Optužnica protiv šest osoba za ratne zločine u Sanskom Mostu i logoru Manjača vraćena je Tužiteljstvu BiH na procesuiranje, potvrđeno je za Detektor.

Kako su naveli u odgovoru Detektoru, Sud BiH je protiv osumnjičenih Drage Vujanića, Milana Ivanića, Mile Došenovića, Jugoslava Rodića, Milorada Bilbije i Sime Simetića optužnicu vratio Državnom tužiteljstvu na doradu.

Kako je Detektor ranije pisao, Vujanić i ostali optuženi su da su u sklopu udruženog zločinačkog pothvata protupravno zatvarali tisuće civila nesrpske nacionalnosti i držali ih u logorima bez dokaza, te fizičkim mučenjima i drugim sredstvima nanosili im teške tjelesne i duševne boli, usljed čega je najmanje 40 logoraša umrlo, a više od 1600 prisilno premješteno u vojni logor Manjača, a zatim prisilno protjeran iz zemlje.

Iz više neslužbenih izvora bliskih pravosuđu doznajemo da je riječ o osobama koje su bile obuhvaćene i prvom optužnicom podignutom početkom godine, ali koja nikada nije proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Prema informacijama koje je postupajući tužitelj u ovom predmetu Izet Odobašić ranije uputio Stalnom povjerenstvu za učinkovitost i kvalitetu procesuiranja Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), glavni državni tužitelj Milanko Kajganić je to zabranio.

Zbog toga je Odobašić protiv Kajganića podnio prijavu Disciplinskom tužiteljstvu. Kajganić je potom protiv tužiteljice Odobašić podnio prijavu Disciplinskom tužiteljstvu. Tužiteljstvo je tada priopćilo da je tužitelj Odobašić prijavljen jer je dva dana prije isteka kalendarske godine dostavio nacrt optužnice kako bi se predmet proglasio završenim do kraja 2025. godine kako bi se ispunila norma.

Tužiteljstvo BiH je u veljači ove godine održalo sastanak s predstavnicima Udruženja logoraša Sanski Most, s kojeg su poručili da im je obećano da će optužnica biti podignuta za tri mjeseca, te da je samo treba finalizirati. U međuvremenu je rok produljen do 1. srpnja.

Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv šest osoba za ratni zločin u Sanskom Mostu i “Manjači”, potvrđeno je za Detektor.

Optužnica za zločine protiv čovječnosti podignuta je protiv Drage Vujanića, Milana Ivanića, Mile Došenovića, Jugoslava Rodića, Milorada Bilbije i Šime Simetića, a četvorica su bivši pripadnici SJB Sanski Most i Resora državne bezbjednosti CSB Banja Luka.

Optuženi su da su u sklopu udruženog zločinačkog pothvata protuzakonito zatvorili tisuće civila nesrpske nacionalnosti i držali ih zatvorene u logorima bez dokaza, te im fizičkim mučenjem i drugim sredstvima nanosili teške tjelesne i duševne boli, usljed čega je najmanje 40 logoraša umrlo, a više od 1600 ih je prisilno premješteno u vojni logor “Manjačava” i potom prisilno protjerano. zemlje.

Iz nekoliko neslužbenih izvora bliskih pravosuđu Detektor doznaje da je riječ o osobama koje su bile obuhvaćene prvom optužnicom podignutom početkom godine, ali koja nikada nije proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

To je, prema informacijama koje je postupajući tužitelj u ovom predmetu Izet Odobašić ranije uputio Stalnom povjerenstvu za učinkovitost i kvalitetu tužilaštva Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), zabranio glavni državni tužitelj Milanko Kajganić. Razlog je, prema istim informacijama, to što je među osumnjičenima Mile Došenović, njegov bivši profesor u srednjoj policijskoj školi i profesor na policijskoj akademiji.

Zbog toga je Odobašić protiv Kajganića podnio prijavu Uredu disciplinskog tužitelja. Iz Ureda su ranije za Detektor odgovorili da su “provjere navoda iz pritužbe u tijeku te da nije donesena nikakva odluka”.

Kajganić je potom protiv tužiteljice Odobašić podnio prijavu Disciplinskom tužiteljstvu. Tužiteljstvo je tada priopćilo da je tužitelj Odobašić prijavljen jer je dva dana prije isteka kalendarske godine dostavio nacrt optužnice kako bi se predmet proglasio završenim do kraja 2025. godine kako bi se ispunila norma.

U veljači ove godine u Tužiteljstvu BiH održan je sastanak s predstavnicima Udruženja logoraša Sanski Most. Predsjednik Udruge Sadmir Alibegović kazao je tada da im je obećano da će optužnica biti podignuta za tri mjeseca i samo je treba doraditi.

U međuvremenu je rok produžen do 1. srpnja.

Zamjenik glavnog tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Džermin Pašić 17. lipnja ove godine pozvao je VSTV da postupi u skladu s obvezama ove krovne pravosudne institucije. Razlog hitnosti je neoglašavanje VSTV-a o njegove tri žalbe koje je podnio prošle i ove godine, au kojima je ukazivao na ugrožavanje prava i neovisnosti svojeg ureda.

U urgenciji, u koju je Detektor imao uvid, tužiteljica Pašić navodi da podnesene tužbe nisu stavljene na dnevni red sjednica Vijeća, zbog čega nisu bile predmet rasprave.

– Prošlo je više od osam mjeseci od prve žalbe koju sam podnio VSTV-u s ciljem zaštite neovisnosti funkcije zamjenika glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH. VSTV do danas nije donio odluku, niti je zauzeo bilo kakav stav. Poznato mi je da su prijave slične prirode podnijele i moje kolege u zaštiti tužiteljstva. VSTV, kao jedinstveno tijelo čija je osnovna funkcija očuvanje neovisnosti i prava nositelja pravosudnih funkcija, nije odlučivalo ni po njihovim pritužbama – kaže tužiteljica Pašić za Detektor.

Kako kaže, nije riječ o statusu pojedinca, već o pitanju postoji li učinkovit mehanizam zaštite neovisnosti tužiteljske funkcije u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, ukoliko ni zamjenik glavnog tužitelja i drugi tužitelji Tužiteljstva BiH ne mogu dobiti pravovremen i argumentiran odgovor od institucije koja je po zakonu nadležna za zaštitu neovisnosti pravosuđa, opravdano se postavlja pitanje koliko je ovaj mehanizam dostupan i učinkovit za bilo kojeg nositelja tužiteljske funkcije.

Njegove pritužbe od 7. listopada i 4. prosinca 2025. godine isključivo su razmatrane pred Stalnom komisijom za etiku, integritet i odgovornost sudaca i tužitelja, te je zaključkom od 27. siječnja ove godine priopćeno da sadržaj pritužbi ukazuje na moguće povrede dužnosti glavnog tužitelja i tužitelja Tužiteljstva BiH, zbog čega su iste proslijeđene Uredu disciplinskom tužitelju na daljnje postupanje.

Ured disciplinskog tužitelja još nije donio odluku.

Kako se navodi u urgenciji, prošlo je osam mjeseci od podnošenja prve žalbe, kojom se ukazivalo na postojanje okolnosti koje ugrožavaju neovisnost zamjenika glavnog tužitelja, a Vijeće ih nije razmatralo, zbog čega osnovna zadaća VSTV-a nije izvršena u potpunosti.

