Ministarstvo sigurnosti BiH je umjesto jednog zaposlilo dva državna službenika, odnosno popunilo dva radna mjesta iako je oglas bio raspisan za popunjavanje jednog radnog mjesta, utvrdili su državni revizori u novom izvješću.

Ovo je samo jedna od primjedbi koje je Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine imao kada je u pitanju rad i način trošenja novca ovog ministarstva u prošloj godini. U 2025. godini Ministarstvo je vodio zamjenik Ivica Bošnjak (HDZ).

– Tijekom 2024. godine državni službenik, nakon provedenog natječaja, interno je raspoređen na radno mjesto višeg stručnog suradnika za poslove readmisije, prije isteka probnog rada.

Nakon toga, tijekom 2025. godine Ministarstvo je aktiviralo pričuvnu listu za radno mjesto viši stručni suradnik za drugostupanjski postupak. Agencija za državnu službu BiH donijela je Rješenje o imenovanju prvog uspješnog kandidata s rezervne liste – navodi se u izvješću.

Međutim, Zakonom o državnoj službi u institucijama BiH propisano je da državni službenik mora biti na probnom radu u trajanju od 12 mjeseci, a imenovanje je moguće nakon pozitivne ocjene. Ako dobije negativan, otpušta se. Policajac koji je premješten bio je na probnom radu manje od devet mjeseci.

– Smatramo da Ministarstvo nije dokumentiralo postojanje iznimnih i opravdanih razloga koji su bili potrebni za interni premještaj tijekom probnog rada… Time se dovodi u pitanje pravna valjanost prekida probnog rada i ocjene uspješnosti probnog rada za konkretno radno mjesto – kažu revizori.

Nadalje, rezervna lista se aktivira samo ako je državni službenik razriješen dužnosti, a nije.

– Postupajući na navedeni način, Ministarstvo je umjesto jednog službenika dobilo dva državna službenika, odnosno popunilo dva radna mjesta iako je oglas raspisan za popunjavanje jednog radnog mjesta – stoji u izvješću.

Osporavan je i angažman vanjskih suradnika putem ugovora o djelu, za što je na deset osoba potrošeno 81.380 KM.

Za obavljanje poslova u Uredu zamjenika ministra tijekom 2025. godine na temelju ugovora o djelu angažirane su između ostalog dvije osobe. Jedna od njih je mjesec dana bila angažirana na administrativnim poslovima uz mjesečnu naknadu od 1.300 KM, nakon čega je, zanimljivo, počela raditi kao službenica u Ministarstvu.

Jedan ugovor o djelu bio je sumnjivog opravdanja. Koštao je 2.500 KM mjesečno.

– Predmet ugovora je intelektualni rad i poslovi “Pružanje stručne pomoći u pripremi prijedloga Zakona o zaštiti kritične infrastrukture”… Smatramo da je angažman po ugovoru o djelu za ugovoreni posao preuranjen s obzirom na to da nije formirana radna skupina za izradu prijedloga zakona, što ujedno dovodi u pitanje opravdanost navedenog angažmana – dodaju revizori, uz napomenu da je ista osoba i ranije bila angažirana. za isti rad uz istu naknadu.

Revizori su ukazali i na spor koji je vodio tajnik Ministarstva Bakir Dautbašić, a nakon što ga je smijenjeni ministar sigurnosti Nenad Nešić (DNS) nakon presuda odbio vratiti na posao.

Na kraju, Dautbašić je Sudu BiH podnio tužbu za naknadu materijalne štete zbog manje isplaćenih plaća za period od 2020. do 2025. godine, uplate doprinosa i troškova postupka. Postupak je u toku, a vrijednost spora je 65.923 KM.

Dautbašić je vraćen na dužnost početkom 2025. Nešić je smijenjen početkom 2025. godine.

Ured za reviziju osvrnuo se i na stručno obrazovanje, na koje je prošle godine utrošeno 11.579 KM, a najveći dio se odnosi na troškove kotizacija za sudjelovanje na seminarima i edukacijama u Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Kada se uračunaju putni troškovi, na školovanje je zapravo potrošeno 22.229 KM.

Sporno je da su te edukacije mogle biti organizirane iu BiH.

