Godišnjica jedne od najznačajnijih bitaka za Sarajevo, “Bitke za Mađarsku” tokom agresije na BiH, obilježena je danas 33. put zaredom.

Ovaj značajan datum obilježen je u organizaciji Udruženja ratnih vojnih invalida (RVI) Vogošća.

O značaju ove bitke svjedoči činjenica da su agresorske snage na ovom dijelu vogošćanskog ratišta izvodile izuzetno snažne i pažljivo planirane napade s ciljem zauzimanja strateški važnih položaja.

No, braniteljima je bilo jasno da Mađarska ne smije pasti. U srpnju 1993. godine ugorski su heroji za samo nekoliko dana uspjeli obnoviti privremeno izgubljene linije obrane i, unatoč višestruko nadmoćnijem neprijatelju, sačuvati ih do kraja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

O strateškom značaju Ugorskog i herojstvu njegovih branitelja govorio je Zlatni ljiljan Vogošće Omer Hasanović, dok je u ime Općine Vogošća, načelnika Općine i Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu prisutne pozdravila Indira Daidžić.

Omer Hasanović je naglasio da su u Ugorskom tijekom agresije na BiH poginula 24 borca, od čega čak pet komandira četa, dok je čak šest odlikovano najvećim ratnim priznanjem Zlatnim ljiljanom.

Poseban doprinos obilježavanju obljetnice dali su mladi koji su literarnim djelima posvećenim temi „Bitka za Mađarsku“ odali počast herojima ovoga kraja.

Svoje referate pročitale su Ajša Ferić i Sajra Omerspahić.

Nakon službenog dijela programa, organizator manifestacije Udruga RVI Vogošća upriličila je prigodno druženje za sudionike i posjetitelje uz evociranje sjećanja na herojske dane obrane Ugorskog i odavanje počasti svim borcima koji su dali doprinos u očuvanju slobode.

Važno je naglasiti da je na dan bitke za Mađarsku na opkoljeno Sarajevo ispaljeno rekordnih 3777 granata.

Tog dana palo je najviše granata u jednom danu tijekom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja je trajala 44 mjeseca, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996. godine.

Godišnjica jedne od najznačajnijih bitaka za Sarajevo, “Bitke za Mađarsku” tokom agresije na BiH, obilježena je danas 33. put zaredom.

Ovaj značajan datum obilježen je u organizaciji Udruženja ratnih vojnih invalida (RVI) Vogošća.

O značaju ove bitke svjedoči činjenica da su agresorske snage na ovom dijelu vogošćanskog ratišta izvodile izuzetno snažne i pažljivo planirane napade s ciljem zauzimanja strateški važnih položaja.

No, braniteljima je bilo jasno da Mađarska ne smije pasti. U srpnju 1993. godine ugorski su heroji za samo nekoliko dana uspjeli obnoviti privremeno izgubljene linije obrane i, unatoč višestruko nadmoćnijem neprijatelju, sačuvati ih do kraja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

O strateškom značaju Ugorskog i herojstvu njegovih branitelja govorio je Zlatni ljiljan Vogošće Omer Hasanović, dok je u ime Općine Vogošća, načelnika Općine i Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu prisutne pozdravila Indira Daidžić.

Omer Hasanović je naglasio da su u Ugorskom tijekom agresije na BiH poginula 24 borca, od čega čak pet komandira četa, dok je čak šest odlikovano najvećim ratnim priznanjem Zlatnim ljiljanom.

Poseban doprinos obilježavanju obljetnice dali su mladi koji su literarnim djelima posvećenim temi „Bitka za Mađarsku“ odali počast herojima ovoga kraja.

Svoje referate pročitale su Ajša Ferić i Sajra Omerspahić.

Nakon službenog dijela programa, organizator manifestacije Udruga RVI Vogošća upriličila je prigodno druženje za sudionike i posjetitelje uz evociranje sjećanja na herojske dane obrane Ugorskog i odavanje počasti svim borcima koji su dali doprinos u očuvanju slobode.

Važno je naglasiti da je na dan bitke za Mađarsku na opkoljeno Sarajevo ispaljeno rekordnih 3777 granata.

