Više od 173.000 KM koštala su službena putovanja ministra komunikacija i prometa BiH Edina Fortea (NS), zamjenika ministra Ognjena Janjića (SNSD) i niza njihovih savjetnika, podaci su dostavljeni Parlamentarnoj skupštini BiH.

Od početka 2023. do kraja veljače ove godine putovali su u zemlje regije, u Bruxelles, Leipzig, Prag, Ženevu, Berlin, u Maroko, Albaniju, Tursku, SAD, kao i u Bosnu i Hercegovinu, na sastanke s ministrima, posjete, summite…

Prvo putovanje u ovom mandatu bilo je u Banja Luku, u veljači 2023. godine, na radni sastanak s predstavnicima Vlade RS. Išlo ih je čak sedmero iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH, a to putovanje za jedno noćenje koštalo je nešto više od 1.100 KM. Ovo je ujedno bilo i najveće izaslanstvo Ministarstva koje je išlo na službeni put u ovom mandatu.

Čini se da je ministar Forto radije na službena putovanja otišao s pročelnicom Sanjom Škuletić-Malagić. Forto je u ovom mandatu, do kraja veljače ove godine, bio na 62 službena putovanja, a Škuletić-Malagić na 39.

Među ostalim njegovim savjetnicima ističe se Stela Vasić koja je bila na 14 službenih putovanja. Zamjenik ministra Ognjen Janjić imao je 18 službenih putovanja.

Forto, Škuletić-Malagić i Vasić činili su delegaciju koja je prisustvovala sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu u travnju 2024. godine. Ovo sedmodnevno službeno putovanje koštalo je 20.330 KM.

Isti trojac je išao na sastanak Svjetske banke i MMF-a u Washingtonu 2025. godine, za što je potrošeno 6.500 KM.

Nekoliko mjeseci kasnije njih su trojica bili i u izaslanstvu koje je išlo na godišnju skupštinu Svjetske banke. Troškovi ovog službenog puta, koji je također trajao sedam dana, iznosili su 21.600 KM.

Njih troje su ove godine išli u Bruxelles na, kako se navodi, sastanke s predstavnicima institucija BiH, kada je za četiri dana potrošeno 7.770 KM.

Kao trošak službenog puta prikazano je 3,75 KM za odlazak na konferenciju u Tuzlu.

Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, nakon skoro četiri godine mandata, predložio je izmjene i dopune Zakona o javnom RTV servisu (BHRT), koji su upitni u gotovo svakom pogledu.

Forto je ove izmjene nazvao malim i tehničkim, a koje bi, kako tvrdi, dugoročno riješile pitanje održivog financiranja BHRT-a i ne bi značajno opteretile proračun BiH.

Prema njegovom prijedlogu, BHRT bi “komisiji za finansije i proračun Parlamentarne skupštine BiH” dokazala da deficit koji ima u jednoj godini nije njihova krivnja “nego zbog propusta entiteta da naplati zakonom propisanu RTV naplatu, pri čemu RTRS, točnije RS ne isporučuje sredstva, a u FBiH se ne naplaćuju u cijelosti”, kako je pokušao objasniti Forto.

– Ako to (BHRT) svojim dokumentima dokaže, komisija bi mogla usvojiti tu razliku, potrebnu za njihovo normalno funkcioniranje… Ona bi onda mogla biti obavezna stavka u svakom proračunu. Ne bi to bila bolna izmjena zakona – riječi su Fortea izrečene iz Doma naroda Parlamenta BiH odgovarajući na pitanje delegata Ilije Cvitanovića (HDZ 1990) o sistemskom rješenju BHRT-a.

Za početak, u Fortinom prijedlogu zakona postoji materijalna pogreška. Ne postoji Komisija za financije i proračun Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine kako je navedeno, ali svaki dom, odnosno Zastupnički dom i Dom naroda, imaju svoje komisije za financije i proračun. U jednoj je devet, u drugoj šest članova.

Nadalje, grupi zastupnika i/ili delegata kojima BHRT treba nešto dokazati daje se mogućnost da odlučuje o sudbini BHRT-a.

