Unatoč ranijim primjedbama revizora, ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić (Bh. zeleni) dan ranije je za određena putovanja, na koja je išao avionom, dan ranije poslao vozača sa službenim vozilom da ga dočeka na aerodromu u zemlji u koju ministar putuje i da mu bude na raspolaganju tijekom službenog puta.

– Internim aktom Ministarstva definirano je da je ministar ovlašten procijeniti koja će se vrsta prijevoza koristiti za određenu službenu relaciju, vodeći se načelom ekonomičnosti… U navedenim slučajevima nije nam dokumentirano da se poštivalo načelo ekonomičnosti – primjedba je Ureda za reviziju institucija BiH u nedavno objavljenom izvješću o radu Ministarstva u 2025. godini, koje je raspolagalo s 10,2 milijuna KM.

Na službena putovanja Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice (MHRI) BiH prošle godine potrošilo je 174.570 KM, najviše u inozemstvu, gdje je na smještaj potrošeno 71.577 KM, a na javni prijevoz 26.677 KM.

No, to nije bio razlog zašto su državni revizori uskratili pozitivno mišljenje Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice.

Mišljenje s rezervom dano je zbog višegodišnje prakse nepropisnog angažiranja osoba na temelju ugovora o djelu na poslovima koji su redoviti i kontinuirani te ne spadaju u ugovore o djelu.

Slijedom toga, pokrenuti su vrlo visoki novčani sporovi radi utvrđivanja postojanja stvarnog radnog odnosa i ostvarivanja prava iz radnog odnosa. Dio sporova je pravomoćno okončan u korist tužitelja, što za sobom povlači novčane obveze Ministarstva.

Prošle godine za ugovore o djelu dano je gotovo 130.000 KM za angažman 16 osoba. Polovica ih je angažirana kontinuirano. Mjesečne rate kretale su se od 300 do 1.700 KM. Uglavnom su to osobe angažirane na redovnim poslovima Ministarstva, kao što su stručni suradnik za kadrovske poslove, lektor, higijeničar, vozač. Deset od tih ljudi bilo je angažirano i 2024. godine.

– Poslovi koje obavlja fizička osoba angažirana na temelju ugovora o djelu ne mogu biti poslovi koji imaju kontinuitet niti poslovi radnog mjesta – upozorili su revizori.

Na to su ukazivali i prethodnih godina, preporučujući da se ugovori o djelu sklapaju samo u iznimnim i opravdanim slučajevima, za specifične i povremene poslove koji nemaju obilježja radnog odnosa, no Ministarstvo je nastavilo raditi po starom.

Također, piše u revizorskom izvješću, iz sredstava donacija ostvaren je neto iznos od 129.297 KM za angažman ukupno 11 osoba po ugovoru o djelu na tri projekta – projektu UNHCR-a, projektu IOM-a i projektu PBF-a.

– Tijekom 2025. godine pokrenuto je sedam tužbi kojima se od Ministarstva traži isplata cca 761.150 KM, plus troškovi sudskog postupka i zakonske zatezne kamate. Tužitelji traže da Sud BiH utvrdi da su u određenim vremenskim razdobljima, počevši od 2008. godine, bili u faktičkom radnom odnosu u Ministarstvu, iako su formalno bili angažirani na temelju ugovora o djelu. Traže priznanje prava iz radnog odnosa, uplatu doprinosa za mirovinsko, kao i naknadu troškova postupka i zateznih kamata. Vrijednost pojedinačnih sporova doseže i do 299.500 KM – upozoravaju revizori.

Dodaju da je u prošloj godini Sud BiH donio četiri presude. Provedeni su na način da su uplaćeni doprinosi za PIO, a tužiteljima je utvrđen radno-pravni status “stavljanjem na raspolaganje do isteka zakonom propisanog roka, s pravom na isplatu plaće”.

– Ured za reviziju je u prethodnom razdoblju ukazivao na sudsku praksu prema kojoj sudovi cijene da su ugovori o djelu sklapani za poslove koji po svojoj prirodi i sadržaju imaju obilježja radnog odnosa, a korišteni su kao formalna osnova za prikrivanje stvarnog radnog odnosa, uključujući angažmane koji su trajali neprekidno do 19 godina – podsjećaju revizori.