Tog dana palo je najviše granata u jednom danu tijekom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja je trajala 44 mjeseca, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996. godine.

Godišnjica jedne od najznačajnijih bitaka za Sarajevo, “Bitke za Mađarsku” tokom agresije na BiH, obilježena je danas 33. put zaredom.

Ovaj značajan datum obilježen je u organizaciji Udruženja ratnih vojnih invalida (RVI) Vogošća.

O značaju ove bitke svjedoči činjenica da su agresorske snage na ovom dijelu vogošćanskog ratišta izvodile izuzetno snažne i pažljivo planirane napade s ciljem zauzimanja strateški važnih položaja.

No, braniteljima je bilo jasno da Mađarska ne smije pasti. U srpnju 1993. godine ugorski su heroji za samo nekoliko dana uspjeli obnoviti privremeno izgubljene linije obrane i, unatoč višestruko nadmoćnijem neprijatelju, sačuvati ih do kraja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

O strateškom značaju Ugorskog i herojstvu njegovih branitelja govorio je Zlatni ljiljan Vogošće Omer Hasanović, dok je u ime Općine Vogošća, načelnika Općine i Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu prisutne pozdravila Indira Daidžić.

Omer Hasanović je naglasio da su u Ugorskom tijekom agresije na BiH poginula 24 borca, od čega čak pet komandira četa, dok je čak šest odlikovano najvećim ratnim priznanjem Zlatnim ljiljanom.

Poseban doprinos obilježavanju obljetnice dali su mladi koji su literarnim djelima posvećenim temi „Bitka za Mađarsku“ odali počast herojima ovoga kraja.

Svoje referate pročitale su Ajša Ferić i Sajra Omerspahić.

Nakon službenog dijela programa, organizator manifestacije Udruga RVI Vogošća upriličila je prigodno druženje za sudionike i posjetitelje uz evociranje sjećanja na herojske dane obrane Ugorskog i odavanje počasti svim borcima koji su dali doprinos u očuvanju slobode.

Važno je naglasiti da je na dan bitke za Mađarsku na opkoljeno Sarajevo ispaljeno rekordnih 3777 granata.

Tog dana palo je najviše granata u jednom danu tijekom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja je trajala 44 mjeseca, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996. godine.

U pismu upućenom predsjedatelju Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, premijer Mađarske Peter Magyar izrazio je uvjerenje da će prijateljstvo Bosne i Hercegovine i Mađarske i u narednom periodu jačati.

– U ime mađarskog naroda iu svoje osobno, želim izraziti iskrenu zahvalnost za Vaše ljubazno pismo čestitke na ishodu izbora održanih 12. travnja 2026. Predani smo produbljivanju naše suradnje u svim područjima, s ciljem jačanja bilateralnih odnosa i doprinosa stabilnosti Zapadnog Balkana.

U tu svrhu Mađarska će voditi pragmatičnu vanjsku politiku utemeljenu na poštovanju, izgrađenu na međusobnom povjerenju i partnerstvu sa svim svojim partnerima – stoji u pismu mađarskog premijera.

Primite izraze mog najdubljeg poštovanja, zaključio je Magyar.

U snažnoj eksploziji u tvornici mađarske naftne i plinske grupe MOL na sjeveru zemlje poginula je jedna osoba, dok je sedam ozlijeđeno, rekao je mađarski premijer Peter Magyar.

Dodao je da je mobilni laboratorij uprave za katastrofe stigao na mjesto događaja i vrši mjerenja, rekao je premijer.

Izvijestio je da oštećeni cjevovod trenutno gori poput buktinja. Dodao je da se dodatne informacije očekuju od ministra gospodarstva i energetike Istvana Kapitanyja te predsjednika i izvršnog direktora MOL-a Zsolta Hernadija koji bi uskoro trebali stići na mjesto događaja.

– Obitelji preminulog izražavamo iskrenu sućut, a ozlijeđenima želimo brz oporavak – najavio je Madžar.

Ministar Kapitany je na Facebooku napisao da je, prema dosadašnjim informacijama, kompresor eksplodirao tijekom ponovnog pokretanja postrojenja Olefin 1.