Potom to povjerenstvo, koje nema svoje mišljenje, to dostavlja Vijeću ministara BiH i Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine. Poznato je da opće mišljenje nije obvezujuće.

Prijedlog ide i dalje na način da “Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine iznos… uvrsti u Nacrt proračuna institucija Bosne i Hercegovine kao posebnu proračunsku stavku namijenjenu financiranju BHRT-a”.

Na čelu ovog ministarstva je SNSD-ov Srđan Amidžić, a SNSD nikada nije dozvolio da se BHRT na bilo koji način uvrsti u proračun.

– RTV pristojba i dalje ostaje primarni izvor financiranja, dok proračunska sredstva predstavljaju dopunski mehanizam. Predložene izmjene ne predstavljaju uvođenje novog oblika trajnog proračunskog financiranja javnog servisa – pojašnjenje je izmjena Zakona o BHRT-u, koju je Forto pohvalio.

Prema ranijim objavama BHRT-a i presudama, samo se od RTRS-a traži dva i više milijuna KM za RTV pristojbu, i to za razdoblje od četiri mjeseca. To bi bilo šest do sedam milijuna KM godišnje.

Edin Ramić, član Povjerenstva za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zastupnik SDA, podsjetio je da je od Fortea u više navrata tražen zakon o BHRT-u, ali da ga on nikada nije predložio, a onaj koji ga je sada uputio u proceduru nije ga vidio.

– Ali općenito, kad se želi uprijeti prstom u svu nesposobnost ove vlasti, Forto je primjer. U tri godine nije ništa poslao pod izlikom da ne može proći. Kada je u pitanju BHRT, potreban je novi aranžman, politički dogovor oko financiranja BHRT-a. Ovaj ne radi. Jedini način da BHRT bude funkcionalan je da bude proračunski korisnik. Sve ostalo je pokušaj stvaranja privida da se nešto radi – dodao je Ramić za Faktor.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto (Naša stranka) naložila je nadležnim obrazovnim institucijama u zemlji da stranim državljanima omoguće polaganje vozačkog ispita uz prisustvo prevoditelja, priopćeno je iz ovog ministarstva.

– Ako želimo biti dio EU, moramo ukloniti administrativne prepreke za ljude koji dolaze raditi i živjeti u BiH. Ovo je posebno važno za Kanton Sarajevo, gdje imamo veliki broj veleposlanstava, međunarodnih organizacija i stranih kompanija – kazao je Forto.

Ministarstvo, dodaje se, ističe da u zakonima i pravilnicima koji reguliraju ovu oblast ne postoji odredba koja obvezuje strane državljane na poznavanje jednog od službenih jezika u Bosni i Hercegovini radi polaganja vozačkog ispita.

– Stoga je Ministarstvo nakon dodatne analize važećih propisa zauzelo jasan stav: nazočnost prevoditelja ispitu je dopuštena pod uvjetom da prevoditelj ne sudjeluje u rješavanju kolokvija niti na bilo koji način utječe na ishod ispita – navode.

– Ovo rješenje omogućuje ravnopravan pristup svim kandidatima, bez diskriminacije, uz potpuno očuvanje regularnosti i vjerodostojnosti ispita. Ovime pokazujemo da smo otvorena i funkcionalna država – smatra Forto.

Nacrt Zakona o zrakoplovstvu BiH, koji je pripremilo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, upućen je u proceduru savjetovanja, a izvori iz Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) upozoravaju na niz prijetnji koje nosi ovaj zakon i pokušaj rušenja državnih institucija.

Smatraju da su predložena rješenja iz zakona došla od kadrova SNSD-a čija je jedina želja rušenje institucija Bosne i Hercegovine.

Prema tumačenju pojedinih uposlenika BHDCA upućenih u rad Direkcije i sustava, odredbe Nacrta zakona o zrakoplovstvu koje se tiču ​​formiranja buduće BHDCA su u suprotnosti sa Zakonom o upravi, a dio koji se odnosi na traganje i spašavanje u suprotnosti je s Okvirnim zakonom o zaštiti ljudi i imovine od prirodnih i drugih nesreća i Zakonom o obrani.

