Rasprava o rang listi kandidata za Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine prerasla je sinoć u verbalni okršaj zastupnika Sanje Vulić (SNSD), Zlatana Begića (DF) i Marinka Čavare (HDZ) na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Šefica Kluba zastupnika SNSD-a Sanja Vulić pokušala je osporiti kandidatkinju Jasminu Ramić-Odobašić rekavši da je ona već zaposlena u CIK-u, te ustvrdivši da joj je suprug član Nadzornog odbora BH Telecoma iz DF-a, a osvrnula se i na, kako je sama rekla, čaršijske priče da je u rodbinskoj vezi sa Željkom Komšićem, liderom DF-a i članom Predsjedništva BiH i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.

Vulić se požalio da je Željko Bakalar, član Izborne komisije CIK-a, koji je i član CIK-a, jednoj kandidatkinji (Nadi Đekić, ne spominjući njeno ime, koja se povezuje sa SNSD-om) dao samo pet bodova, te da “ta gospođa ima veliko iskustvo kada je u pitanju izborni proces”.

– Jasno je da su članovi SIP-a i predstavnici Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (kao članovi Komisije za izbor članova SIP-a) imali dogovorenu igru ​​da nadjačaju vas članove kolegija i nastave putem onoga što SIP jeste, a to je ŠIK. Oni više nisu CIK, nego Schmidtova izborna komisija – nastavila je Vulić u svojoj maniri.

Vulić je u dijelu rasprave ustvrdila da Nadu Đekić osobno ne poznaje, ali da zna ko je on, te da nije registriran kao član SNSD-a.

Begić je na njezine optužbe odgovorio kako to sve jednostavno nije istina.

– Mi smo oštra oporba. Odakle DF-u članstvo u BH Telecomu? Imajući u vidu odnos Trojke prema nama, budite sigurni da se to u FBiH ne može dogoditi. Garantujem da će prije biti neko iz SNSD-a, ali ne i iz DF-a.

Nisam biolog ni genetičar da utvrđujem tko je čija obitelj, ali prema mojim saznanjima ne znam da je Jasmina rođak Komšića. Nasuprot tome, ono što ja znam, a dovoljno je proguglati, Nada Đekić je savjetnica gradonačelnika Doboja. Imate tekst gdje se Gradski odbor SNSD-a ponosi tim kandidatom. Ističe je kao posebno vrijednu aktivisticu i članicu. To je bio razlog odustajanja od kandidature. A sad da zovemo Komšića i Jasminu da vade krv, da donesu rodne listove – kazao je Begić.

Kazao je i da prvi put čuje i “s gnušanjem odbacuje da je bilo strančarenja kada su u pitanju organi uprave BH Telecoma”.

– Ali ono što je provjerljivo jeste da je Đekić bio dio općinskih struktura, pa i izbornih struktura u vrijeme kada se tamo (u Doboju) pojavilo 20.000 glasova viška. I ta osoba sada ide pravo u CIK.

Da je DF htio člana CIK-a, kako vi kažete, ja sam šokiran tim navodima, javio bih vam se na taj konkurs, hajde da lijepo uporedimo biografije pa da vidimo ko je jači od mene. A da vidimo koja bi me komisija mogla ispitati – komentirao je Begić.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Marinko Čavara iskoristio je priliku da ponovi HDZ-ovu matricu da “Komšić nije hrvatski član Predsjedništva, on je pripadnik hrvatskog naroda izabran voljom drugog naroda”.

Priznao je da u kriterijima za izbor člana SIP-a nije navedeno da se ne mogu prijaviti oni koji rade u SIP-u, ali je ipak ocijenio da je “simptomatično da je većina bila iz SIP-a i da su bili favorizirani”.

Rekao je i da je tajna koliko se bodova dodjeljuje te da bi to rekao da može.

Begić ga je poučio da je istina da Komšić nije hrvatski član Predsjedništva jer po Ustavu ne postoji hrvatski član, već član iz reda hrvatskog naroda.