Iz tvrtke su potvrdili da je u nesreći smrtno stradao jedan zaposlenik. Dodali su kako je nekoliko osoba teško ozlijeđeno, a okolnosti nesreće trenutno utvrđuju vještaci, piše Mađarska danas.

Pal Gyorfi, glasnogovornik Nacionalne službe hitne pomoći, rekao je da su odgovorili s tri helikoptera hitne pomoći i brojnim kopnenim jedinicama raspoređenim na mjesto događaja.

Vatra je ugašena.

Nova mađarska vlada na čelu s Peterom Magyarom predložila je ustavni amandman kojim bi se mandat premijera ograničio na najviše osam godina, što bi praktično onemogućilo povratak Viktora Orbana na tu poziciju.

Nacrt amandmana podnesen je u srijedu, nešto više od tjedan dana nakon što je nova vlada preuzela dužnost. Ovime su Magyar i njegova stranka Tisza učinili prvi korak prema rušenju ustava koji je tijekom vladavine Orbana i njegove stranke Fidesz jednostrano prepisivan i mijenjan više od deset puta.

Tijekom više od dvije godine kampanje, Magyar je više puta obećao uvesti ograničenja mandata, opisujući ih kao dio širih napora da se u zemlji ponovno uspostave demokratske kontrole i ravnoteže, piše Guardian.

Nakon uvjerljive pobjede njegove stranke na prošlomjesečnim izborima, analitičari su brzo upozorili da se nova vlada suočava s teškim zadatkom obnove urušenih javnih službi i stagnirajućeg gospodarstva, što je dodatno otežano činjenicom da mnogi Fideszovi lojalisti još uvijek imaju utjecaj u državnim institucijama, medijima i pravosuđu.

Predloženi amandman djeluje kao pokušaj da se spriječi mogućnost da Orban iskoristi situaciju za politički povratak, navodeći da su ograničenja mandata ključna za obnovu vladavine prava.

– Za predsjednika Vlade ne može biti izabrana osoba koja je obnašala dužnost predsjednika Vlade ukupno najmanje osam godina, uključujući i prekide – stoji u prijedlogu.

Ova računica odnosila bi se na sve premijerske mandate od demokratizacije zemlje 1990., što znači da bi Orban, koji je od 1998. bio pet premijerskih mandata, provodeći ukupno 20 godina na vlasti, bio onemogućen da se ponovno kandidira.

No, amandman nije potpuno siguran mehanizam, jer bi svaki budući čelnik s dvotrećinskom ili supervećinom mogao predložiti amandman za produljenje vlastitog ostanka na vlasti.

Prema pisanju Nacionalnog interesaPolitička događanja u Velikoj Britaniji i Mađarskoj ozbiljno su upozorenje konzervativnim pokretima na Zapadu, posebice u Sjedinjenim Američkim Državama.

U analizi se smatra da birači danas sve manje podržavaju političke opcije isključivo na temelju ideoloških i kulturnih pitanja, a sve više očekuju konkretne rezultate u gospodarstvu, upravljanju državom i svakodnevnom životu.

U tekstu se navodi da su britanski konzervativci, nakon više od desetljeća na vlasti, izgubili značajan dio podrške zbog ekonomskih problema, rasta troškova života i općeg nezadovoljstva građana.

Iako su godinama uspijevali mobilizirati birače kroz teme identiteta, Brexita i kulturnih podjela, na kraju su birači više pažnje usmjerili na stanje u gospodarstvu i kvalitetu života.

Slična je situacija, prema analizi, sve vidljivija iu Mađarskoj. Bivši mađarski premijer Viktor Orbán, kojeg dijelovi američke desnice često smatraju simbolom uspješnog nacionalno-konzervativnog modela, naposljetku se suočio sa sve većim pritiskom gospodarskih izazova, inflacije i optužbi za korupciju.

Analiza upozorava da pretjerana privrženost američkih konzervativaca Orbánovu političkom modelu može predstavljati rizik ako njegova popularnost nastavi padati.