– Kvaziagencija bi radila po standardima entiteta u kojem je osnovana (RS), a obavljala bi poslove iz nadležnosti Bosne i Hercegovine. Ovakav pokušaj rušenja državne institucije je bez presedana – napominju.

Ističu da prijedlog zakona o zrakoplovstvu u BiH nema nikakve veze s onim o čemu je govorio ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.

– Prijedlogom zakona ne uspostavlja se vjerodostojan regulator, kako tvrdi ministar Forto, već pravna osoba kojoj su povjerene javne ovlasti za obavljanje poslova upravnih tijela. Ova kvazi-agencija provjerava sve ovlasti upravnog tijela, a ne samo neke, kako to utvrđuje Zakon o upravi. Povjerava se ovlaštenje koje se temeljem Zakona o upravi ne može povjeriti, a to je inspekcijski nadzor. Ovim bizarnim nacrtom kvaziagenciji se povjerava obavljanje svih državnih poslova, a izbacuje se iz sustava državne uprave. Nijedan regulator u BiH nije uspostavljen na način kako je predložen nacrtom ovog zakona jer ne postoji zakonski okvir za takvo uređenje – navode iz BHDCA koji su analizirali predloženi nacrt zakona.

Pojašnjavaju da BHDCA obavlja klasične poslove organa uprave, te da nadzor predstavlja isključivu nadležnost države i ne može se povjeravati kvazi-agencijama, što se ovim prijedlogom zakona čini.

– Financiranje pravnih osoba koje imaju javne ovlasti nije predviđeno na način kako je to utvrđeno ovim prijedlogom zakona, jer Zakon o upravi, kao temeljni zakon na kojem se temelji osnivanje i organizacija organa uprave, jasno kaže da se te pravne osobe financiraju iz proračuna institucija BiH. Prema ovom nacrtu, ova agencija bi obavljala poslove iz organa uprave, a za državne poslove koje bi obavljala sve prihode zadržavala bi za sebe i raspoređivala ih prema vlastitom nahođenju – tumače izvori iz BHDCA.

Nadalje navode da je prijedlogom zakona predviđeno da će vijeće buduće agencije, između ostalog, činiti i predstavnici entitetskih vlada, koje nemaju nadležnost u oblasti civilnog zrakoplovstva.

– U Vijeću BHANSA-e su i predstavnici entitetskih vlada, ali to je zato što su entiteti dio svoje imovine prenijeli na BHANSA-u. Svrha izmišljanja sastava vijeća u ovoj kvaziagenciji je obesmišljavanje državne institucije i uvlačenje entiteta RS u odlučivanje u ovoj oblasti – kažu.

Također upozoravaju da se stvara opasan presedan koji kaže da će buduću BHDCA osnivati ​​Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, te smatraju da je to u potpunoj suprotnosti sa Zakonom o upravi koji propisuje da institucije osniva Parlamentarna skupština BiH, pa donošenjem ovakvog zakona Parlament BiH ne bi imao nikakav parlamentarni nadzor nad radom agencije.

– Agencija bi prema ovom nacrtu imala svoje privatne zrakoplovne inspektore koji nisu državni službenici, a Zakon o upravi i Zakon o državnoj službi jasno propisuju da je inspektor državni službenik. Prema prijedlogu zakona, kvazi-agencija bi obavljala poslove iz nadležnosti organa uprave, a nadzor nad radom zračne luke vršili bi privatni inspektori i za to bi bili plaćeni iz sredstava koja su sredstva države BiH, a sredstvima bi se upravljalo na temelju financijskih zakona RS-a jer bi agencija bila registrirana na području RS-a.

Zašto BHANSA može biti samofinansirajuća agencija, čiji zaposlenici nisu državni službenici i na koje se ne odnosi Zakon o plaćama i naknadama u institucijama BiH? Odgovor se nalazi u Zakonu o registraciji pravnih osoba osnivača i institucija BiH, kao iu Zakonu o BHANSA-i, a činjenica je da BHANSA pruža usluge koje nemaju karakter usluga iz nadležnosti organa uprave, a njeni zaposlenici ne obavljaju poslove iz nadležnosti državne službe – objašnjavaju izvori iz BHDCA.

