Zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović potpisao je danas Uputu za osiguranje 24 milijuna KM za provedbu Općih izbora 2026. godine, nakon što to očekivano nije učinio ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić iz SNSD-a.

Središnje izborno povjerenstvo BiH uputilo je 7. svibnja Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine zahtjev za osiguranje 24,23 milijuna KM za provedbu Općih izbora. Zakonski rok za osiguranje novca bio je 22. svibnja.

Izmjenama i dopunama Zakona o financiranju institucija BiH, koje je ranije nametnuo visoki predstavnik u BiH, propisano je da, ako ministar odbije izvršiti svoju obvezu, to treba učiniti zamjenik.

Ovo nije prvi put da Amidžić odbija ispuniti zakonsku obvezu, ali nikada zbog toga nije bio kažnjavan.

Opći izbori 2026. zakazani su za 4. listopada.

Institucije Bosne i Hercegovine su samo prošle godine za zakup prostora platile 8,7 milijuna KM.

Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, riječ je o 54.494 četvorna metra prostora, koji uključuje skladišne ​​prostore, kao i 3.000 četvornih metara arhive Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH koja se nalazi u Banjoj Luci.

Tabelarni pregled ugovora o zakupu u 2025. godini zatražio je zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šerif Špago.

Između ostalog, proračun RS-a prihoduje od iznajmljivanja imovine institucijama BiH. Tako Vlada RS-a, odnosno Ministarstvo zdravstva, godišnje od rente Agenciji za lijekove BiH ubere 230.607 KM. Isto ministarstvo za iznajmljivanje prostora Zavodu za mjeriteljstvo godišnje dobije 44.815 KM. Služba za zajedničke poslove Vlade RS iznajmljuje Predsjedništvu Bosne i Hercegovine kroz dva ugovora. Jedna je na 7.200 KM, a druga na 14.400 KM godišnje.

Za potrebe Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) iznajmio je i sjedište NATO-a za 16.920 KM godišnje. Ugovor s njima je istekao u travnju 2025.

Među iznajmljivačima su Služba za zajedničke poslove FBiH po cijeni od 15.458 KM godišnje Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, te 2.628 KM za iznajmljivanje prostora Predsjedništvu BiH.

Sarajevskom UNITIC-u plaćaju 42.752 KM za najam ureda Odboru za državnu službu za žalbe, a imaju i tri ugovora s Agencijom za državnu službu BiH od 80.028 KM, 121.642 KM i 53.829 KM godišnje.

EXYU Vijesti Uredu za reviziju Bosne i Hercegovine godišnje iznajmljuje 313.340 KM, a Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) 122.640 KM. Glas srpske Upravi za neizravno oporezivanje BiH godišnje iznajmljuje 74.877 KM.

Agencija za policijsku potporu Studentskom centru Sarajevo plaća 134.460 KM, čiju najamninu plaća i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa 701.136 KM godišnje.

Nogometni savez Bosne i Hercegovine iznajmljuje svoje prostore Institutu za akreditiranje za 101.088 KM godišnje, a Institutu za intelektualno vlasništvo za 40.435 KM godišnje.

Međunarodni aerodrom Sarajevo za najam Graničnoj policiji BiH ima 5.178 KM, a OSA-i 7.020 KM godišnje.

Tu je i davno zaboravljeno i propalo javno poduzeće BH Airlines u stečaju, koje godišnje ima 10.000 KM od rente Graničnoj policiji BiH. Ugovor je na neodređeno vrijeme.

Tu su i pojedinci i tvrtke s kojima institucije BiH imaju više od jednog ugovora.

Agencija za sigurnost hrane BiH tvrtki Sivrić Mostar godišnje daje 7.160 KM, od čega Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja 4.775 KM.

Damir Odobašić iz Tuzle iznajmljuje prostor Centru za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) za 4.200 KM godišnje, a drugi za 1.800 KM godišnje.