– A kad bih primijenio vašu logiku, koja je i donekle rasistička, vi sebi dajete za pravo reći tko je pravi Hrvat, reći tko je od ostalih sudjelovao u izboru člana CIK-a. Vi ste po vašoj logici izabrali nelegitimnog člana CIK-a jer ste vi Bošnjaci, Srbi i Hrvati sjeli i između ostalih izabrali člana CIK-a. Ali tu logiku neću primijeniti.

Samo zato što mi je baka ili otac ili tata dao određeno ime, ja ne tražim poseban status u ovoj zemlji, niti sam osoba s posebnim potrebama. Ovakvo potkopavanje i omalovažavanje šefa države je za žaljenje – odgovorio je Begić, dok je Čavara rekao da ga čudi da netko “tko se naziva ustavnim stručnjakom ovako promaši cijeli Ustav”.

Kako je to izgledalo pogledajte u videu ispod.

Tri državna ministra i tri člana Kolegija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za manje od mjesec dana podijelili su 100.000 KM intervencija. tekuće rezerve proračuna BiH.

Odlukama donesenim u ožujku finalizirali su iznos tekućih rezervi kojima su raspolagali u prvom kvartalu, tijekom privremenog financiranja institucija Bosne i Hercegovine. Do privremenog financiranja dolazi jer nema proračuna za ovu godinu, za što je odgovoran ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD).

To ga nije spriječilo da po vlastitom nahođenju raspodijeli 22.500 KM tekuće pričuve, što je pravo koje ministri imaju od prošle godine temeljem zakona o proračunu institucija BiH za 2025. godinu, čiji je predlagač Amidžić.

Ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Amidžić odlučio je da “svojih” 22.500 KM u kratkom roku dodijeli: 20.000 KM Udruženju građana Vizija budućnosti iz Laktaša, odakle je i lider SNSD-a Milorad Dodik, za projekat “Unapređivanje kompetencija mladih kroz sajmove i ekonomske inicijative”, a 2.500 KM Udruženju građana Školica-pametnica iz Banja Luke za projekat “Kreativno osnaživanje djece i žena kroz sport, kulturu, tradiciju i ekologiju“.

Prema podacima Company Wall, Udruženje građana Vizija budućnosti Laktaši otvorilo je račun 26. marta ove godine. Zanimljivo, s obzirom da se na isti datum odnosi i Amidžićeva odluka o dodjeli 20.000 KM Udruzi Vizija budućnosti iz Laktaša.

ja Sevlid Hurtić (Bh. zeleni), ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, iz tekuće pričuve izdvojila je 22.500 KM.

On je Udruženju građana Potočani iz Doboja uručio 10.000 KM za pomoć u izgradnji i ekonomskom jačanju povratničkih zajednica, zaštiti prava povratnika i promicanju nacionalnih i vjerskih vrijednosti u cilju jačanja zajedništva i kulture dijaloga.

Po 2.000 KM uručio je Malonogometnom klubu Bužim, Sabini Gorani za nabavku sportske opreme u cilju sportskog napretka i postizanja što boljih rezultata, Udruženju matematičara Srednjobosanskog kantona. Manje iznose dao je Udruženju žena „Plane“ iz Makljenovca za nabavku uredske opreme, Udruženju mladih Fokus iz Bosanske Dubice za projekt podjele prehrambenih paketa socijalno ugroženim obiteljima, Salihu Straševiću iz Tuzle za tiskanje romana „Pošalji mi busen mahovine iz Maline“, Udruženju za održivu energiju Balkana iz Visokog, Udruženju za zeleni hidrogen i Renewable Energy Sources iz Sarajeva za audio-vizualnu opremu “neophodnu za promicanje prava žena u tehničkim područjima”.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto (Naša stranka) svojih 22.500 KM dala je trima udrugama i to 5.000 Udruženju “Sarajevo-taxi” za “Obilježavanje 80 godina organiziranog taksi prijevoza i unapređenju taksi djelatnosti u BiH”, 8.850 KM Klubu radio-amatera Novi Sarajevo i 8.650 KM Udruženju studenata Fakulteta za saobraćaj i komunikacije. Feniks Sarajevo.