Uspoređuju da Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) ima status regulatora i nema potpunu neovisnost, posebno ne financijsku, upravo zato što je ograničena primjenom Zakona o upravi, Zakona o državnoj službi, ali i Ustava Bosne i Hercegovine.

– Drugi dio odredbi koji je problematičan odnosi se na traganje i spašavanje. Ovaj dio prijedloga zakona u suprotnosti je s Okvirnim zakonom o zaštiti ljudi i imovine od prirodnih i drugih nesreća i Zakonom o obrani. Očigledno, ovim odredbama kadrovi SNSD-a uvode MUP RS/Upravu za civilno vazduhoplovstvo u sistem zaštite i spašavanja i time otvaraju vrata finansiranju ove institucije RS kroz Troškovnu osnovicu (preleti). Poznato je da Ministarstvo obrane BiH iz Osnovice troškova za traganje i spašavanje godišnje dobije oko 100.000 KM. Temeljem Zakona o obrani Bosne i Hercegovine i Okvirnog zakona o zaštiti ljudi i imovine od prirodnih i drugih nesreća, Oružane snage BiH jedine su nadležne za traganje i spašavanje u slučaju pada zrakoplova – pojašnjavaju.

Napomenuli su da su posljednja dva direktora BHDCA bili uposlenici Helikopterskog servisa, današnje Uprave za civilno zrakoplovstvo, te da je tu i pitanje sukoba interesa jer BHDCA vrši nadzor nad ovom upravom i predlaže zakon koji bi Upravi omogućio da kroz Troškovnik naplaćuje troškove za poslove za koje nije nadležna.

– Prema tvrdnjama ministrice Forte, radnu skupinu za izradu zakona činili su predstavnici BHDCA, Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Ministarstva obrane BiH i Ministarstva vanjskih poslova. Postavlja se pitanje zašto u radnoj skupini nisu bili predstavnici svih tijela koja imaju nadležnost u oblasti civilnog zrakoplovstva, Ministarstva sigurnosti BiH, Granične policije, SIPA-e, OSA-e i dr., koji su eventualno postavljali pitanja u vezi s odredbama vezanim za traganje i spašavanje. Postavlja se pitanje kakve kvalifikacije imaju osobe koje su bile članovi radne skupine? – navode.

Tvrde i kako je jasno da nacrt zakona nije usklađen s propisima Europske unije jer u njemu nema odredbe koja govori s kojim je propisima Europske unije zakon usklađen.

– Predloženi nacrt zakona predstavlja opasan presedan kako za institucije Bosne i Hercegovine, tako i za zračne luke, posebno zračne luke Sarajevo i Tuzla. Riječ je o dvije zračne luke koje predstavljaju zračnu granicu i izlaz iz BiH za stanovništvo koje živi u tim kantonima. Davanje državnih ovlasti jednoj kvaziagenciji, izvan svih zakonskih okvira koji vladaju u BiH, da izdaje dozvole, potvrde i vrši nadzor, a da nema nikakvu kontrolu od strane Parlamenta BiH, predstavlja opasne radnje i čin rušenja državnih institucija – naveli su u analizi.

Dodaju kako lažni narativ da je ovakva agencija potrebna za privlačenje kadrova i povećanje plaća zaposlenika skriva pravu istinu.

– Predloženim nacrtom zrakoplovstvo se vraća u 1999. godinu kada su, osim BHDCA, postojale entitetske direkcije FED CAD i RSCAD, koje su ukinute zakonom iz 2009. jer je zrakoplovstvo ustavna nadležnost Bosne i Hercegovine, a entiteti nemaju nadležnost u ovoj oblasti – kazali su iz BHDCA.

Naglašavaju da su svi ovi razlozi više nego dovoljni da se Nacrt zakona o zrakoplovstvu revidira, uvede u ustavno-pravne okvire i onemogući SNSD-ovim kadrovima da ruše još jednu državnu instituciju i iz nje izvlače državni novac.

