Nedavni intervju bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja za portal Žurnal iznio je na vidjelo duboke podjele unutar samog Washingtona kada je u pitanju politika prema Bosni i Hercegovini.

Analiza njegovih izjava, u kombinaciji s recentnim stavovima profesora Nenada Kecmanovića, pokazuje da su sudbina visokog predstavnika i korištenje bonskih ovlasti trenutno u raskoraku između unutarnjopolitičkih američkih kalkulacija i pragmatičnih procjena na terenu.

Iz Murphyjevih tvrdnji jasno je da bivši veleposlanik koristi situaciju u BiH kako bi izravno kritizirao aktualnu Trumpovu administraciju, čime se aktivno uključuje u unutarpolitički rat u SAD-u.

Primjer je stranačkog (republikanskog i demokratskog) obračuna njegova tvrdnja da je Washington postigao dogovor s Miloradom Dodikom po kojem bi Dodik zbog presude Suda BiH odstupio s mjesta predsjednika RS-a, a administracija zauzvrat smijenila Christiana Schmidta.

Murphy optužuje sadašnju vlast u SAD-u da je odustala od dosadašnje politike pritiska i navodno ukinula sankcije Dodiku.

Pritom ukazuje na jasan paradoks. Washington javno poziva na “lokalno preuzimanje odgovornosti” i prestanak vanjskih intervencija, dok istodobno iza kulisa predlaže svog kandidata za visokog predstavnika, talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija.

Murphy to vidi kao namjeru administracije da kontrolira OHR kako bi se postigao kompromis s Dodikom, iako lider RS-a i dalje otvoreno govori o BiH kao propaloj državi i poziva na njezin raspad.

S druge strane, tvrdnje Nenada Kecmanovića ovoj analizi daju sasvim novu dimenziju.

Murphy kritizira Washington zbog navodnog popuštanja i skrivanja Schmidta, dok Kecmanović u Politici upozorava na sasvim drugu opasnost, mogućnost da Christian Schmidt do kraja mandata koristi bonske ovlasti.

Schmidt, svjestan da mu se pod pritiskom SAD-a mandat bliži kraju i da više nema što izgubiti, mogao bi na kraju pribjeći odlukama da osigura svoje nasljeđe ili uzvrati udarac.

Murphy se u intervjuu osvrnuo i na odnose s Europskom unijom, priznavši da razlike u stavovima nisu nova pojava, ali da su u prošlosti postojali zajednički strateški ciljevi poput teritorijalne cjelovitosti i euroatlantskih institucija.

Razlika je danas u tome što je sadašnji Washington, prema Murphyju, sklon pregovaranju među lokalnim akterima o teritorijalnom integritetu, što dovodi do zabrinutosti unutar samog Vijeća za provedbu mira (PIC).

Cijela se priča svodi na ozbiljnu analitičku dvojbu. Hoće li Christian Schmidt tiho otići sa scene u sklopu velikog dogovora između Washingtona i europskih zemalja ili će iskoristiti bonske ovlasti prije nego spakira kofere i napusti potpuno novu realnost u BiH.

Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, prilično se izravno osvrnuo na aktualnu vlast i ulogu bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja u svemu tome. Prema njegovim riječima, ova koalicija nije ništa drugo nego propali projekt.

– Murphy je stvorio projekt Trojka i cijeli klaster stranaka koji su došli na vlast. I mi sada trpimo teške posljedice te avanture, tog propalog eksperimenta – rekao je.

Dodao je da Trojka već osjeća paniku jer stvari ne idu kako su zamislili. Stoga Izetbegović smatra da je Murphy iznio netočnu tvrdnju da je pristao na podjelu Bosne i Hercegovine.

– Murphy osjeća da njegov tim politički nestaje u BiH jer nas je doveo tako daleko. I on ima potrebu na neki način braniti i sebe i njih, a onda je izvalio tako neuvjerljivu laž -.

