Ministarstvo civilnih poslova (MCP) Bosne i Hercegovine organiziralo je sastanak zbog nepostojanja konkretnih pomaka u provedbi zaključaka s okruglog stola o korištenju kanabisa u medicinske svrhe koji je održan 23. travnja ove godine, priopćeno je iz MCP-a.

Sastanku su nazočili i predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Komore magistara farmacije Federacije BiH, Farmaceutske komore Republike Srpske, Udruženja pedijatara neurologa u BiH, Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i pacijenti.

Cilj je bio utvrditi razloge izostanka napretka, sagledati stanje provedbe donesenih zaključaka i redefinirati daljnje aktivnosti.

– Iako su sve nadležne institucije i strukovne organizacije na okruglom stolu u travnju izrazile spremnost da doprinesu dovršetku procesa, na sastanku je utvrđeno da od okruglog stola nisu poduzete nikakve konkretne aktivnosti na pripremi i uvođenju izmjena i dopuna pravilnika kojim se uređuju uvjeti propisivanja i izdavanja lijekova i pripravaka na bazi kanabisa – priopćeno je iz MKP-a.

Podsjećaju da je Vijeće ministara BiH krajem prošle godine jednoglasno izmijenilo Listu opojnih droga, čime je uklonjena temeljna zakonska prepreka za korištenje kanabisa u medicinske svrhe.

– Tijekom sastanka ponovno je istaknuta važnost hitnog donošenja izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima propisivanja i izdavanja lijekova u prometu na malo, kojim bi se regulirale indikacije za primjenu lijekova i pripravaka na bazi kanabisa, specijalnosti doktora medicine ovlaštenih za njihovo propisivanje, registri liječnika i pacijenata, doze, farmaceutski oblici i način izdavanja u zdravstvenom sustavu.

Napominju da je donošenje tog pravilnika u nadležnosti Federalnog ministarstva zdravstva.

Pomoćnik ministra civilnih poslova BiH Jurica Arapović podsjetio je da je o izmjenama ove uredbe bilo riječi i na sjednici Konferencije ministara zdravstva u BiH, održanoj 8. travnja, kada je Federalno ministarstvo zdravstva (FMZ) potvrdilo da je potrebno izmijeniti entitetske podzakonske akte koji uređuju propisivanje i izdavanje lijekova koji sadrže opojne droge.

– Predstavnici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH upozorili su da nepostojanje ovog pravilnika onemogućava Bosnu i Hercegovinu ispunjavanje obaveza prema Međunarodnom odboru za kontrolu narkotika (INCB). Naime, bez jasno definiranog sustava propisivanja i distribucije nije moguće dostaviti procjenu godišnjih potreba BiH za lijekovima i pripravcima na bazi kanabisa, što je preduvjet za odobravanje njihovog uvoza i dostupnosti pacijentima – ističu iz MCP-a.

Predstavnici Udruženja dječjih neurologa u Bosni i Hercegovini još jednom su istaknuli potrebu što bržeg omogućavanja pristupa odgovarajućoj terapiji oboljelima, posebno onima s epilepsijom rezistentnom na lijekove i drugim medicinskim indikacijama za čije liječenje se lijekovi i pripravci na bazi kanabisa već godinama koriste u brojnim europskim zemljama.

– Uspostava odgovarajućeg regulatornog okvira također bi omogućila farmaceutskim komorama da bez odlaganja pristupe izradi usklađenih master formulacija za Federaciju BiH i Republiku Srpsku – dodali su iz MCP-a.

Jedan od ključnih zaključaka sastanka je da će Federalno ministarstvo zdravstva do 1. kolovoza pripremiti nacrt izmjena i dopuna Pravilnika o uvjetima za propisivanje i izdavanje lijekova u prometu na malo.