Novim odlukama, objavljenim u posljednjim brojevima Službenog glasnika BiH, sredstva su dodijeljena i za tri člana Kolegija Zastupničkog doma PSBiH.

Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Denis Zvizdić (NiP) dodijelio je 15.000 KM Udruženju boraca iz Gacka “Patriotska liga” Mostar (7.000 KM) za tiskanje knjige “Monografija Samostalnog gatačkog bataljona Šargan”, Udruženju roditelja hendikepirane djece i omladine Leptir Srebrenica (2.000 KM), Udruženju derviških redova – Vjerskom centru u BiH – Nakšibendijskoj tekiji. “Mejtaš” (2.000 KM) za pomoć u obnovi i obnovi Sarač Ismailove džamije i tekije, te po 1.000 KM Omladinskom ženskom rukometnom klubu “Iskra Stolac”, Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, Udruženju studenata Fakulteta političkih nauka Sarajevo i Udruženju distrofičara Bužim.

Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Marinko Čavara (HDZ) izdvojila novih 11.000 KM. Po 5.000 KM otišlo je u rodnu Busovaču za Nogometni klub Busovača za Uskrsni turnir, te za HKD Napredak Busovača za organizaciju dječjeg festivala Mak. Tu je i 1.000 KM Hrvatskom rudarsko-geološkom društvu Mostar za potporu u radu.

Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Darko Babalj (SDS) je posljednjim odlukama dodijelio 6.500 KM, i to za manastir Svetog velikomučenika Georgija na trebinjskim Zupcima, zatim Udruženju građana Sport4All, jednoj osobi za liječenje, Studentskom klubu Fakulteta političkih nauka Banja Luka i 500 KM Sportsko ribolovnom društvu iz Kalinovika za izgradnju ribičkog doma.

Marinko Čavara (HDZ) poslao je priopćenje u kojem je pohvalio rad Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dok je njime predsjedavao, od 1. kolovoza prošle do 1. travnja ove godine.

Rekao je da je pod njegovom palicom Zastupnički dom “intenzivno radio na donošenju ključnih zakonskih rješenja, te usvojio značajan broj zakona i drugih akata iz svoje nadležnosti, čime je potvrđen kontinuitet rada i odgovoran pristup u ispunjavanju ustavnih obveza”.

Pohvalio se usvajanjem 22 prijedloga zakona, “među kojima posebno mjesto zauzima osam zakona usmjerenih na usklađivanje s europskim standardima”.

Nabrojao je izmjene i dopune Zakona o industrijskom dizajnu, Zakona o žigu, Zakona o patentima, Zakona o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualnog vlasništva, Zakona o zaštiti topografije poluvodičkih proizvoda, Zakona o zastupanju u oblasti prava industrijskog vlasništva, Zakona o mjernim jedinicama u BiH, te Zakona o regulatoru, prijenosu i Tržište električne energije u BiH.

– Preostali usvojeni zakoni pokrivaju ključne oblasti funkcioniranja države, kao što su izmjene i dopune zakona koji reguliraju plaće i naknade zaposlenih u institucijama BiH, upravni postupak, radne odnose, porezni sustav, te sigurnost cestovnog prometa, čime se dodatno uređuju bitni segmenti javnog sustava i svakodnevnog života građana – dodao je Čavara.

Ali u praksi imamo situaciju da su ovi još u proceduri i ne mogu stupiti na snagu jer su Dom naroda nije usvojio, a Dom naroda ih nije usvojio zbog stalnih blokada njegovih sjednica koje dolaze iz redova SNSD-a ili im partnerskog (Čavarinog) HDZ-a, a ponekad i zajedničkog SNSD-a i HDZ-a uskraćivanja kvoruma.