U članku se posebno ističe da kulturne i ideološke teme mogu pomoći političkim pokretima da mobiliziraju birače i privuku pozornost javnosti, ali da one same po sebi nisu dovoljne za dugoročno zadržavanje vlasti.

Građani, kako se navodi, prije svega očekuju stabilno gospodarstvo, funkcionalne institucije i osjećaj sigurnosti.

U tekstu se zaključuje da bi konzervativni pokreti, žele li dugoročno održati političku stabilnost i povjerenje birača, trebali manje pažnje pridavati simboličkim sukobima i političkom identitetu, a više konkretnim temama koje izravno utječu na svakodnevni život.

Peter Magyar u subotu je prisegnuo kao premijer Mađarske, čime je okončana 16-godišnja vladavina Viktora Orbána.

Magyar je položio zakletvu u parlamentu nakon što je njegova stranka desnog centra Tisza osigurala uvjerljivu pobjedu na prošlomjesečnim izborima, porazivši Orbanov nacionalističko-populistički savez Fidesz.

Stranka Tisza osvojila je dvotrećinsku većinu u parlamentu od 199 mjesta, što joj je dalo dovoljno prostora da preokrene ključne politike uvedene tijekom Orbánovih godina na vlasti.

Mađar je ranije ušao u sabornicu zajedno sa zastupnicima svoje stranke koja sada ima 141 mandat. Orbanov savez Fidesz-KDNP doživio je nagli pad zastupljenosti u parlamentu na 52 mjesta, dok je krajnje desni Pokret naša domovina osigurao šest mjesta.

Predsjednik Tamas Sulyok ranije je zatražio od Mađara da formiraju novu vladu nakon što je njegova stranka Tisza na travanjskim izborima odnijela pobjedu bez presedana, izvijestio je dnevnik “Magyar Nemzet”.

Sulyok je rekao da su mađarski glasači izrazili svoju volju i povjerili Tiszi odgovornost za vođenje države.

Svih 199 zastupnika i 11 zastupnika manjina predalo je vjerodajnice prije prisege saborskih zastupnika.

Magyar je rekao da će glavni prioriteti nove vlade biti borba protiv korupcije i osiguravanje povrata sredstava Europske unije koja su zamrznuta zbog zabrinutosti za vladavinu prava i korupciju u zemlji.

– Najvažniji zadatak bit će zaustaviti korupciju i vratiti sredstva iz EU fondova – rekao je uoči sjednice.

Također se očekuje da će njegova vlada tražiti bliže veze s EU nakon godina napetosti pod Orbánovim vodstvom.

Zastupnici su tijekom sjednice izabrali novog predsjednika Sabora, a tu dužnost preuzela je kandidatkinja Tisze Agnes Forsthoffer.

Prema Zoltánu Egeresiju, istraživaču i sveučilišnom profesoru iz Budimpešte, izbor Pétera Magyara za premijera Mađarske predstavlja jednu od najznačajnijih političkih promjena u novijoj povijesti te zemlje. Kako ističe, rezultat je to koji označava kraj 16-godišnje vladavine Viktora Orbána, koji se dugo smatrao gotovo nepobjedivim, ali i početak duboke transformacije mađarskog političkog sustava.

Pokret koji je 2024. godine pokrenuo Péter Magyar uspio je, kako Egeresi navodi u razgovoru za Fenu, konsolidirati glasove širokog spektra nezadovoljnih građana, preuzeti značajan dio oporbenog biračkog tijela i mobilizirati mlađe birače, tradicionalno slabe izlaznosti.

Stranka TISZA uvjerljivo je pobijedila s 53 posto glasova i osvojila 141 mjesto u parlamentu, osiguravši dvotrećinsku većinu, najjači demokratski mandat u Mađarskoj od ranih 1990-ih.

S druge strane, dosadašnja vladajuća koalicija FIDESZ-KDNP osvojila je samo 52 mandata, dok je izvan dva dominantna bloka samo jedna radikalno desna stranka prešla izborni prag.

Takav raspored snaga, smatra Egeresi, otvara prostor za ustavne i institucionalne reforme i potencijalno sustavno resetiranje političkog poretka.