– U cilju usuglašavanja stručnih rješenja koja će biti uvrštena u Nacrt, Federalno ministarstvo zdravstva će u narednih 15 dana organizirati koordinacioni sastanak s predstavnicima relevantnih udruga i stručnjacima iz oblasti onkologije, neurologije, pedijatrijske neurologije, infektologije i anesteziologije – navedeno je.

Ministarstvo civilnih poslova (MCPBiH) reagiralo je na tekst objavljen na portalu Faktor pod naslovom “Kliničke studije donose nove lijekove, a BiH ne koristi njihove potencijale: Pravilnik godinu dana čeka saglasnost MCP-a”.

Navode da “nije točna tvrdnja da pravilnik godinu dana čeka na suglasnost Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine”.

– Navedeni pravilnik dostavljen je Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine 3. lipnja 2026. godine, a potpisan 26. lipnja 2026. godine, kroz zakonom propisanu proceduru. Stoga je potpuno neprihvatljivo da se Ministarstvu civilnih poslova BiH pripisuje navodno jednogodišnje zadržavanje dokumenta koji uopće nije bio u proceduri pred ovim Ministarstvom u razdoblju navedenom u tekstu – dodaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Podsjetimo, u razgovoru za Faktor Ana Petrović, predsjednica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, kazala je da “više od godinu dana pravilnik o kliničkim studijama čeka na saglasnost Ministarstva civilnih poslova BiH”.

Iz Udruge su poručili da “ne skrivaju razočaranje, dodajući da je novi pravilnik u potpunosti usklađen s europskim pravilima te da im nije jasno što se očekuje”.

No, iz Ministarstva civilnih poslova dodaju “kako su samo inzistirali da se ovo, kao i druga pravila od značaja za rad Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, uvrste u Program rada Agencije (u 2024., 2025. i 2026. godini)”.

– Ova činjenica jasno pokazuje da Ministarstvo nije blokiralo proces, već je zahtijevalo da se regulatorna pitanja na vrijeme planiraju, pripreme i provedu kroz nadležne procedure. Također, važno je naglasiti da BiH već ima važeći Pravilnik o kliničkim studijama na osnovu kojeg se provode klinička ispitivanja. Novi pravilnik predstavlja unapređenje postojećeg regulatornog okvira kroz njegovo usklađivanje s važećim europskim regulatornim standardima – dodaju iz Ministarstva.

Kako dalje navode, “Ministarstvo civilnih poslova BiH podržava unapređenje regulatornog okvira, usklađivanje s europskim standardima i jačanje uvjeta za razvoj kliničkih ispitivanja u BiH, posebno imajući u vidu njihov značaj za pacijente, zdravstvene ustanove, istraživačku zajednicu i farmaceutsku regulativu”.

– U tom smislu, Ministarstvo u potpunosti dijeli stav da BiH treba imati veći broj kliničkih studija, jer one omogućuju pacijentima raniji pristup inovativnim terapijama, jačaju stručne kapacitete zdravstvenih ustanova i doprinose ukupnom razvoju zdravstvenog sustava – navode iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Ministarstvo civilnih poslova (MCPBiH) reagiralo je na tekst objavljen na portalu Faktor pod naslovom “Kliničke studije donose nove lijekove, a BiH ne koristi njihove potencijale: Pravilnik godinu dana čeka saglasnost MCP-a”.

Navode da “nije točna tvrdnja da pravilnik godinu dana čeka na suglasnost Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine”.

– Navedeni pravilnik dostavljen je Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine 3. lipnja 2026. godine, a potpisan 26. lipnja 2026. godine, kroz zakonom propisanu proceduru. Stoga je potpuno neprihvatljivo da se Ministarstvu civilnih poslova BiH pripisuje navodno jednogodišnje zadržavanje dokumenta koji uopće nije bio u proceduri pred ovim Ministarstvom u razdoblju navedenom u tekstu – dodaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Podsjetimo, u razgovoru za Faktor Ana Petrović, predsjednica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, kazala je da “više od godinu dana pravilnik o kliničkim studijama čeka na saglasnost Ministarstva civilnih poslova BiH”.