Marko Kurbaša iz Livna iznajmljuje Službi za poslove sa strancima za 9.960 KM godišnje, a OSA-i za 13.199 KM.

Ministarstvo civilnih poslova BiH godišnje T-panorami Sarajevo plaća 25.272 KM, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH 7.862 KM.

Među značajnijim iznosima koji se godišnje dodjeljuju je onaj Dragomiru Jovičiću iz Banje Luke, kojem Direkcija za civilno zrakoplovstvo godišnje isplaćuje 351.000 KM, zatim Nebojši Torbici, kojem Agencija za identifikacijske dokumente (IDDEEA) godišnje isplaćuje 237.636 KM, te tvrtki Energana, kojoj IDDEEA također godišnje isplaćuje 1,09 milijuna KM.

Benis doo Sarajevo Agencija za statistiku godišnje plaća 351.003 KM. Infiniti Banja Luka Agenciji za lijekove godišnje plaća 126.360 KM. Zlatko Hasanović i Edvija Hasanović dobili su od BHMAC-a 153.663 KM za najam od veljače 2024. do veljače 2025. godine. Ministarstvo vanjskih poslova BiH Privrednoj banci godišnje uplati 191.916 KM.

Nova media iznajmljuje Zavodu za mjeriteljstvo za 450.636 KM godišnje. Ugovor između Siniše Vidovića iz Banje Luke i Komisije za koncesije BiH je od 2019. godine do daljnjeg i vrijedan je 71.039 KM godišnje.

U dostavljenim podacima navedeno je i da “trojka iz obitelji Lemeš” godišnje iznajmljuje Institutu za nestale osobe BiH 131.414 KM.

SIPA Bingu Tuzla godišnje uplati 111.000 KM, a Bogdanu Lučiću 196.500 KM.

IIOBiH daje 523.505 KM firmi Soling Banja Luka. Poduzeće UNO Judik Neum za 1.497 četvornih metara godišnje plaća 174.180 KM, a puno skuplji kvadratni metar plaćaju u Banjoj Luci, gdje Uniseru Banja Luka za 565 kvadrata plaćaju 122.975 KM godišnje. Prodajno-servisni centar Tam Banja Luka iznajmljuje UNO za 810.096 KM godišnje za 13.000 kvadrata.

Među “manjim” iznajmljivačima su Sveučilište u Travniku, Internacionalno sveučilište u Travniku, Grad Tuzla, Grad Mostar, Posavski kanton.

Zanimljivo, Brčko distrikt – Ured za upravljanje imovinom od 2009. godine do daljnjeg za 52 kvadrata koje su ustupili Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH uzima nula KM.

Detalje tko, od koga, za koliko novca i koliko kvadrata iznajmljuje možete vidjeti na fotografijama ispod.

Osim ugovora o zakupu, Špago je zatražio podatke o otkupu objekata institucija BiH od 2023. do 2025. godine te plan daljnjeg rješavanja pitanja trajnog smještaja.

Prema odgovoru Ministarstva financija i trezora BiH, realizacija kupoprodaje ili izgradnje objekata za: UIO u Banjoj Luci (za koju se vodi pravna bitka Pravobranilaštva BiH jer je prodavac tvrtka na čijem je čelu kum Milorada Dodika) koja godišnje plaća 1,5 milijuna KM za najam, Ured za reviziju BiH u Sarajevu, Jedinicu za specijalnu podršku SIPA-e u Istočnom Sarajevu, za institucije BiH u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci, četiri terenska ureda Službe za poslove sa strancima je u tijeku. Terenski ured Čapljina Granične policije BiH.

Kupovina je planirana, ali nije završeno financiranje IDDEEA-e u Banjoj Luci i OSA-e u Sarajevu.

Od 2023. do 2025. godine kupljeni su objekti za SIPA-u u Banjoj Luci, za tri terenska centra Službe za poslove sa strancima i za Ured za veterinarstvo u Banjoj Luci.

