Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte razgovarali su o pripremama za summit čelnika NATO-a u srijedu u Ankari, dnevnom redu saveza te regionalnim i globalnim kretanjima, javlja Anadolija.

Erdogan je ustvrdio kako nestabilno regionalno okruženje još jednom naglašava važnost solidarnosti i suradnje među NATO saveznicima, priopćila je turska Direkcija za komunikacije.

Izrazio je očekivanja da će na summitu u Ankari biti donesene odluke koje će ojačati jedinstvo i poboljšati spremnost saveza da odgovori na krize.

Turski predsjednik istaknuo je da Turska nastavlja širiti sposobnosti svoje obrambene industrije, posebice u području sustava protuzračne obrane, te da ima za cilj daljnje produbljivanje suradnje sa savezničkim zemljama u tom području.

Ističući neizostavnu važnost održavanja transatlantskih odnosa, Erdogan je kazao kako Turska očekuje da europski stup saveza preuzme veću odgovornost.

Dodao je da isključivanje europskih saveznika izvan EU-a iz obrambenih inicijativa bloka ne bi poslužilo predviđenoj svrsi.

Erdogan je također naglasio da se Turska pozicionirala na stranu mira i diplomacije nakon procesa koji je pokrenut napadima na Iran.

Što se tiče rusko-ukrajinskog rata, rekao je da Turska ostaje aktivno uključena u napore za postizanje mirnog rješenja, radeći na oživljavanju pregovora i olakšavanju razgovora na razini vodstva.

Tijekom susreta Erdogan i Rutte održali su i iscrpan razgovor o pripremama za summit NATO-a u Ankari.

Sastanak iza zatvorenih vrata ranije ovog tjedna između američkog predsjednika Donalda Trumpa i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea pretvorio se u žestoku razmjenu poruka, koju je jedan europski dužnosnik opisao kao ništa više od tirade uvreda, prema američkim medijima.

Politico je u četvrtak izvijestio da je sastanak u srijedu otkrio produbljivanje napetosti unutar Sjevernoatlantskog saveza oko sukoba u Iranu.

Trump je izrazio frustraciju tijekom sastanka u Bijeloj kući, kritizirajući europske saveznike zbog odbijanja podržati američko-izraelske akcije protiv Irana.

Izvori su dodali da je Trump također očito prijetio da će učiniti gotovo sve, sugerirajući moguću odmazdu.

Dužnosnici upoznati s razgovorima rekli su da se čini da Trump vrši pritisak na saveznike da pomognu ponovno otvoriti Hormuški tjesnac, iako je dužnosnik Bijele kuće odbio bilo kakve službene zahtjeve, rekavši:

– Kao što je predsjednik Trump jučer rekao, NATO je testiran i nisu uspjeli. U ovom trenutku od NATO-a nema nikakvih očekivanja i ništa od njih nije tražio.

S druge strane, zemlje NATO-a ističu da je Trump započeo rat s Iranom bez konzultacija s njima te da nije bilo napada na SAD koji bi pokrenuo mehanizam kolektivne obrane saveza.

Trump je kasnije eskalirao svoje kritike na platformi društvenih medija Truth Social, napisavši:

– NATO nije bio kad nam je trebao, a neće ga biti ni ako nam opet bude trebao. Zamislite Grenland, taj veliki komad leda kojim se loše upravlja.

Članovi saveza izrazili su šok prošle godine kada je Trump pojačao svoje zahtjeve da Danska, članica NATO-a, prepusti svoj grenlandski teritorij SAD-u, a predsjednik je povremeno sugerirao da bi se mogla upotrijebiti sila.

Članak 5. za kolektivnu obranu NATO je aktivirao točno jednom, nakon terorističkih napada na SAD 2001. godine.

Rutte je priznao napetosti ovog tjedna, ali je razmjenu mišljenja branio kao konstruktivnu.

– Osjetio sam njegovo razočaranje činjenicom da je osjećao da previše saveznika nije uz njega – rekao je Rutte tijekom govora u Washingtonu.

Europski su čelnici u međuvremenu signalizirali uvjetnu potporu nakon prekida vatre.