Aljoša Čampara, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo, komentirao je u razgovoru za Izvješće o aktualnoj političkoj situaciji te iznio procjene za predstojeće izbore, istaknuvši kako ključni čimbenik u formiranju vlade više neće biti samo pojedinačni rezultat, već koalicijski kapacitet stranaka.

U analizi izbornih šansi Čampara je otvoreno kazao kako ne sumnja u pobjedu svoje bivše stranke.

– Ne sumnjam da će SDA pojedinačno biti najjača politička stranka, kao što je bila i na prošlim izborima, samo je pitanje koalicionog kapaciteta – kazao je Čampara.

Osvrnuo se i na rad aktualne Vlade, ustvrdivši da je Trojka imala i dobrih i loših poteza, ali da je njihova komunikacija s javnošću bila izrazito loša.

Prema njegovim riječima, dobre mjere poput minimalne plaće, neradne nedjelje i povećanja mirovina nisu bile adekvatno promovirane, pa je u tom kontekstu povukao paralelu sa sustavom u SDA iz vremena kada je bio njen član.

– Mislim da su trebali napraviti nešto što je uradila SDA. Jer dok sam bio u SDA, bio sam dio te ekipe, gdje smo svaki dan imali sastanke, gdje je predsjednik SDA dolazio u 10 sati. To bi trebali biti vrlo kratki, mali operativni sastanci, 10-15 minuta i onda ide… Trojka nije uspjela, možda zato što je trojka, imate više ideologija u strankama. Ali bojim se da to nije učinjeno ni na razini pojedinih stranaka – pojasnio je Čampara.

Kada je riječ o budućim političkim usklađivanjima i mogućnostima formiranja širokog probosanskog bloka koji bi ponovo okupio SDA, Trojku i DF, zastupnik je potvrdio da vidi prostor za takvu suradnju.

Istaknuo je da je Memorandum koji je potpisan u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dobra osnova za to, dodavši kako smatra da kod probosanskih politika nema razlike u konkretnim ciljevima kada je u pitanju BiH, zbog čega “naravno da treba okupiti sve te ljude”.

Čampara je naglasio da se političke sujete moraju ostaviti po strani i da je nesretan zbog mržnje, načina komunikacije u javnom prostoru.

– Ne branim nikoga, niti ističem, ali mislim da treba malo spustiti loptu. Nije najvažnije skupiti politički poen. Ne možete svakoga proglasiti da je izdao, prodao, htio uništiti zemlju – upozorio je.

Kao izravan primjer takvog neutemeljenog linča, kojem se oštro protivi, Čampara je naveo optužbe bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja na račun čelnika SDA.

Čampara je izričito stao u obranu Bakira Izetbegovića rekavši da ne vjeruje u tvrdnje da je spreman dijeliti državu.

– Da vam pravo kažem, ne vjerujem da je to rekao. On je političar koji voli nekakve usporedbe, pa je moguće da je nešto izvučeno iz konteksta. Kao što ne vjerujem da je Sabina Ćudić protiv BiH, da je osoba koja ne zna šta je genocid. Protiv sam linča ljudi, bio to Bakir Izetbegović ili Sabina Ćudić – zaključio je Čampara.

Potpredsjednik SDA Haris Zahiragić oglasio se nakon optužbi koje je na njegov račun iznio veleposlanik Michael Murphy, kazavši da američki diplomat vodi prizemnu i prljavu izbornu kampanju u korist Trojke.

Zahiragić je izravno optužio Marfija za licemjerje, navodeći da preko visokog predstavnika Kristijana Šmita i suspenzijom Ustava de facto dijeli državu.

– Posebno je licemjerno da Murphy optužuje bilo koga na ovu temu, a posebno mene za ironičnu izjavu o “megakantonu”, jer je upravo on preko Schmidta, amandmanima na Ustav FBiH u dva navrata, ali i suspendiranjem Ustava, de facto cijelu Federaciju napravio tim hrvatskim “megakantonom”, a FBiH stavio pod kontrolu HDZ-a – jasan je Zahiragić.

