U ovoj godini u proračunu je predviđeno povećanje dnevnica na federalnoj razini za nepunu konvertibilnu marku.

Umirovljenici će u veljači dobiti povećanje od 11,6 posto, koji je za korisnike najnižih mirovina, koje sada iznose 599 KM, nekih 69 KM više.

Ne treba zaboraviti i minimalnu plaću koja je ove godine veća za 27 KM!

Nakon brige za ljude, vlast u Federaciji brinula se o sebi brinući se o državnim službenicima i namještenicima pa sebi podigla osnovicu sa 480 KM na 540 KM.

Kada se to pomnoži s koeficijentom, doći ćemo do osnovne plaće federalnih ministara. Tako će i federalni ministar za boračka pitanja Nedžad Lokmić koji je planirao povećanje dnevnice za 0,99 feninga, Osnovna plaća u 2026. godini bit će povećana za 540 KM, pa će iznositi 4.860 KM.dok je prošle godine iznosio 4.320 KM.

Također će se dobiti isto povećanje Adnan Delićfederalni ministar rada i socijalne politike, 540 KM, pa će i on imaju osnovnu plaću u ovoj godini od 4.860 KM. Jer njima i zaposlenicima u javnim ustanovama trebaju veće plaće kako bi se “borili” s inflacijom, cijenama hrane koje svakodnevno rastu i svim ostalim poskupljenjima.

Premijer Nermin Nikšić imat će još veću osnovna plaća 5.292 KMu odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 4.704 KM. Godine 2026. njegov plaća će biti povećana za 588 KM.

Osnovne plaće potpredsjednika Vlade Tonija Kraljevića i Vojina Mijatovića iznosit će po 5.130 KM.a lani su iznosili 4.560 KM.

Istovremeno, u izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, na čijem je čelu Delić, promijenilo je u cijelosti članak 81. koji se odnosi na izračun najniže mirovine.. tako je od 1. siječnja umirovljenicima s 15 godina staža, manje od 20 godina i 65 godina života mirovina ne može biti manja od 60 posto prosječne mirovine u FBiH.

Prosječna mirovina iznosi 651 KM, a 60 posto te cifre iznosi 390 KM, a prema starom Zakonu o umirovljenicima mirovina bi iznosila 599 KM..

Nije valjda tim ljudima inflacija, nisu poskupjele režije…

Izmjene Zakona o PIO-u još nisu usvojene u Saboru, ostaje nada da će saborski zastupnici izglasati izmjenu članka 81. i ublažiti ove pogubne izmjene.

Dok će više od 124.000 radnika u Federaciji dobiti “povišicu” koja ne pokriva ni dnevni otkup kruha i mlijeka, osnovica plaće izabranim i imenovanim dužnosnicima bit će povećana za 600 KM. Sporazumom je utvrđena osnovica u iznosu od 540 KM i bod u iznosu od 1,00 koji će se primjenjivati ​​sukladno Zakonu o izvršavanju Proračuna Federacije BiH za 2026. godinu i važećim propisima iz oblasti plaća i naknada.

Minimalna plaća raste po hladnoj formuli, a plaće dužnosnika po toplom dogovoru. Sindikalni čelnici sustav koji radnike drži na rubu siromaštva, a političku elitu štiti kao ugroženu vrstu pravdaju riječima “premijer je jedan i može imati 5.200 KM”. Ne spori se premijer i visina njegove plaće, sporna je razlika između minimalnih, odnosno prosječnih plaća u FBiH i plaća dužnosnika, koji imaju tri ili četiri puta više od prosjeka. Diskutabilno je da, primjerice, zastupnik koji ne govori u parlamentu, završi mandat a da ga građani ni ne čuju, a ima četiri ili pet puta veću plaću od građanina FBiH.

Priča o “odgovornosti” službenika, a samim tim i “adekvatnoj” plaći za njih, zvuči groteskno u zemlji u kojoj je 1.027 KM dovoljno za preživljavanje, a ne za život. Dok se povećanja minimalne plaće mjere u markama, povećanja plaća političara mjere se u stotinama. Ova razlika više nije društvena – ona je moralna.