Iz Udruge su poručili da “ne skrivaju razočaranje, dodajući da je novi pravilnik u potpunosti usklađen s europskim pravilima te da im nije jasno što se očekuje”.

No, iz Ministarstva civilnih poslova dodaju “kako su samo inzistirali da se ovo, kao i druga pravila od značaja za rad Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, uvrste u Program rada Agencije (u 2024., 2025. i 2026. godini)”.

– Ova činjenica jasno pokazuje da Ministarstvo nije blokiralo proces, već je zahtijevalo da se regulatorna pitanja na vrijeme planiraju, pripreme i provedu kroz nadležne procedure. Također, važno je naglasiti da BiH već ima važeći Pravilnik o kliničkim studijama na osnovu kojeg se provode klinička ispitivanja. Novi pravilnik predstavlja unapređenje postojećeg regulatornog okvira kroz njegovo usklađivanje s važećim europskim regulatornim standardima – dodaju iz Ministarstva.

Kako dalje navode, “Ministarstvo civilnih poslova BiH podržava unapređenje regulatornog okvira, usklađivanje s europskim standardima i jačanje uvjeta za razvoj kliničkih ispitivanja u BiH, posebno imajući u vidu njihov značaj za pacijente, zdravstvene ustanove, istraživačku zajednicu i farmaceutsku regulativu”.

– U tom smislu, Ministarstvo u potpunosti dijeli stav da BiH treba imati veći broj kliničkih studija, jer one omogućuju pacijentima raniji pristup inovativnim terapijama, jačaju stručne kapacitete zdravstvenih ustanova i doprinose ukupnom razvoju zdravstvenog sustava – navode iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Više od godinu dana pravilnik o kliničkim studijama čeka na suglasnost Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine (MCPBiH).

U Udruženju inovativnih proizvođača lijekova u BiH ne kriju razočaranje, ističući da je novi pravilnik u potpunosti usklađen s europskim pravilima te da im nije jasno što se očekuje.

Ministarstvo je izvršilo dodatne provjere usklađenosti pravilnika s europskim standardima i važećim bh. zakonske regulative, što nije rezultiralo značajnijim primjedbama, pa iz Udruge ističu da je vrijeme da se dokument potpiše i uputi u proceduru.

– Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine je u potpunosti spremna. Već postoji javni registar kliničkih ispitivanja koji svatko može vidjeti. Nakon usvajanja pravilnika spreman je e-portal za klinička ispitivanja – kaže Ana Petrović, ravnateljica Udruge.

Kliničke studije predstavljaju važnu razvojnu priliku za našu zemlju jer donose višestruku korist zdravstvenom sustavu, pacijentima i stručnoj zajednici.

Prema riječima Petrovića, oni su temelj razvoja novih lijekova i terapija, a BiH još uvijek nedovoljno koristi njihove potencijale.

– Nismo prepoznali potencijal i važnost kliničkih studija za sve pacijente, posebno one s rijetkim i pedijatrijskim bolestima. Oni su šansa za oboljele od rijetkih bolesti da dobiju novu terapiju ili da čekaju da se lijek registrira u BiH, pa da se onda doda na listu, što je još jedan problem jer nemamo ni listu lijekova za rijetke bolesti – napominje Petrović.

Prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u razdoblju od 2023. do 2025. godine u BiH je provedeno samo 65 kliničkih studija, od čega 57 kliničkih istraživanja, dok je osam neintervencijskih studija.

– Ono što možemo primijetiti je da se broj kliničkih studija iz godine u godinu smanjuje, jer smo ih 2023. imali 27, a onda 2024. i godinu dana kasnije 19. To je problem, jer umjesto da se njihov broj povećava, kod nas taj broj pada, bez obzira na to što imamo slabu dostupnost lijekova, posebice novih, ali i generičkih. Kliničke studije mogu biti prava klinička istraživanja u smislu da se dovodi u pitanje učinkovitost novog lijeka, a postoje i tzv. neintervencijske studije koje se provode nakon što je lijek već iskorišten. Potonji se kod nas ne provode u značajnijem broju, bez obzira na to što je riječ o lijekovima koji se koriste u Europskoj uniji, a u BiH ih još nema – naglašava Petrović.