Dodaje da ni Murphyja ni Trojku ne smeta što se u Zagrebu, uz sudjelovanje ljudi iz Washingtona, crtaju nove karte etničkih podjela unutar Bosne i Hercegovine. Problem nastaje, ističe Zahiragić, kada na te karte odgovara da je spreman boriti se svim sredstvima i da Srednjobosanski, Hercegovačko-neretvanski i Livonski kanton nikako ne mogu biti dio bilo kakvog ekskluzivnog hrvatskog koncepta ili jednonacionalnog entiteta.

Zahiragić je kategorički odbacio etiketu “vodećeg bošnjačkog etnonacionaliste”, ocijenivši je zlonamjernom i suštinski netočnom.

– Nisam ni “lider” ni “etnonacionalista”. Ne samo da ja osobno nisam etnonacionalista, etnonacionalista nema niti je ikada bilo među Bošnjacima, Muslimanima, pa čak i među Sdaovićima – barem ne u mainstreamu. Rasizam i etnonacionalizam su nam jednostavno potpuno strani.

Kao dokaz za to navodi 36 godina djelovanja SDA, stranke koja je prihvatila nepravedni Daytonski sporazum kako bi očuvala cijelu državu i dokazala da različiti identiteti mogu živjeti zajedno. Naglašava da SDA nikada nije podlegla pritiscima da dobije “svoju etnonacionalnu trećinu” Bosne i Hercegovine.

Zahiragić je u svom odgovoru napravio paralelu između gradova u Bosni i Hercegovini, ističući da tamo gdje je SDA uspostavila vlast i izgradila institucije i danas vlada demokratija i ravnopravnost svih ljudi.

– Nažalost, to ne možemo reći za Banju Luku, Stolac, Čapljinu, Trebinje i neka druga mjesta u BiH, gdje postoje narodi prvog, drugog i trećeg reda – navodi, dodajući da je Murphy očito frustriran jer lider SDA u Neumu nije pristao na dublje etničke podjele.

Na kraju je uputio izravnu poruku Murphyju i Schmidtu, pozivajući se na raniju izjavu visokog predstavnika da “Bošnjaci imaju pravo živjeti ovdje”.

– Vi samo trebate znati, kao i gospodin Schmidt, da mi nemamo gdje drugdje živjeti i da za to nemamo namjeru tražiti ničiju suglasnost, uz svo poštovanje prema snazi ​​naše prijateljske zemlje koju ste svojevremeno predstavljali u Bosni i Hercegovini. I ne samo da imamo pravo na život, nego imamo i pravo da budemo politički narod, to pravo nam niko nije dao, ali smo ga skupo platili i nemamo ga se namjere odreći, ma ko to od nas očekivao – zaključio je Zahiragić.

Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB), komentirao je gostujući na N1 izjavu bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja, koji je ustvrdio da je “predsjednik SDA Izetbegović tokom pregovora o ustavnoj reformi 2021.-2022. rekao američkim zvaničnicima da može živjeti s podjelom BiH”.

– Uvjeravam vas, imam stotine političkih razlika s Bakirom Izetbegovićem. Nema teorije, ali nema apsolutno nikakve teorije da je Bakir ikada od bilo koga tražio podjelu Bosne i Hercegovine i treći entitet – kategoričan je Radončić.

Na opasku voditelja da “možda nije tražio, ali je možda bio ‘za’ ako je neko ponudio”, Radončić je rekao:

– Uvjeravam vas da nije bio ni “za”. Ne znam zašto je gospodin Murphy ovo uradio, da li da rastereti poziciju Naše stranke i Ćudićke, koja je u vrlo delikatnoj poziciji zbog idiotizma i gluposti i nepravde koju je iznijela prema Bošnjacima u ovom gradu – kazao je, između ostalog, Radončić.

Nakon što je bivši američki veleposlanik Michael Murphy iznio tvrdnju da je “predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović tijekom pregovora o ustavnoj reformi 2021.-2022. rekao američkim dužnosnicima da može živjeti s podjelom BiH”, svoje mišljenje dao je i član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić.