Zamjenik ministra financija i trezora BiH Muhamed Hasanović najavio je da predlaže povećanje fiskalnog okvira za ovu godinu za 40 milijuna KM kako bi novac dobili BHRT i ustanove kulture.

Sve super, ali…

Njegov prijedlog je kontroverzan i mogao bi se promatrati samo sa stanovišta da je ovo izborna godina, au izbornoj godini se koriste razna obećanja i prijedlozi, čak i oni koje je gotovo nemoguće provesti.

SDP-ov Hasanović predlaže povećanje proračunskog okvira za 2026. godinu, ali Globalni fiskalni okvir donosi Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine, čiji Hasanović nije član. Članovi Fiskalnog vijeća BiH po funkciji su predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (HDZ), entitetski premijeri Nermin Nikšić (SDP) i Savo Minić (SNSD), te ministri financija BiH, FBiH i RS Srđan Amidžić (SNSD), Toni Kraljević (HDZ) i Zora Vidović (SNSD).

Predlagač fiskalnog okvira je Amidžić. Sve to unatoč činjenici da ovakav prijedlog Hasanovića, koji je njegov stranački lider Nikšić na sjednici Fiskalnog vijeća, nema šanse proći kod SNSD-ovaca, imajući u vidu da SNSD, najblaže rečeno, ne dozvoljava financiranje BHRT-a niti institucija kulture, što se pokazalo i kroz višemjesečnu borbu oko usvajanja proračuna institucija BiH za 2025. godinu.

Na kraju je trojka popustila i proračun za 2025. godinu usvojen je bez BHRT-a i institucija kulture. Tako bi bilo i ovaj put. Ne može se ovdje spomenuti kako je Hasanović tada kritizirao prijedlog proračuna za 2025. godinu koji je došao iz Predsjedništva BiH, au kojem su BHRT i kulturne institucije, nazvavši ga ekonomski i tehnički neprihvatljivim, iako ga je dan ranije hvalio.

Nadalje, proračun koji će uključivati ​​institucije kulture i BHRT ne može izaći ni iz Ministarstva financija i trezora, ako se pita Amidžića, niti proći Vijeće ministara BiH, a kamoli Parlamentarnu skupštinu BiH, bez SNSD-a.

Stoga je Hasanović izbacio prijedlog ne osiguravši dovoljno ruku da prijedlog prođe.

Na kraju, Hasanović je u svom priopćenju poručio da je “ukoliko se ovakvo ili neko drugo rješenje ne može postići dogovorom svih strana”, spreman reagirati ako mu visoki predstavnik da ovlast da riješi ovaj problem.

Ne postoji dogovor svih strana i Hasanović to zna. I kako to misli da mu visoki predstavnik Christian Schmidt daje ovlasti; za što i zašto bi mu dao bilo kakve ovlasti, nije precizirao. Hasanović šalje poruke po potrebi, a na upite i telefonske pozive ne odgovara.

Komentar njegovog “prijedloga” zatražili smo od Dženana Đonlagića (DF), izaslanika u Domu naroda Parlamenta BiH i doktora ekonomskih nauka.

– Ovo je čisti populizam. Čovjek nije član Fiskalnog vijeća, on ne odlučuje o globalnom fiskalnom okviru. To su puki populistički potezi čiji rezultati neće biti vidljivi. Učinak je ravan nuli. To su potezi iz očaja. Kobne greške dolaze na naplatu – rekao je Đonlagić.

Istaknuo je kako se sada pokazuje sva pogubnost imenovanja Amidžića na čelo Ministarstva financija i trezora BiH.

– Ne treba zaboraviti da je trojka (SDP, NiP i Naša stranka) dva puta u ovom mandatu imenovala člana SNSD-a za ministra finansija, prvi put Zorana Tegeltiju (koji je prešao na mjesto direktora u Upravi za indirektno oporezivanje BiH), a drugi put Amidžića – dodao je Đonlagić.