To nije sve. I Porezna uprava FBiH izvršila je kontrolu i utvrdila da je Ministarstvo dužno platiti gotovo dva milijuna KM poreznih obveza upravo po ugovorima o djelu za razdoblje od 1. siječnja 2020. do 14. srpnja 2025. godine.

– Odnose se na dodatne poreze i doprinose koji proizlaze iz 13 sudskih presuda kao i na sve druge ugovore o djelu sklopljene s vanjskim suradnicima s prebivalištem na području FBiH – pišu revizori.

Ministarstvo je uložilo žalbu na rješenje Porezne uprave. Ishod još nije poznat.

Osim ovih pitanja, Ured za reviziju je naveo da se od ranije od uposlenika potražuje više od 4.000 KM zbog neopravdanih akontacija za službena putovanja, minusa u proteklih pet godina i neopravdanih troškova za reprezentaciju bivšeg ministra.

Također je skrenuta pažnja na kašnjenje u slanju zahtjeva entitetskim institucijama za refundaciju zbog bolovanja. Neki zahtjevi su odbijeni zbog isteka roka. Između ostalog, samo jednoj osobi iz FBiH odbijen je zahtjev za povrat u iznosu od 16.620 KM zbog isteka roka.

Zamjenica ministra za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Duška Jurišić reagirala je na priopćenje iz kabineta ministra za ljudska prava i izbjeglice Sevlida Hurtića u kojem se problematizira njezin odlazak na ministarsku konferenciju u Skoplju, kao i navodno neracionalno trošenje javnog novca, korištenje službenog vozila i proračunskih sredstava.

Jurišić u odgovoru navodi kako nije točno da nije bilo odobrenja za sudjelovanje na Regionalnoj ministarskoj konferenciji na visokoj razini o demografskoj otpornosti.

– Dana 22. travnja proslijeđen mi je e-mail iz kabineta ministra Sevlida Hurtića, naslovljen na organizatora Konferencije, u kojem stoji sljedeće: “Poštovani, došlo je do izmjene datuma, ministar će biti službeno odsutan 07. i 08.05.2026., te slijedom toga predlaže svoju zamjenicu Dušku Jurišić da prisustvuje regionalnoj konferenciji. Vi dogovoriti sve detalje sa zamjenikom Srdačan pozdrav”. Sadržaj maila je citiran pa ne odgovaram za pravopisne pogreške – naveo je Jurišić, dostavljajući screenshotove spomenute komunikacije.

U vezi s objavom službene evidencije o prisutnosti na poslu i navoda da je napisala da je u Sarajevu i da je u Skoplju, Jurišić ističe da je bila na poslu i da je predstavljala Bosnu i Hercegovinu na Regionalnoj ministarskoj konferenciji.

– I nisam to skrivao. Organizatori su poziv prvo uputili Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Nakon što je sudionik iz Ministarstva vanjskih poslova otkazao svoje sudjelovanje praktički u zadnji čas, uputili su poziv Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine. Za održavanje Konferencije praktički nisam ni znao dok mi iz kabineta ministra nije stigla obavijest da sudjelujem na Konferenciji. Organizator je pokrio sve troškove puta uključujući i dnevnice. Ministarstvo sudjelovanje na konferenciji nije koštalo ništa – ustvrdio je Jurišić.

Dodala je da, unatoč tome što je na vrijeme poslala zahtjev za odobrenje službenog puta u kabinet ministrice, putni nalog nije potpisan.

– Prethodno je s organizatorom, ponavljam uz odobrenje gore citiranog ministra, dogovorena tema govora, te svi detalji putovanja, uključujući kupnju avionske karte i rezervaciju hotelske sobe. Ponavljam, sve troškove je snosio organizator. Na konferenciji su sudjelovali predsjednik Sjeverne Makedonije, premijer Sjeverne Makedonije, ministri zemalja zapadnog Balkana i središnje Azije. Bio sam jedini predstavnik jedne državne institucije iz Bosne i Hercegovine. Nisam imao dvojbi da trebam predstavljati svoju državu, izbjegavajući diplomatski skandal da je BiH jedina zemlja bez učesnika, jer ministar Sevlid Hurtić nije potpisao putni nalog – kaže Jurišić.

