Sebija Izetbegović, bivša generalna direktorica KCUS-a i zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo, oglasila se na svom Facebook profilu povodom Svjetskog dana borbe protiv raka te podijelila svoje iskustvo i poručila.

– Moje iskustvo s rakom dojke pada upravo na ove dane, prije 25 godina. I sada se čudim svojoj hrabrosti da se i sama suočim s težinom dijagnoze i suprotstavim tadašnjim „autoritetima“ koji su tvrdili da se radi o bezazlenoj, hormonskoj promjeni. Tvrdili su da sam dobro. Umišljeni autoriteti koji ne slušaju i ne promatraju pažljivo bolesnika. Znao sam što je, odmah. I bilo je. I dobro je prošlo zahvaljujući tome što se nisam dao prevariti i što znam svoj posao. Prošla sam dvije izuzetno teške operacije, obje u 7 dana, a zatim zračenje i kemoterapija. Umirala je od straha čekajući patohistološke nalaze. Borio sam se s teškim strahom, ali nisam odustajao.

Sutradan sam se tuširala, nakon svake operacije, hodajući na koljenima, jer se uz tri drenaže i jake bolove nisam mogla uspraviti. Rekli su mi da više neću moći operirati, voziti auto, plivati ​​i mnoge druge teške stvari i tada sam prvi put zaplakala. Sretan što sam shvatio da ću živjeti, tužan što neću raditi ono što volim. Ali ja ne bih bila ja da si, čim sam se smirila, ne kažem: “Vidjet ćemo”. Čim mi je počela opadati kosa, odlučio sam potpuno obrijati glavu. Prijateljima sam rekao: ja sad idem, Bakir će mi pomoći i nemojte me čudno gledati. Nisam se napravio ružnim. Bilo je ok. Još su mi davali komplimente.

Nakon točno pet mjeseci, gotovo posve ćelava, vratila sam se na posao i nastavila jednako uspješno raditi i rađati i operirati žene. Nastavila je obnašati dužnost voditeljice tima. Izrasla mi je šiljasta crna kosa kakvu nikad nisam imala. Družila sam se s planinama i prirodom, muž i zet su me naučili skijati, jela sam livade žeravice, nisam to mogla shvatiti. Posjetio sam prijatelje koji su imali pse, igrao se s njima. Provodio sam vrijeme samo sa svojom obitelji i onima koji nisu spominjali ništa ružno, samo lijepe priče. Sve je bilo ljekovito.

Nastavio sam se baviti onkologijom i teškim bolesnicima. Nikad nisam prestala voljeti pomagati bolesnima. Najteže sam spasio, možda sam zato i spašen? – naveo je Izetbegović.

Rekla je da u “dobrom zdravstvenom sustavu, kakav mi možemo stvoriti, malo je onih koji ne bi trebali nastaviti živjeti. Kao i ja. Takav sustav moramo stvoriti”.

– Oboljeli moraju imati pažnju, dobrotu, pravu terapiju i šansu. Za to u sustavu ima dovoljno novca. Mi moramo napraviti takav sustav i vi morate pomoći u tome. Ovo sam napisao jer Federalno ministarstvo zdravstva i Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, kao i Kantonalno ministarstvo zdravstva i K ZZOiR moraju puno više i puno bolje raditi. O putu pacijenta, brzini postavljanja dijagnoze da i ne govorimo – to se podrazumijeva, osim za neznalice. Ima nas dovoljno koji znamo. A, novca ima dovoljno za puno bolju uslugu oboljelima. Moramo to učiniti.

I, ne može jedan dan biti njihov dan borbe protiv raka, već je svaki dan njihov dok ih liječimo. Kasnije neka izaberu neke ljepše datume, a veselije – istaknuo je Izetbegović.

Skupina pacijenata pogođenih zatvaranjem klinike Sjeverozapadni medicinski centar u Sarajevu u 12 sati okupila se ispred zgrade Federalnog ministarstva zdravstva u Sarajevu.

Podršku su im dali i građani Sarajeva, koji su također odgovorili mirnim prosvjedima.