– Rezultat navedenog je kontinuirano urušavanje institucije Tužiteljstva BiH i potpuna nemogućnost obavljanja poslova Tužiteljstva u skladu s Ustavom i zakonima BiH (…) U periodu u kojem Vijeće nije reagiralo, glavna tužiteljica je nastavila s djelovanjem koje, prije svega, ugrožava i onemogućava obavljanje poslova Tužiteljstva, a onda i prava i nezavisnost mene kao zamjenika glavnog tužioca – hitno kaže Pašić.

Kako smatra, kao čin odmazde i pritiska na njega kao podnositelja i svjedoka po kaznenoj prijavi, glavni tužitelj Milanko Kajganić je 6. ožujka ove godine donio odluku kojom je isti raspoređen u Odjel I Tužiteljstva BiH.

Prema Pašićevim riječima, odluka ne sadrži razloge premještaja i donesena je suprotno svim propisima o unutarnjem ustrojstvu. Ni o ovoj pritužbi Vijeće se nije izjasnilo, navodi se u hitnoj priopćenju.

– Skrećem pozornost da ste svojom pasivnošću omogućili nastavak funkcioniranja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine suprotno važećim zakonskim i podzakonskim propisima, obesmislili vršenje nadležnosti Vijeća u nadzoru nad zaštitom prava i neovisnosti nositelja pravosudne funkcije te u zadaći osiguranja neovisnog, nepristranog i profesionalnog pravosuđa. – hitno smatra Pašić.

Dodaje da ponašanje Vijeća nedvosmisleno shvaća kao jasan odraz podrške glavnoj tužiteljici Kajganić i uspostavljenim nezakonitim mehanizmima upravljanja Tužiteljstvom BiH.

– Ovakvim ignorantskim pristupom nužno ste utjecali na moje razmišljanje da podnesem ostavku, ali u ovim okolnostima to neću učiniti iz razloga zaštite časti i ugleda profesije, te obavljanja dužnosti u skladu s povjerenim mandatom, uključujući i obvezu poticanja i podupiranja mehanizama i mjera zaštite – žurno zaključuje Pašić.

Bivši sudac i predsjednik VSTV-a Branko Perić kaže da je svođenje problema na niže razine unutarnje organizacije razvodnjavanje stvari. Prema njegovim riječima, to je znak da su obje institucije – VSTV i Tužilaštvo BiH – u ozbiljnoj krizi.

Perić navodi kako je najmanje važno kakve će biti odluke i jesu li eventualno disciplinski odgovorni Kajganić ili Pašić, nego zašto njih dvojica ne surađuju u sustavu i kakve posljedice sustav ima.

– Sada VSTV šuti, da zamagli stvar (…) Obje institucije su pokazale da ne znaju upravljati sustavom i sve ovo što se događa rezultat je nesposobnosti upravljanja pravosudnim sustavom – rekao je Perić za Detektor.

Iz VSTV-a za Detektor odgovaraju da je ova institucija pravosudno regulatorno tijelo koje nadzire rad pravosudnih institucija i donosi strateške odluke s ciljem osiguranja neovisnog i nepristranog rada pravosuđa.

– VSTV BiH svoje ovlasti ostvaruje putem radnih tijela i komisija koje formira za učinkovito, specijalizirano i operativno djelovanje, sukladno Zakonu o VSTV-u BiH. U tom smislu, Vijeće je putem Stalnog povjerenstva za etiku, integritet i odgovornost sudaca i tužitelja, blagovremeno odlučivalo o podnescima gospodina Pašića i donijelo odgovarajuće zaključke, o čemu je podnositelj uredno obaviješten – stoji u odgovoru.

Pašić je u izjavi za Detektor naveo kako je sada sasvim očito da su čelnici VSTV-a, umjesto očuvanja neovisnosti pravosudnih funkcija, stali u zaštitu pojedinca, odnosno glavne tužiteljice Kajganić, te da je sasvim izvjesno da će vrijeme dati odgovor iz kojih razloga.

Detektor je ranije pisao da je Pašić podnio kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH protiv svog šefa Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u slučaju napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.

Pašić je u prijavi naveo da su Kajganić i Mijović imali dogovor da Mijović ostane jedini tužitelj tijekom istrage, čime je, kako se navodi u prijavi, Kajganić “iskoristio službeni položaj glavnog tužitelja” i u lipnju 2025. godine donio odluku kojom su odluke o formiranju tužiteljskog tima stavljene van snage. Nadalje se dodaje da je dogovoreno ukidanje pritvora i povlačenje raspisanih tjeralica, što Pašić smatra prekoračenjem ovlasti, kao i stupanje u kontakt s osumnjičenima i njihovim odvjetnikom.

Nakon što je podnio kaznenu prijavu i saslušan u svojstvu svjedoka, glavni tužitelj Kajganić donio je rješenje kojim se Pašić raspoređuje u Posebni odjel za ratne zločine.

Tužitelj Pašić je za Detektor najavio da će o navedenim okolnostima upoznati relevantne međunarodne institucije koje prate stanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini, kako bi bile upoznate sa činjenicama koje mogu biti od značaja za ocjenu funkcioniranja sustava zaštite neovisnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković (NiP) kazao je za Faktor da će sutra podnijeti kaznenu prijavu protiv Zorana Tegeltije (SNSD), direktora Uprave za neizravno oporezivanje BiH, i Ivice Bošnjaka (HDZ), zamjenika ministra sigurnosti BiH, zbog sinoćnjeg nezakonitog privremenog otvaranja novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci.

Dodao je da je moguća i kaznena prijava protiv ravnatelja Granične policije BiH Mirka Kuprešakovića te da se njegova odgovornost utvrđuje, dok je odgovornost Tegeltije i Bošnjaka nesumnjiva.

– Sutra je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i osobno ću podnijeti kaznene prijave protiv svih počinitelja. Vjerojatno misle da će ih (glavni državni tužitelj Milanko) Kajganić i (ravnatelj SIPA-e Darko) Ćulum zaštititi. Vjerovatno hoće, ali neće vječno ostati na svojim pozicijama, a djelo će ostati – rekao je Konaković.

Istaknuo je kako je sve protuzakonito te objasnio da se promet robe odvija na novom graničnom prijelazu koji je zabranjen jer se na privremenom prijelazu ne može uvoziti roba koja podliježe inspekcijskom nadzoru i trošarinama, a sporan je i način na koji je otvoren.

– Bošnjak je zloupotrijebio pravilnik i zakon – kazao je Konaković.

Na konstataciju da je novi granični prijelaz privremeno otvoren iako Vijeće ministara BiH to nije odobrilo, Konaković je odgovorio da Vijeće ministara nije moglo donijeti odluku o otvaranju privremenog prijelaza kako je predložila predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto (HDZ).

– U zaključku je sugerirano da se zadužuju oni koji su nadležni, to je eksces. Za privremeno otvaranje graničnog prijelaza nadležno je Ministarstvo sigurnosti. Vjerovatno su htjeli prikriti Bošnjaka kolektivnom odgovornošću – dodao je Konaković.

Podsjetimo, Krišto je zatražila da se Ministarstvu sigurnosti BiH, Upravi za neizravno oporezivanje BiH i Graničnoj policiji BiH daju zadaće da osiguraju nesmetano i učinkovito funkcioniranje privremenog graničnog prijelaza Gradiška Novi Most – Gornji Varoš.

Odgovorio je na pitanje ima li kakvih saznanja s obzirom da postoji sumnja na namjerno rušenje dijela mosta.

Konaković se osvrnuo na izjavu načelnika Bosanske Gradiške Zorana Adžića da su “rastjerali” omladinu prije rušenja mosta.

– Ovo što se dogodilo je sumnjivo. Neka struka istraži i kaže. Ne postoji takva informacija – odgovorio je Konaković.