Friedrich Merz je rekao da bi Njemačka mogla pomoći u osiguranju plovidbe nakon mira, dok je Fabien Mandon rekao da Francuska razmatra isključivo obrambene opcije. John Healey je dodao da Velika Britanija nema neposrednih planova za daljnju akciju.

Unatoč trvenju, diplomati NATO-a u Bruxellesu nisu izvijestili o operativnim odlukama nakon sastanka, dok je Rutte nastojao uvjeriti da je savez ostao netaknut.

SAD i Iran u utorak su objavili dvotjedno primirje, uz posredovanje Pakistana, kao korak prema mogućem širem sporazumu za okončanje sukoba koji su Washington i Tel Aviv pokrenuli protiv Teherana 28. veljače, u kojem su tisuće ubijene i ranjene.

Tijekom svoja dva neuzastopna predsjednička mandata, Trump je otvoreno prezirao i omalovažavao NATO, te je više puta govorio o mogućem napuštanju saveza.

Američki predsjednik Donald Trump, uzrujan neuspjehom saveznika u NATO-u da pomognu u osiguravanju Hormuškog tjesnaca i ljut što njegovi planovi za preuzimanje Grenlanda nisu napredovali, razgovarao je sa savjetnicima o mogućnosti povlačenja nekih američkih trupa iz Europe, rekao je Reutersu u četvrtak visoki dužnosnik Bijele kuće.

Nikakva odluka nije donesena, a Bijela kuća nije naložila Pentagonu da razvije konkretne planove za smanjenje broja vojnika na kontinentu, rekao je dužnosnik koji je tražio anonimnost kako bi razgovarao o internim raspravama.

Ali sami razgovori naglašavaju koliko su se odnosi između Washingtona i njegovih europskih NATO saveznika pogoršali posljednjih mjeseci. Oni također sugeriraju da je posjet glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Bijeloj kući u srijedu učinio malo za poboljšanje transatlantskih odnosa, koji su vjerojatno na najnižoj točki od osnivanja NATO-a 1949. godine.

Bijela kuća je javno rekla da Trump razmišlja o potpunom povlačenju iz saveza. Uklanjanje trupa iz Europe omogućilo bi Trumpu da dramatično smanji sigurnosne obveze Washingtona na kontinentu bez formalnog povlačenja, potez koji bi testirao ustavna prava.

SAD trenutno ima više od 80.000 vojnika u Europi i ima središnju ulogu u europskoj sigurnosnoj arhitekturi od Drugog svjetskog rata. Više od 30.000 tih vojnika nalazi se u Njemačkoj, a značajan broj stacioniran je i u Italiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Španjolskoj.

Dužnosnik nije rekao koje bi zemlje mogle biti pogođene ili koliko bi vojnika moglo biti povučeno ako Trump odluči nastaviti s tom idejom.

Upitan za komentar, glasnogovornik NATO-a uputio je Reuters na Rutteov intervju za CNN u srijedu.

U tom intervjuu, Rutte je rekao da razumije Trumpove frustracije savezom, ali da je “velika većina europskih nacija” bila od pomoći Washingtonu u njegovim ratnim naporima u Iranu.

Nakon Rutteovog sastanka s Trumpom, glavni tajnik rekao je europskim vladama da Trump želi konkretne obveze za osiguranje Hormuškog tjesnaca u roku od nekoliko dana, izvijestio je Reuters ranije u četvrtak.

Dok Trump već dugo ima turbulentan odnos s NATO-om – godinama optužujući europske prijestolnice da škrtare na obrambenoj potrošnji – posljednja tri mjeseca bila su posebno teška.

U siječnju je Trump izazvao transatlantsku krizu kada je obnovio dugogodišnje prijetnje aneksijom Grenlanda, prekomorskog teritorija Danske. Od izbijanja rata s Iranom 28. veljače, izrazio je duboko razočaranje što NATO saveznici nisu ponudili pomoć u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, vitalne rute za globalnu opskrbu energijom koja je ostala uglavnom zatvorena unatoč krhkom prekidu vatre objavljenom ovaj tjedan.

Diplomati NATO-a prethodno su rekli da SAD nije jasno dao do znanja očekuju li bilo kakve misije u Hormuškom tjesnacu da započnu tijekom ili nakon sukoba, a također su rekli da SAD nije precizirao koje specifične sposobnosti očekuje od svake zemlje NATO-a.