Europski zakoni, koje je Čavara pohvalio, bili su nekoliko puta na dnevnom redu sjednica Doma naroda, ali ostaju neusvojeni jer je izaslanicima iz HDZ-a i SNSD-a bilo važnije spriječiti npr. smjene SNSD-ovih ministara Staše Košarac i Srđan Amidžić te član kolegija Doma naroda SNSD Nikola Špirić.

Prema statistici Parlamenta BiH, jedini zakon koji je za vrijeme Čavarinog predsjednikovanja usvojen u oba doma i time postao upotrebljiv je zakon o proračunu institucija BiH za 2025. godinu, ukratko – proračun BiH.

Čavara je u izjavi ukazao da su, dok je on predsjedavao Zastupničkim domom, usvojene izmjene i dopune Poslovnika o radu Zastupničkog doma, te pohvalio razmatranje redovnih izvješća BiH. institucija, te davanjem suglasnosti za ratifikaciju međunarodnih ugovora, što je također redovita točka dnevnog reda.

Institucije Bosne i Hercegovine su na privremenom financiranju jer Vlada ne može donijeti proračun, ali bh. službenici su počeli dijeliti novac iz tekuće rezerve kojima samostalno raspolažu.

U nepunih mjesec dana četiri dužnosnika kroz više odluka već su podijelila 70.000 KM interventnih sredstava udrugama, klubovima…

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) do sada je ove godine izdvojio 45.000 KM.

Crkvene općine u Čapljini i Mostaru dobile su po 5.000 KM, jedna za izgradnju hostela, a druga za nastavak obnove Saborne crkve Presvetog Trojstva u Mostaru.

Obitelji iz Banje Luke dodijelio je iznos od 5.000 KM za liječenje sina.

Košarac je dodijelio sredstva od 4.800 KM Udruženju građana Fudbalskog kluba “Leostars” iz Trebinja, 4.919 KM Udruženju “Odbor za pomoć Kosovu i Metohiji” iz Banjaluke za unapređenje rada, 3.000 KM Fondaciji “Sveti mučenik Vukašin” iz Trebinja za akciju “Radost Vaskrsa”, 3.500 KM Crkvena općina iz Višegrada, 3.000 KM Rukometnom klubu „Višegrad-Hed“…

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović (NiP) dodijelio je 15.000 KM Matici bošnjačkih vijeća za potporu u sufinanciranju projekata.

Predsjedatelj Zastupničkog doma Marinko Čavara (HDZ) do sada je dvjema studenticama iz rodne Busovače, Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB Bugojno, Šahovskom klubu “Napredak” Zenica, te jednoj obitelji za liječenje dodijelio 4.000 KM.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Darko Babalj (SDS) nedavno je podijelio 6.000 KM Udruženju “Sportski savez u Bosni i Hercegovini” za 5. smotru nogometnih veterana iz BiH, Sportsko ribolovnom društvu “Željeznica” i Udruženju roditelja hendikepirane djece i omladine “Leptir” Srebrenica.

Ovo sigurno neće biti kraj, imajući u vidu da bh. dužnosnici raspolažu stotinama tisuća maraka koje raspoređuju kako im odgovara.

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH još nije dobila mišljenje Venecijanske komisije o zakonu o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV), koji je u proceduru uputila oporba iz RS-a (SDS, PDP, Za pravda i red), te je njegovo usvajanje upitno.europskog prava“ na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH 16. ožujka.

Ovaj zakon trebao se naći na dnevnom redu današnje sjednice Ustavnopravne komisije, ali dnevni red nije usvojen upravo zbog izostanka mišljenja Venecijanske komisije.

Ono što je zanimljivo je da je Venecijanska komisija poslala pismo predsjedatelju Zastupničkog doma Parlamenta BiH Marinku Čavari iz kojeg se može zaključiti da mišljenje zapravo nije zatraženo, odnosno da je propuštena procedura traženja mišljenja Venecijanske komisije.

