosuđa.

– Treba unaprijediti način imenovanja, ocjenjivanja i stegovne odgovornosti sudaca i tužitelja, ojačati pravila o sukobu interesa, te omogućiti učinkovit sustav izvještavanja o imovini i interesima. Ovo nisu kozmetičke promjene. To su mehanizmi koji štite pravosuđe od nedopuštenog utjecaja i osiguravaju odgovornost prema javnosti. Ta dva zakona zajedno čine okosnicu vjerodostojnog, neovisnog i profesionalnog pravosudnog sustava – objašnjava Soreca.

Osvrnuo se na to što znači uskladiti te zakone s europskim standardima.

– Usklađivanje znači osigurati da zakoni i institucije poštuju temeljna europska načela: neovisnost i nepristranost pravosuđa, pravnu sigurnost, transparentnost, odgovornost i učinkovite pravne lijekove. U praktičnom smislu to znači zakone koji su u potpunosti usklađeni s preporukama Venecijanske komisije, nalazima Priebeovog izvješća, peer review-a i godišnjih izvješća Europske komisije o Bosni i Hercegovini.

Na primjer, usklađivanje zahtijeva da izjave o imovini i interesima budu sveobuhvatne kako bi imale pravo značenje i uključivale bliske rođake; da protiv pravomoćnih odluka VSTV-a postoje učinkoviti pravni lijekovi; te da se postupno ukida nacionalna pripadnost kao faktor prilikom imenovanja sudaca i izbora članova VSTV-a, što Venecijanska komisija kontinuirano preporučuje – pojašnjava Soreca.

Dodaje da Bosna i Hercegovina zadržava slobodu odlučivanja kako će na najbolji način organizirati svoj pravosudni sustav, pod uvjetom da konačno rješenje bude u skladu s tim standardima.

– Nakon usvajanja ovih zakona, Europska unija spremna je pružiti podršku u njihovoj provedbi – tehničku, financijsku i političku. Nakon usvajanja Reformske agende u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina je stekla pravo na značajna ulaganja za svaku dogovorenu i provedenu reformu.

Iznos od 7,26 milijuna eura bit će na raspolaganju kada se uspostavi funkcionalno drugostupanjsko pravosudno tijelo na državnoj razini, nakon donošenja i primjene novog Zakona o sudovima. Iznos od 14,52 milijuna eura bit će dostupan kada se usvoji i počne provoditi cjeloviti Zakon o VSTV-u, koji će, između ostalog, osigurati neovisan stegovni sustav u pravosuđu, sustav ocjenjivanja rada temeljen na kvalitativnim kriterijima, te imenovanja na temelju stručnosti.

Osim potpore kroz Plan rasta, pomoć za provedbu ovih zakona, kao i za jačanje vladavine prava, i dalje će biti dostupna kroz inicijative poput EU4Justice i druge programe financirane iz IPA fondova – istaknuo je Soreca i dodao:

– U konačnici, usvajanje Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u odredit će kakva država Bosna i Hercegovina želi biti: zemlja u kojoj je pravda neovisna i predvidiva, a institucije rade u interesu građana. Pristupni pregovori mogu se otvoriti tek kada se zakoni u potpunosti usklade s europskim standardima.

Standardi su jasni. Prednosti su neupitne. Nastavit ćemo zagovarati Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost u Europskoj uniji. Odgovornost za to, ali i prilika za napredak je u rukama Bosne i Hercegovine. Ta prilika neće biti dostupna zauvijek. Naredni tjedni bit će odlučujući za europski put Bosne i Hercegovine.