– Murphy laže! I nije mu prvi put! Osim što zna lagati, on je i bolesno osvetoljubiv – rekao je kratko Komšić u izjavi za !Odgovor.

Bivši američki veleposlanik je u osvrtu na društvenoj mreži X napisao kako istup predstavnika Trumpove administracije u Vijeću sigurnosti “sugerira da opredijeljenost administracije za teritorijalnu cjelovitost BiH nije tako jaka” te da su “etnonacionalistički politički lideri BiH to bez sumnje pozdravili”.

– Možda čak i gospodin Izetbegović, koji je američkim dužnosnicima tijekom pregovora o ustavnoj reformi 2021.-2022. rekao da može živjeti s podjelom BiH jer bi njegov dio bio veličine Slovenije. Možda je isto signalizirao i sadašnjoj administraciji – rekao je Murphy.

Izetbegović je reagirao rekavši da s američkom administracijom niti s bilo kojim drugim međunarodnim sugovornikom nikada nije razgovarao o podjeli BiH. U svom reagiranju Izetbegović je pozvao Michaela Murphyja da javnosti predoči dokaze za svoju tvrdnju.

– Nitko takvo što nije niti spomenuo, a kamoli sugerirao. Neka pokaže zapisnik, službenu zabilješku, snimku ili bilo koji dokument koji potvrđuje ono što je rekao. Svi su ti razgovori sasvim sigurno snimljeni. Ako nema dokaza i svjedoka, a neće ih ni biti, onda se radi o svjesnoj laži bivšeg diplomate koji pokušava naknadno opravdati vlastite neuspjehe u Bosni i Hercegovini – kazao je Izetbegović.

Na Murphyjevu tvrdnju reagirali su i predstavnici vladajuće Trojke, predvođeni predsjedateljem Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem, koji su povjerovali Murphyjevim tvrdnjama i pokušali iskoristiti situaciju da zadrže vlast, što su i ostvarili zahvaljujući Murphyjevom snažnom angažmanu.

Reakcija Denisa Bećirovića, u kojoj se kune u spremnost da brani Bosnu i Hercegovinu, naišla je na žestok odgovor legendarnog ratnog komandanta Hamdije Abdića Tigre. Abdić je rekao da mu je drago što je Bećirović danas navodno spreman da zaustavi uništavanje zemlje, ali ga je oštro podsjetio na činjenicu da prošli put, kada je bilo najteže, on uopće nije bio među borcima.

– U mojoj jedinici bilo je dosta Bećirovićevih vršnjaka, čak i mlađih od njega. Bili su veliki borci koji nisu štedjeli ni život ni dijelove tijela da zaustave agresiju. I nitko od njih danas se ne bi usudio objaviti svoju fotografiju sa likom rahmetli generala Izeta Nanića radi osobne koristi. To je uradio Denis Bećirović, čovjek koji je, dok su njegovi vršnjaci ratovali, ostvario političku karijeru – rekao je Abdić.

Abdić je u osvrtu razotkrio i Bećirovićev selektivni patriotizam, navodeći da predsjedavajući Predsjedništva danima šuti na direktne uvrede države i bošnjačkog naroda koje dolaze od njegovih koalicijskih partnera. Tigar ističe da se Bećirović nije oglašavao povodom uvreda ministra financija Srđana Amidžića na račun Bošnjaka, nasilnog otvaranja graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci, kao ni skandaloznih izjava Sabine Ćudić, ali se u nedjelju, prije nego što se tinta na Murphyjevom postu ni osušila, sjetio poduprijeti laži svog političkog skrbnika, očito naručene za potrebe predizborna kampanja.

Iz Tigra dodaju da se stvarna spremnost da se zaštiti država ne pokazuje najavama, već konkretnim odlukama, podsjećajući na ozbiljne političke promašaje sadašnje vlasti.

– Da je Bećirović zaista bio spreman zaustaviti pokušaje razaranja domovine, ne bi dopustio da se u njegovom mandatu ukinu sankcije Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima koji ustrajno rade na razaranju njenih temelja. Da je bio spreman, ne bi pristao na Zakon o prebivalištu, koji je uništio povratničku populaciju u entitetu RS – naglašava Abdić.