Vlada Federacije BiH odobrila je povećanje minimalne plaće za 2026. godinu za 124.725 radnika. Na mjesečnoj razini veća je za skromnih 2,7 posto, a od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine iznosit će 1.027 KM neto.

Odluka o povećanju donesena je krajem prosinca na telefonskoj sjednici Vlade na prijedlog Federalnog ministarstva financija, a sukladno Uredbi o metodologiji iz 2022. godine.

Prema važećoj metodologiji u Federaciji BiH minimalna plaća se usklađuje jednom godišnje prema formuli koja uključuje 50 posto godišnjeg rasta potrošačkih cijena i 50 posto realnog rasta bruto domaćeg proizvoda u razdoblju siječanj-rujan tekuće godine. Prema posljednjim statističkim podacima, potrošačke cijene u Federaciji Bosne i Hercegovine porasle su za 3,6 posto, dok je realni rast BDP-a iznosio 1,8 posto.

Socijalni partneri (predstavnici poslodavaca, vlasti i sindikata) formalno su dogovorili novi iznos na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća održanoj 18. prosinca 2025. godine.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH, koji je pristao na ovakav način usklađivanja minimalne plaće, kažu da je povećanje minimalne plaće za 27 KM posljedica nametnute formule za obračun.

I dok sindikalci tvrde da se minimalne plaće računaju “po formuli”, nekima previsoke plaće izabranih dužnosnika nisu problem.

Zaposleni u institucijama Federacije BiH, kao i izabrani dužnosnici u ovom entitetu, ove će godine imati 12,5 posto veću osnovicu za plaću.

To su u posljednjem tjednu prošle godine potpisali premijer Federacije Nermin Nikšić, ministar financija Toni Kraljević i Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

Tako će blizu 6.900 radnika u javnom sektoru u FBiH, među kojima su policijski službenici, sudski policajci, zatvorski čuvari, ali i svi zaposleni u institucijama FBiH, te izabrani i imenovani dužnosnici, imati osnovicu plaće od 540 KM, umjesto dosadašnjih 480 KM.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe za Faktor da je povećanje osnovice za zaposlene u institucijama Federacije BiH veoma važno, jer će konačno veće plaće dobiti 1.200 policajaca, 800 sudskih policajaca, 1.000 zatvorskih čuvara, te više od 1.100 državnih službenika.

Ističe da će minimalne plaće i svi dodaci u Federaciji BiH biti regulirani kolektivnim ugovorom, a na pitanje što je s privatnim sektorom i radnicima koji nisu sindikalni, Kurtović ističe da će se time pozabaviti poslodavci.

– Evo vam Bingo, oni svojim radnicima svake godine daju pomoć, a poslodavci iz privatnog sektora su nam rekli da ih minimalna plaća ne zanima jer su njihovi radnici plaćeni iznad minimalca – tvrdi Kurtović.

Ono što je izvjesno jest da će radnici koji su sindikalno organizirani svoja prava rješavati kolektivnim ugovorom, a oni radnici koji rade u privatnom sektoru, a nisu sindikalno organizirani, svoja će prava morati tražiti sami.

Vlada Federacije BiH donijela je danas na telefonskoj sjednici Odluku o visini najniže plaće za 2026. godinu, na prijedlog Federalnog ministarstva financija.

Najniža plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine utvrđuje se u neto iznosu od 1.027 KM.

Kako stoji u obrazloženju, način utvrđivanja najniže plaće, usklađivanje i rok usklađivanja propisani su Uredbom o metodologiji obračuna i usklađivanja najniže plaće, prema kojoj se najniža plaća za sljedeću kalendarsku godinu usklađuje do kraja tekuće godine, na način da se usklađivanje provodi, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u visini zbroja 50 posto porasta potrošačkih cijena i 50 posto porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u tekućoj godini za razdoblje siječanj – rujan, a nakon konzultacija s Gospodarsko-socijalnim vijećem.

Na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća za područje Federacije BiH, održanoj 18. prosinca, socijalni partneri razmotrili su i usuglasili visinu minimalne plaće za 2026. godinu, a utvrđena je sukladno članku 5. Uredbe.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u Federaciji BiH porasle su za 3,6 posto, a realni rast bruto domaćeg proizvoda u Federaciji BiH iznosio je 1,8 posto. Sukladno navedenom, najniža plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. godine utvrđuje se u neto iznosu od 1.027 KM, što predstavlja povećanje najniže plaće za 2,7 posto u odnosu na najnižu plaću utvrđenu za 2025. godinu, priopćeno je iz Vlade.