– Ukoliko je točna tvrdnja o očuvanju stabilnosti ove državne institucije i privlačenju stručnog kadra, prijedlog bi bio da regulator bude organiziran kao RAK, jer je RAK regulator, a ne kao BHANSA, jer je BHANSA pružatelj usluga. S obzirom na plaće koje zaposlenici imaju sada, dodatak na plaću između 50 i 100 posto bio bi više nego dovoljan. No, iz analize prijedloga zakona proizilazi da to nema nikakve veze s dobrobiti državne institucije i njenih uposlenika, već s otimačinom državnog novca, davanjem dijela tog novca Upravi za civilno zrakoplovstvo RS i zapošljavanjem nacionalno podobnih kadrova. Napomene, nacionalna struktura zaposlenih u BHDCA je potpuno poremećena. Od ukupno 57 zaposlenih, samo njih sedam su Bošnjaci – istakli su.

BHDCA se prije dva dana oglasila povodom nekih medijskih istupa i napisa. U priopćenju navode kako žele “ukazati na činjenice i opovrgnuti sve tvrdnje da se iza izrade zakona kriju politički razlozi i motivi”.

Naveli su da su u suradnji s Ministarstvom komunikacija i prometa BiH u posljednjih desetak godina više puta radili na izradi novog teksta zakona o zrakoplovstvu BiH, te da su posljednji put na inicijativu MKT-a donijeli odluku o formiranju radne skupine za izradu zakona u veljači 2025. godine. Podsjetili su da su radnu skupinu činili predstavnici BHDCA i MKT-a, Ministarstva financija i trezora BiH. BiH, Ministarstvo obrane BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH, “kao i neovisni pravni stručnjak koji je sudjelovao u kreiranju brojnih zakona na razini Bosne i Hercegovine”.

Tvrde da je radna skupina, zbog velikog broja manjkavosti i zastarjelosti važećeg Zakona, posebnu pozornost posvetila usklađivanju novog teksta Zakona s Čikaškom konvencijom i njezinim prilozima, te međunarodnim standardima i preporučenom praksom, kao i suvremenim izazovima s kojima se civilno zrakoplovstvo suočava.

– Dugi niz godina BHDCA je suočena sa kontinuiranim odlaskom stručnog kadra zbog neatraktivnosti, niskih primanja i znatno boljih uslova u zrakoplovnoj industriji, što se ovim Nacrtom zakona pokušava ispraviti i dati BHDCA značaj i status koji imaju zrakoplovne uprave zemalja u regiji, EU i svijetu, a što su podržale i relevantne međunarodne zrakoplovne institucije i organizacije (ICAO, Europska komisija, EUROCONTROL…). BHDCA je redovno pod nadzorom međunarodnih institucija, koje u svojim izvješćima o stanju i napretku BiH u oblasti civilnog zrakoplovstva kontinuirano ukazuju na nedostatke u postojećem zakonu, te da BHDCA treba biti samostalna, neovisna, kadrovski i financijski stabilna – navode iz BHDCA.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto predložio je nacrt novog pravilnika o unutarnjem ustrojstvu ministarstva na čijem je čelu, kojim je predviđeno povećanje broja zaposlenih za 44 osobe, kako u Ministarstvu, tako i u Direkciji za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA).

U Ministarstvu bi bilo 13 uposlenika više nego sada, odnosno ukupno 128 uposlenika, au BHDCA 31 uposlenik više ili njih ukupno 110.

Između ostalog, kabinet ministra trebao bi dobiti jednog savjetnika više nego što ga ima sada.

Naime, prema važećem Pravilniku ministar ima šefa kabineta i tri savjetnika. Prema novom pravilniku, ministar bi imao šefa kabineta i četiri savjetnika. Ostaje nepromijenjeno da zamjenik ministra ima voditelja kabineta i jednog savjetnika.

Usporedbom postojećeg i predloženog propisa vidljivo je da tajnik Ministarstva uz stručnog suradnika za europske integracije dobiva i stručnog savjetnika za europske integracije.