Nije mu jasno ni na što je Hasanović mislio kada je spomenuo Schmidta i davanje ovlasti Hasanoviću da riješi problem.

– Schmidt teoretski može proglasiti zakon o proračunu institucija BiH za 2026. godinu, jer proračun ima formu zakona. Hasanović nema veze s tim.

Možda povlači paralele sa Središnjom izbornom komisijom kada je novac osiguran tamo gdje je tjeralica potpisuje Hasanović nakon što to nije učinio Amidžić… Nema veze – rekao je Đonlagić.

Srđan Amidžićministar financija i trezora Bosne i Hercegovine i po dužnosti predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje BiH, kazao je u četvrtak da su razlozi nepostizanja dogovora oko otvaranja GP Bosanska Gradiška političke prirode.

Optužio je Zijada Krnjića, člana UNO iz reda stručnjaka iz FBiH, da nije odobrio izmjene sistematizacije UNO kao uvjet za otvaranje ovog graničnog prijelaza.

I SNSD-ov Amidžić je naveo da zbog toga trpe građani i privreda.

I ništa ne bi bilo sporno da to nije rekao Amidžić, čije ćemo blokade političke naravi nabrojati u nastavku, a koje se mjere stotinama milijuna maraka.

Krenut ćemo od proračuna, koji je najvažniji financijski dokument države i koji je temeljna zakonska obveza Amidžića kao ministra financija.

Proračuna institucija BiH za ovu godinu još nema ni na karti jer su članovi Fiskalnog vijeća BiH koji dolaze iz RS-a, među kojima je i Amidžić, bili protiv fiskalnog okvira. Apsurdno je da je Amidžić glasao protiv Amidžića, imajući u vidu da je on službeni predlagač fiskalnog okvira. Što je to ako ne politički razlog.

Kad već spominje da ispaštaju građani i gospodarstvo, podsjetit ćemo da se Amidžić protivi i ukidanju ili smanjenju trošarina na gorivo, što bi ljudima znatno olakšalo život. Kao obrazloženje, Amidžić pita kako bi nadomjestili te prihode u entitetskim proračunima. Da se razumijemo, njemu je bitan budžet RS, a ne FBiH. Kada je u pitanju proračun RS-a o kojem brine, Amidžić se nije žalio ni na nedavno povećanje plaća dužnosnika RS-a za 400 KM.

Usput, spomenimo, nije mu bio problem, primjerice, potrošiti novac iz državnog proračuna kod ugostitelja bliskih SNSD-u.

Amidžić se u više navrata oglušio o Zakon o financiranju institucija Bosne i Hercegovine u smislu osiguranja novca za Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH.

Ignorirao je zadatak koji mu je dao visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt da središnjem izbornom povjerenstvu prebaci novac za uvođenje novih izbornih tehnologija.

Razlozi nisu financijski, nego politički – SNSD i Milorad Dodik ne priznaju Schmidta, a ne ide im, reklo bi se, ni uvođenje novih tehnologija u cilju sprječavanja izborne krađe.

Isto tako, Amidžić nije ispunio zakonsku obavezu prelaska u CIK i 600.000 KM za organiziranje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a. Razumljivo, kada je lideru SNSD-a Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika RS-a nakon što je pravomoćno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Amidžić je uvažio i činjenicu da Bosna i Hercegovina još nema dva tehnička sporazuma potrebna za povlačenje europskog novca iz Plana rasta. Ukupno je riječ o nešto manje od milijardu eura. Prethodno, prošle godine, Amidžić je odbacio reformsku agendu u Vijeću ministara BiH kao osnovu za pristup Planu rasta, pa je naša zemlja ostala bez 108 milijuna eura.

Amidžić, kao predsjednik Upravnog odbora UIO, ima i pravilnik koji je preduvjet za povrat PDV-a pri kupnji prve nekretnine. Briga za građane svakako nije razlog izostanka ovog dokumenta koji bi trebao donijeti samo UOUIO.