Odluka o minimalnoj plaći od 1.027 KM donesena je pretposljednjeg dana u godini.

Istovremeno, odluka o privremenom financiranju Federacije BiH predviđena je za donošenje bez sjednice Parlamenta, putem telefonskog odlučivanja, čime se zastupnici stavljaju u gotovo potpuno pasivnu ulogu.

Zastupnici izražavaju nezadovoljstvo odugovlačenjem odluke, upozoravajući da odugovlačenje utječe na računovodstvo, tvrtke i same radnike.

Smatraju da način donošenja odluke i ignoriranje saborske procedure dodatno komplicira situaciju i šalje poruku o neodgovornom odnosu vlasti prema građanima.

Haris Šabanović (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, kaže za Faktor da je ova vlast puna iznenađenja i nekih potresa za građane.

– Čeka se zadnji dan da se donese odluka, a tako je i sa zakonima. Vidimo da se proračun donosi zadnji dan, pa se i s ovim očekivalo da će to biti novogodišnja priča. Nažalost, to je prilično neodgovorno, jer svaka korekcija pogađa i računovodstva i firme i tvrtke, ali nisam siguran da ih u ovoj fazi to zanima ili zanima – zaključuje Šabanović.

Mirza Čelik (DF), zastupnik u Parlamentu FBiH, kazao je za Faktor da će odluka o privremenom financiranju biti donesena i na telefonskoj sjednici jer se neće sastajati, a Parlament je ukinuo mogućnost donošenja odluke o privremenom financiranju.

– To su nam ukinuli, sada samo podržavamo Vladu, a ne obrnuto – ističe Čelik, te dodaje da Vlada naređuje Saboru, a ne Sabor Vladi.

I dok se građani Bosne i Hercegovine suočavaju sa sve većim troškovima života koji već mjesecima pritiskaju kućne budžete radnika, Vlada FBiH u kraj godine ulazi s matematičkim rješenjem za minimalnu plaću – ali bez pravog socijalnog dijaloga.

Kao jedini argument opet se koristi formula iz zakona koja minimalnu plaću veže uz statističke pokazatelje, iako sindikati upozoravaju da se radnici ne hrane postocima, nego markama.

Između brojki i stvarnosti, opet prijeti gubitak onome tko ima najmanje.

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine ne slaže se s prijedlogom Vlade Federacije BiH da se minimalna plaća u ovom entitetu za iduću godinu poveća za 2,7 posto, odnosno za ukupno 27 KM.

– O tome ćemo još razgovarati unutar Sindikata. Ne znači da će minimalne plaće biti povećane samo za 27 KM, mogle bi biti i 60, 70 KM – kazao je za Faktor Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Tvrdi da su pojedini granski sindikati u FBiH već potpisali ugovore s poslodavcima da minimalna plaća u narednoj godini bude 70 posto od predviđene plaće u Federaciji BiH.

Idućeg tjedna ističe Uredba o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine. Vlada FBiH bi novu odluku o minimalnoj plaći trebala donijeti do 31. prosinca, a sjednica je zakazana za ponedjeljak, 29. prosinca.

Iako je, kako doznaje Faktor, za sjednicu u ponedjeljak planiran samo Proračun Federacije BiH, Vlada bi trebala donijeti i odluku o minimalnoj plaći u ovom entitetu.

Podsjetimo, Vlada FBiH je 31. prosinca 2024. godine donijela uredbu kojom se minimalna plaća u FBiH sa 619 KM povećava na 1.000 KM.

Čini se da će Vlada i ove godine “lomiti koljena”, ali na račun radnika, jer su iznenada odlučili primjenjivati ​​Zakon od 2021. godine.

Kraljević je pojasnio da je u iznos poskupljenja uključen rast potrošačkih cijena (50 posto) i rast bruto domaćeg proizvoda (50 posto) te će se na temelju toga znati za koliko će minimalna plaća biti veća.