Razlog tome je, kako kaže naš sugovornik, što u BiH još uvijek postoji oprez prema kliničkim studijama, iako su one dio napretka moderne medicine, liječenja bolesti i opće brige o stanovništvu.

– Svi lijekovi koje uzimamo, bilo u ljekarni ili putem interneta, trebaju proći klinička ispitivanja ili barem postmarketinška ispitivanja. Za farmaceutsku industriju, posebice onu inovativnu, važno je prethodnim kliničkim studijama dokazati ne samo učinkovitost, već i sigurnost lijeka. Upravo se to radi, a neintervencijskim istraživanjima dobivaju se nove informacije o tome koliko se pacijent osjeća ugodno, je li mu ugodno uzimati lijek jednom ili dva puta dnevno, preferira li više tabletu ili otopinu… Sve to pridonosi da se terapija dodatno modificira u oblik koji je za pacijenta jednostavniji – objašnjava Petrović.

Naglašava da je u BiH sama procedura dugotrajna, jer kada Agencija odobri studiju, ona ide dalje u kliničke centre, bolnice, gdje je dodatno odobrava i potvrđuje etičko povjerenstvo te zdravstvene ustanove.

Na tom putu, kaže Petrović, klinička studija dodatno kasni.

– Otegotna je okolnost što se dosta loše služimo, baratamo i baratamo podacima jer nemamo registre pacijenata, konkretne protokole liječenja, jer ih kod nas ima svaki klinički centar. Sve to uzrokuje komplikacije koje nas onemogućuju da budemo dio velikih studija – kaže Petrović.

Treba napomenuti da su, zbog male dostupnosti posebno inovativnih lijekova, mnogi pacijenti u Bosni i Hercegovini zahvaljujući kliničkim studijama poboljšali svoje zdravlje i produžili život.

– Na ovaj način uspjelo se liječiti pacijente najnovijim terapijama. Prilika je to i našim liječnicima da na jednostavan način, bez plaćanja države ili kliničkog centra, budu dio edukacije i ozbiljnih svjetskih timova liječnika. Time se jačaju kapaciteti zdravstvenog sektora. Zapravo, naš najveći problem je što se na kliničku studiju ne gleda kao na investiciju koja pacijentima donosi bolje lijekove i poboljšanje zdravstvenog sektora, nego se od nje zazire – zaključuje Petrović.

Njemačka je prije više od dvije godine usvojila zakon koji omogućava posjedovanje dvojnog državljanstva, ali Bosna i Hercegovina ne čini ništa da to iskoristi i osigura svojim građanima da se više ne moraju odricati BiH. državljanstvo i vratiti ga desecima tisuća onih koji su ga se morali odreći.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je u kolovozu 2024. godine, nakon novog njemačkog zakona, usvojio inicijativu da Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (MCPBiH) pokrene proceduru za zaključivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Njemačke jer naš Zakon o državljanstvu, kako je istaknuto, zabranjuje vraćanje bh. državljanstva u svim situacijama osim u slučaju bilateralnog. sporazum.

U listopadu iste godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije postiglo konsenzus da Ministarstvo civilnih poslova BiH postupi po inicijativi. Usprotivili su se ministri iz SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić, kao i zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH Ognjen Janjić, kojeg je ministar Edin Forto ovlastio da ga smijeni i odlučuje o svim točkama na toj sjednici.

Godinu i pol dana kasnije, danas smo od Ministarstva civilnih poslova BiH zatražili odgovore na pitanja da li su nešto poduzeli, da li je u međuvremenu postignut dogovor u Vijeću ministara BiH o realizaciji inicijative, da li ima prijedloga tko i kako dalje.