– Zahvaljujem Vam na Vašem pismu od 4. veljače 2026., kao i na dokumentima koje ste ljubazno dostavili. Pozivajući se na moje pismo od 16. siječnja 2026., kao odgovor na korespondenciju koju je poslao predsjednik Ustavnopravnog povjerenstva Zastupničkog doma 29. prosinca 2025., želim s poštovanjem naglasiti da se, prema utvrđenoj proceduri za traženje mišljenja Venecijanske komisije, službeni zahtjev za mišljenje treba uputiti ili predsjednici, gđi Marti Cartabia, ili tajnici, gđi. Simoni Granata-Menghini, iz Venecijanske komisije.

Po zaprimanju takvog zahtjeva Povjerenstvo će nastaviti s izradom Mišljenja, s ciljem njegovog usvajanja na plenarnoj sjednici u lipnju ili listopadu 2026. godine. Međutim, ako smatrate da postoje razlozi koji zahtijevaju njegovu izradu po hitnom postupku, sukladno članku 14.a revidiranog Poslovnika Povjerenstva, trebate podnijeti obrazloženi zahtjev za hitno mišljenje potkrijepljen argumentima. Imajte na umu da budući da se u vašem pismu ne traži izričito mišljenje i nije upućeno predsjedniku ili tajniku, u ovoj fazi ne može biti daljnjeg odgovora – stoji u pismu od 23. veljače, koje je potpisala zamjenica tajnika Europske komisije za demokraciju kroz pravo (Venecijanska komisija) Delphine Freymann.

Ovo pismo danas je predstavljeno članovima Ustavnopravne komisije.

Šerif Kluba zastupnika SDA i član Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamenta BiH Šerif Špago kazao je da postoji zastoj u radu komisije koja je danas trebala dati mišljenje o zakonu o VSTV-u, a u vezi s pristiglim amandmanima.

Tri člana Ustavnopravne komisije danas su bila za to da se čeka Venecijanska komisija jer je takav zaključak Zastupničkog doma usvojen u prosincu, član Ustavnopravne komisije Albin Muslić (SDP) bio je suzdržan, dok su Predrag Kojović (NS) i Mladen Bosić (SDS) bili za to da Ustavnopravna komisija da mišljenje o amandmanima kako bi se o zakonu o VSTV-u moglo raspravljati 16. ožujka.

– Zaključak Zastupničkog doma iz prosinca bio je da se traži mišljenje Venecijanske komisije. Ali od samog početka nešto nije učinjeno kako treba. Ništa se ne radi da bi se formiralo mišljenje. U dopisu Venecijanske komisije navodi se da će imati sjednicu u lipnju ili listopadu, a postoji mogućnost i izvanrednog razmatranja uz isplatu – dodao je Špago.

Na konstataciju da Venecijanska komisija u dopisu sugerira da njihovo mišljenje nije traženo i da zahtjev nije upućen onome kome je trebalo, Špago ističe da je riječ o odgovornosti i profesionalnosti ljudi, te da je to na kolegiju Zastupničkog doma i službama jer su mišljenja Venecijanske komisije tražena i prije pa znamo kako sve ide.

– Tako većina (Trojka, HDZ, SNSD) radi, da nešto hoće, a ne znaju kako da to dobiju. Pojedinci iz Trojke tražili su da zakon o VSTV-u ide dalje u proceduru bez mišljenja Venecijanske komisije. Žuri se sa zakonom, a u proceduri je još jedan zakon o VSTV-u i on će sutra biti pred Domom naroda. Utrka se čiji će zakon biti usvojen, a niti jedan ne zadovoljava načela koja traži Venecijanska komisija – dodao je Špago.

Zakon o VSTV-u koji je sutra na sjednici Doma naroda je onaj koji su u proceduru uputili članovi Kolegija Doma naroda Kemal Ademović (NiP), Nikola Špirić (SNSD) i Dragan Čović (HDZ).

U Zastupničkom domu je zakon o VSTV-u koji je podnijela oporba iz RS-a, a podržava ga Trojka.

Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na razini Bosne i Hercegovine kaznilo je na prošloj sjednici Mariju Ćosić, savjetnicu zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Marinka Čavare, s 5.000 KM zbog sukoba interesa. Povjerenstvo je Ćosića pozvalo i na ostavku.

Dogodilo se to nakon prijave Transparency Internationala u BiH koja je podnesena u srpnju prošle godine, a tema je nekoliko puta skidana s dnevnog reda jer članovi povjerenstva nisu mogli zauzeti stav o ovom pitanju, kazao je. TIBiH.

U slučaju Ćosića osporava se činjenica da uz dužnost savjetnice Marinke Čavare na državnoj razini, ona istovremeno obnaša i dužnost vijećnice u Općinskom vijeću Busovače. Kako državni zakon jasno propisuje da nositelji javnih funkcija i njihovi savjetnici mogu obavljati samo jednu javnu funkciju, a federalni Zakon o sukobu interesa također smatra da su izabrani dužnosnici i zastupnici u općinskim vijećima, jasno je da je Ćosić dugo vremena obnašao nespojive funkcije.

Ipak, na nekoliko sjednica Povjerenstva vodila se polemika o tome je li za utvrđivanje nespojivih funkcija potrebno da osoba bude prijavljena na oba radna mjesta s punim radnim vremenom, te je ovaj slučaj više puta vraćan na doradu, što jasno ukazuje na moguće probleme u tumačenju novog zakona, te pokušaje opstrukcije izricanja sankcija.

– Stoga treba istaknuti da je sa stajališta sukoba interesa, osim ostvarivanja dvostrukih prihoda iz proračuna, osporeno i da dužnosnici na nižim razinama mogu koristiti resurse institucija BiH za ostvarivanje stranačke, osobne ili političke koristi.

Ova odluka Povjerenstva značajna je jer je posljednjih godina raširena praksa da brojni državni dužnosnici obnašaju više funkcija na nižim razinama vlasti. Zbog toga TI BiH poziva komisiju da postupi i po ostalim prijavama TI BiH koje su upućene zbog kršenja odredbi novog državnog zakona o sukobu interesa i koje još čekaju epilog – saopćeno je iz TIBiH.

Povjerenstvo za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržalo je načela izmjena Zakona o financiranju institucija BiH koje je predložio predsjedatelj Zastupničkog doma Marinko Čavara (HDZ). Promjene koje je predložio omogućile bi mu da plaću prima u gotovini s obzirom na to da mu je račun blokiran jer se nalazi na američkoj crnoj listi.

Mira Pekić, članica ovog saborskog odbora i predsjednica Kluba PDP-SDS-Za pravdu i red, kazala je da su predložene izmjene Zakona podržane, ali s rezervom.

– I ja sam glasao za to. Radi se o izmjenama i dopunama Zakona u prvom čitanju i smatram da su izmjene potrebne u ovoj prvoj fazi. Činjenica je da Čavara radi, potpisuje dokumente, potpisuje proračun, osigurava sredstva iz tekuće pričuve, plaća poreze i obveze koje imaju na njegovu plaću, a ne dobiva plaću. Ali rješenje nije u gotovinskom plaćanju. Da li je to moguće ili ne, trebalo bi se izjasniti Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine. Jasno je da je pod sankcijama. Ovo je čudna situacija – rekao je Pekić.

Ove izmjene i dopune Zakona o financiranju institucija BiH sutra su na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma.

Ovo je treći put u godinu dana da Čavara traži identične izmjene Zakona. Prva dva puta su poraženi u Parlamentu BiH. Njegove kolege, dužnosnici iz RS-a koji su također bili ili su još uvijek na crnoj listi SAD-a, snašli su se i plaće su im isplaćivane i isplaćuju se poštom.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije prihvatio zahtjev da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju institucija BiH, čiji je predlagač Marinko Čavara (HDZ BiH), razmatra po hitnom postupku.

Zastupnici nisu prihvatili ni razmatranje po skraćenom postupku, pa će se predloženi zakon razmatrati u redovnoj saborskoj proceduri.