Rok za donošenje tužiteljske odluke u predmetu ratnog zločina u Sanskom Mostu i Manjači, koji vodi Tužiteljstvo BiH, a u kojem je ranije glavni tužitelj Milanko Kajganić stopirao odluku, je 1. srpnja, potvrđeno je za Detektor iz ove pravosudne institucije.

Prema informacijama koje je Detektor dobio iz Tužiteljstva BiH, na ovom predmetu rade dva tužitelja, a odluka tužiteljstva se očekuje u naredna dva do tri mjeseca, o čemu su službenici Posebnog odjela za ratne zločine obavijestili predstavnike populacije žrtava i stradalnike s tog područja, prilikom susreta s njima.

– Rješenjem glavnog tužitelja izdana je obvezna uputa i određen rok za okončanje istrage i donošenje tužiteljske odluke do 1. srpnja 2026. godine – navodi se u odgovoru Tužiteljstva BiH.

Iz izvora bliskih ovoj pravosudnoj instituciji Detektor doznaje da je postupajući tužitelj u ovom predmetu i dalje tužitelj Izet Odobašić, au njegovom timu je i tužitelj Tarik Crnkić.

Optužnica za ratne zločine u Sanskom Mostu i Manjači podignuta je već početkom godine. Međutim, nikada nije proslijeđen Sudu BiH na potvrdu. To je, prema informaciji koju je tužiteljica Odobašić ranije uputila Stalnom povjerenstvu za učinkovitost i kvalitetu procesuiranja Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), zabranio glavni državni tužitelj Milanko Kajganić. U istoj informaciji stoji da je među osumnjičenima i njegov bivši profesor u srednjoj policijskoj školi i profesor na policijskoj akademiji Mile Došenović.

Odobašić je protiv Kajganića podnio prijavu Uredu disciplinskog tužitelja. Iz Ureda su Detektoru odgovorili da su “provjere navoda iz pritužbe u tijeku te da nije donesena nikakva odluka”.

Kajganić je potom podnio prijavu disciplinskom tužiteljstvu protiv tužiteljice Odobašić. Iz Tužiteljstva je tada priopćeno da je tužitelj Odobašić prijavljen jer je dva dana prije isteka kalendarske godine dostavio nacrt optužnice kako bi predmet proglasio završenim do kraja 2025. godine kako bi ispunio normu.

Iz VSTV-a kažu da je Stalna komisija za efikasnost i kvalitet rada tužiteljstava na sjednici održanoj krajem veljače donijela zaključak da nisu ispunjeni uvjeti da se predmet razmatranja uvrsti u analitičku ocjenu u okviru postupka ocjenjivanja rada tužiteljice Odobašić za 2025. godinu.

– Komisija je zaključila da se kompletan dopis koji je tužiteljica Odobašić dostavila VSTV-u BiH dostavi na znanje Uredu disciplinskog tužitelja – saopćeno je iz VSTV-a.

U veljači ove godine u Tužiteljstvu BiH održan je sastanak s predstavnicima Udruženja logoraša Sanski Most. Predsjednik Udruženja Sadmir Alibegović kazao je da im je tada obećano da će optužnica biti podignuta za tri mjeseca.

– Istraga je gotova i samo je trebalo doraditi optužnicu. Obećano je da će za tri mjeseca biti poslana na potvrdu – kaže Alibegović.

No, obećana tri mjeseca su prošla, a Alibegović kaže da će pričekati sljedeći tjedan, održat će i sastanak s predstavnicima ostalih udruga, a nakon toga će odlučiti o daljnjim koracima.

Optužnicom je za zločine protiv čovječnosti na području Sanskog Mosta i Manjače osumnjičeno šest osoba, od kojih četiri pripadaju policijsko-istraživačkom timu Stanice javne bezbjednosti (SJB) Sanski Most i Sektoru državne bezbjednosti Centra službi bezbjednosti (CSB) Banja Luka.

U optužnici stoji da su u sklopu udruženog zločinačkog pothvata nezakonito zatvorili i bez dokaza držali zatvorene u logorima više tisuća civila nesrpske nacionalnosti, te im fizičkim mučenjima i drugim sredstvima nanosili teške tjelesne i duševne boli, od kojih je najmanje 40 logoraša smrtno stradalo, a više od 1600 ih je prisilno premješteno u vojni logor Manjača i potom prisilno protjerano. zemlje.

Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmotrio je inicijativu za pokretanje postupka za formiranje Istražnog povjerenstva o stanju u pravosuđu, koju je podnijelo Povjerenstvo za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma, te je odlučio da nije u skladu s Poslovnikom ovog doma.

Odluku je potpisao Marinko Čavara, tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma, piše Detektorna čije pozive, poruke i e-mail upite, kako navode, tjednima ne odgovaraju članovi Kolegije Čavara (HDZ), Denis Zvizdić (NiP) i Darko Babalj (SDS).

U biti, objašnjenje je da se privremena povjerenstva mogu formirati na prijedlog zastupnika, ali ne i povjerenstva u kojima postoje zastupnici.

Edo Kanlić, koordinator Inicijative za praćenje europskih integracija, kazao je kako kao podnositelji inicijative saborskom Povjerenstvu za borbu protiv korupcije nisu bili upoznati s ovakvim ishodom, što smatra dodatno zabrinjavajućim.

– Činjenica da je Kolegij Zastupničkog doma u ovom trenutku, kada su zakoni o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i Sudu Bosne i Hercegovine ključni zakoni na europskom putu BiH, odbio uvrstiti u dnevni red inicijativu kojom se pokreću parlamentarne rasprave o stanju u pravosuđu, govori o odlučnosti vladajućih struktura da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem – kazao je Kanlić.

Inicijativa za praćenje EU integracija, koja predstavlja neformalnu koaliciju organizacija civilnog društva, zatražila je od Povjerenstva za borbu protiv korupcije da hitno pokrene postupak formiranja istražnog povjerenstva o stanju pravosuđa u BiH s jasno definiranim mandatom i rokovima, te da organizira javna saslušanja relevantnih sudionika, što je Povjerenstvo za borbu protiv korupcije jednoglasno usvojilo i proslijedilo Kolegiju.

U Poslovniku Zastupničkog doma stoji da “Dom može svojim zaključkom, na prijedlog zastupnika ili skupine zastupnika, osnovati privremena povjerenstva Doma ili, na prijedlog Doma naroda, privremena zajednička povjerenstva”.

– Ono što nam je zapravo nejasno jest činjenica da je odbijeno nešto što je došlo iz saborskog Povjerenstva za borbu protiv korupcije u kojem sjede predstavnici koji po ovom poslovniku i članku na koji se poziva mogu biti predlagatelji. Ovo je svakako poruka da nema dovoljno angažmana u vodstvu Zastupničkog doma da se razgovara o ozbiljnim problemima i aferama koje potresaju pravosuđe i dodatno urušavaju povjerenje građana u rad pravosuđa, u samom parlamentu – naglasio je Kanlić.

Safet Kešo, član Povjerenstva za borbu protiv korupcije i zastupnik SDA, kazao je za Detektor da Čavara i njegovi koalicijski partneri iz SNSD-a “štite raspored snaga u pravosuđu”.

– Odavno sam svjestan činjenice da je Tužiteljstvo BiH rak-rana cjelokupnog pravosudnog sustava u BiH, a najveću odgovornost za to snosi (glavni tužitelj) Milanko Kajganić. Kada u poodmakloj fazi istrage prebacite tužioca na drugo mjesto iz predmeta, a drugi tužitelj oduzima vrijeme, gubi se momentum i obesmišljava se rad Tužilaštva – rekao je Kešo.