Vratit ćemo se kratko na pitanje nedonošenja odluke važne za otvaranje GP Bosanska Gradiška s početka ovog teksta. Optuženi Krnjić je u obrazloženju svog protivljenja podsjetio da se sjednice UOUIO, koje (ne)zakazuje Amidžić, ne održavaju redovno, te da postoji niz neriješenih pitanja poput raspodjele prihoda od neizravnih poreza.

Zašto Amidžić to ne stavlja na dnevni red i zašto je protiv toga krije se u informaciji koju je iznio Krnjić: RS prema obračunu za 2025. duguje FBiH više od 151 milijun KM, a sada je to naraslo na preko 180 milijuna KM kada se računaju prvi mjeseci ove godine. Ne može se reći da Amidžić ovdje nema političkih razloga.

Nema to veze sa čuvanjem državne kase, nego RS.

Dakle, Amidžiću kao državnom ministru financija ne bi bio problem da iz državnog proračuna isplati 120 milijuna KM duga Vlade RS-a prema slovenskom Viaduktu, samo da se pitao. On je u tome spriječen. Dakle, nije postupio po Schmidtovoj odluci da novac uplati Vijaduktu jer je bio nezadovoljan izvorom tog novca – uzet je od cestarina koje su pripadale RS-u, ali ni na koji način, kako je rekao Schmidt, nije utjecao na proračun tog entiteta.

Riječ je o Amidžićevim blokadama tek od srpnja prošle godine. Nismo išli dalje u prošlost.

A bilo je i ranijih političkih odluka s mjesta ministra.

Recimo, Amidžić je jedan od odgovornih što se BiH i dalje oglušuje o zahtjev UN-a za izvinjenje i isplatu odštete od 30.000 KM žrtvi ratnog silovanja. Na sjednici Vijeća ministara BiH 18. lipnja 2024. godine Vijeće ministara nije usvojilo informaciju o planu mjera u vezi s provođenjem odluke UN-ovog Komiteta protiv torture zbog protivljenja ministara iz RS-a.

Diskriminacija starijih od 65 godina i osoba narušenog zdravlja pri plaćanju naknade za produženje vozačke dozvole još nije eliminirana, a pitanje je kada će jer nadležnima se očito ne žuri.

Inicijativa za izmjenu Pravilnika o cijenama osobnih dokumenata usvojena je u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u siječnju prošle godine. Gotovo godinu dana kasnije, Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) pripremila je izmjene i dopune Pravilnika, ali…

Ministarstvo financija i trezora BiH, na čelu s ministrom Srđanom Amidžićem (SNSD), prije nekoliko dana odgovorilo je na zastupnički upit dokle se stiglo s realizacijom. Ukratko – nikad, imajući u vidu da se Ministarstvo financija protivi izmjeni Pravilnika čiji je cilj uklanjanje diskriminacije. Iz odgovora je vidljivo i koliko su se postupci razvlačili.

Suština inicijative i predloženih izmjena Pravilnika je da osobe starije od 65 godina, kao i osobe narušenog zdravlja, više neće morati plaćati 60 KM za vozačku dozvolu, već 18 KM. Razlog je, kako navode iz IDDEEA-e, ukidanje diskriminacije na temelju dobi i zdravstvenog stanja.

Riječ je o tome da vozačka dozvola košta 60 KM i izdaje se na rok od deset godina, s tim da oni stariji od 65 godina plaćaju svake tri godine, a ne svake desete, 60 KM, dok osobe sa oštećenim zdravstvenim stanjem mogu dobiti vozačku dozvolu na manje od tri godine, ali ne manje od dvije, što znači da ova kategorija ljudi za deset godina može platiti vozačku dozvolu 300 KM, a ne 60 KM kao ostali.

Stoga su zatražene izmjene Pravilnika o cijeni osobnih dokumenata.