Predloženim zakonom propisano je da Ministarstvo financija i riznice osigurava gotov novac za isplatu plaća i drugih primanja zaposlenika u slučaju da je isplata onemogućena putem tekućeg računa, a nije utemeljena na pravomoćnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog tijela, te za isplatu troškova službenih putovanja i drugih manjih materijalnih troškova.

Predlagač je u obrazloženju naveo da je razlog za donošenje ovog zakona omogućavanje zaposlenicima u institucijama BiH ostvarivanje osnovnih ljudskih prava propisanih Ustavom BiH, ustavima entiteta kao i mnogim međunarodnim aktima, a to su pravo na imovinu, pravo na rad, pravo na plaću koja zaposleniku i njegovoj obitelji osigurava život dostojan čovjeka.

Predlagač zakona Marinko Čavara rekao je da je svrha ovog zakona osiguranje ostvarivanja temeljnih ljudskih prava u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom poveljom o ljudskim pravima.

– Već znate da tri osobe koje su zaposlene u institucijama Bosne i Hercegovine već 22 mjeseca nisu primile plaću niti jednu naknadu iz radnog odnosa, što je temeljno pravo na imovinu prema Ustavu Bosne i Hercegovine i Europskoj povelji o ljudskim pravima. Riječ je o dvije tužiteljice Tužiteljstva BiH – Diani Kajmaković, Gordani Tadić i meni, iz razloga što zakoni u Federaciji BiH dopuštaju bankama da bez obrazloženja ne otvore niti zatvore račun nijednom građaninu Bosne i Hercegovine. S druge strane, ovaj dom, odnosno Parlamentarna skupština usvojila je zakon da se plaća može isplaćivati ​​samo na žiro račun – rekao je Čavara.

Dodao je da, ne samo da je navedenim osobama uskraćeno pravo na plaću, “čime je uskraćeno i pravo da onaj tko je zaradio svoju plaću može izabrati način na koji će tu istu plaću primati”.

Zastupnik Miroslav Vujičić (SNSD) rekao je da će podržati hitnu proceduru i da će podržati ovaj prijedlog zakona, “s obzirom na okolnosti u kojima su se, ne svojom krivnjom, našli neki pojedinci u BiH”.

Zastupnički dom također je odlučio da danas, zbog nedolaska predlagača, neće razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, čiji je predlagač Zajedničko povjerenstvo za administrativne poslove, sa zahtjevom za razmatranje po hitnom postupku.

Predloženim zakonom definirano je da član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na razini BiH ima pravo na stalnu i redovitu mjesečnu naknadu za rad u Povjerenstvu.

Naknada za rad člana Povjerenstva utvrđuje se u visini prosječne mjesečne neto plaće u BiH iskazane na godišnjoj osnovi za kalendarsku godinu koja prethodi godini u kojoj će se primjenjivati ​​prosječna neto plaća, a u skladu s podacima Agencije za statistiku BiH, a druga materijalna prava i primanja u visini koju utvrdi Agencija.

Zastupnik Saša Magazinović (SDP BiH) pitao je u raspravi da li je predlagač ovog zakona prisutan, dodajući da bi bilo korisno postaviti mu nekoliko pitanja vezano za ovaj prijedlog.

– Riječ je o prijedlogu povećanja naknada članovima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa sa 600 KM na 1.600 KM. Pa bi bilo zanimljivo da predlagač ovog dokumenta kaže koliko je to Povjerenstvo imalo sjednica od kada je konstituirano, od kada je izabrano. Koliko su slučajeva sukoba interesa obradili, a koliko ih još čeka. Što su oni učinili? Ovo im je do sada najvidljivija aktivnost, traže povećanje naknada sa 600 na 1.600 KM – kazao je Magazinović.

Dodao je kako smatra da je za razmatranje ovog dokumenta potrebno dobiti neke odgovore.