Da postoji potreba za istražnim povjerenstvom pokazuju i posljednja ročišta pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije, ali i događanja unutar pravosuđa.

Ranije smo objavili da je Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužitelja, prošle godine podnio Tužiteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv svog šefa Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u slučaju napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Kajganić ga je premjestio, a potom je premjestio još dvoje tužitelja koji su direktno sudjelovali u postupku protiv njega.

Iz Ureda disciplinskog tužitelja Detektoru su sredinom travnja odgovorili da protiv Kajganića imaju ukupno devet otvorenih predmeta koji su formirani na temelju prijava različitih podnositelja.

Sva parlamentarna saslušanja provedena u proteklom razdoblju pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije opravdavaju inicijativu za formiranje novog istražnog povjerenstva za utvrđivanje stanja u pravosuđu, smatra predstavnik NSZ-a i član Povjerenstva Jasmin Emrić.

– Džermin Pašić je na ročištu iznio vrlo konkretne razloge za temeljitu analizu i ocjenu stanja u pravosuđu. On je na saslušanju kazao da je glavna tužiteljica smjenu donijela suprotno internim aktima Tužiteljstva BiH. Neophodno je brzo postupanje VSTV-a – kazao je Emrić.

Prema njegovim riječima, opći je dojam da je VSTV pasivno.

Kešo kaže kako ga ne čudi veliki broj stegovnih prijava s obzirom na informacije o zlouporabama sustava raspodjele predmeta.

– VSTV ima važne ovlasti i ne koristi ih – smatra Kešo.

Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a, nije želio komentirati ove pritužbe članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije.

Pašić je nedavno na saslušanju pred Povjerenstvom rekao da se prelaskom tužitelja u druge odjele predmeti dodjeljuju drugom tužitelju koji ostaje u tom odjelu, ali da mu treba pola godine da se upozna s predmetom, što utiče na efikasnost. Nadalje je naveo da je tri puta slao pritužbe VSTV-u, te tražio da ga netko sasluša iz pravosudne zajednice, ali nikada nije dobio odgovor.

Iz Tužiteljstva BiH navode da je napravljen veliki broj prijedloga kako bi svi predmeti iz određene oblasti, terorizam, privredni kriminal, korupcija, bili evidentirani i procesuirani u odjelima nadležnim za tu vrstu predmeta.

Učinjeno je to, objašnjavaju, kako bi se uveo red nakon dosadašnje prakse da predmeti iz jedne oblasti budu kod tužitelja u drugom odjelu. Navode i da tužitelji odlaze u mirovinu ili preuzimaju druga radna mjesta u pravosuđu, što zahtijeva preraspodjelu svih predmeta koje su dugovali, a riječ je o stotinama predmeta, kao i potrebu internih premještaja kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje odjela.

Deset udruga žrtava podnijelo je početkom godine VSTV-u zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i razrješenje glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH zbog, kako su naveli, težih povreda službene dužnosti.

U zahtjevu su naveli da se stegovne povrede službene dužnosti glavne tužiteljice ogledaju u ometanju primjene zakona, neopravdanom odugovlačenju poduzimanja predistražnih i istražnih radnji, nepodizanju optužnica za opsadu Sarajeva i druge zločine, povredama dostojanstva žrtava, te neadekvatnom postupanju u slučajevima negiranja zločina, govora mržnje i veličanja rata. kriminalci.

– I dalje smatramo da prvi čovjek Tužiteljstva više ne može obnašati tu funkciju, imajući u vidu sve što se poslije događalo, da njegove kolege imaju ogromne zamjerke na njegov rad. Nalazimo se u Odjelu za ratne zločine. Imamo izmjene Kaznenog zakona koje je donio bivši visoki predstavnik, gdje se počinitelji stavljaju u prvi plan i štite se njihovi interesi, a s druge strane interesi onih koji su stradali. Nemoguće da tužitelj ne može prepoznati mural Ratka Mladića, nemoguće je da imate njegovu spomen ploču na Vracama – rekao je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Kanlić je istaknuo kako će se u narednom razdoblju od članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije tražiti da kao predstavnici ili u ime klubova pošalju prijedlog o formiranju novog istražnog povjerenstva. Prema njegovim riječima, formiranju novog povjerenstva koje će utvrditi stanje u pravosuđu treba pristupiti iz više razloga.

– Prvi je donošenje zakona o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine. Ovo bi bila dobra prilika da se kroz rad istražnog povjerenstva detektiraju problemi i da se kroz nove zakone pokušaju riješiti. Drugi problem je loš rad pravosuđa. Čuli smo da je podignuto samo pet optužnica za visoku korupciju, što je poražavajući rezultat s obzirom na percepciju korupcije i probleme o kojima izvještavaju mediji i civilno društvo – rekao je Kanlić.

Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i bivši predsjednik Republike Srpske, gostujući u jednoj televizijskoj emisiji, pohvalio je Ratka Mladića, osuđenog za genocid i druge ratne zločine, nazvavši ga “narodnim herojem ovog naroda”, za kojeg pravni stručnjaci i žrtve smatraju da bi trebao biti predmetom procesuiranja.

Dodik je naveo da je Mladić “vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srpske (VRS), narodni heroj ovog naroda”, te se pohvalio da je svjedočio kao svjedok obrane u Haagu u procesima protiv Mladića i Radovana Karadžića, prvog predsjednika RS-a osuđenog za genocid u Srebrenici i druge zločine u Bosni i Hercegovini. Na istu kaznu za genocid i druge zločine osuđen je i bivši zapovjednik VRS-a Mladić.

Dodik je naveo da se Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove (IMRC) nehumano odnosi prema Mladiću, koji je lošeg zdravstvenog stanja.

– Ovo je zločin koji oni rade prema Mladiću i Radovanu Karadžiću. Karadžić i Mladić vodili su Republiku Srpsku u najizazovnijim i najtežim vremenima. Odrekli su se osobne udobnosti, o tome nisu vodili računa, ali su željeli dati narodu neke osnove za slobodu – rekao je Dodik.

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene Kaznenog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava veličanje ratnih zločinaca. Dodjela priznanja, nagrade, spomenice, bilo kakve opomene ili bilo kakve povlastice osobi koja je pravomoćno osuđena za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine, propisano je, između ostalog, izmjenama i dopunama Zakona.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, smatra da je način na koji Dodik tumači ulogu Mladića i Karadžića tijekom rata u BiH kazneno djelo, ali je mišljenja da Tužiteljstvo BiH to neće uzeti u obzir i protiv njega pokrenuti kazneni postupak.

– Nije riječ o nedostatku znanja. Preko visokog predstavnika u BiH osigurali smo dolazak sudaca i tužitelja iz Njemačke. Izvršili su određenu edukaciju naših tužitelja, bili su u BiH oko mjesec dana. Ako nisu znali, imali su priliku naučiti. Na kraju krajeva, postoje postupci protiv običnih ljudi, marginalnih ljudi, oni su osuđeni, ali nemamo postupaka protiv ključnih osoba zbog kojih je zakon donesen – ističe Tahirović.

Sud BiH nepravomoćno je osudio Miodraga Malića na tri godine zatvora zbog veličanja osoba osuđenih za ratne zločine. Proglašen je krivim jer se 2. studenoga 2022. pojavio na pozornici skupa oporbenih stranaka u Banjoj Luci držeći u jednoj ruci fotografije Mladića i Karadžića, koji su u Haagu osuđeni na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti te kršenja pravila i običaja ratovanja.