Wall Street Journal izvijestio je u srijedu da visoki dužnosnici administracije raspravljaju o premještanju trupa stacioniranih u Europi iz zemalja čiji su čelnici kritizirali američko-izraelski rat protiv Irana u europske zemlje čiji su ih čelnici više podržavali.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je Reutersu da je Trump konkretno razgovarao o povratku vojnika u SAD, umjesto da ih premjesti u druge strane zemlje.

Dužnosnik je rekao da je Trump posebno iritiran onim što on doživljava kao pokušaje Europe da odbije njegove pokušaje da stekne Grenland.

Nakon sastanka s Rutteom u Švicarskoj u siječnju, Trump je nagovijestio da je na pomolu dogovor o okončanju spora oko danskog teritorija. Takav dogovor nije postignut.

– Izričito je tražio od NATO-a da osmisli plan kad smo bili u Davosu, a oni to nekako ne shvaćaju ozbiljno – rekao je dužnosnik, prenosi Vijesti obrane.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je u četvrtak da su u tijeku pregovori o Grenlandu sa Sjedinjenim Državama, Danskom i Grenlandom te da je Savez usklađen s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom o sigurnosnim pitanjima na Arktiku.

Govoreći na Institutu Reagan u Washingtonu nakon ranijeg sastanka s Trumpom u Bijeloj kući, Rutte je rekao da su razgovori bili usredotočeni na budući status Grenlanda i ograničavanje pristupa Rusiji i Kini.

– Dijelim njegovo mišljenje da postoji veliki rizik da se Rusi i Kinezi još više angažiraju na Arktiku. Predsjednik je u pravu kada kaže da se moramo braniti – rekao je Rutte.

Izjavio je da su se NATO saveznici tijekom Svjetskog gospodarskog foruma u siječnju složili da savez mora igrati jaču ulogu na Arktiku, uključujući zaštitu Grenlanda.

Rutte je istaknuo pokretanje inicijative “Arctic Sentinel”, projekta NATO-a čiji je cilj jačanje koordinacije među saveznicima i poboljšanje obrane u regiji.

Njegovi komentari dolaze nakon što je vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova Danske Lars Lokke Rasmussen u četvrtak rekao da je jasno da Trump nije odustao od svojih ambicija da preuzme Grenland.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte naglasio je iskrenu prirodu svojih razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u srijedu, opisujući njihov sastanak kao vrlo otvoren usred predsjednikovog razočaranja savezništvom oko iranskog rata.

– Bilo je vrlo iskreno, bio je to vrlo otvoren razgovor. Jasno mi je rekao što misli o onome što se dogodilo u posljednjih nekoliko tjedana – rekao je Rutte tijekom intervjua za CNN.

Rutteove izjave uslijedile su nakon sastanka iza zatvorenih vrata s Trumpom u Bijeloj kući.

Ranije je glasnogovornica Bijele kuće Caroline Leavitt rekla novinarima da Trump vjeruje da je NATO testiran i da nije uspio tijekom iranskog rata.

– Prilično je tužno da je NATO okrenuo leđa američkom narodu u posljednjih šest tjedana, kada je američki narod taj koji je financirao njihovu obranu – rekla je.

Na pitanje slaže li se da su neke zemlje NATO-a bile testirane i pale, Rutte je rekao:

– Neki od njih da, ali velika većina europskih zemalja, o čemu smo danas razgovarali, učinila je ono što je ranije obećala u ovom slučaju.

Šef NATO-a navodno je rekao Trumpu da je velika većina europskih zemalja pomogla s logistikom i drugim obvezama.

– Europa kao platforma za projekciju moći za Sjedinjene Države u punoj je snazi ​​posljednjih šest tjedana. I da, istina je, nisu sve europske nacije ispunile te obveze i potpuno razumijem da je on zbog toga razočaran – dodao je.

Upitan koliko NATO saveznika smatra da je rat koji su Trump i Izrael vodili protiv Irana nezakonit i je li to prevladavajuće mišljenje, Rutte je rekao “ne”.