Ali očito će dijaspora u Njemačkoj pričekati bolja vremena i politiku.

– Budući da na sjednici Vijeća ministara BiH 17. listopada 2024. godine nije postignut konsenzus o prijedlogu da Ministarstvo civilnih poslova BiH bude zaduženo za daljnje postupanje po inicijativi, nisu stvoreni uvjeti za pokretanje formalnih aktivnosti koje prethode pregovorima o zaključivanju sporazuma.

Ministarstvo civilnih poslova BiH ostaje odlučno da u okviru svojih nadležnosti postupa po odlukama i zaključcima nadležnih institucija BiH, a sve buduće aktivnosti po ovom pitanju ovisit će o odlukama Vijeća ministara BiH i drugih nadležnih tijela – odgovorili su za Faktor iz Ministarstva civilnih poslova BiH na čelu s Dubravkom Bošnjak (HDZ).

Svake godine u Bosni i Hercegovini se zabilježi oko 14.000 novih slučajeva raka i oko 8.600 smrtnih slučajeva. Mnogi oblici raka otkrivaju se kasno, kada je liječenje teže i postotak preživljavanja niži, unatoč činjenici da se značajan broj slučajeva može spriječiti ili uspješno liječiti zahvaljujući ranom otkrivanju i probiru.

Priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH nakon što su predstavljeni rezultati prvog sveobuhvatnog istraživanja prevencije raka u Bosni i Hercegovini.

Ističu kako rak predstavlja jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih izazova u našoj zemlji.

– Istraživanje predstavlja najcjelovitiju ocjenu prevencije raka grlića maternice, dojke, debelog crijeva i prostate u Bosni i Hercegovini i nudi operativni putokaz za uspostavu organiziranih programa probira u skladu sa standardima Europske unije – navode iz Ministarstva.

Istraživanje je provedeno u sklopu zajedničkog projekta EU i UN-a. Europska unija financira ga s 900.000 eura, a UN sa 100.000 dolara.

Na temelju njegovih rezultata, EU će izdvojiti dodatnih 11,5 milijuna eura za sveobuhvatni program prevencije raka, koji će podržati uspostavu organiziranog sustava probira širom Bosne i Hercegovine.

– Ovo istraživanje predstavlja važan korak za Bosnu i Hercegovinu. Po prvi put imamo zajedničku i sveobuhvatnu osnovu za bolje planiranje prevencije, ranog otkrivanja i kontrole četiri vrste raka. Naš cilj je jasan: da rezultati ovog istraživanja postanu temelj konkretnih politika, održivih preventivnih programa i boljih ishoda liječenja pacijenata. BiH treba sustav koji neće čekati – kazala je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH.

Istraživanje pokazuje da Bosna i Hercegovina već ima snažnu osnovu za daljnji razvoj: pravne okvire, kliničke kapacitete i temelje za unapređenje populacijskih registara raka.

No niti jedna od četiri vrste raka još uvijek nije obuhvaćena organiziranim programom probira.

Danas se pregledi većinom provode individualno, a ne kroz sustavno organiziran program, a otprilike 70 posto pacijenata ulazi u sustav zdravstvene skrbi tek nakon pojave simptoma.

– Sada su potrebne operativne odluke: donošenje preventivnih programa, uspostava posebnih informacijskih sustava koji će sustavno pozivati ​​i pratiti osobe uključene u skrining, dosljedna primjena propisa koji jamče besplatne preventivne usluge i održivo financiranje kako bi programi dugoročno opstali – navedeno je.

Istaknuto je da je probir raka dojke trenutno najrazvijeniji, a mamografija široko dostupna, ali uglavnom oportunističkim pristupom.

– Probir za rak debelog crijeva još je u ranoj fazi: dijagnostički kapaciteti postoje, ali nedostaju strukturirani programi i sustavi za pozivanje građana. Rano otkrivanje raka prostate temelji se na oportunističkom testiranju PSA, u skladu s europskim pristupom koji procjeni rizika daje prednost nad univerzalnim probirom – zaključuje MCP.