U svom reagiranju dalje ističe kako ovo nije prvi put da ministar Hurtić nepotpisivanjem putnog naloga do posljednjeg trenutka drži organizatore u neizvjesnosti.

– Žao mi je što to moram istaknuti, ali za značajan broj međunarodnih događanja organizatori, ugledne međunarodne organizacije i vlade država traže sudionike koji se mogu obratiti visokim gostima na engleskom jeziku. Za događanja na ministarskoj razini ne prihvaćaju da državu predstavljaju savjetnici ili državni službenici već imenovani dužnosnici, odnosno ministar ili zamjenik ministra. Ne trebaju mi ​​ova ili druga putovanja u inozemstvo za osobnu promociju. U svojoj novinarskoj karijeri više sam se susretao i intervjuirao predsjednike država, premijere, ministre, glavne tajnike NATO-a, visoke predstavnike Europske unije nego pojedine ministre vanjskih poslova ili članove Predsjedništva BiH. Zadatak obnašanja javne dužnosti je predstavljanje svoje zemlje. To i radim – kaže Jurišić.

Dalje dodaje kako “biti prisutan na poslu nije samo sjediti u uredu, a pogotovo ne raditi ništa”.

– Mnogi ministri i zamjenici nisu pola mandata proveli u Sarajevu, a prvi među njima Sevlid Hurtić, tako da nitko ne može tvrditi da nisu bili prisutni na radnom mjestu, bez obzira što nisu bili u zgradi Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Što se tiče optužbi za krivotvorenje putnih naloga, tvrdim da su lažne. Naredbe potpisuje ministar. Ako je nešto i krivotvorio, slažem se da to trebaju istražiti institucije – kaže Jurišić.

Nadalje ističe da je svako putovanje imalo svoju svrhu:

– U veljači 2023. bili smo kod jednog povratnika, protiv kojeg je pokrenut sudski postupak zbog dogradnje džamije u Rabranama kod Neuma.

U studenom 2023. godine prisustvovali smo dženazi Marku Mišiću, ubijenom povratniku iz Brezika kod Dervente.

U svibnju 2024. godine posjetili smo obitelj u blizini Tešnja, čije je pravo na dom ugroženo izgradnjom ceste 50 metara od kućnog praga. Na temelju navoda u peticiji nismo se mogli uvjeriti u užasne uvjete u kojima žive.

22.11.2023. Prisustvovao sam svečanosti povodom 25 godina rada u Banjoj Luci Fondacije Friedrich Ebert.

25.02.2026. Posjetio sam obitelj Erdoana Morankića u Brčkom koji je poginuo u tramvajskoj nesreći u Sarajevu.

Kad ne tražim dnevnice i putne troškove za posjete povratnicima, ministar me optužuje da tražim. Kad tražim putnu dozvolu, a odričem se dnevnica, ministar pita što ne tražim i zašto radim – rekao je Jurišić.

Jurišić dalje ističe da je pravo ministara i zamjenika ministra na korištenje službenog automobila 24 sata dnevno često nailazilo na ogorčenje u javnosti.

– Po kilometraži je lako utvrditi tko je zlorabio to pravo. Ako sam u gotovo četiri godine putovao manje nego ministar u jednoj godini, ne znači da sam manje radio, nego da sam racionalno koristio službeno vozilo. U mandatu na TVSA sam se tog prava u potpunosti odrekao. Tijekom njezine novinarske karijere uobičajeno je da višečlane televizijske ekipe koriste službeno vozilo – nastavila je zamjenica ministra.

Raspravu o pet prometnih prekršaja u četiri godine njezina mandata Jurišić je nazvala “bizarnom”.

– Vozač i ja smo za skoro četiri godine mandata platili ukupno 350 KM za pet kazni. Ne znam nijednog vozača koji nije imao barem jednu kaznu za prebrzu vožnju u godini dana.