– Zato što je NATO uvijek zauzimao stav da je degradacija ovih sposobnosti nuklearnih i balističkih projektila ključna – rekao je.

Šefa NATO-a također su pitali je li mu Trump rekao da će pokušati povući SAD iz NATO-a.

– Ukazao sam mu i na činjenicu da je njegovo vodstvo dovelo do obveze potrošnje u Haagu. Dakle, pet posto, što je transformacijska promjena u NATO-u. To je transformacijsko nasljeđe koje ostavlja za sobom – odgovorio je Rutte.

Ranije je Wall Street Journal izvijestio da Trumpova administracija razmatra plan kažnjavanja nekih zemalja članica NATO-a zbog nevoljkosti da podrže SAD i Izrael tijekom rata s Iranom.

Pozivajući se na dužnosnike administracije, u izvješću se kaže da bi prijedlog uključivao premještanje američkih trupa iz zemalja NATO-a koje se smatraju neod pomoći iranskim ratnim naporima i njihovo stacioniranje u zemljama koje više podržavaju američku vojnu kampanju.

Trump je u srijedu rekao da NATO nije podržavao SAD tijekom rata s Iranom.

– NATO nije bio tu kad nam je trebao, a neće biti ni ako nam opet bude trebao – rekao je Trump na Truth Socialu.

Također se osvrnuo na svoj prethodni pokušaj da stekne Grenland, autonomni teritorij Danske, napisavši:

– Sjetite se Grenlanda, tog velikog, loše upravljanog komada leda.

Trumpove izjave uslijedile su nakon sastanka iza zatvorenih vrata s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u Bijeloj kući.

Izjave zapadnih dužnosnika posljednjih dana demantiraju tvrdnje da Iran planira napade na europske prijestolnice poput Pariza i Londona.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da savez ne može potvrditi navode o iranskim sposobnostima ili namjerama da gađa ciljeve u Europi, ističući da se takve informacije još pomno provjeravaju.

Slično stajalište dolazi iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje dužnosnici kažu da nema obavještajnih podataka koji bi sugerirali da Iran cilja Europu ili da priprema takve napade.

Iako neki analitičari upozoravaju da je Iran nedavnim vojnim aktivnostima pokazao potencijalno veći domet projektila, stručnjaci naglašavaju da se radi o teoretskoj sposobnosti, a ne o konkretnom planu djelovanja.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izrazio je u nedjelju snažnu potporu vojnim naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa protiv Irana i rekao kako očekuje da se članice saveza ujedine i podrže Trumpa. Rutte je dosljedno podržavao Trumpa čak i kad su neke vodeće europske sile – naglašavajući da je NATO zamišljen kao obrambeni savez – pokazale nevoljkost pomoći Trumpu u ratu s Iranom, uključujući napore SAD-a da osiguraju Hormuški tjesnac za prolazak naftnih tankera. Političko.

– Ono što znam je da se na kraju uvijek ujedinimo – rekao je Rutte u emisiji “Face the Nation” na CBS-u.

Trump je, pak, oštro napao NATO. “Bez SAD-a, NATO JE TIGAR OD PAPIRA! Nisu se htjeli pridružiti borbi za zaustavljanje Irana s nuklearnim oružjem”, napisao je u petak na društvenoj mreži Truth Social.

“Sada je ta borba VOJNO DOBIJENA, s vrlo malo opasnosti za njih, i žale se na visoke cijene nafte koje su prisiljeni plaćati, ali ne žele pomoći u otvaranju Hormuškog tjesnaca, što je jednostavan vojni manevar i jedini razlog za visoke cijene nafte. Njima je tako lako to učiniti, s tako malo rizika. KUKAVICE, a mi ćemo ZAPAMTITI!”

Izbjegavajući kritike europskih čelnika, Rutte je o Trumpovim potezima rekao:

– On to radi kako bi cijeli svijet bio siguran.

Rutte je objasnio da je europskim silama trebalo vremena da se predomisle jer su bili isključeni iz početnog planiranja kako bi se očuvao element iznenađenja američkih i izraelskih napada. “Razumijem predsjednikovu frustraciju što se ovo događa, ali molim za malo razumijevanja jer su se države morale pripremiti za ovo bez prethodnog znanja”, rekao je Rutte.