Također, u Ministarstvu će umjesto dosadašnja dva biti četiri radna mjesta vezana uz poslove javne nabave za koja se ustrojava odjel, a umjesto dosadašnjih sektora za promet i za prometnu infrastrukturu, pripremu i provedbu projekata koji imaju po dva odjela, ustrojavat će se Sektor za cestovni i zračni promet i sigurnosnu koordinaciju koji uključuje tri odjela te Sektor za željeznički i vodni promet i multimodalnost koji također uključuje tri odjela.

Pravilnikom se uređuje unutarnja organizacija Ministarstva i upravnih organizacija u njegovom sastavu, odnosno Regulatornog odbora Željeznica BiH (koji ne mijenja broj zaposlenih prema novom pravilniku) i BHDCA.

Donošenje novog pravilnika obrazloženo je “stvarnom i objektivnom potrebom” za preciznijim unutarnjim ustrojstvom i jasnijim definiranjem opisa poslova i rasporeda, pa se “broj i opisi poslova prilagođavaju stvarnim poslovima i obvezama Ministarstva i zaposlenika”.

U BHDCA, prema obrazloženju novog pravilnika, ustrojava se nova osnovna organizacijska jedinica (Inspektor), Odjel za ljudske resurse, odnose s javnošću i administrativne poslove izdvaja se u dvije organizacijske jedinice, te se formira nova samostalna unutarnja organizacijska jedinica – Odjel za informacijsku sigurnost i tehnologije.

Povećanje broja zaposlenih planirano je i u dijelu koji se odnosi na poslove stručnog savjetnika za plovidbenost zrakoplova, stručnog savjetnika za operacije bespilotnih letjelica zbog sve veće upotrebe dronova u zračnom prostoru, voditelja evidencije o bespilotnim letjelicama, stručnog savjetnika za U-SPACE, stručnog savjetnika za građevinske objekte i sustave, za potrebe certificiranja i nadzora zračnih luka, stručnog savjetnika za sigurnost zračnog prometa, stručnog savjetnika za europske integracije.

Također, planirano je zapošljavanje još jednog lektora, a dodano je i radno mjesto stručnog savjetnika za javnu nabavu.

– Dosadašnja sistematizacija radnih mjesta, koja nije uključivala značajan broj poslova koji se realno obavljaju unutar Uprave, pokazala se neučinkovitom. Naime, Uprava je u najvećem broju slučajeva bila prisiljena poslove iz djelokruga navedenih radnih mjesta povjeravati osobama angažiranim izvan Uprave, temeljem ugovora o djelu – stoji u obrazloženju.

Navedeno je da će se radna mjesta popunjavati u skladu sa srednjoročnim planom zapošljavanja, a dinamika će ovisiti o proračunu. Nije procijenjeno koliko će sve to koštati.

Predloženi nacrt novog pravilnika je u proceduri e-konzultacija, odnosno svojevrsne javne rasprave, nakon čega bi trebao ići u Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, na čijem je čelu Edin Forto, potrošilo je prošle godine na hotele u BiH i inozemstvu oko 56.000 KM, piše djela.

Kao i svake godine, početak godine rezerviran je za objavu završenih javnih nabavki i dodjelu ugovora u Bosni i Hercegovini. institucije, koje su velikim dijelom vezane uz usluge hotelski smještaj za službena putovanja u zemlji i inozemstvu.

Portal Akta objavio je podatke za Ministarstvo komunikacija i prometa kao prvi zanimljivi primjer koji su analizirali.

Ukupno su korištene usluge 42 hotela, a među njima se ističu oni s najvećim pojedinačnim iznosima.

Najveći pojedinačni iznos plaćen je za hotel u SAD-u, Quadrum DC LLC dba Arlo Washington DC. Ugovor je sklopljen u rujnu prošle godine i plaćeno je 14.078,21 KM.

U listopadu 2025. godine ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto boravio je u Washingtonu, gdje se susreo s predstavnicima State Departmenta, a tom prilikom je iskorišteno i noćenje delegacije u ovom hotelu.