– Edukacije su većinom organizirale specijalizirane tvrtke iz Bosne i Hercegovine, a teme koje su obrađene odnosile su se na područja javne nabave, unapređenja računovodstvenih, financijskih i administrativnih procesa, uredskog i arhivskog poslovanja u digitalnom okruženju, zaštitu osobnih podataka, poslovnu psihologiju, upravljanje stresom i profesionalnim pritiscima, te integritet, vodstvo i prevenciju korupcije. Uvidom u programe realiziranih edukacija utvrdili smo da se ista ili slična tematika organizira na seminarima i stručnim usavršavanjima koja se održavaju u Bosni i Hercegovini – navode revizori.

Dodaju da je stoga školovanje u inozemstvu rezultiralo dodatnim troškovima službenih putovanja, te napominju da je pri planiranju ovih usavršavanja potrebno voditi računa o ekonomičnosti i racionalnom korištenju proračuna, posebice u slučajevima kada je isto ili slično obrazovanje dostupno u zemlji.

Ministarstvo sigurnosti je u 2025. godini imalo na raspolaganju 13,4 milijuna KM.

Tražimo rješenje i nadam se da će problem sa softverom za obradu biometrijskih podataka stranaca i izdavanje viza biti vrlo brzo riješen, rekao je za Faktor Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH koji obnaša dužnost ministra.

Tehnički problem traje već mjesec dana.

– U 10 sati imam sastanak s Delegacijom EU, u 11 sati Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Tražimo rješenje. Novac je potreban, a proračun institucija Bosne i Hercegovine nije usvojen. O proračunu pitajte Denisa Bećirovića i Željka Komšića. Proračun nisu samo plaće – kazao je Bošnjak, aludirajući na to da Bećirović i Komšić, kao predsjedavajući i član Predsjedništva BiH, nisu podržali nacrt ovogodišnjeg proračuna institucija Bosne i Hercegovine, pa je isti vraćen Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine.

Bošnjak je napomenuo da će vjerojatno kroz tekuću proračunsku pričuvu pokušati pronaći sredstva za popravak i održavanje biometrijskog sustava.

Dodao je da bi Vijeće ministara o tome trebalo odlučiti danas, pa bi problem izdavanja viza za strance mogao vrlo brzo biti riješen.

Pad dijela biometrijskog sustava za identifikaciju stranaca dovodi u pitanje niz službenih posjeta Bosni i Hercegovini, ali i turista.

Projekt unapređenja sustava biometrijske identifikacije stranaca financiran je sredstvima Europske unije, a koštao je oko pet milijuna maraka. Službeni prijem sustava potpisan je 2024. godine, ali je Vijeće ministara BiH odluku donijelo znatno kasnije, nakon isteka jamstva.

Tvrtka Page iz Istočnog Sarajeva, koja je zajedno s američkim partnerom razvila sustav, u ranijem je reagiranju navela kako nadležno ministarstvo nije pokrenulo postupak niti organiziralo održavanje sustava nakon isteka jamstvenog roka za sustav.

Još uvijek nije riješen problem u radu softvera za obradu biometrijskih podataka građana (fotografija, otisak prsta, potpis), koji se koristi u postupcima izdavanja viza i odobravanja boravka stranaca u Bosni i Hercegovini. Identificiran je prije više od tri tjedna.

Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH, koji obnaša dužnost ministra, trebao se prije dva dana sastati s Delegacijom Europske unije kako bi pokušali pronaći rješenje, no taj će sastanak, kako nam je rekao Bošnjak, biti održan danas.

– Pokušavamo riješiti problem. Danas je sastanak s Delegacijom EU. Nadam se pozitivnom ishodu. On ima nekoliko prijedloga – kazao je Bošnjak za Faktor.

Na pitanje o kakvim se prijedlozima radi, odgovorio je da “idem u sanaciju”, za što im treba novac.

Ranije je Ministarstvo vanjskih poslova BiH predložilo Vijeću ministara BiH da privremeno suspendira Odluku o obvezi davanja biometrijskih podataka stranaca do rješavanja problema. Također su naveli da ih je Ministarstvo sigurnosti BiH obavijestilo da su isti predložili.

No, Bošnjak danas kaže da od toga nema ništa.

– Opcija odgode zahtjeva za vizu, nema od toga ništa. To nam je zadnja opcija. To nas stavlja pet kilometara od Europske unije. Postoji pet-šest opcija – rekao je Bošnjak.

Dodao je da će se, ukoliko se problem riješi, odmah oglasiti.