Prema podacima koje je Vlada dobila od Federalnog zavoda za statistiku za prvih devet mjeseci, rast potrošačkih cijena iznosio je 3,6 posto.

S druge strane, realni rast BDP-a za prvo polugodište iznosi 1,8 posto.

– Kad bismo zbrojili taj realni rast BDP-a i rast potrošačkih cijena, dobili bismo zbroj 5,4. Podijeljeno s dva, odnosno 50 posto toga, dolazimo do 2,7 posto. Dakle, već sada možete imati prognozu koliko će iznositi usklađivanje minimalne plaće – pojasnio je prošli tjedan novinarima Toni Kraljević, ministar financija u Vladi FBiH.

Admir Čavalić (SBiH), zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući Komisije za ekonomsku politiku i financije Zastupničkog doma FBiH, ističe za Faktor da sve ovo pokazuje da je najbolji “danski model” za FBiH da poslodavci i sindikati direktno pregovaraju o plaćama.

– Vlada ne propisuje maksimalnu plaću, a ovdje su izgleda neki sindikati kod nas primijenili taj model i dogovorili s poslodavcima povećanje minimalne plaće. Kad je riječ o samoj Vladi, ove godine populizma neće biti. Zašto? To košta i povećava inflaciju, povećava nezaposlenost. Sad ćemo na formulu, to je bolje jer je formula jasna i znat ćemo u kojem smjeru idemo. Fokus Vlade ne bi trebao biti na minimalcu, već na povećanju plaća, prosječnih, medijalnih… to je jedini način da zadržimo radnike u Federaciji BiH i da budu zadovoljni – zaključio je Čavalić.

Značajno povećanje troškova rada kroz Uredbu o minimalnoj plaći, uz državnu intervenciju na tržištu rada, već proizvodi negativne posljedice na gospodarstvo Federacije BiH, a pravi efekti, upozoravaju poslodavci, u potpunosti će se vidjeti tek krajem godine.

Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, kazao je danas na konferenciji za medije da je za poslodavce u Federaciji BiH ova godina počela sa dva događaja koji su obilježili aktivnosti poslovne zajednice.

– A to je Uredba o minimalnoj plaći i Zakon o unutarnjoj trgovini u Federaciji BiH, vjerujem da će to biti tema razgovora i tijekom 2026. godine – rekao je Imširović.

Naglasio je da je značajno povećanje troškova rada uzrokovano Uredbom o minimalnim plaćama u FBiH.

– Svi mi iz poslovne zajednice, a vjerujem i socijalni partneri, stavljaju nas u sasvim drugu poziciju. Svi smo se morali suočiti sa značajnim troškom, što je u konačnici dovelo do erozije poduzetničke baze, u smislu da su mnogi najavljivali odustajanje od posla i selidbu poslovanja u druge, susjedne zemlje – kazao je Imširović.

Tvrdi da je bilo i otpuštanja, a to je posebno pogodilo mala i mikro poduzeća.

– Moram reći da je ono što je bilo teško “amortizirano” donošenjem tri Uredbe o sufinanciranju i povratu doprinosa, Uredbe o novčanoj pomoći niskoakumulativnim poduzećima i Uredbe o financiranju doprinosa za zaposlene, dobrim dijelom su spriječeni svi negativni efekti – rekao je Imširović, te dodao da će se pravi efekti povećanja minimalne plaće vidjeti tek nakon kraja godine.

Makroekonomski efekti nisu baš optimistični, kaže Imširović.

Naglasio je da plaća državne uprave, bez obzira na dobre namjere, uvijek ima dvije posljedice.

– Jedno je dodatno opterećenje onima koji već doprinose, uz poticanje neučinkovitosti, a drugo je jako loša poruka tržištu rada – tvrdi Imširović.

Govoreći o Zakonu o unutarnjoj trgovini u FBiH, Imširović je kazao da se cijela rasprava o tom zakonu svela na sporan član 18. o neradnoj nedjelji.

– Nažalost, ni do danas nismo postigli konsenzus na razini Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH u kontekstu pozitivnih i negativnih stvari. Stav Udruge poslodavaca bio je vrlo pragmatičan, zakonsko rješenje o unutarnjoj trgovini svakako je jedno od boljih zakonskih rješenja. Neradni tjedan sa sobom nosi i prednosti i nedostatke, ovisi iz kojeg kuta se mjeri ili kvantificira. Smatram da ne treba ići dalje u derogiranju tog rješenja, ali ga trebamo pokušati istjerati do kraja i prihvatiti tu neradnu nedjelju kao našu svakodnevicu – kazao je Imširović.