Sud je temeljem izvedenih dokaza utvrdio da Malićeve radnje imaju obilježja kaznenog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i nesnošljivosti te da je postojao izravni umišljaj.

– U ovom paragrafu zakon ne traži konkretno stvaranje posljedice, već apstraktne opasnosti – rekla je sutkinja Sena Uzunović prilikom izricanja presude.

Dodala je da, iako za dokazivanje ovog djela nije potrebno dokazati da je postojala posljedica, svjedok je tijekom postupka objasnio kako je reagirao kada je vidio Malića sa slikama Mladića i Karadžića.

Zbog veličanja Mladića i opravdavanja genocida, Vojin Pavlović je pravomoćno osuđen na jedinstvenu kaznu od tri i pol godine zatvora.

Nedvojbeno je da je Dodik svojom posljednjom izjavom u kojoj je Mladića veličao kao “narodnog heroja srpskog naroda”, ističući istovremeno da je on osobno svjedok obrane u predmetima protiv Karadžića i Mladića, te dovodeći svoj iskaz u vezu s postupcima u kojima su oni osuđeni i na izdržavanju kazne, počinio kazneno djelo poricanja, grubog omalovažavanja i pokušaja opravdanja genocida i zločina protiv čovječnosti, navodi se u priopćenju. pravnoj stručnjakinji Lejli Brčić.

– Navedeno posebno dobiva na značaju imajući u vidu da je Milorad Dodik javno poznata ličnost čiji se utjecaj ogleda i u činjenici da ga mediji prenose i prate, usljed čega izjava dotične osobe utječe na kreiranje javnog mnijenja, odnosno s jedne strane može utjecati na stvaranje dodatne podrške i promicanje negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti, te na taj način izazvati dodatnu bol, patnju, strah i tjeskobu šire javnosti i oštećenih. stranke – ističe Brčić.

Tahirović podsjeća da je u obrazloženju Inzkove odluke navedeno da su izmjene Kaznenog zakona donesene zbog političkih lidera koji imaju veliki utjecaj na javnost, kako ne bi zlorabili osuđene ratne zločince za vrijeđanje žrtava.

– Zašto se sada Zakon ne primjenjuje, to je sada veliki problem. Oni se mogu izvući tijekom ove godine, ali sljedeće godine netko će morati obaviti njihov posao. Svi su mislili da je Haški tribunal završio svoju misiju, ali oni će nastaviti vršiti nadzor u Bosni i Hercegovini i regiji – uvjeren je Tahirović.

Iz Tužiteljstva BiH zbog ove izjave nisu odgovorili na upit Detektora o procesuiranju Dodika.

Prema riječima odvjetnice Sabine Mehić, Tužiteljstvo BiH uvijek po službenoj dužnosti može pokrenuti istragu za svako djelo propisano Kaznenim zakonom BiH, pa tako i za veličanje ratnih zločinaca. Navodi da Tužiteljstvu ne treba posebno izvješće.

– Ranije smo imali priliku slušati kako Tužiteljstvo BiH govori da nemaju adekvatne izvještaje policijskih organa, što je apsolutno besmisleno. Kaznenu prijavu može podnijeti bilo tko, pa tako i svaki tužitelj. Tekst koji je izašao u kojem Milorad Dodik govori o Ratku Mladiću kao heroju svakako ima elemente kaznenog djela. Potrebna je samo volja da se to obradi – naglašava Mehić.

Ranija istraživanja Detektora pokazala su da su državna odvjetništva, od izricanja zabrane negiranja zločina u srpnju 2021. godine, do kraja 2022. godine odlučila ne provoditi ukupno 27 istraga zbog negiranja genocida, drugih ratnih zločina i veličanja osuđenih ratnih zločinaca. Godinu dana nakon usvajanja izmjena i dopuna Kaznenog zakona BiH, Dodik je sedam puta umanjivao ili negirao genocid u Srebrenici. Tada je Milanko Kajganić, glavni državni odvjetnik, rekao da je teško podići optužnicu jer je potrebno dokazati posljedicu poticanja ili poticanja na mržnju.

Činjenje kaznenih djela svakodnevica je svakog društva, no odgovornost je pravosudnih tijela da pravovremeno reagiraju pokretanjem postupaka za procesuiranje počinitelja. U tom kontekstu, u konkretnom slučaju, osim počinitelja, najveći stupanj odgovornosti snosi Tužiteljstvo BiH, ali i Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) kao tijelo koje je dužno nadzirati rad nositelja pravosudnih funkcija, kaže Brčić.

– Hoće li Tužiteljstvo i VSTV ostati nijemi i slijepi na ovo kršenje zakona, ostaje da se vidi. Posebno je važno da u ovom i ranijim predmetima ovog profila Tužiteljstvo nema samo obvezu provođenja istrage zbog jednog konkretnog slučaja negiranja, odnosno negiranja i opravdavanja genocida i zločina protiv čovječnosti, već zbog pozadine i šireg utjecaja ima ili bi trebalo imati posebnu odgovornost u kontekstu preventivnog djelovanja kako bi se poslala poruka neprihvatljivog ponašanja svim potencijalnim budućim počiniteljima – kaže Brčić.

Kaže da institucije Bosne i Hercegovine moraju biti spremne da pravovremeno reagiraju na svaki pokušaj negiranja genocida i zločina protiv čovječnosti, a koji za posljedicu imaju izazivanje mržnje i stvaranje razdora i netrpeljivosti na nacionalnoj osnovi.

Protiv Milanka Kajganića, glavnog državnog odvjetnika i još jedne tužiteljice, Državno odvjetništvo je ranije otvorilo predmet na temelju prijave u kojoj je navedeno da su štitili Radovana Viškovića, Milorada Dodika i Nenada Stevandića u postupku protiv njih zbog sumnje da su počinili kazneno djelo napada na ustavni poredak.

Serge Brammertz, glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (Rezidualni mehanizam), boravi u posjeti Bosni i Hercegovini, a danas se sastao s predstavnicima i čelnicima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

Brammertz i član Predsjedništva VSTV-a i predsjedavajući Nadzornog tijela za praćenje provedbe Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina sudac Sedin Idrizović razmijenili su informacije vezane za procesuiranje predmeta ratnih zločina i provedbu ove revidirane državne strategije.

– Sudac Idrizović je iskazao otvorenost za daljnju suradnju s Rezidualnim mehanizmom, imajući u vidu ulogu i značaj podrške ovog tijela u procesuiranju predmeta ratnih zločina. Iznio je i informaciju da je Revidiranom državnom strategijom predviđeno da se do kraja 2028. godine okončaju najsloženiji predmeti, u kojima su osumnjičenici ili optuženici poznati i dostupni tijelima kaznenog progona. S tim u vezi, ukazao je na izazove s kojima se suočavaju pravosudne institucije u slučajevima kada su osumnjičenici nepoznati ili nedostupni tijelima kaznenog progona u BiH. U tom pravcu iskazao je potrebu za intenziviranjem suradnje s vlastima i pravosudnim institucijama, prvenstveno u Hrvatskoj i Srbiji, ali iu drugim državama – priopćeno je iz VSTV-a.

Brammertz je naveo prednosti dosadašnje suradnje Rezidualnog mehanizma i pravosuđa Bosne i Hercegovine, ali i probleme kada je riječ o procesuiranju predmeta ratnih zločina pred pravosuđima susjednih zemalja.