Poručujući predsjedavajućem Predsjedništva BiH da ne brine previše, Abdić je svoj komentar zaključio jasnom porukom o tome tko su pravi zaštitnici ove zemlje:

– Doista ima dovoljno onih koji će zaustaviti uništavanje domovine. Samo što, kao prošli put, vjerojatno neće biti među njima – zaključio je Abdić.

Kritika ustavnog poretka dogovorenog u Daytonu, koji se u krugovima protivnika Alije Izetbegovića koristi kao ultimativni dokaz kapitulacije njegove politike, pati od suštinskog nerazumijevanja vremena i okolnosti.

Takvi stavovi potpuno apstrahiraju tadašnji stvarni omjer vojnih snaga i geopolitičkog okruženja u kojemu je primarni cilj bio puki biološki i državni opstanak. Istovremeno, svjesno se gura u zaborav destruktivna uloga tadašnje bošnjačke ljevice s početka proljeća 1992. godine, kada se lomila sudbina zemlje.

U jeku priprema za otvorenu agresiju na međunarodno priznatu državu, oporbeni SDP, vođen frustracijom zbog gubitka vlasti i ideološkom rigidnošću, pokrenuo je procese koji su imali obrise klasičnog državnog udara.

Izjednačavajući Izetbegovića i Karadžića pod zajedničkim nazivnikom “nacionalisti”, ljevica je primijenila recepte ulične smjene vlasti viđene u Beogradu.

Manipulirajući sentimentalnim jugoslavenskim refleksima i parolama, a pod (ne)vidljivom režijom beogradskih obavještajnih službi, organizirali su masovne prosvjede ispred Skupštine Republike u Sarajevu na same dane proglašenja neovisnosti, 5. i 6. travnja 1992. godine.

Dok su malobrojni branitelji i redarstvene snage na periferiji grada pružale prvi otpor jugoslavensko-srpskom agresoru, obrazovana masa provalila je u državne institucije tražeći smjenu jedine legalne vlasti koja je uopće pokušavala organizirati obranu.

Preuzimanje odgovornosti za državu tada je bilo povijesno opterećenje, a ne privilegija, što je oporba odbijala razumjeti, birajući avanturizam kroz stvaranje paralelnih, nacionalnih odbora.

Taj nedostatak političkog realizma živi i danas kroz takozvanu građansku političku optiku. Prigovori da Alija Izetbegović nikada nije definirao apsolutnu bošnjačku viziju Bosne i Hercegovine zapravo su promašili bit, jer ovaj potez odražava njegov državnički pragmatizam. Bio je svjestan povijesne realnosti tronacionalnog karaktera zemlje, činjenice koju salonske teorije o građanskom društvu ne mogu izbrisati. Rješenje je vidio isključivo u konsenzusu i pregovorima legitimnih predstavnika triju naroda.

Zaokružene i krute ideje o uređenju zemlje postojale su samo kod onih koji su je htjeli silom podijeliti i kod onih krugova u Sarajevu koji i danas promiču iluziju nenarodnosti kao jedini spas. Jedini opipljivi rezultat ovakvog djelovanja je stvaranje lažne slike o navodnoj bošnjačkoj dominaciji, što dugoročno potkopava i slabi pregovaračku poziciju Sarajeva u ustavnim reformama.

Da se matrica optužbi za “veleizdaju” i političko mešetarenje ponavlja, pokazala je i javna polemika koju je izazvao osvrt na bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja.

Njegov komentar o situaciji u BiH, napisan u jeku američkih unutarstranačkih obračuna pred izbore u kojima se svaki prostor koristi za diskreditaciju aktualne vlasti, izazvao je pozornost zbog teze da bi Bakir Izetbegović mogao živjeti s podjelom BiH, pod uvjetom da njegov dio bude veličine Slovenije. Iako Murphy to nije odlučno tvrdio, politički izdanci u BiH oličeni u “trojci” odmah su krenuli u agresivnu ofenzivu.