Kazao je da je pozitivna mjera, kada je u pitanju Uredba o najnižoj plaći u Federaciji BiH, donošenje izmjena i dopuna Zakona o doprinosima u FBiH.

Govorio je io Zakonu o radu u FBiH koji, kako je rekao, nije dobio potpunu podršku poslodavaca.

– Održali smo par sastanaka, formirali radne skupine i vjerujemo da ćemo pronaći rješenje. Nadam se da će naše primjedbe biti uvažene, a odnose se na uvrštavanje pauze u radno vrijeme, što nas najviše boli, a kada govorimo o cijeni rada, smatramo da i to otežava firmama da dalje uspješno posluju – ističe Imširović.

Govorio je i o minimalnoj plaći u 2026. godini.

– Postoji jedna anegdota, a to je da je minimalna plaća popularni politički analgetik za smirenje javnosti, ali s nesagledivim nuspojavama na gospodarstvo. Rast plaća može se održati povećanjem konkurentnosti. Sve ostalo su iluzije koje će nas skupo koštati. Ako rast plaća nastavi nadmašivati ​​rast produktivnosti, suočit ćemo se s rastućom inflacijom i gubitkom profitabilnosti. To ne bi pogodilo samo izvozne kompanije, nego i sve druge kompanije – zaključio je Imširović.

Tvrdi da nesrazmjer rasta plaća i produktivnosti u kratkom vremenskom razdoblju, koji je, kako ističe, vidljiv i 2025. godine, dugoročno negativno utječe na konkurentnost poslovnih subjekata, pri čemu su posebno pogođena izvozna poduzeća.

– Ako bi se nastavio rast plaća iznad rasta produktivnosti, suočili bismo se s gubitkom profitabilnosti i, nažalost, gubitkom tržišta – kazao je Imširović.

Edin Emšo, član Udruge poslodavaca FBiH, podsjetio je da će za gospodarstvenike biti još veći teret ako se nastavi poskupljenje električne energije u 2026. godini, kao i uvođenje Mehanizma prilagodbe karbonskih ograničenja (CBAM).

Naglasio je da poslovni subjekti već dugo traže rješenje za određene nelogičnosti, poput oporezivanja prihoda ostvarenih prodajom udjela.

Nadaju se da će to oporezivanje biti ukinuto u drugoj polovici 2026. godine. Izdvojio je još nekoliko poteškoća.

– Nismo pretjerano zadovoljni kako ide proces digitalizacije. Moguće je da ćemo završiti na sivoj listi Povjerenstva stručnjaka za ocjenu mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja (Moneyvala), što će utjecati na poslovanje. Nismo zadovoljni ni obrazovnim sustavom.

Kazneni zakon potrebno je uskladiti s kaznenim pravom EU jer se vlasnici tvrtki trenutno terete za profitiranje iz sredstava poduzeća, a vlasnici su poduzeća. Ta arhaična zakonska regulativa bila je primjenjiva dok su poduzeća bila u društvenom vlasništvu – naglasio je Emšo.

Adnan Smailbegović, član Udruženja poslodavaca FBiH, smatra da je potrebno reindustrijalizirati Bosnu i Hercegovinu.

– Da bismo podigli gospodarstvo i standard građana, moramo se fokusirati na određene gospodarske grane. Bosna i Hercegovina je uvijek bila i vjerojatno će ostati industrijska zemlja – nije živjela ni od turizma ni od poljoprivrede. Udruga je prije mjesec dana imala konferenciju o reindustrijalizaciji Bosne i Hercegovine. Cijenimo da se moramo fokusirati na vraćanje industrije na prijeratni kolosijek – kazao je Smailbegović.

Zašto je Vlada Federacije BiH zajedno sa socijalnim partnerima tek sada odlučila poštovati zakon kojim se regulira rast minimalne plaće, iako je taj zakon na snazi ​​od 2021. godine?