– Poseban fokus razgovora bio je na pitanjima učinkovite zaštite svjedoka i pristupa bazama materijalnih dokaza Rezidualnog mehanizma u kontekstu činjenice da on ulazi u posljednju fazu svog rada. Na kraju, istaknuto je zajedničko opredjeljenje za nepristrano procesuiranje i učinkovito okončanje predmeta ratnih zločina, kao ključni preduvjet za izgradnju mira i dugoročne stabilnosti – dodaje se u priopćenju.

Ispred VSTV-a sastanku su nazočile ravnateljica Tajništva VSTV-a Ivana Zovko-Planinić i Lana Šahman, voditeljica Projekta unapređenja rada na predmetima ratnih zločina u BiH, koji se financira iz IPA fondova Europske unije.

Brammertza su danas dočekali i glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić te zamjenik glavnog tužitelja i šef Posebnog odjela za ratne zločine Ivan Matešić.

– Na sastanku je istaknuta važnost zajedničke borbe protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i napori koje Tužiteljstvo BiH čini u cilju procesuiranja optuženih za ratne zločine koji su nedostupni pravosuđu Bosne i Hercegovine.

Istaknuta je potreba podrške tužiteljstva pri MRMKS u ovom procesu, s obzirom na to da se u zemljama regije nalaze stotine osumnjičenih i optuženih osoba na čijem procesuiranju Tužiteljstvo BiH insistira, a što se može dogoditi samo uz aktivnu suradnju pravosuđa zemalja regije, kao i podršku tužiteljstva u Haagu – navodi se u saopćenju Tužiteljstva BiH nakon sastanak.

Ove posjete dio su regionalne posjete glavnog tužitelja Brammertza uoči predstojeće sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, na kojoj će, između ostalog, biti riječi o procesuiranju predmeta ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini.

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predsjednik stranke Naprijed BiH Šemsudin Mehmedović upriličio je konferenciju za medije na kojoj se osvrnuo na aktuelne događaje ističući da se nastavlja se negiranje kontinuiteta države
Bosne i Hercegovine i najvažnijih državnih simbola. Pojavljuju se, kako je naveo, ekstremistički zahtjevi vezani za legalnu državnu zastavu pod kojom je Bosna i
Hercegovina postala punopravnopravna članica Ujedinjenih nacija prije 34 godine,
negiraju se prava i postojanje cijelog konstitutivnog naroda, Bošnjaka.

– U susjednoj državi idiotske politike
crtaju nove karte Bosne i Hercegovine, koje nemaju za cilj da stabiliziraju i
riješe odnose između naroda, već suprotno, samo ih pogoršavaju. Nažalost, u
tome učestvuje i zvanična hrvatska politika.

Jesu li tzv. “mislioci konzervativne
orijentacije” koji su u subotu Zagrebu predstavili kartu trećeg entiteta u Bosni
i Hercegovini, svjesni da na ovaj način otvaraju regionalna etnička pitanja u
Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Mađarskoj, Italiji? Nove karte se mogu crtati i
u ovim državama, zar ne? – naveo je on.

Ali, dodao je, zaboravljaju da se pitanje etničkih
odnosa ne može posmatrati samo u Bosni i Hercegovini.

– Kartografi moraju znati
da i mi znamo analizirati, nacrtati, i predložiti rješenja. Evo, ekskluzivno, prvi put govorim
sljedeće: analiza i prijedlog rješenja koje je izradio stručni tim Naprijed BiH, uzimajući u obzir sve elemente, presude međunarodnih sudova, genocid, UZP,
položaj Srba i Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, položaj Bošnjaka u Srbiji,
Sandžak, poziciju Hrvata u Bosni i Hercegovini sa prijedlogom rješenja. Ako se
bude otvaralo to pitanje, ako je liberalna demokratija neperspektivna, imamo
rješenje etničkih odnosa na Balkanu – istakao je.

U vezi s tim, rekao je, “mnogo toga se prisjećamo”:

·       
formiranje
općine Usora suprotno Jedinstvenim kriterijima. Prihvaćeno samo etničko,
ustupak napravio Parlament FBiH 1996. godine;

·       
proširenje teritorije
općine Žepče – odluka visokog predstavnika – 
prihvaćeno zahvaljujući “kvislinzima” u tom periodu,

·       
obećanje
da će se formirati općina Počitelj – nikad nije ispunjeno;

·       
Statut grada
Mostara-specijalni predstavnik Košnik-napadnut od strane hrvatskih ekstremista;
usvojen građanski princip jedan čovjek jedan glas;

·       
kontinuirani
pozivi političara da se ne plaća RTV taksa;

·       
finasiranje RTV HZHB.

– Mnogo je ustupaka napravljeno. Mogao bih nabrajati unedogled, ali ključni
problem je blokada rada institucija Bosne i Hercegovine, a onda upravo oni koji
aktivno rade na tome šalju poruka u svijet kako je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna
i  nemoguća.

Prošle sedmice sam za ovom istom
govornicom jasno govorio da SNSD i HDZ već godinu i po, sinhronizirano i
planski, blokiraju Dom naroda državnog parlamenta, kao i rad državnih
institucija, a onda isti ti “odmetnici” od Ustava i ustavnog poretka optužuju nas,
patriote, za nerad i državu proglašavaju propalom, pa joj onda prekrajaju, za
sada unutrašnje granice, a kasnije će vjerovatno i vanjske, sve u skladu sa
velikodržavnim projektima i sporazumom “Tuđman – Milošević” iz Karađorđeva o
podjeli Bosne i Hercegovine – kazao je.

Na djelu je, ističe, realizacija aktivnosti iz Memoranduma
SANU 2:

“Koristiti sve mehanizme da se oba doma parlamenta Bosne i
Hercegovine maksimalno onemoguće u radu, obezvrede i obesmisle na sve moguće
načine. Ovo je jedno od značajnijih sredstava za dokazivanje teze o
nemogućnosti funkcionisanja zajedničkih institucija.”

– U Zagrebu su nam jasno
pokazali da na ovome strateški i sinhronizirano rade sa obje strane rijeke
Drine, kao i u samoj Bosni i Hercegovini, na svim nivoima vlasti.  Upozoravam ih, svaki pokušaj tzv.
preustroja Bosne i Hercegovine na etničkim osnovama vodi u dodatnu nestabilnost
Balkana i Evrope. Zato je važno jasno reći: još uvijek postojimo mi, Bosanci i
Hercegovici, ljudi i institucije koje će kao i do sada braniti ustavni poredak,
suverenitet i cjelovitost države, politički, pravno i demokratski – rekao je.     

Na dokazivanju teze o nemogućnosti
funkcioniranja državnih institucija, dodao je, otvoreno radi i Tužilaštvo Bosne i
Hercegovine, predvođeno glavnim tužiocem Milankom Kajganićem.

– Svaki smo dan
svjedoci posljedica nerada ovog najvažnijeg državnog organa, njegovih odluka
koje su u suprotnosti sa zakonima i nepostojanja bilo kakve profesionalne i
lične odgovornosti državnih tužilaca. Sve navedeno je rezultiralo
nepodnošljivom društvenom i sigurnosnom situacijom u državi, što ide na ruku
političkim negatorima Bosne i Hercegovine, poput onih koji su se sastali u
Zagrebu.

Nerad, nepoštivanje profesionalnih
standarda Tužilaštva, premještanje tužilaca sa jednog na drugi referat, dodjela
predmeta poslušnim tužiocima, opstrukcije ustroja Tužilaštva kako bi bilo
efikasnije, samovolja u radu glavnog tužioca, itd.  