– Službeno putovanje u Washington održalo se u periodu od 12. do 19. listopada 2025. godine, povodom sudjelovanja na godišnjem zasjedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, s ciljem jačanja suradnje Bosne i Hercegovine s međunarodnim financijskim institucijama i američkom administracijom, te predstavljanja infrastrukturnih i razvojnih prioriteta zemlje. Izaslanstvo su činili ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto, šefica kabineta ministra Sanja Škuletić-Malagić i savjetnica ministra Stela Vasić – pojašnjavaju iz Ministarstva.

Drugi hotel s liste s najvećim iznosom je Europe Hotels SRL, Viale Ippocrate 119 iz Rima, za koji je u listopadu prošle godine potrošeno 6.102,19 KM.

– Službeni put u Rim, u periodu od 26. do 30. listopada 2025. godine, organiziran je povodom sudjelovanja na sastanku Mješovite komisije o međunarodnom cestovnom prijevozu putnika i robe između izaslanstava Bosne i Hercegovine i Republike Italije. Delegaciju Bosne i Hercegovine činili su Miroslav Đerić, načelnik Odjela za cestovni i željeznički promet, Lejla Mehanović-Turić, stručna savjetnica za međunarodnu suradnju, Samir Planinčić, stručni savjetnik za licence i Dejan Savić, stručni savjetnik za putnički i teretni promet. Tijekom boravka u Rimu izaslanstvo je bilo smješteno u hotelu Best Western Globus – priopćeno je iz Ministarstva.

Ispod možete vidjeti cijeli popis hotela i njihove cijene.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, na čijem je čelu Edin Forto (Naša stranka), predložilo je dvije odluke kojima bi se blizu deset milijuna KM oduzelo vladama entiteta i Brčko Distrikta, a dalo BHRT-u.

Čini se to novcem iz dijela dobiti Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 4,15 milijuna KM te sredstvima uplaćenim za dozvole za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sustava u iznosu od 5,85 milijuna KM.

Ove odluke treba donijeti Vijeće ministara BiH i zato je teško očekivati ​​da će do njih doći, jer u Vijeću ministara BiH sjede i ministri iz SNSD-a koji se ne mogu zaobići.

Prije svega, nije realno očekivati ​​da će članovi SNSD-a pristati na smanjenje novca namijenjenog Vladi RS-a. Štoviše, tek se kroz slučaj Viadukt moglo vidjeti kako vlasti RS-a “hladno” žele svoje obveze i dugove prebaciti na državni nivo kršenjem ugovora koje su sami potpisali, a da ne govorimo o slučaju Viadukt koji će, nadajmo se, dobiti i sudski epilog.

Nadalje, upravo politika SNSD-a koči rješenja za BHRT, koji je u nedoumici i pred gašenjem, jer RTRS ne ispunjava svoje zakonske obveze, već sav iznos od RTV takse zadržava za sebe, čime se ruši SNSD, koji pokušava urušiti sve što je državno. Dug prema BHRT-u po ovom osnovu veći je od stotinu milijuna KM.

Toga su svjesni i u Vladi koju su, inače, dogovorili SNSD, Trojka i HDZ.

Forto iz čijeg je ministarstva ne tako davno za BHRT istaknuo kako se “nedostatak političke volje, odnosno svjesno i kontinuirano ignoriranje obveze rješavanja pitanja financijske stabilnosti BHRT-a, jasno ogleda u sustavnom odbijanju svih prijedloga i inicijativa usmjerenih u tom cilju od strane predstavnika entiteta Republika Srpska, kako u Vijeću ministara BiH tako i u Parlamentarnoj skupštini BiH”.

Rješenje za BHRT pokušalo se pronaći i kroz proračun institucija BiH. Iz SNSD-a nisu dali takav budžet, a na kraju su popustili i iz Trojke.

A BHRT-u treba 35 milijuna KM da podmiri dugovanja prema EBU-u, za PDV, struju, plin, doprinose…, te traži da se njihovo financiranje hitno riješi.