Problem biometrijskog sustava identifikacije stranaca dovodi u pitanje broj službenih posjeta Bosni i Hercegovini, ali i turista.

Projekt unapređenja sustava biometrijske identifikacije stranaca financiran je sredstvima Europske unije, a koštao je oko pet milijuna maraka.

Službeni prijem sustava potpisan je 2024. godine, ali je Vijeće ministara BiH odluku donijelo znatno kasnije, nakon isteka jamstva.

Već tri tjedna obustavljen je zaprimanje zahtjeva za izdavanje viza i boravak stranih državljana u Bosni i Hercegovini zbog tehničkih problema sa softverom za obradu biometrijskih podataka, a Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH koji obnaša dužnost ministra, kaže da pokušava riješiti problem.

– Sustav se djelomično srušio. Jutros sam imao sastanak. Poslijepodne ću imati sastanak s Delegacijom EU kako bismo pronašli rješenje. Mnogo toga ne zavisi od mene – tvrdi Bošnjak za Faktor.

Iz tvrtke Page iz Istočnog Sarajeva, koja je zajedno s američkim partnerom izradila sustav, navode da do problema ne bi došlo da je Ministarstvo sigurnosti BiH ispunjavalo svoje obveze, te da, između ostalog, nadležno ministarstvo nije pokrenulo proceduru niti organiziralo održavanje sustava nakon isteka jamstvenog roka za sustav, što je obvezna procedura za funkcioniranje ovako opsežnih i tehnički složenih sustava.

Bošnjak odgovara usmjeravanjem odgovornosti na Ministarstvo vanjskih poslova BiH na čijem je čelu Elmedin Konaković.

– Ministarstvo vanjskih poslova godinu dana nije donijelo odluku o službenom puštanju u rad ovog sustava, odluka je donesena kada je istekao jamstveni rok. Niz je stvari i sada ih sve treba posložiti. Pokušavam riješiti problem. Da je po mom, to bi se odmah riješilo – dodao je Bošnjak.

Problem biometrijskog sustava identifikacije stranaca dovodi u pitanje broj službenih posjeta Bosni i Hercegovini, ali i turista.

Službeni prijem sustava potpisan je 2024. godine, ali je Vijeće ministara BiH odluku donijelo znatno kasnije, nakon isteka jamstva.

Sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine počela je zastupničkim pitanjima, između ostalog, o ruskim kampovima u BiH i otvaranju Ureda Centra za borbu protiv terorizma Ministarstva unutarnjih poslova Mađarske (TEK) u Banjoj Luci bez suglasnosti institucija BiH.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH, koji obnaša dužnost ministra, Ivica Bošnjak (HDZ) nije imao konkretne odgovore na ova pitanja.

Safet Kešo, zastupnik SDA, pitao je zamjenika Bošnjaka da li je Ministarstvo na bilo koji način prije, za vrijeme ili nakon otvaranja službeno obaviješteno o otvaranju poslovnice TEK-a, da li smatra da je događaj sigurnosni ili na bilo koji drugi način interesantan.

– Ako niste upućeni, kako to tumačite propustima nadležnih obavještajno-sigurnosnih službi, nedostatkom suradnje i koordinacije između Ministarstva sigurnosti i Ministarstva vanjskih poslova BiH, nerelevantnošću događaja koji je uznemirio pola države, tumačite li ga kao prazan i pravno nedefiniran prostor ili neke druge razloge. Jeste li planirali poduzeti neke aktivnosti u vezi s ovim slučajem – dodao je Kešo.

Bošnjak je naveo da Ministarstvo nije bilo uključeno, nije sudjelovalo u osnivanju ureda, niti su dobili bilo kakve informacije službenim putem.

Podsjetio je da BiH i Mađarska imaju sporazum o suradnji u borbi protiv terorizma, trgovine drogom i organiziranog kriminala te da se eventualna suradnja može odvijati samo u okviru tog sporazuma.

– U BiH, kada je u pitanju borba protiv terorizma, postoji dobra suradnja državnih i entitetskih organa. Informacije o ovom pitanju zatražili smo od nadležnih policijskih i sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini. Od svih nadležnih institucija nismo dobili odgovore. Informaciju ću pripremiti čim dobijemo kompletan materijal – odgovorio je Bošnjak.

