Promjena klime u Bosni i Hercegovini je evidentna posljednjih godina.

Ekstremno visoke temperature, sparine, “nevrijeme”, iznenadne kiše, pljuskovi, grmljavine, tuče, oluje, poplave, postale su svakodnevica.

Svjedoci smo da našu zemlju često pogodi veliko nevrijeme, koje ostavlja posljedice na poljoprivredu, usjeve, stočarstvo i cjelokupno gospodarstvo.

Zime su blaže, nema previše minusa, ali ni snijega. Ali zato se dogodi da snijeg padne u travnju ili svibnju, što izazove kolaps u cijeloj zemlji.

Starije generacije se toga ne sjećaju. Ponekad se četiri godišnja doba izmijene u jednom danu. Sve to negativno se odražava na zdravlje stanovništva, o čemu svjedoče podaci iz ustanova hitne medicinske pomoći širom Bosne i Hercegovine, gdje se pacijenti javljaju s tegobama uzrokovanim upravo naglim promjenama vremena.

Klimatske promjene aktualne su u cijelom svijetu. Činjenica je da se itekako osjete i kod nas. No, zanima nas može li se BiH još uvijek svrstati u područje umjereno kontinentalne klime ili je ipak došlo do drugačije klasifikacije. Neka poplave, oluje i tropske temperature postanu “nova normala”.

Na ta pitanja odgovorili su meteorolozi sa poznate stranice BHMETEO.ba, koji gotovo uvijek daju najpreciznije prognoze ili, što bi naš narod rekao, “pogađaju” kakvo će vrijeme biti.

Riječ je o Marku Bogdaniću i Sanelu Avdiću.

Cijeli život smo na školskim satovima geografije učili da BiH ima dominantno umjereno kontinentalnu klimu. No, s obzirom na to da vrijeme više nije umjereno, zanimalo nas je je li došlo do promjena u klasifikaciji klime.

Formalno, prema riječima naših sugovornika, klimatska klasifikacija Bosne i Hercegovine nije se mijenjala – zemlja i dalje ima umjereno kontinentalnu klimu u sjevernom dijelu Panonske nizije, alpsku klimu u planinskim predjelima i mediteransku klimu u priobalnom području i nisku Hercegovinu na jugu.

– Međutim, ono što se bitno promijenilo u posljednjih nekoliko desetljeća su karakteristike tog podneblja. Prosječna godišnja temperatura u Bosni i Hercegovini porasla je za više od jednog stepena u odnosu na drugu polovinu prošlog stoljeća, a posebno je bio izražen porast ljetnih temperatura. To znači da danas imamo klimu koja je toplija nego prije trideset ili četrdeset godina, iako je i dalje pod istom klimatskom kategorijom – kaže za Faktor meteorolog Sanel Avdić iz BHMETEO.ba.

Drugim riječima, dodaje, nismo ušli u potpuno novu klimatsku zonu, već smo ušli u razdoblje u kojem se klima ubrzano mijenja i poprima karakteristike koje su nekada bile tipične za područja južno od Bosne i Hercegovine.

Naši zagovornici ističu da je važno razlikovati klimatsku klasifikaciju od klimatskih karakteristika. Klimatska klasifikacija određena je na temelju višegodišnjih prosjeka temperature i oborine te njihove sezonske raspodjele. Takve se promjene događaju sporo i potrebna su desetljeća da neko područje službeno prijeđe iz jedne klimatske zone u drugu.

– Ono što danas vidimo puno je izraženije kroz promjenu klimatskih karakteristika. Ljeta su znatno toplija, toplinski valovi traju dulje, zime su blaže i s manje snijega u nižim predjelima, a raspored oborina postaje sve nepravilniji. Postoje istraživanja koja pokazuju da se u pojedinim dijelovima južne Europe već bilježi pomak prema toplijim tipovima klime. U Bosni i Hercegovini još uvijek nije došlo do službene promjene klimatske klasifikacije, ali ako se trenutni trend zagrijavanja nastavi iu narednim decenijama, nije isključeno da će pojedini dijelovi zemlje pokazivati ​​karakteristike drugačijeg klimatskog tipa od današnjeg – kaže za Faktor Marko Bogdanić sa portala BHMETEO.ba.

Danas su promjene vidljive u gotovo svim meteorološkim parametrima i to u cijeloj zemlji.

– Porast temperature je najosjetniji, posebno tijekom ljeta. Sve je više dana s temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva, a sve su češće tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva, posebice u Hercegovini. Istodobno se postupno smanjuje broj ledenih dana i dana sa snježnim pokrivačem u nizinama. Sve češće snijeg se zadržava samo u višim planinskim predjelima – kaže Sanel Avdić.