Ministarstvo financija i trezora BiH obaviješteno je o inicijativi usvojenoj u Zastupničkom domu 20 dana nakon usvajanja. Ministarstvo je zadužilo IDDEEA da izradi detaljnu financijsku analizu utjecaja na prihode institucija BiH jer je IDDEEA zaključila da bi provođenje inicijative dovelo do smanjenja naknada i imalo implikacije na proračun.

Tražena analiza dostavljena je pet mjeseci kasnije, u srpnju 2025. godine, a potom je dva mjeseca trebalo da Ministarstvo održi sastanak s predstavnicima IDDEEA-e. Na tom sastanku je dogovoreno da će IDDEEA pripremiti izmjene i dopune Pravilnika, što je i učinjeno prije kraja godine.

No Ministarstvo na čijem je čelu Amidžić dalo je negativno mišljenje i ponovno zatražilo detaljnu analizu.

– S obzirom na to da je prema ranije dostavljenoj financijskoj analizi utvrđeno da bi promjena cijene izdavanja vozačke dozvole na 18 KM imala značajan negativan utjecaj na prihode proračuna institucija BiH, te da prijedlog Pravilnika nije sadržavao propisano obrazloženje, obrazac procjene fiskalnog učinka, Ministarstvo financija i trezora BiH dalo je negativno mišljenje na donošenje Pravilnika s financijskog aspekta i predložilo detaljnu analizu. troškova izdavanja vozačke dozvole i troškova produljenja vozačke dozvole.

Ukoliko analiza pokaže da primijenjena tehnika produženja vozačke dozvole dovodi do nižih troškova u odnosu na smanjenje prihoda, Ministarstvo financija i trezora će razmotriti predloženu odluku i obrazloženje – stoji u odgovoru koji je prije nekoliko dana stigao u Parlament BiH.

I dok Amidžić štiti proračun od starijih od 65 godina i osoba sa smanjenom zdravstvenom sposobnošću, čije usvajanje za ovu godinu blokira, podsjetimo da, primjerice, Amidžiću ne bi bio problem da iz državnog proračuna plati 120 milijuna KM duga Vlade RS prema Viaduktu, samo da je tražio, ali mu je to onemogućeno.

Zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović (SDP) potpisao je Uputu o prijenosu novca Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) Bosne i Hercegovine za financiranje uvođenja novih tehnologija za Opće izbore 2026. godine.

Hasanović je to učinio nakon što se ministar financija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD) oglušio o zadatak koji mu je dao visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt da bez odlaganja i u roku od jednog dana ovaj novac prebaci CIK-u, koji je istekao jučer.

Schmidt je objavio autentično tumačenje izmjena i dopuna Zakona o financiranju institucija BiH koje je nametnuo prošle godine, a koje se odnose na osiguranje novca za uvođenje novih izbornih tehnologija iz dobiti Centralne banke BiH.

– Naputak o raspodjeli sredstava za uvođenje novih izbornih tehnologija potpisao sam sredinom prošle godine, a sredstva su planirana u proračunu za 2025. godinu. Nakon isteka 2025. godine pojavila su se različita tumačenja, uključujući i tvrdnje da sredstava više nema, a koja dolaze od onih koji nisu zainteresirani za uvođenje novih tehnologija. U međuvremenu, CIK je zatražio prijenos sredstava u 2026. godinu kako bi se nastavio proces javne nabave, zbog čega je bilo potrebno izvršiti tehnički prijenos.

Ministar financija je to svjesno odbio i time izravno blokirao nastavak projekta. Takvo postupanje ne može se smatrati jednostavnom administrativnom odlukom, već ozbiljnom opstrukcijom procesa koji bi trebao osigurati poštene i transparentne izbore. Građani trebaju znati da uvođenje modernih tehnologija očito ne odgovara onima koji godinama profitiraju na izbornim manipulacijama i krađi glasova – napisao je danas Hasanović na svom Facebook profilu povodom potpisivanja upute.