Zbog svega toga tražim razješenje glavnog tužioca Milanka
Kajganića i sankcije za državne tužice Igora Dubka i Vedranu Mijović, za koje
smatram da su na vrhu tužilačke piramide koja, zloupotrebom službenih
ovlaštenja, radi u interesu vladajućih političkih stanaka SNSD-a i HDZ-a, te
godinama štite kriminal njihovih funkcionera, pa čak i napad na ustavni poredak
Bosne i Hercegovine – kazao je Mehmedović.

Protiv Kajganića, Mijović i Dubaka danas je, kako je naveo, Uredu
disiplinskog tužioca podnio pritužbe na njihov rad i zatražio izricanje
odgovarajućih disciplinskih mjera propisanih zakonom.

– Na potezu je
glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević da svima pokaže da li
će sačuvati ono malo čistog obraza tužilačke branše koji je preostao u ovoj
državi. Sve traženo ću detaljno obrazložiti. Prije devet mjeseci smo
kolega Jasmin Emrić i ja podnijeli krivičnu prijavu protiv Darka Ćuluma,
bivšeg direktora SIPA-e, zbog postojanje osnovane sumnje da je izvršio krivična
djela iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine napad na ustavni poredak i zloupotreba službenog položaja, jer je postupio
po zahtjevu tada osumnjičenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i
18. marta 2025. godine podnio neopozivu ostavku sa dužnost direktora SIPA-e – naglasio je Mehmedović i dodao:

– Moram
istaći da je slučaj Darka Ćuluma vjerovatno jedinstven u svijetu po tome da je
jedan direktor najvažnije državne policijske agencije dao ostavku i pridružio
se osumnjičenima u napadu na ustavni poredak, neopravdano odsustvao sa
posla  81 radni dana uzastopno, i bez
ikakvih posljedica se vratio na posao 14. jula 2025. gdje se nezakonito nalazi
i danas. Nedopustivo je da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, konkretno tužilac
Igor Dubak, za devet mjeseci nije mogao utvrditi ono što je i svakom pravnom
laiku jasno, a to je činjenica da je Ćulum nezakonito uzurpirao poziciju
direktora SIPA-e i da za učinjena djela mora krivično odgovarati, a tužilac
Dubak da za ovakav nerad ima potpunu podršku glavnog tužioca Kajganića – naveo je Mehmedović.

Kada je u pitanju odgovornost državnih tužilaca, smatra da
je službena ovlaštenja, također uz podršku glavnog tužioca Kajganića,
zloupotrijebila i državna tužiteljica Vedrana Mijović i to po pitanju
dvije izuzetno važne krivične prijave, pa je, kaže, Uredu disciplinskog tužioca podnio
 pritužbu i na njen rad, po istom
pravnom osnovu kao u slučaju tužioca Igora Dubaka i traži izricanje odgovarajuće
disciplinske mjere.

– Tužiteljica Mijović već devet mjeseci ništa nije preduzela
po pitanju krivične prijave koju smo podnijeli 21. jula prošle godine protiv
predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjane Krišto, zbog
postojanja osnovane sumnje da je u dva slučaja izvršila krivično djela zloupotreba
službenog položaja.

Prvi, predsjedavajuća Krišto nije preduzela apsolutno ništa
da Vijeće ministara, u skladu sa zakonom, razriješi Darka Ćuluma s dužnosti
direktora SIPA-e. Drugo djelo je vezano za neimenovanje državnog ministra
sigurnosti Bosne i Hercegovine, a uz to Borjana Krišto javno izjavljuje da će
predložiti isključivo ministra kojeg predloži SNSD – istakao je. 

Za navedene grube nepravilnosti u radu tužilaca Dubaka i
Mijović, ističe Mehmedović, odgovornost mora snositi i glavni tužilac Milanko Kajganić, s obzirom
na to da je članom 5. Zakona o Tužilaštvu Bosne i Hercegovine utvrđeno da
glavni tužilac predstavlja Tužilaštvo i rukovodi njegovim radom.

– Nesporno je da
u slučajevima “Ćulum” i “Krišto” Tužilaštvo BiH apsolutno ništa nije
preduzelo za devet mjeseci od kako su krivične prijave podnesene, osim što su
formirani predmeti koji imaju status otvoren. Prevest ću na razumljiv jezik –
to što je neki predmet otvoren u principu ništa ne znači, to je eufemizam da
Tužilaštvo ništa konkretno ne radi, a za što je najviše odgovoran glavni
tužilac.

Također, od Ureda disciplinskog tužioca tražim da ispita
postupanje i rad tužiteljice Mijović i u predmetu “napad na ustavni poredak” iz
člana 156. stav (1) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, u kojem je, na
prijedlog državnog Tužilaštva, Sud Bosne i Hercegovine donio rješenje o
određivanju pritvora i naredbu o raspisivanju potjernice za Radovanom Viškovićem,
Miloradom Dodikom i Nenadom Stevandićem, zbog osnova sumnje da su počinili navedeno
krivično djelo – kazao je.

Općepoznato je, kako je dodao, da su navedene osobe, vršeći visoke funkcije
bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska zagovarali, najavljivali,
organizirali i podstrekavali usvajanje protivustavnih zakona, koje je na kraju i
usvojila entitetska Narodna Skupština.

– Uprkos svim dokazima da je izvršen napada na ustavni
poredak, 30. oktobra 2025. godine, tužiteljica Vedrana Mijović uz saglasnost i
znanje glavnog tužioca Milanka Kajganića,
donijela je naredbu o obustavi istrage prema osumnjičenima Dodiku, Viškoviću i
Stevandiću, a u obrazloženju su naveli, citiram: “Tužilaštvo smatra da u
radnjama izvršenja koje su osumnjičeni preduzeli nisu ostvarene radnje
izvršenja krivičnog djela napad na ustavni poredak”. Završen citat. Tužiteljica
Mijović je, uz odobrenje Kajganića, obustavom istrage protiv Dodika i ostalih
faktički dala ohrabrenje svim zainteresiranim za napad na ustavni poredak Bosne
i Hercegovine. da to mogu nesmetano činiti – naglasio je.

Osnov vladavine prava je, ističe, da svi građani moraju biti jednaki
pred zakonom i da ne smije postojati politizacija rada državnih institucija i
pogodovanje funkcionerima SNSD-a i HDZ-a. Time se, kaže, provodi u djelo strateški
cilj Milorada Dodika i SNSD-a o navodnoj nemogućnosti funkcioniranja
institucija i same države Bosne i Hercegovine.

– Samo ovakve nepravilnosti i očigledna pristrasnost Kajganića
u odnosu na funkcionere SNSD-a više su nego dovoljne da se on razriješi sa
funkcije glavnog tužioca, ali ću ipak ukazati i na nekoliko drugih slučajeve
koji su bili u žiži javnosti.

Nekadašnji zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić je
osumnjičen za više krivičnih djela učinjenih u periodu kada je obavljao dužnost
direktora Granične policije Bosne i Hercegovine i od 08. jula 2024. godine
nedostupan je pravosudnim organima Bosne i Hercegovine. Tada su uhapšene tri osobe koje su zajedno s
Galićem osumnjičene za krivično djelo organiziranog kriminala i visoke
korupcije, ali i  nakon gotovo dvije
godine optužnica protiv ovih osoba nije podignuta.

Drugi slučaj je vezan za Vladimira Stanimirovića, koji je
kao kadar SNSD-a imenovan za direktora Centralne harmonizacijske jedinice
Ministarstva finansija Bosne i Hercegovine. Stanimirović je uhapšen u avgustu
2024. godine zbog prijetnji ministru sigurnosti Nanadu Nešiću i državnoj
zastupnici Sanji Vulić, ali do danas javnost nema nikakvih informacija šta je
bilo sa slučajem još jednog funkcionera SNSD-a.