Stranka TISZA, iako ideološki pozicionirana kao desni centar i povezana s Europskom pučkom strankom, u praksi predstavlja široku anti-Orbánovu koaliciju.

– Očekivanja su usmjerena prema razbijanju koruptivnih mreža koje su prethodnih godina omogućile koncentraciju ekonomske i političke moći, kao i eventualnom povratu dijela državne imovine prenesene na politički povezane aktere. Takvi potezi mogli bi dugoročno oslabiti gospodarsku bazu FIDESZ-a, ali će istovremeno otvoriti i složene političke i pravne sporove – smatra Egeresi.

Smatra da nova Vlada s dvotrećinskom većinom ima kapacitet za duboke institucionalne promjene, uključujući i smjene politički imenovanih dužnosnika, od predsjednika Republike do članova Ustavnog suda.

Egeresi te promjene opisuje kao dio šireg procesa promjene režima.

Također, prema njegovim riječima, očekuje se snažnije uključivanje civilnog društva i marginaliziranih društvenih skupina u proces donošenja odluka.

– Ipak, ostaje ključno pitanje hoće li nova Vlada istovremeno jačati neovisnost institucija ili će koristiti široke ovlasti koje ima. U tom je kontekstu Péter Magyar najavio uvođenje ograničenja od dva mandata premijera – istaknuo je Egeresi.

Vjeruje da će među prvim zadacima nove vlade biti deblokada fondova Europske unije, koji su ranije bili zamrznuti zbog sporova između Bruxellesa i Orbánove administracije. Prema Egeresijevim riječima, Europska komisija pokazuje veću otvorenost za suradnju, no vremenski okvir ostaje ograničen.

– Istovremeno, Vlada će nastojati dodatno ojačati proeuropski kurs koji odražava dominantno raspoloženje mađarskog društva. Jedno od ključnih pitanja bit će povrat ranije prenesene državne imovine, što bi moglo izazvati ozbiljne političke i pravne rasprave – naglasio je profesor.

Nova vlada najavila je tržišno orijentiranu gospodarsku politiku i ambiciju ulaska u eurozonu, što, kako ocjenjuje Egersi, zahtijeva stabilan fiskalni i monetarni okvir.

– Nedavno jačanje mađarske valute tržište tumači kao signal očekivanja stabilnije ekonomske politike. Gospodarski program ima ambiciju podići životni standard i podržati najsiromašnije slojeve, no fiskalna ograničenja znatno će suziti prostor za provedbu. Ključni faktori bit će reforma proračuna, smanjenje upitnih javnih rashoda i dolazak sredstava iz EU fondova. Dodatni vanjski rizici, uključujući ekonomske posljedice globalnih sukoba poput rata u Iranu, mogli bi dodatno opteretiti otvoreno mađarsko gospodarstvo – upozorio je.

Prema najavama novog premijera, predviđene su i strukturne reforme u javnoj upravi, uključujući ponovno uspostavljanje zasebnih ministarstava zdravstva i obrazovanja, koja su dosad bila integrirana u Ministarstvo unutarnjih poslova.

Međutim, kako reče Egereši. izazov ostaje činjenica da stranka TISZA ima relativno neiskusno saborsko osoblje, što bi moglo utjecati na tempo i kvalitetu provedbe reformi.

Istraživač i profesor smatra da se očekuje vidljiva promjena u vanjskoj politici, posebice u odnosima s Europskom unijom, gdje bi, prema njegovoj analizi, Mađarska trebala zauzeti konstruktivniju poziciju i rjeđe koristiti pravo veta u Europskom vijeću.

– Srednja Europa, posebice Poljska, dobit će veći strateški značaj, a prvi službeni posjeti Pétera Magyara planirani su u Varšavi, Beču i Bruxellesu. Na Zapadnom Balkanu očekuje se nastavak podrške europskim integracijama i jačanju gospodarskih veza, ali uz promjenu pristupa, odnosno više institucionalnog i selektivnog angažmana. Preispitat će se raniji modeli bliskih političkih savezništava, poput odnosa Budimpešte s Beogradom i Banjom Lukom – smatra Zoltán Egeresi.