Međutim, stvarna pozadina i kontinuitet američke politike govore upravo suprotno. 2020. godine, uz podršku tadašnjeg američkog veleposlanika (republikanca) Erica Nelsona, dogovorom HDZ-a i SDA deblokiran je politički proces u Mostaru. Taj mostarski scenarij zamišljen je kao pragmatična nadogradnja Washingtonskog sporazuma, modela cijele Federacije koji poštuje nacionalno-etničku sudbinu zemlje, ali ne zanemaruje ni građansko načelo. Bila je to jasna, realpolitička odluka američke diplomacije da usavrši vlastiti proizvod na terenu.

Dolaskom pregovarača Matthewa Palmera, u svojevrsnom diplomatskom vakuumu dok je Nelson odlazio, a Murphy tek trebao preuzeti dužnost, taj je pristup doživio radikalizaciju. Palmer je u Neumu djelovao u siječnju 2022. s pozicije apsolutnog šefa na terenu, s izravnim mandatom Bidenove administracije da dovrši pitanje Izbornog zakona prije raspisivanja izbora.

Pritisak koji je iza zatvorenih vrata vršio na Bakira Izetbegovića bio je brutalan. Rečenica u kojoj ga podsjeća na oca kao utemeljitelja države i upozorava ga da ne dopusti da bude kriv za njezino uništenje bila je vrhunac psihičke ucjene.

Palmer je ultimativno zatražio od Izetbegovića da prihvati “izborni model” koji bi matematičkim inženjeringom kantonizacije neizravno uveo 3. izbornu jedinicu i HDZ-u zajamčio vječni kontrolni paket u Predsjedništvu BiH. Palmer je to obrazložio obećanjem da će zauzvrat Dragan Čović pristati na smanjenje ovlasti Doma naroda FBiH. Naravno, radilo se o diplomatskom kiksu, teško je bilo očekivati ​​da će Čović svojom voljom razvlastiti Dom naroda, instituciju u kojoj je koncentrirana sva stvarna politička moć i poluge za ucjene.

Znakovito je da su se ubrzo nakon toga u američkom registru FARA pojavili službeni dokumenti prema kojima je Privredna komora Srbije isplatila milijune dolara lobističkoj kući Yorktown Solutions, a kao njihov ključni kontakt u upravi naveden je Matthew Palmer. U takvom odnosu snaga, gdje su se interesi srpskih lobista – zaštita pozicije Republike Srpske i očuvanje saveza Dodik-Čović – poklopili s Palmerovom ishitrenošću, najslabiji faktor je morao platiti cijenu, a to je bošnjački faktor.

Dok su se pregovori vodili u Neumu od 27. do 30. siječnja 2022., čelnici Naše stranke i SDP-a cijeli su proces pratili iz udobnosti jedne od sarajevskih televizija Kotlin, glumeći beskompromisne branitelje nedjeljive Bosne i svakih 30 minuta plasirajući dramatične vijesti o tome kako je Bakir prodao državu. Najveći paradoks i političku nesmotrenost pokazala je stranka Narod i pravda, čije je izaslanstvo aktivno sjelo za pregovarački stol u Neumu, da bi se nakon Murphayevog osvrta brzo uključilo u nečasnu medijsku kampanju optužbi za veleizdaju, opravši ruke od vlastitog sudjelovanja.

Danas, kada ti isti akteri formiraju vladu i s visine dijele lekcije o državotvornosti, jasno se vidi domet njihovog “građanskog” i stručnog upravljanja. Možda bi umjesto neumorne obrane zemlje od fiktivne veleizdaje i bavljenja visokom geopolitikom preko društvenih mreža bilo produktivnije elementarne stvari rješavati u vlastitom dvorištu.

U trenutku kada nas brane od navodne veleizdaje, u glavnom gradu se ruši krov na Skenderiji, ulice plave pod vodom na prvu veću kišu, a žice za trolejbus padaju po cestama. Haman da je puno lakše glumiti patriotizam pred kamerama sarajevske televizije nego upravljati tramvajima i komunalnim poduzećima, ostavljajući iza sebe gradsku infrastrukturu u stanju koje neodoljivo podsjeća na njihovu političku ozbiljnost.