Pozivam nadležno tužiteljstvo da u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine ispita sve putne naloge, putne troškove, te odobrene dnevnice u periodu od siječnja 2023. godine do danas.

Uvjeren sam da u mom uredu neće pronaći elemente kaznenog djela. Više o moralnim vertikalama u sudskim postupcima za mobing – žustro je zaključio Jurišić.

Kabinet ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića oglasio se dovodeći u pitanje odlazak Duške Jurišić, zamjenice ministra, na Regionalnu ministarsku konferenciju koja se održava u Skoplju, Sjeverna Makedonija 7. i 8. svibnja, tvrdeći da nije bilo odobrenja da ona kao predstavnica Ministarstva sudjeluje na tom skupu.

– Dok građani Bosne i Hercegovine svakodnevno slušaju lekcije o transparentnosti, odgovornosti i etičnosti nositelja javnih funkcija, praksa pojedinih dužnosnika pokazuje sasvim drugačiju sliku.

Prema informacijama i dokumentaciji kojom raspolažemo, Duška Jurišić sudjelovala je na Regionalnoj ministarskoj konferenciji o demografskoj otpornosti na visokoj razini koja je održana 7. i 8. svibnja 2026. u Skoplju, Sjeverna Makedonija. Istodobno, prema tim informacijama, nije postojao službeni putni nalog niti odobrenje za sudjelovanje na tom događaju kao predstavnik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za navedeno putovanje.

Posebno zabrinjava činjenica da je u evidenciji prisutnosti na poslu navedeno da je bila na radnom mjestu u Ministarstvu 6., 7. i 8. svibnja, o čemu svjedoči evidencija prisutnosti na radu, ali i objavljeni materijali na osobnom Facebook profilu Duške Jurišić. Javnost ima pravo znati kako je moguće istovremeno biti prijavljen na rad u Sarajevu i sudjelovati na međunarodnoj konferenciji u Skoplju – navode iz Hurtićevog ureda i dodaju:

– Zbog toga se nameće logično pitanje koga je Duška Jurišić predstavljala na spomenutoj konferenciji? Bosnu i Hercegovinu i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine ili sebe kao privatnu osobu? No, to nije jedino pitanje koje zaslužuje pozornost javnosti.

I dok se građanima govori o racionalnom trošenju javnog novca, službena vozila i proračunska sredstva, prema dostupnim podacima, koriste se na način koji dovodi u pitanje odgovornost.

Referirali su se na prometne prekršaje počinjene u studenom 2023., ali i 2024. i 2026. godine, točnije na prekoračenje brzine.

– Tako je 22.11.2023.godine u 23.14 sati na lokalitetu Petlja Podlugovi na dionici Zenica-Sarajevo zabilježeno ograničenje brzine od 163 km/h na dijelu ceste gdje je ograničenje brzine 130 km/h. Izrečena je novčana kazna od 100 KM.

Samo nekoliko dana ranije, 18. studenog 2023. godine u 17.14 sati, na istoj dionici kod Podlugova u općini Ilijaš zabilježena je brzina od 146 km/h, također iznad dozvoljene 130 km/h, za što je izrečena kazna od 100 KM.

Dana 28. svibnja 2024. godine evidentiran je novi prekršaj prekoračenja brzine u Liješnici. Vozilo se kretalo brzinom od 108 km/h, odnosno 28 km/h iznad dozvoljene brzine, zbog čega je izrečena kazna od 100 KM.

Ni 2026. godina nije prošla bez prekršaja. Dana 25. veljače 2026. godine u 10.21 sati, na lokalitetu Olovske luke u općini Olovo, evidentirana je brzina od 71 km/h, odnosno 11 km/h iznad dozvoljene brzine, za što je izrečena kazna od 50 KM – saopćeno je iz Kabineta državnog ministra Sevlida Hurtića i dodano:

– Iako se na putnim nalozima za pojedine mjesece jasno evidentira i potpisuje loko vožnja (područje Sarajeva), krivotvorenje putnih naloga se nastavlja. Ovakvo ponašanje nije zakonom dopušteno i dodatno postavlja pitanje vjerodostojnosti evidencije o korištenju službenih vozila, tim više što su se ovakve i slične situacije ponavljale i ponavljaju više puta.