Također, prema njegovim izjavama, otvara se mogućnost promjene politike prema političkim azilantima, što bi mogao uključiti i slučaj bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog.

– Očekuje se omekšavanje konfrontacijskog pristupa Ukrajini i prestanak blokade pomoći EU, iako nova vlada neće zauzeti nekritički proukrajinski stav. Pitanja mađarske manjine ostat će središnja tema bilateralnih odnosa. Moguće su nove napetosti u odnosima sa Slovačkom, posebice u vezi s pitanjem Beneševih dekreta – rekao je u intervjuu.

Egersi se osvrnuo i na izjavu Pétera Magyara o mogućem uhićenju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, ocijenivši je političkom porukom koja ukazuje na promjene u pristupu međunarodnom pravu, ali i potencijalne diplomatske implikacije.

Podsjeća se i da je Orbánova vlada najavila povlačenje Mađarske iz Međunarodnog kaznenog suda 2025. godine, proces koji nije dovršen i koji nova vlada može zaustaviti.

Istodobno se ističe da Mađarska nema nultu toleranciju prema antisemitizmu te da odnosi s Izraelom ostaju važni, ali će biti vođeni pragmatičnijim i uravnoteženijim pristupom.

– Unatoč velikim promjenama, pojedini elementi politike mogli bi ostati stabilni. Vjerojatno će se zadržati migracijska politika, posebice stroga kontrola granica, kao i suradnja sa zemljama duž balkanske rute. Očekuje se i redefiniranje odnosa s Rusijom, ali bez potpunog prekida, dok će odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama biti pragmatičniji i manje personalizirani nego u vrijeme Orbana i Donalda Trumpa – rekao je.

Prema Zoltánu Egeresiju, dolazak Pétera Magyara označava početak duboke političke i institucionalne transformacije Mađarske.

Iako su, kako smatra, očekivanja velika, od jačanja demokracije, preko gospodarskih reformi do proeuropske preorijentacije, stvarni opseg promjena ovisit će o fiskalnim ograničenjima, institucionalnim kapacitetima i političkoj sposobnosti nove administracije da balansira između reformi i stabilnosti.

Mađarski premijer Peter Magyar rekao je da će se njegova zemlja ponovno pridružiti Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) i biti spremna za provedbu naloga za uhićenje, uključujući onaj koji se odnosi na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Nacionalist Viktor Orban, koji je na vlasti već 16 godina, najavio je povlačenje Mađarske iz Međunarodnog kaznenog suda prošle godine nakon što je primio Netanyahua u Budimpešti. Povlačenje je trebalo stupiti na snagu 2. lipnja ove godine.

Peter Magyar je odmah nakon pobjede na parlamentarnim izborima 12. travnja objavio namjeru vraćanja Mađarske u ICC. Istovremeno, izraelski mediji izvijestili su o njegovom telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom, u kojem je Magyar pozvao Netanyahua u Budimpeštu 23. listopada na 70. godišnjicu ustanka protiv Sovjeta 1956. godine.

Kad ga je novinar u ponedjeljak upitao vidi li tu kontradiktornost, Magyar je pojasnio da je poslao poziv svim čelnicima s kojima je razgovarao telefonom.

– Ako je neka država članica Međunarodnog kaznenog suda i na njezin teritorij uđe tražena osoba, onda tu osobu treba uhititi – dodao je budući proeuropski konzervativni čelnik na konferenciji za novinare nakon prvog sastanka svojeg zastupničkog kluba.

– Ne moram sve govoriti preko telefona. Pretpostavljam da svaki šef države i vlade poznaje te zakone – dodao je Madžar.

Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Haagu izdao je 2024. godine nalog za uhićenje Benjamina Netanyahua zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Pojasu Gaze.

Magyar je dao do znanja da njegov tim proučava proceduru za zaustavljanje procesa povlačenja Mađarske iz Međunarodnog kaznenog suda prije 2. lipnja.

Madžar je u ponedjeljak najavio i da će se konstituirajuća sjednica Državnog sabora održati tijekom vikenda 9. i 10. svibnja, kada će prisegnuti.