– Ne možemo to podržati ni u hitnom, ni u redovnom, niti u bilo kojem postupku, jer je to nešto što malo vrijeđa inteligenciju. Posebno kada je riječ o komisiji koja je svojim radom mogla pokazati da zaslužuje, između ostalog, povećanje naknade, a to nije učinila – kazao je Magazinović.

Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Darko Babalj (SDS) rekao je da treba biti dosljedan, te je predložio da se, ako nema predlagača, ova točka skine s dnevnog reda.

Zastupnici su glasovanjem odlučili da se ova točka skine s dnevnog reda zbog odsutnosti predlagatelja i da se ista razmatra na idućoj sjednici.

Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinko Čavara (HDZ) uputio je jučer u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku izmjene Zakona o financiranju institucija BiH kojima bi mu se omogućilo da prima plaću u gotovini dok je na američkoj crnoj listi.

Oni su odmah danas uvršteni na dnevni red današnje sjednice Zastupničkog doma.

Ovo je treći put u godinu dana da Čavar s crne liste traži identične izmjene Zakona. Prva dva puta su poraženi u Parlamentu BiH.

Čavari je već gotovo dvije godine blokiran račun jer se nalazi na američkoj crnoj listi, pa se izmjenom zakona želi pobrinuti da oni koji su na crnoj listi primaju plaću u gotovini.

Čavarin stranački kolega Predrag Kožul 2024. godine kao predsjedavajući Kluba zastupnika HDZ-a BiH uveo je iste izmjene u Zakon. parlamenta, ali ih je povukao nakon kritika Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini.

Čavarine kolege, dužnosnici iz RS-a koji su također bili ili su još uvijek na crnoj listi SAD-a, snašli su se, pa su im plaće isplaćivane i isplaćuju se poštom.

Rješenje o pokretanju postupka protiv savjetnice Marinke Čavara vraćena je na doradu kako bi se kroz entitetski zakon utvrdilo je li vijećnik u općini javna funkcija, rečeno je na sjednici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine.

Iz Stručne službe Povjerenstva kazali su da je za Mariju Ćosić predložena novčana kazna od 5.000 KM, što je najmanji predviđeni iznos, te da se pozove da napusti funkciju.

Dejan Ružić, član Povjerenstva, kazao je da postoje različite definicije nositelja javnih funkcija prema državnom i entitetskim zakonima.

– Ona je nositeljica javne funkcije, pa tako usporedno i u Bosni i Hercegovini. regulaciji i u saveznoj. Međutim, ona nije nositeljica javne dužnosti. Dakle, njezina funkcija za koju joj izričemo sankciju nije istovjetna funkciji na federalnoj razini vlasti – kazao je Ružić.

Ćosić je ujedno bio i pročelnik kabineta i savjetnik državnog zastupnika Marinka Čavare te općinski vijećnik u Busovači, a Povjerenstvo je donijelo odluku o pokretanju postupka.

Odluka o pokretanju postupka za Ćosića vraćena je na doradu kako bi se kroz zakon Federacije BiH utvrdilo je li vijećnik u općini javna funkcija.

Povjerenstvo je donijelo odluku o pokretanju postupka protiv Željke Marković Sekulić, koja je od 19. ožujka 2024. godine članica Upravnog odbora Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH, dok je od svibnja prošle godine članica Nadzornog odbora javnog poduzeća.

Protiv Marka Kubatlije donesena je odluka o nepokretanju postupka jer je istovremeno devet dana bio direktor Agencije za promicanje stranih ulaganja u BiH (FIPA) i vijećnik u Skupštini općine Pale.

Pojašnjeno je da je protiv Kubatlije bilo više anonimnih prijava te da je provjerama utvrđeno da nijedno privredno društvo nije poslovalo s ustanovama koje se navode u prijavama, osim ugovora s Javnom ustanovom Centar za rehabilitaciju Vilina vlas Višegrad.

Zbog nespojivosti funkcija, Centralna izborna komisija BiH odredila je Kubatliji prestanak mandata vijećnika Skupštine općine Pale, a postupak neće biti pokrenut.

Sljedeća sjednica zakazana je za 2. veljače.