Promijenjen je i režim oborina. Kako kaže naš sugovornik, ukupna godišnja količina padalina u mnogim mjestima nije bitno manja nego prije, ali je njihov raspored potpuno drugačiji. Sve češće imamo duga sušna razdoblja koja kratkotrajno prekidaju vrlo intenzivni pljuskovi. Takve oborine često ne nadomještaju nedostatak vlage u tlu, već uzrokuju bujične poplave.

– Najizraženije promjene bilježe se u Hercegovini, gdje su ljeta postala znatno toplija i suša, ali iu sjevernim predjelima Bosne, gdje se sve češće bilježe dugotrajni toplinski valovi. Planinska područja također osjećaju posljedice kroz kraće trajanje snježnog pokrivača i ranije otapanje snijega – dodaje Avdić.

Zanimalo nas je zašto građani danas najviše primjećuju te promjene u odnosu na razdoblje prije 30 ili 40 godina. Ono što srednjovječna generacija pamti je da se ljeti, iako je dan bio topao, navečer nije moglo izaći bez jakne. Također, ako bi živa na termometru dosezala 32 ili 33 Celzijeva stupnja, to se smatralo nesnosnom vrućinom.

– Promjene građani najlakše uočavaju kroz svakodnevni život. Prije svega, ljeta su osjetno duža i toplija nego prije. Ono što je prije tridesetak godina bila iznimka, danas postaje gotovo uobičajena pojava. Mnogi stariji sugrađani često ističu kako su ljetne noći nekada bile svježije i lako ste se mogli rashladiti uz otvorene prozore. Danas su tople noći puno češće, pogotovo tijekom višednevnih toplinskih valova – kaže Bogdanić.

Druga velika promjena, dodaje naš sugovornik, vezana je uz snijeg. U mnogim gradovima srednje i sjeverne Bosne zime s obilnim snijegom postale su znatno rjeđe nego prije nekoliko desetljeća.

– Poljoprivrednici su također među prvima koji uočavaju promjene kroz ranije cvjetanje biljaka, češće proljetne mrazove nakon toplih razdoblja, duže suše i povećanu potrebu za navodnjavanjem. Sve više građana primjećuje da su nevremena sve jača. Ne mora ih biti više nego prije, ali kada se razviju, često donose vrlo obilne padaline, jak vjetar i poledicu – ističe Bogdanić.

S obzirom na sve češće promjene, postavlja se pitanje trebamo li se naviknuti na ovu situaciju i jednostavno je prihvatiti.

– Nažalost, može se reći da postaju sve češći dio našeg podneblja. To ne znači da će svaka godina biti ekstremna, ali je vjerojatnost takvih događaja znatno porasla. Toplija atmosfera može zadržati više vodene pare. Kada su uvjeti povoljni za razvoj grmljavinskih oblaka, ta dodatna vlaga može rezultirati vrlo jakim pljuskovima u kratkom vremenskom razdoblju. Upravo zbog toga smo posljednjih godina sve češće svjedoci bujičnih poplava, iako ukupna količina oborina u toku godine nije mnogo veća nego ranije – kaže Avdić.

Stoga ekstremi postaju sve češći, intenzivniji i dugotrajniji. Porast učestalosti vremenskih ekstrema jedna je od najvažnijih posljedica klimatskih promjena.

Zanimalo nas je što očekuju buduće generacije, odnosno kako će izgledati klimatske promjene u BiH za deset ili dvadeset godina ako se nastavi sadašnji trend.

– Ukoliko se dosadašnji trend nastavi, Bosnu i Hercegovinu očekuje nastavak postupnog zagrijavanja. Ljeta će vjerojatno biti još toplija, a broj dana s temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva nastavit će se povećavati. U pojedinim dijelovima zemlje nije isključena ni češća pojava temperatura iznad 40 stupnjeva.

Zime će u prosjeku biti blaže, s manje snijega u nizinama, dok će planinska područja često imati kraću sezonu snježnog pokrivača. To može imati značajan utjecaj na vodne resurse, hidroenergiju i zimski turizam.

Istodobno se očekuje nastavak porasta vremenskih ekstrema. Duža sušna razdoblja vjerojatno će se izmjenjivati ​​s intenzivnijim padalinama, što povećava opasnost od bujičnih poplava i odrona, ali i mogućih sve jačih oluja u vidu krupnijeg leda i jakih vjetrova – kaže za Faktor Marko Bogdanić.

To, međutim, ne znači da će svaka godina biti toplija ili sušnija od prethodne. Klima prirodno oscilira iz godine u godinu. Imat ćemo hladnije i kišovitije sezone, ali dugoročni trend zagrijavanja ostaje vrlo jasan i potvrđuju ga gotovo sva relevantna klimatska istraživanja.