Justine Coulson, predstavnica UNFPA-e u Bosni i Hercegovini, istaknula je da su dokazi sada jasni.

– Kod sve četiri vrste raka trošak spašavanja jedne godine života organiziranim probirom predstavlja samo mali dio bruto društvenog proizvoda po stanovniku. Uz kontinuirani politički angažman i daljnja ulaganja u koordinaciju i kvalitetu, zahvaljujući ranom otkrivanju bolesti mogu se spasiti tisuće života, što je cilj koji je potpuno ostvariv – rekla je.

Vijeće ministara BiH krajem prošle godine uklonilo je ključnu zakonsku prepreku medicinskoj primjeni kanabisa, ali za stvarnu dostupnost terapije pacijentima zdravstvene ustanove trebaju donijeti niz provedbenih propisa i stručnih uputa, priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

S tim u vezi održan je okrugli stol o korištenju kanabisa u medicinske svrhe te su doneseni zaključci i zaključci koji definiraju daljnje korake. Ovi zaključci su dostavljeni nadležnim zdravstvenim institucijama čiji su predstavnici sudjelovali na okruglom stolu, a to su Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, Federalno ministarstvo zdravstva, Odjel za zdravstvo Brčko Distrikta, Komora magistara farmacije FBiH, Farmaceutska komora RS kao i predstavnici udruženja pacijenata.

– Sljedeći najvažniji korak je izmjena podzakonskih akata na razini entitetskih ministarstava zdravstva i Odjela za zdravstvo Brčko distrikta, kojima će se regulirati propisivanje i izdavanje lijekova koji sadrže kontrolirane supstance.

Nadležne institucije trebale bi definirati liječnike koje će specijalnosti biti ovlaštene za propisivanje terapije, uspostaviti registre liječnika i pacijenata te odrediti doze i farmaceutske oblike lijekova. Također, potrebno je uspostaviti mrežu referentnih ljekarni za izdavanje terapije, uz osiguranje sustava nadzora i praćenja njezine primjene – navode iz Ministarstva civilnih poslova.

Nadalje, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH treba izraditi farmakopejsku monografiju za ekstrakt kanabisa, koja je pravno obvezujući dokument kojim se definiraju standardi kvalitete za pojedinu ljekovitu supstancu, pomoćnu supstancu, biljni proizvod ili farmaceutski oblik (lijek).

– U postupku odobravanja uvoza potrebnih količina konoplje, Međunarodni odbor za kontrolu narkotika (INCB) zatražio je od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH da, između ostalog, dostavi tekst zakonskog akta kojim se definira regulatorni okvir za korištenje konoplje i njenih proizvoda u medicinske svrhe.

Taj dokument trebao bi sadržavati i jasan prikaz zdravstvenih stanja koja će se liječiti ovom terapijom, broj liječnika ovlaštenih za propisivanje, procijenjeni broj pacijenata, kao i definirane doze i farmaceutske oblike u kojima će se konoplja i njezini pripravci koristiti – pojašnjavaju u Ministarstvu.

Strukovne organizacije liječnika i farmaceuta trebaju izraditi kliničke smjernice koje će uključivati ​​indikacije, doziranje i praćenje terapije u skladu s europskim standardima i dostupnim medicinskim dokazima.

– Očekujemo da se svi u narednom razdoblju ponašaju učinkovito i odgovorno, dakle bez daljnjeg odgađanja, kako bi terapija postala dostupna onima kojima je potrebna. Svako daljnje odugovlačenje ovog procesa ne može se opravdati ni pravno ni stručno, a ponajmanje ljudski – kazala je ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dubravka Bošnjak.

Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, kojim predsjedava ministrica civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dubravka Bošnjak, dalo je suglasnost da se remifentanil iz kategorije potpuno zabranjenih tvari prebaci u skupinu tvari pod strogim nadzorom.