Podržavajući vojnu kampanju, Rutte je povukao paralelu između akcija protiv Irana i globalnih napora da se Sjeverna Koreja spriječi da nabavi nuklearno oružje.

– Na primjeru Sjeverne Koreje vidjeli smo da, ako predugo pregovaramo, možemo propustiti trenutak za djelovanje, a Sjeverna Koreja sada ima nuklearnu sposobnost – rekao je.

Dodao je da bi Iran s nuklearnim oružjem predstavljao jasnu prijetnju Izraelu, Europi i svjetskoj stabilnosti.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u četvrtak je potvrdio jedinstvo saveza i spremnost da zaštiti zajedničke interese, rekavši da saveznici rade na “pronalaženju rješenja” usred rastućih napetosti u Hormuškom tjesnacu, javlja Anadolija.

U razgovoru s rumunjskim predsjednikom Nicusorom Danom u Bruxellesu, Rutte je istaknuo stratešku ulogu Rumunjske na istočnom krilu NATO-a iu Crnom moru, nazivajući Rumunjsku “bitnim razlogom za našu zajedničku sigurnost”.

Istaknuo je operativnu spremnost NATO-a, navodeći nedavne zračne patrole s rumunjskim zrakoplovima F-16 i presretanje balističkih projektila usmjerenih na Tursku.

– Budni smo i spremni braniti svaki metar savezničkog teritorija. Zajedno smo i imamo vitalne sposobnosti koje su nam potrebne da osiguramo našu obranu, uključujući obranu od balističkih projektila.

Govoreći o ratu na Bliskom istoku, Rutte je naglasio da su se saveznici složili da Hormuški tjesnac “ne može ostati zatvoren”.

– Mora se što prije ponovno otvoriti. To je ključno za svjetsku ekonomiju. To je također ključno jer je neprihvatljivo da se jedan ključni pomorski put zatvori ili da se taj pomorski put toliko teško koristi zbog svih prijetnji koje su tamo trenutno prisutne – naglasio je.

Rutte je istaknuo da saveznici razgovaraju jedni s drugima i sa SAD-om kako bi pronašli “najbolji put naprijed za rješavanje ovog ogromnog sigurnosnog problema”.

– Uvjeren sam da će saveznici, kao i uvijek, učiniti sve u prilog našim zajedničkim interesima, kao što to uvijek činimo, da nađemo put naprijed – dodao je.

Napetosti na Bliskom istoku ostale su visoke otkako su SAD i Izrael pokrenuli veliku vojnu kampanju protiv Irana, u kojoj je dosad ubijeno više od 1300 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima diljem regije i učinkovito zatvorio Hormuški tjesnac za većinu brodova – ključnu tranzitnu rutu nafte koja inače propušta 20 milijuna barela dnevno i otprilike 20 posto globalne trgovine ukapljenim prirodnim plinom.

Predsjednik Nicusor Dan potvrdio je sigurnost Rumunjske kao članice NATO-a i istaknuo odluku Bukurešta da ugosti američku obrambenu opremu kao jasnu demonstraciju savezničke solidarnosti.

Kasnije u četvrtak, Rutte se sastao s bugarskim premijerom Andreyem Gurovom, koji je trenutno razdoblje opisao kao “vrlo nestabilno”, ukazujući na crnomorsku regiju za koju je rekao da se iz trgovinskog koridora pretvorila u “arenu geopolitičkog sukoba”.

– Bugarska ostaje nepokolebljiva u svojim obvezama prema NATO-u – rekao je Gurov, dodajući da je, čak i kao tehnička vlada, njegova uloga “ostati na kursu” i ostati u potpunosti usklađen s odlukama NATO-a.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je kako Savez s posebnom pozornošću prati sigurnosna zbivanja na Zapadnom Balkanu, istaknuvši kako je NATO kroz svoje misije i operacije aktivno prisutan u regiji.

Obraćajući se novinarima u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, uoči sastanka ministara obrane zemalja članica, Rutte je istaknuo kako je Savez snažno angažiran kroz misiju KFOR-a na Kosovu, kao i kroz aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Naglasio je da NATO pozorno prati razvoj događaja u regiji te poručio da Savez neće dopustiti stvaranje sigurnosnog vakuuma u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o situaciji na Kosovu, Rutte je naveo da NATO i dalje očekuje utvrđivanje odgovornosti za događaje u Banjskoj, kao i za druge incidente iz 2023. godine.