– Ured visokog predstavnika mi je autentičnim tumačenjem dao jasnu priliku da osiguram nastavak procesa, što sam i učinio u skladu sa zakonom i svojim ovlastima – dodao je.

Pozvao je Tužiteljstvo da utvrdi odgovornost za Amidžićevo nepostupanje, te ustvrdio da konačno netko mora i treba odgovarati za niz opstrukcija koje su se dogodile.

Ministarstvo financija i trezora BiH, na čijem je čelu SNSD-ov Srđan Amidžić, potrošilo je prošle godine na restorane i hotele nešto više od 87.000 KM, a kada se tome dodaju i aviokarte, iznos za ove tri stavke premašuje 100.000 KM.

Na unutarnju i vanjsku reprezentaciju, odnosno ugostiteljske usluge, utrošeno je oko 60.000 KM.

Iz godišnjeg izvješća vlč javne nabave evidentno je da su česti gosti bili i banjalučki restoran Stara ada (19 ugovora), čiji vlasnik Milan Radović nije nepoznat političkim krugovima. Bio je u DNS-u, pa u SDS-u da bi, kako je sam tvrdio, izašao iz politike.

Proračunski novac ostao je u Integra inženjeringu kao i restoranu Velak, koji su u vlasništvu obitelji Stanković, bliske SNSD-u. U Velaku je prošle godine ostvaren jedan od najvećih pojedinačnih iznosa, od 1.744 KM, bez PDV-a, što je više od 2.000 KM s PDV-om.

Još jedan od najvećih cehova zabilježen je također u Zlatnoj Kruni, cca 2.200 KM. Ovaj restoran je u vlasništvu odbornika SNSD-a u banjalučkoj skupštini Miše Kovačevića. Faktura nosi datum 18. studenoga. Tada je trajala i predizborna kampanja za prijevremene izbore za predsjednika RS-a, održane 23. studenoga, na kojima je također bio kandidat SNSD-ov Siniša Karan. Ovo nije bio jedini posjet Zlatnoj kruni.

Među ugostiteljskim objektima koji su posjećeni tokom cijele godine su Provensa, Pastrir gdje je samo jedan račun iznosio više od 1.000 KM, Toplik u Istočnom Sarajevu, Grupa Šljivić Goran, gostionica Kod brke, Piano Banja Luka…

No, najviše novca za ugostiteljske usluge odnosilo se na internu reprezentaciju, gdje je usluge pružala Služba za zajedničke poslove institucija BiH s pojedinačnim računima od oko 1.000 KM po komadu.

Više od 26.000 KM potrošeno je prošle godine na hotelske usluge, između ostalog u Bruxellesu, Parizu i Washingtonu.

Više detalja potražite u nastavku.

Ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) donio je Odluku o privremenom financiranju institucija Bosne i Hercegovine u prva tri mjeseca 2026. godine.

– Za financiranje institucija BiH za razdoblje siječanj-ožujak odobravaju se sredstva u iznosu do 392.625.000 KM – stoji u uputi ministra Amidžića u čijoj je nadležnosti donošenje nacrta proračuna BiH, ali ona još nije dostupna.

U privremenom financiranju ustanove mogu koristiti sredstva u visini četvrtine proračuna za ovu godinu. Ne smiju pokretati nove projekte ili širiti programe i aktivnosti.

Za razliku od razine BiH, proračune za 2026. godinu usvojili su entiteti, Brčko distrikt, niz kantona i općina.

U 25 godina Bosna i Hercegovina je samo pet puta imala na vrijeme usvojen proračun. Na vrijeme podrazumijeva donošenje proračuna do kraja tekuće godine za iduću, što je i zakonska obveza.

Na raniji upit o proračunu za 2026. godinu iz Ministarstva financija i trezora BiH nikada nam nisu odgovorili.

Proračun institucija BiH za 2025. godinu usvojen je krajem studenog ove godine, u vrijeme kada je proračun za 2026. godinu trebao biti u proceduri.