– Ovom odlukom otklanja se ključna prepreka za medicinsku primjenu remifentanila, uz zadržavanje svih propisanih mjera kontrole u skladu s važećim zakonskim propisima koji reguliraju kontrolu opojnih droga u Bosni i Hercegovini – priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Navode da je remifentanil snažan opioidni analgetik kratkog djelovanja koji se koristi u anesteziologiji za vrlo preciznu kontrolu boli. Zbog izuzetno brzog početka i prestanka djelovanja posebno je koristan kod zahtjevnih anestezioloških zahvata, uključujući kardioanesteziju i neuroanesteziju, gdje omogućuje dinamično i precizno liječenje boli u skladu s potrebama pacijenta.

– Uklanjanjem ključne prepreke medicinskoj primjeni remifentanila pod strogim nadzorom podižemo standarde sigurnosti i kvalitete zdravstvene zaštite. U zemljama članicama Europske unije remifentanil je već dugo prisutan u kliničkoj praksi kao strogo kontrolirani lijek za primjenu u anesteziologiji u bolničkim uvjetima i pod posebnim režimom praćenja – rekla je Bošnjak.

Na sličan način, Vijeće ministara BiH nedavno je donijelo izmjenu Liste opojnih droga, kojom je uklonjena osnovna zakonska prepreka za medicinsku upotrebu kanabisa, uz jasno propisano ograničenje farmaceutskih pripravaka i upotrebe na liječnički recept.

– Također, nakon 14 godina kašnjenja u ažuriranju Liste opojnih droga, Komisija je usuglasila izmjene i dopune koje uključuju uvrštenje 112 novih psihoaktivnih i psihotropnih tvari, sukladno službenim listama Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika (INCB). To su tvari koje nose visok rizik od predoziranja, akutne intoksikacije, amnezije i respiratorne depresije. Njihovo uključivanje omogućuje zakonsku kontrolu i sprječavanje nezakonite distribucije, kao i jasnu pravnu osnovu za sankcioniranje.

S obzirom na kontinuiranu pojavu novih psihoaktivnih supstanci, od posebne je važnosti da zakonodavni okvir Bosne i Hercegovine ostane ažuran i usklađen s međunarodnim standardima – ističu u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Organizacija Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) podnio je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine prijavu protiv Igora Vukovića jer je on istovremeno savjetnik Marijane Mojić, zamjenice ministra civilnih poslova BiH, te vijećnik Ujedinjene Srpske u Skupštini općine Vlasenica.

A Mojić je član US-a, stranke koja je partner SNSD-u.

TIBiH podsjeća da je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH izričito propisano da nositelj javne funkcije može obavljati samo jednu javnu funkciju, a zabrana se odnosi i na obnašanje funkcija na drugim razinama vlasti.

– S obzirom da državni zakon jasno definira savjetnike imenovanih osoba kao nositelje javnih funkcija, dok Zakon o sprječavanju sukoba interesa u organima vlasti RS-a i funkciju vijećnika tretira kao javnu funkciju, Vukovićevo paralelno postupanje predstavlja direktno kršenje zakona – priopćeno je iz TI-ja.

Igor Vuković javnosti je poznat kao bivši direktor Šumskog gazdinstva “Birač” iz Vlasenice, s čijeg je čela smijenjen 2012. godine zbog višemilionskih gubitaka tog gospodarstva. Vuković je godinu dana kasnije uhićen zbog sumnje na zlouporabu službenog položaja i pronevjeru državnog novca, dok su bivši radnici ovog Šumskog gospodarstva tvrdili da je novcem stečenim malverzacijama otvorio privatnu tvrtku.

– Trenutno je Vuković zaista vlasnik privatnog drvoprerađivačkog poduzeća “Vis” sa sjedištem u Vlasenici, ali podaci iz imovinskih knjiga za izbore 2020. i 2024. godine pokazuju da Vuković ovu tvrtku nije registrirao kod nadležnih institucija, te su polja za prijavu vlasništva nad tvrtkama ostala prazna – ističe TI.