Autor ovih redaka, istini za volju, u slučaju vlastitog političkog angažmana svojedobno je imao iskrenu namjeru angažirati kadrove Naše stranke kao komunalne savjetnike, vjerujući u njihovu proklamiranu operativnost na mikrorazini. No, aktualna zbivanja u našoj sarajevskoj metropolitanskoj sredini potpuno su ga obeshrabrila u toj namjeri. No, njihovo današnje djelovanje može poslužiti još jednoj svrsi, kao trajni, ranozorni podsjetnik i školski primjer kako se nikako ne smije upravljati javnim poslovima. I da, to se ne odnosi samo na Našu stranku, nego i na ostatak grupe.

Na samom kraju ostaje jedno ključno, duboko provokativno pitanje. Je li uopće moguće zamisliti da SDA, u slučaju neke izborne pobjede i matematičke nužde, ide u koaliciju s onim strankama čiji su je predstavnici javno i bezrezervno proglasili veleizdajnikom?

Zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Jasmina Biščević-Tokić oštro je reagirala na posljednje izjave bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja. Ona navodi da je svakom razumnom čovjeku potpuno jasno da su najnovije tvrdnje smijenjenog veleposlanika “brutalna laž koju kao takvu ne treba dokazivati”.

Biščević-Tokić ističe da je neistinita teza prema kojoj je predsjednik SDA želio podijeliti državu, a da su ga izborom Trojke u tome spriječili Milorad Dodik i Dragan Čović.

– Upravo se Bakir Izetbegović u Neumu usprotivio izmjenama Izbornog zakona koje bi produbile nacionalnu diskriminaciju. Tome su svjedočili i predstavnici stranaka Trojke. Neki su ga, poput predsjednika NiP-a, čak optuživali da po HDZ-u odbija Izborni zakon – podsjeća zastupnica.

Osvrnula se i na reakcije Nermina Nikšića i Denisa Bećirovića na Murphyjevu objavu, ocijenivši da su svjesni lošeg mandata i katastrofalnih posljedica koje ostavljaju iza sebe, a samim tim i poraza u listopadu, zbog čega im je “samo koordinirati laži s mentorom jedino što im preostaje”.

Zastupnik ističe da nikakve laži neće sakriti činjenice o gospodarskom stanju u zemlji.

– Nikakve laži neće sakriti da Federacija pod vodstvom nametnute vlasti gomila dugove i gubitke javnih poduzeća, da pada broj zaposlenih, izvoz i industrijska proizvodnja, da je namjenska industrija propala u jeku svjetskih ratova, te da se gase velika poduzeća poput Koksare i Željezare – stoji u reagiranju.

Osim ekonomskih problema, Biščević-Tokić je iznijela i teške optužbe na račun vanjske politike koju vode Denis Bećirović i Elmedin Konaković. Ističe da nikakve laži “neće sakriti činjenicu da su u ovom mandatu Miloradu Dodiku i s njim povezanim osobama i tvrtkama skinute sve sankcije koje su dobili dok je tim procesima upravljala SDA”.

Na kraju je zaključila kako je “Murphyjev projekt propao i nikakve ga laži neće sakriti i spriječiti”.

Cijelu izjavu i detalje možete pogledati na ovoj poveznici.

Tvrdnja bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphyja da sam tijekom razgovora o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine na bilo koji način pristao, sugerirao ili nagovijestio mogućnost podjele BiH potpuno je neutemeljena i neuvjerljiva laž, ustvrdio je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović, koji je bivšeg američkog veleposlanika pozvao da iznese dokaze za njegove tvrdnje.