Pacijenti su nosili transparente na kojima je pisalo “Ne ubijajte nam jedinu priliku da postanemo roditelji”, “Dosta šutnje, vratite nam djecu”, “Naši embriji nisu brojevi nego nada”, “Naši biološki satovi ne čekaju vašu odluku”, “Tražimo da radite po zakonu”, “Vratite nam dostojanstvo”…

Prije prosvjeda, kako je rekla predstavnica pacijenata Alma Kovačević, dobili su poziv od Nediljka Rimca, federalnog ministra zdravstva, da dođu na razgovor. No, dodao je Kovačević, prosvjedi će se održati ispred zgrade Ministarstva, a potom i zgrade Federalne uprave za inspekcijske poslove, a tek kada završe, njihovi će predstavnici otići na razgovor s Rimcem.

Pacijenti bi ispred Federalnog ministarstva zdravstva trebali ostati do 13 sati. najkasnije nakon čega bi se trebali uputiti prema zgradi Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Razlog protesta pacijenata je sporo rješavanje problema koji je nastao nakon iznenadnog zatvaranja privatne klinike u Sarajevu početkom listopada prošle godine.

Pacijenti traže da im se omogući uvid u njihov biološki materijal, da se registrira u Sarajevu i da sami odluče u koju će zdravstvenu ustanovu biti prebačen.

Prema riječima Arnesea Zenunovića, koji čuva biološki materijal u zatvorenoj klinici u Sarajevu, nadležne zdravstvene vlasti u FBiH od zatvaranja klinike neadekvatno tretiraju njihov biološki materijal i pacijente.

– Upozoravamo nadležne institucije da je svako ustupanje biološkog materijala bez izričitog pristanka vlasnika, a to smo mi, nezakonito i protuzakonito – naglasio je Zenunović.

Pacijenti su mišljenja da materijal ne treba prebacivati ​​u Zenicu jer, kako su naveli, tamošnja bolnica za to nema uvjete.

– Suprotstavit ćemo se svakom prisilnom prijenosu biološkog materijala. Ukoliko zdravstveni inspektor odluči da materijal prebaci u Zenicu, tražit ćemo da u Povjerenstvu koje će to nadzirati budu i predstavnici pacijenata. Da naši predstavnici budu prisutni prilikom svakog kontakta s biološkim materijalom, a mi ćemo tražiti da policija sve osigura – kaže Zenunović.

Podsjetimo, Federalna uprava za inspekcijske poslove je 12. studenoga prošle godine naložila Kantonalnoj bolnici Zenica, kao jedinoj javnoj zdravstvenoj ustanovi, koja ima rješenje Federalnog ministarstva zdravstva o ispunjavanju uvjeta za biomedicinski potpomognutu oplodnju (BMPO), hitno preuzimanje biološkog materijala i embrija sa klinike u Sarajevu.

No, iz Kantonalne bolnice Zenica uložili su žalbu na rješenje Federalne uprave za inspekcijske poslove od 12. studenoga, istovremeno tražeći od Federalnog ministarstva zdravstva da ispoštuje zakonske okvire.

Iz bolnice su, između ostalog, kazali da je rješenje Federalne uprave za inspekcijske poslove kontradiktorno i neprovedivo, jer prema važećim smjernicama za prijenos embrija i biološkog materijala potrebna je suglasnost federalnog ministra zdravstva i odobrenje Povjerenstva koje imenuje nadležno ministarstvo.

Iz Kantonalne bolnice Zenica također ističu da važeće smjernice ne definiraju grupni, već samo pojedinačni prijevoz, odnosno samo jedan uzorak.

Bez obzira na to što Zakon o liječenju neplodnosti i biomedicinski potpomognutoj oplodnji ne poznaje grupni prijenos biološkog materijala i embrija, Federalna uprava za inspekcijske poslove ranije je saopćila da je odluka o ustupanju materijala Kantonalnoj bolnici Zenica donesena kako bi se poduzele jedine moguće radnje u cilju spašavanja biološkog materijala i embrija koji se nalaze u zatvorenoj klinici.

– Ono na što se žale pacijenti, pozivajući se na zakon, žalila se i bolnica, ali smo iz Federalnog ministarstva zdravstva obaviješteni da je žalba odbijena. Nakon toga nam jedino preostaje da ih zamolimo da izdaju nalog ili nalog za prijenos embrija i biološkog materijala u Kantonalnu bolnicu Zenica i da nam točno kažu kada će to biti. Sve je na federalnom zdravstvenom inspektoru, koji sada treba narediti da li će i kada biološki materijal biti transportovan – rekao je prošlog tjedna u intervjuu za Faktor prim. dr.sc. Tarik Zulović, direktor Kantonalne bolnice Zenica.