TIBiH je u prijavi predložio nadležnoj državnoj komisiji da ispita ovaj slučaj i izrekne odgovarajuće mjere, ali TI smatra upitnim koliko će Komisija biti efikasna.

– U sličnom predmetu, koji je TIBiH pokrenuo protiv Marije Ćosić, savjetnice zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinka Čavare, inače vijećnice u Općinskom vijeću Busovača, odluka se čekala više od godinu dana.

Nakon što je više puta vraćala slučaj na doradu, Komisija joj je izrekla kaznu od 5.000 KM i zatražila ostavku. No, problemi s tumačenjem novog zakona kao i pokušaji opstrukcije izricanja sankcija u ovom slučaju ostaju kao primjer odnosa vlasti prema pojavi sukoba interesa – kažu u TI.

Upozoravaju da, umjesto uspostavljanja prakse i kažnjavanja dužnosnika koji neometano obnašaju više funkcija, Povjerenstvo svojim djelovanjem i dalje pogoduje dužnosnicima poput Vukovića, kojima je kroz pravni vakuum i institucionalnu inertnost omogućeno da zadrže nespojive funkcije.

Vukovićev mandat traje koliko i mandat zamjenice ministra civilnih poslova Marijane Mojić, koju savjetuje. Ove godine održavaju se opći izbori na kojima se bira nova vlada, koja bira novo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Bude li se čekalo dulje od godinu dana, kao u slučaju Marija Ćosića, Vukoviću će mandat na mjestu savjetnika isteći prije nego što Povjerenstvo donese odluku. Tako bi mogao proći nekažnjeno.

Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Dubravka Bošnjak, potrošilo je prošle godine na hotelski smještaj u BiH i ugostiteljske usluge blizu 60.000 KM.

Godišnje izvješće javne nabave za hotelski smještaj u inozemstvu još nije objavljen, ali je za avionske karte plaćeno više od 33.000 KM bez poreza na dodanu vrijednost.

Za hotele u Bosni i Hercegovini dato je oko 12.000 KM. Sudeći prema potpisanim ugovorima, preferirani su bili hotel Courtyard by Marriott Banja Luka, gdje je u nekoliko navrata isplaćeno ukupno nešto više od 3.600 KM, kao i hotel Vidović u Banjoj Luci.

Najveći pojedinačni račun stigao je od Mepasa u Mostaru, 1.380 KM.

Kada je riječ o reprezentaciji, odnosno ugostiteljskim uslugama, Ministarstvo civilnih poslova BiH najviše je koristilo usluge Službe za zajedničke poslove institucija BiH, gdje su računi iznosili 2.000 KM, 3.000 KM i 4.000 KM. Ukupno je Službi za ove usluge internog zastupanja plaćeno cca 37.000 KM.

Jedan od ugovora za usluge internog zastupstva bio je od 31. prosinca, uoči Nove godine, i iznosio je 3.502,7 KM bez PDV-a.

Tri ugovora bila su istog dana, 30. lipnja, jedan na 141,9 KM, drugi na 2.697 KM, a treći na 141,9 KM.

Kako stoji u vijesti objavljenoj na stranicama Ministarstva, tog dana, kada su napravljena ova tri obračuna, održana je redovita sjednica Odbora donatora za protuminsko djelovanje.

Gotovo 8.000 KM Ministarstvo je potrošilo na vanjsku reprezentaciju, odnosno u restoranima širom BiH. Najčešća posjeta bila je restoranu i ribnjaku Toplik u Istočnom Sarajevu, kao i AD Portuna u Kiseljaku. Hranilo se i u sarajevskom Four Seasonsu, u pizzeriji Roma u Sarajevu plaćeni su računi od 468 KM i 224 KM, a najveći račun bio je u VB Solutionsu, 3.048,72 KM.