Bivši američki veleposlanik Murphy govorio je o izvješću o Zapadnom Balkanu koje je Trumpova administracija podnijela Kongresu, a između ostalog je iznio tvrdnju da je “gospodin Izetbegović tijekom pregovora o ustavnoj reformi 2021.-2022. rekao američkim dužnosnicima da može živjeti s podjelom Bosne i Hercegovine jer bi njegov dio bio veličine Slovenije”.

Murphy je naveo i da je Izetbegović “možda isto signalizirao i sadašnjoj administraciji”.

– O podjeli Bosne i Hercegovine nikada nisam razgovarao s američkom administracijom, niti s bilo kojim drugim međunarodnim sugovornikom. Nitko takvo što nije ni spomenuo, a kamoli predložio. Tema razgovora u tom periodu bio je isključivo Izborni zakon Bosne i Hercegovine i zahtjevi HDZ-a BiH, koje sam odbacio upravo zato što bi doveli do dodatnih etničkih podjela i cementiranja diskriminacije – naveo je Izetbegović.

Dodao je da tome postoje brojni svjedoci, među kojima i sudionici pregovora u Neumu.

– Zato pozivam Michaela Murphyja da javnosti iznese dokaze za svoju tvrdnju. Neka pokaže zapisnik, službenu zabilješku, snimku ili bilo koji dokument koji potvrđuje ono što je rekao. Svi su ti razgovori sasvim sigurno snimljeni. Ako nema dokaza i svjedoka, a neće ih ni biti, onda se radi o svjesnoj laži bivšeg diplomate koji pokušava naknadno opravdati vlastite neuspjehe u Bosni i Hercegovini – kazao je predsjednik SDA.

Izetbegović je dodao da je Murphy i ranije iznosio neistine o SDA dok je bio veleposlanik u Bosni i Hercegovini.

– Tvrdio je da se SDA financira novcem kriminalaca. Ustvrdio je da OSA, po nalogu SDA, preko BH Telecoma prisluškuje političke protivnike. Tu tezu su tada ponavljali i djelatnici Trojke, da bi je kasnije demantirali upravo ljudi koje je Trojka postavila na čelo BH Telecoma. Dakle, ovo nije prvi put da Michael Murphy iznosi ozbiljne optužbe bez dokaza. Nažalost, to je postao njegov politički obrazac – kazao je lider SDA.

Posebno je indikativno, kaže, da se Murphy tek sada, nakon objave svoje kandidature, “sjetio” navodnog događaja od prije pet godina koji se nikada nije dogodio.

– Očito je da mentor Trojke iz mirovine pokušava pomoći propalom projektu koji je sam politički instalirao. Taj projekt je doživio potpuni krah, a danas Murphy novim lažima pokušava skrenuti pažnju s katastrofalne situacije koju je njegova politika proizvela – kazao je Izetbegović.

Dodao je da Murphy snosi izravnu političku odgovornost za dio sadašnjeg haosa u Bosni i Hercegovini.

– Umjesto da prizna da je politika pritisaka, ucjena, etiketiranja SDA i nametanja Trojke proizvela institucionalnu krizu, slabljenje probosanskog bloka i poticanje separatističke politike, on pokušava falsificirati događaje i izmišljati izjave.

Posebno je neozbiljno da bivši veleposlanik jedne velike zemlje u javni prostor uvodi formulacije poput “možda”. Diplomat koji koristi riječ “možda” kada nekoga optužuje da pristaje na podjelu zemlje ne iznosi činjenice, već trač.

Tom logikom bi se moglo reći da je “možda” Murphy djelovao pod utjecajem raznih lobističkih, političkih ili interesnih centara koji su se željeli obračunati sa SDA, poput onih dokumentiranih u aplikaciji Sky. Ali ozbiljni ljudi ne grade politiku na riječima “možda”. Ozbiljni ljudi iznose dokaze – naglasio je Izetbegović.

Poručio je da je Bosna i Hercegovina bila i ostat će cjelovita država.

– Oni koji su je branili kad je bilo najteže nemaju se kome pravdati, a ponajmanje oni koji su svojim političkim eksperimentima otvarali prostor snagama koje danas otvoreno napadaju na nju – zaključio je lider SDA.