Ovo pitanje javno su pokrenuli pojedini parlamentarci u FBiH, nakon što je na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća najavljeno da će se od siječnja minimalna plaća usklađivati ​​s rastom BDP-a i potrošačke košarice – što, prema izračunu ministra financija Tonija Kraljevića, znači povećanje od samo 27 KM.

Zastupnici upozoravaju da se time neizravno dovodi u pitanje zakonitost prošlogodišnje uredbe kojom je minimalna plaća “preko noći” sa 619 povećana na 1.000 KM, ali i priznaje da je ekonomska šok-terapija proizvela više problema nego koristi – od unutarnje inflacije i gubitka neoporezivih naknada za radnike, do opterećenja proračuna većih od 100 milijuna maraka.

Upitali su Vladu FBiH znači li to da je u prosincu prošle godine, kada je donesena Uredba o povećanju minimalne plaće sa 619 KM na 1.000 KM, ta odluka bila nezakonita?

Admir Čavalić (SBiH), zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući Komisije za ekonomska pitanja i financije u ovom domu, ističe za Faktor da ovo pokazuje da je Vlada shvatila da šok terapija ne daje očekivane rezultate.

– Jedno su političke želje, a drugo ekonomski rezultati. Kakvi su ekonomski rezultati? Izuzetna inflacija u odnosu na eurozonu, a to više nije ona uvozna inflacija o kojoj se ranije govorilo. To je interno generirana inflacija i to potvrđuju i izvještaji Centralne banke BiH – kaže Čavalić.

Naglašava da Federacija BiH ima oko 13.000 nezaposlenih.

– Treća, ne manje važna stvar je da je dosta radnika shvatilo da su izgubili neoporezive naknade, da možda sada malo duže rade neplaćeno, prekovremeno, da nominalna plaća i nije neka beneficija. To u pravom smislu ne znači onoliko koliko je trebalo značiti – objašnjava Čavalić, te dodaje da neće govoriti o proračunskim nestabilnostima i problemima u javnom sektoru i financiranju svih preuzetih obveza na temelju šok terapije.

– Ovo je nevjerojatno priznanje Vlade da je skrenula s kolosijeka i da se sada vraća.

– Imamo predvidivost kod izračuna procjene, najave povećanja plaća u FBiH, u jednom trenutku Vlada je zbog populizma krajem prošle godine odlučila povećati minimalnu plaću, a ove godine, koja je izborna, to nisu smjeli jer znaju kakve bi bile posljedice – ističe Čavalić.

Napominje da su porezni obveznici u Federaciji BiH platili više od 100 milijuna KM, prema proračunu za 2025. godinu, kako bi se održala zaposlenost u Federaciji BiH, upravo zbog teške šok terapije.

– Ta odluka Vlade nije pogodovala ni radnicima ni poslodavcima, a upitna je čak i stabilnost javnih financija. Čekamo kraj godine da vidimo konačnu odluku, ali rasplet je očekivan – zaključuje Čavalić.

Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, ističe za Faktor da to znači da Vlada nema apsolutno nikakvu ekonomsku politiku i da su se one preračunavale u prošloj godini.

– Naravno da se moraju napraviti korekcije minimalne plaće, ali one moraju biti usklađene s gospodarskim i poslovnim rastom. Potrebna je fiskalna reforma koja će omogućiti manje poreze na doprinose – naglašava Galijašević.

Minimalna plaća u Federaciji BiH trebala bi porasti za samo 27 KM, primjenom zakonske formule koja uključuje rast cijena i BDP-a, najavio je ministar financija Federacije BiH Toni Kraljević.

Iako Vlada govori o dogovoru sa socijalnim partnerima, sindikati kažu da ovo povećanje ne prati realne troškove života i najavljuju početak pregovora o novim kolektivnim ugovorima.

Kraljević je pojasnio da je u iznos poskupljenja uključen rast potrošačkih cijena (50 posto) i rast bruto domaćeg proizvoda (50 posto) te će se na temelju toga znati za koliko će minimalna plaća biti veća.

Prema podacima koje je Vlada dobila od Federalnog zavoda za statistiku za prvih devet mjeseci, rast potrošačkih cijena iznosio je 3,6 posto.

S druge strane, realni rast BDP-a za prvo polugodište iznosi 1,8 posto.