Također,
javnosti je poznato da brojni predmeti ratnih zločina i 30 godina od kraja rata
stoje u ladicama Tužilaštva Bosne i Hercegovine – naveo je.

Sramotno
je, ističe Mehmedović, da je brojne krivične prijave podnesene protiv Milorada Dodika, bivšeg
predsjednika entiteta Republika Srpska zbog postojanja osnovane sumnje da je
izvršio krivično djelo javno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje, razdora
i netrpeljivosti među konstitutivnim narodima i ostalim Tužilaštvo Bosne i Hercegovine protivno
zakonu ustupilo na postupanje Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu.

– Ovo
je prepoznatljiv način rada Milanka Kajganića u kojem se predmeti protiv političkih
moćnika iz Republike Srpske nikada ne provedu ili se obustave ili se prebace na
entitetski nivo, gdje im se gubi svaki trag, zbog političkog utjecaja na rad
entitetskog pravosuđa.

Da zaključim, Milanko Kajganić mora biti hitno razriješen
dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine, da bi se dokazao
profesionalan i zakonit rad ove veoma važne pravosudne institucije. Naglašavam
da ću u kapacitetu državnog zastupnika pažljivo pratiti postupanje Ureda
disciplinskog tužioca.

Za kraj, pozivam predsjednika VSTV-a Sanjina Bogunića da
konačno počne raditi u skladu sa zakonom i prestane izražavati zabrinutost kao
da je visoki predstavnik.  Zloupotreba Tužilaštva Bosne i Hercegovine od strane glavnog
tužioca i njemu odanih tužilaca odavno je prešla sve granice – zaključio je.

Antikorupcijska komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine javno je saslušala tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Džermina Pašića o (ne)postupanju pravosudnih institucija u vezi s navodima o korupciji u Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) od 2014. godine do danas.

Ročište je uslijedilo nakon što su predstavnici Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika UIOBiH iznijeli optužbe za kriminal i korupciju od 2014. godine i akciju “Pandora”, koja je, kako tvrde u sindikatu, propala upravo zbog korupcije i trgovine utjecajem. Sindikat je naveo da su od 54 osumnjičena (36 carinika) na kraju osuđeni samo bivši direktor UIO Kemal Čaušević i vlasnici dvije uvozne firme, te da su neki tada uhićeni i nastavili u UIO, neki su napredovali i nisu snosili nikakve posljedice.

Pašić je na ročište pozvan jer je bio zamjenik glavne tužiteljice i načelnik Odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju.

No, rasprava je u jednom trenutku krenula u pravcu Pašićeve prijave protiv glavnog tužitelja Milanka Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović koju je podnio u studenom prošle godine zbog vođenja slučaja napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.

Pašić je smijenjen s mjesta šefa Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH i prebačen u Odjel za ratne zločine, o čemu je danas govorio.

Premještene su i njegove kolegice Elvira Stanojlović, koja je radila na prijavi koju je podnio Pašić, te Ćazim Hasanspahić, koji je saslušan kao svjedok u postupku protiv Kajganića.

Pašić je rekao da je njegov premještaj kršenje pravilnika jer se nije pitalo za mišljenje svih koji su trebali biti pitani.

– Transfer mora biti opravdan. Znate što piše – radio je na slučajevima ratnih zločina. Moji kolege su u jednoj rečenici naveli zašto. Bez konzultacija sa zamjenikom glavnog tužioca, šefovima odjela. Elvira Stanojlović radila je na prijavi koju sam podnio protiv glavne tužiteljice i slučaju Vila na Dedinju, u kojem je, inače, trebala biti donesena tužiteljska odluka.

Da kažem i ovo, ako sam već potpuno otvoren, i mogu snositi neke posljedice. Kolega Ćazim Hasanspahić proširio je novu temu napada na ustavni poredak ove zemlje. Odlukom o preraspodjeli te tužiteljice završio je s Vedranom Mijovićem kao vd tužiteljicom kao novim subjektom napada na ustavni poredak – istaknuo je Pašić.

Kazao je da zna i motive premještaja te ponovio da je to “reakcija na moje postupanje sukladno Zakonu o kaznenom postupku” gdje je prijavio određene nezakonite radnje Kajganića.

– Svako neslaganje s iznesenim mišljenjem glavne tužiteljice posljedično je stegovno odgovorno. Ima nekoliko kolega koji ne smiju ništa reći jer im slijedi isti scenarij – dodao je Pašić.

Kazao je i da glavna tužiteljica ovim premještajima direktno utječe na postupak protiv njega.

Kritizirao je i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine.

– Sve je prijavljeno. Mjesto zamjenika glavnog tužioca mora zaslužiti da ga barem poslušate. Svima odgovara zavjet šutnje u kojem nećete govoriti o problemima u pravosuđu – zaključio je Pašić.

Naveo je i da je VSTV kontrolor, te da su godinama pod političkim utjecajem.

Safet Kešo, član Povjerenstva za borbu protiv korupcije, ocijenio je da danas imamo “pandoru” u svakom segmentu, kao i da CMS sistem dodjele predmeta postaje institucionalizirani oblik zloupotrebe glavnog tužioca ili sistema, “i to je vrlo zahvalna situacija za one koji se bave kriminalom i napadima na ustavni poredak”.

Govoreći o radu, napomenuo je da su njegovi kolege koji svake četiri godine uđu u sudnicu kako bi dokazali složen slučaj jednako cijenjeni kao i oni koji nikada nisu ušli u sudnicu.

Član Povjerenstva Jasmin Emrić naveo je da mu je sada jasno zašto Kajganić nije zadovoljan što je Pašić došao na saslušanje, pojasnivši da je Kajganić poslao dopis u kojem je, između ostalog, naveo da saslušanje Pašića ne može dati odgovore na pitanja Povjerenstva u vezi s UIO jer on nije radio na tom predmetu.

– Ovo mi je stvorilo sliku i jasno je zašto se pokušalo osporiti vaš sluh – dodao je Emrić.

O akciji “Pandora” i optužbama za korupciju u UIO, zbog čega je i zakazano ročište, Pašić je kazao da može govoriti samo iz iskustva iz drugih predmeta na kojima je radio.

Među ostalim, članovima saborskog odbora poručio je da je nedopustivo da nisu dovoljno informirani, da im se ne daju tužiteljske odluke.

Na konstataciju članova Komisije za borbu protiv korupcije da Kemal Čaušević nije mogao sam učiniti ono za što je osuđen, pa kako je moguće obustaviti istragu protiv svih ostalih, Pašić je rekao da se slaže da je to nemoguće učiniti samo pojedinac, a da se ne uključe drugi službenici UNO koji su bili na terenu i mogli djelovati ili ne djelovati.

Općenito je rekao da je neprihvatljivo da se istrage vode dok su (ti) ljudi na funkcijama.

– Danas, vi i ja, u razgovoru s ljudima koji su iz sfere gospodarskih poslova, čut ćete da postoje različiti kriteriji u postupanju prema njima u odnosu na odgovorne osobe i druge pravne osobe. A u javnom diskursu imate narativ nejednakog tretmana. Sličnim oblicima korupcije (poput Pandore) nije stalo na kraj jer Tužiteljstvo i druge institucije koje bi se njima trebale baviti ne funkcioniraju na način na koji su utemeljene – ocijenio je, između ostalog, Pašić.

Kazao je da je žalosno da sustav ovisi o pojedincu.