Ministri obrane zemalja članica sastaju se u Bruxellesu u sklopu priprema za sljedeći summit NATO-a koji je planiran za srpanj u Ankari, a na kojem bi se čelnici trebali nadograditi na odluke donesene na prošlogodišnjem summitu.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte istaknuo je u ponedjeljak nezamjenjivu ulogu SAD-a u obrani Europe, istaknuvši da se Europa ne može sama obraniti od trenutačnih prijetnji.

– Ako netko ovdje misli da se Europska unija, ili Europa u cjelini, može braniti bez SAD-a. Samo sanjaj. Ne možete. Ne možemo. Trebamo jedni druge – rekao je Rutte tijekom obraćanja Odboru za vanjske poslove i Odboru za sigurnost i obranu Europskog parlamenta u Bruxellesu.

Dodao je da se SAD također oslanja na NATO kako bi osigurao vlastitu sigurnost, naglašavajući međuovisnost među NATO saveznicima.

– Ako baš hoćete sami, a oni koji su za to zaboravite, s pet posto nikad ne možete doći, bit će 10 posto – rekao je govoreći o obrambenim izdacima.

– Morate izgraditi vlastite nuklearne kapacitete koji koštaju milijarde i milijarde eura. Izgubit ćete, dakle, u tom scenariju, izgubit ćete konačnog jamca naše slobode, a to je američki nuklearni kišobran. Dakle, hej, sretno”, dodao je.

Rutte je istaknuo potrebu za bliskom koordinacijom između NATO-a i EU-a, priznajući njihovu snagu.

– EU je velika u otpornosti, ali je EU također odlična u regulaciji. A tu nam je posebno potrebna deregulacija – rekao je.

Njegove izjave dolaze usred dugotrajnih napetosti oko Grenlanda, nakon kontroverzne težnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme danski teritorij.

Trump je ublažio ton nakon sastanka s Rutteom u Davosu u Švicarskoj, objavivši da su razgovarali o okvirnom sporazumu o Grenlandu koji bi riješio njegove sigurnosne probleme i suprotstavio se ruskom i kineskom utjecaju.

Rutte je rekao da su se dva radna toka dogovorila o sigurnosti Grenlanda i Arktika, a jedan se usredotočio na to da NATO preuzme aktivniju ulogu u određivanju načina na koji savez može kolektivno spriječiti Rusiju i Kinu da povećaju svoju prisutnost u arktičkoj regiji.

Drugi tijek rada je između Danske, Grenlanda i SAD-a, primijetio je, rekavši: “Na Dancima, Grenlandu i SAD-u je da to učine. Ja neću biti uključen u taj tijek rada.”

– Nemam mandat da pregovaram u ime Danske, pa nisam i neću – dodao je.

O ratu između Moskve i Kijeva, Rutte je naglasio da, iako su europska obrambena industrija i unutarnje tržište ključne snage, neposredni prioritet treba biti zadovoljenje hitnih obrambenih potreba Ukrajine usred tekućih napada na “civilnu infrastrukturu”.

– EU ovdje obavlja vitalan posao s ovim paketom kredita od 90 milijardi eura (107 milijardi dolara). 90 milijardi, što će napraviti veliku razliku u sigurnosti Ukrajine, napravit će veliku razliku u prosperitetu Ukrajine. Ali ovdje bih vas doista snažno založio da osigurate fleksibilnost u načinu na koji se ta sredstva troše – rekao je.

“Europa sada gradi svoju obrambenu industriju, a to je vitalno, ali trenutno ne može pružiti ni približno dovoljno onoga što je Ukrajini potrebno da se obrani danas i odvrati sutra.” Dakle, dok odobravate ovaj zajam, molim vas, potičem vas da se prvo usredotočite na potrebe Ukrajine, dodao je.

Istaknuo je ključnu ulogu potpore SAD-a u održavanju Ukrajine u borbi, ističući da američka vojna oprema vrijedna milijarde dolara već pritječe u zemlju.