– Kad bismo zbrojili taj realni rast BDP-a i rast potrošačkih cijena, dobili bismo zbroj 5,4. Podijeljeno s dva, odnosno 50 posto toga, dolazimo do 2,7 posto. Dakle, već sada možete imati prognozu kolika će biti usklađivanje minimalne plaće – objasnio je novinarima Kraljević.

Ministar je dalje precizirao da bi, u prijevodu, za iznos od 1.000 KM (iznos koji se fiskalnom reformom cilja kao minimalna primanja) to povećanje iznosilo svega 27 KM. Kraljević je naglasio da se ovim potezom, nakon prošlogodišnjeg “iskoraka”, sustav vraća na pravnu metodologiju.

Najavio je i Zakon o fiskalizaciji, proračun, te Zakon o PIO-u.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH), kazao je da je važno što je Pravilnikom o metodologiji definirano da mora doći do povećanja plaća.

– Danas smo donijeli zaključak da ćemo mi kao Udruga predložiti novi kolektivni ugovor koji će definirati prava radnika – kazao je Kurtović.

Kazao je kako očekuje da će povećanje biti na istoj razini, ali da im je važno što će u siječnju predložiti opći kolektivni ugovor koji će definirati plaće, ali i topli obrok.

– Kroz opći kolektivni ugovor sigurno je da ćemo riješiti sva svoja prava od plaća, toplog obroka i drugog – kazao je Kurtović.

Naglasio je da je cilj Sindikata povećanje plaća te da će se sve definirati sklapanjem općeg kolektivnog ugovora.

– Vlada FBiH i Udruženje poslodavaca FBiH će donijeti svoj zaključak u vezi s ovim općim kolektivnim ugovorom i da će kroz njega biti riješeni naši zahtjevi i da bude kvalitetniji od onoga što smo tražili – kazao je Kurtović.

Safudin Čengić, predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH (ESVFBiH), rekao je da je usuglašen stav za minimalnu plaću u 2026. godini, da se ona treba utvrditi prema ranije utvrđenoj metodologiji.

– Svi podaci još nisu stigli, očekuju se idućih dana, kada će Vlada odlučiti. Razgovarali smo na pošten način i zaključili da je to najbolje rješenje. Razgovaralo se i o dnevnicama. Očekujemo da od 1. siječnja 2026. godine imamo maksimalan iznos dnevnica u FBiH – kazala je Čengić i dodala da je dat prijedlog da se dnevnice povećaju s 25 na 45 KM.

Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da minimalna plaća nije samo minimalna plaća, ona sa sobom nosi i usklađivanje ostalih plaća i povećanje prosječne plaće, a sve ostalo se definitivno obračunava na prosječnu plaću.

Tvrdi da je to najkvalitetnije rješenje i da može biti pravilo i idućih godina.

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) ne odustaje od zahtjeva da minimalna plaća u Federaciji BiH bude vezana za prosječnu plaću i iznosi najmanje 70 posto njezine visine, unatoč protivljenju poslodavaca.

Rasprava o ovom prijedlogu bit će nastavljena u četvrtak na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.

Ovo je danas za Faktor kazao Samir Kurtović, predsjednik SSS BiH nakon sjednice zastupnika Saveza nezavisnih stranaka Bosne i Hercegovine.

Ističe da se predstavnici Udruge poslodavaca FBiH nisu složili s ovim prijedlogom, te da će razgovore nastaviti u četvrtak na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH (ESV FBiH).

Minimalna plaća u Federaciji BiH trenutno iznosi 1.000 KM neto, a primjenjuje se od 1. siječnja 2025. godine, temeljem odluke Vlade FBiH.

Ovo je značajno povećanje u odnosu na dosadašnji minimum od 619 KM, koji je važio tijekom 2024. godine.

Odluka je donesena nakon konzultacija u Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH, ali bez suglasnosti svih socijalnih partnera.

Savez samostalnih sindikata BiH već duže vrijeme zagovara model po kojem bi minimalna plaća bila vezana za prosječnu plaću u Federaciji BiH, točnije na razini od 70 posto prosječne, dok poslodavci upozoravaju na rast cijene rada i moguće negativne posljedice po gospodarstvo.