Kešo je komentirao kako se Ministarstvo sigurnosti trebalo uključiti i provjeriti sve aspekte dogovora, s obzirom na “divljačku ofanzivu čelnika vladajuće stranke u RS-u i koalicijskog partnera vlasti na državnoj razini, koju paralelno s otvaranjem Centra na domaćem i međunarodnom planu vodi Milorad Dodik, koji pokušava ocrniti Bošnjake, prije svega, kao najbrojniji narod u BiH, te ih prikazati kao radikalne teroristička i islamistička opasnost“.

Zastupnik SDP-a Saša Magazinović također je imao pitanje za Bošnjaka, a nakon što je sud u Moldaviji izrekao presudu protiv tri osobe za sudjelovanje u ruskim logorima u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

– Priznali su da su često dolazili u Banju Luku gdje su bili ili postoje logori. Kakva saznanja o ovome ima Ministarstvo sigurnosti i što ste poduzeli – upitao je Magazinović.

Bošnjak je na ovo pitanje odgovorio slično – da nemaju saznanja i da su tražili informacije. Ponovno je govorio o suradnji i dogovorima.

– Osim zajedničkih vježbi i obuke, nemamo informacija o eventualnom postojanju drugih kampova za obuku – kazao je Bošnjak.

– Nisam te to pitao. Dali ste odgovor o međunarodnoj policijskoj suradnji i suradnji policijskih agencija. Rekli ste da nemate saznanja o tome. Ne želim biti grub prema vama, ali ne možete reći da ne znate kada je to bilo po medijima. Možete reći da imam saznanja, ali iz medija. Odgovori su zabrinjavajući – komentirao je Magazinović.

Vijeće ministara BiH zadužilo je 27. svibnja prošle godine Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine da pokrene natječajnu proceduru za izbor i imenovanje ravnatelja Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja BiH, ali natječaj još nije raspisan.

Ministarstvo sigurnosti, kojim rukovodi zamjenik ministra Ivica Bošnjak, ovih je dana dobilo odgovor na zastupničko pitanje Parlamentarne skupštine BiH zašto još nema natječaja i kada planiraju postupiti po dobivenom zadatku.

Suština odgovora je da su imali druge prioritete na kojima je radio “znatan broj zaposlenih” u Ministarstvu.

– Ministarstvo sigurnosti BiH je u proteklom razdoblju bilo angažirano na velikom broju prioritetnih aktivnosti, realizaciji obveza i organizaciji događaja vezanih kako za unutarnje odnose u BiH, tako i za međunarodne obveze.

Poseban fokus je bio na uspješnom domaćinstvu Ministarskog foruma unutarnjih poslova i pravosuđa EU-Zapadni Balkan, okončanju procedura za dolazak pripadnika Frontexa i početku operativne suradnje s ovom agencijom Europske unije, te intenzivnim aktivnostima na ispunjavanju obveza i zaključaka Moneyvala kako BiH ne bi bila uvrštena na sivu listu zemalja koje ne ispunjavaju propisane standarde, što bi moglo imati velike ekonomske i financijske posljedice.

Nositelj svih ovih iznimno važnih procesa bilo je Ministarstvo sigurnosti BiH, što je zahtijevalo kontinuirani angažman značajnog broja uposlenika – pojašnjavaju iz Ministarstva sigurnosti.

Kada je riječ o Ministarskoj konferenciji koju spominju, ona je održana 30. i 31. listopada u Sarajevu. Ranije su za Faktor kazali da ovu konferenciju organizira dansko predsjedništvo Vijećem Europske unije, uz potporu institucija BiH, prije svega Ministarstva sigurnosti i Ministarstva pravde BiH.

Nadalje, pripadnici Frontexa stigli su u BiH 31. listopada.

Što se tiče ispunjavanja obveza i zaključaka Moneyvala, Europska unija je prije pet dana upozorila da BiH riskira da se u veljači nađe na sivoj listi.

Odgovarajući na pitanje kada će Ministarstvo sigurnosti pokrenuti natječajnu proceduru za izbor ravnatelja Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja, iz Ministarstva sigurnosti navode da su “nakon izvršenja navedenih obveza” počele pripreme za realizaciju zaključka Vijeća ministara BiH, te da “očekujemo da će aktivnosti biti dodatno ubrzane u narednom periodu”.

No, natječaj za ravnatelja Agencije za forenzička ispitivanja i vještačenja, prema podacima Agencije za državnu službu BiH, još nije raspisan.