I dok se uredno vode evidencije o potrošnji goriva i korištenju službenog vozila kroz takozvane lokalne vožnje, prekršajni se nalozi gomilaju. Građani Bosne i Hercegovine imaju puno pravo postaviti pitanje tko je odgovoran za ovakvo ponašanje i da li troškove neodgovorne vožnje službenih vozila u konačnici plaćaju porezni obveznici.

Oni koji najglasnije pozivaju na moral, etiku, transparentnost i odgovornost prvi trebaju pokazati spremnost da svoje postupke stave pod lupu javnosti. Standarde koje zahtijevaju od drugih moraju primijeniti i na sebe – navode iz Vlade.

Na kraju su rekli:

– Zbog svega navedenog očekujemo od nadležnih institucija jasne i nedvosmislene odgovore javnosti o okolnostima odlaska na konferenciju u Skoplje, načinu evidentiranja prisutnosti na radu, korištenju službenog vozila, prekršajnim nalozima i eventualnoj odgovornosti za navedene postupke. Građani Bosne i Hercegovine zaslužuju istinu, a ne izgovore. Transparentnost ne smije biti politički slogan, već obveza svakog javnog dužnosnika.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, na čelu s ministrom Sevlidom Hurtićem, prošle je godine potrošilo više od 100.000 KM na hotele u BiH i ugostiteljske usluge u inozemstvu.

Prema objavljenim godišnjim izvješćima javne nabave vidljivo je da je ovo ministarstvo bilo namijenjeno reprezentaciji, kao i restoranima i posluživanju hrane, a često je služilo i za kupnju cvijeća.

Tako je tijekom godine u cvjećarama u najmanje 17 navrata potrošeno od 85 KM do više od 200 KM. Iznosi ugovora sa cvjećarama, zanimljivo, uglavnom su bili 128,21 KM, bez PDV-a.

Osam puta se kupovalo u cvjećari Lejdi Tuzla, pet puta u Family S, tri puta u cvjećari Ruža Tuzla i jednom u “Karanfilu”.

Često se u sklopu reprezentacije ponavljaju kupovine u Atalu, zanimljivo u iznosu od 18,8 KM.

Najveći račun stigao je od restorana Bebek Balikci, Turska, u iznosu od 1.653 KM, tu je Da Mario Istinye Park gdje je potrošeno 1.259,57 KM, ceh od 1.232,48 KM zabilježen je kod hotela Vezir Palace, 1.123,5 KM kod hotela Bosna u Banjoj Luci, a usluge reprezentacije korištene su i kod hotela Buna Mostar (478,63 KM), Liberre (u više navrata preko 200 KM), u inozemstvu u restoranima Le Passe Franc (338,36 KM), La Belotte (411,84 KM), bečki Ristorane Sole Od 1983. u više navrata…

Novcem namijenjenim ugostiteljskim uslugama u tri navrata je plaćen račun u Samostalnoj obrtničkoj zlatarsko-filigranskoj radnji “Bektić” (458 KM i dva puta po 229 KM).

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je u 2025. godini za hotelski smještaj potrošilo 71.606,82 KM bez PDV-a.

Najviše novca dato je za hotel Sacher u Beču, više od 17.700 KM, prema ugovorima od 4. i 7. srpnja, jednom u listopadu i jednom u studenom.

Između ostalog, boravak u Grand Hotelu Sitea koštao je nešto više od 3.600 KM, dva boravka u Hilton Istanbul Bosphorus, u travnju i kolovozu, koštala su nešto više od 6.000 KM, nešto više od 2.700 KM plaćeno je po ugovoru od 1. svibnja za Innside by Melia Luxembourg, početkom srpnja oko 9.000 KM za hotel Longemalle Geneva, au BiH preferirani hoteli Holiday, Integra i Jelena na Banji Lucy…

Neka službena putovanja obavljena su službenim vozilima, a neka zrakoplovom. Za avionske karte plaćeno je više od 35.000 KM.

U nastavku možete vidjeti ugovore za zastupstvo i hotelski smještaj.