Povjerenstvo za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine javno će saslušati ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića (SNSD) u vezi s načinom trošenja sredstava tekuće proračunske rezerve, te predstavnike institucija Bosne i Hercegovine kojima su ova sredstva dodijeljena, Miru Pekić, zamjenicu predsjedavajućeg ovog povjerenstva i predstavnika PDP u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kazali su za Faktor.

– Ministar Amidžić je odgovoran za ispunjavanje uvjeta sadašnjih korisnika pričuve. Iako kaže da postupa po zahtjevima, mislim da mora kontrolirati zakonitost. Iz tekuće pričuve dali su 1,5 milijuna KM za nabavku dezinfekcije na graničnim prijelazima, 1,5 milijuna KM za neke ugovorne obveze. Pa tekuća pričuva služi za hitne i nepredviđene slučajeve, a njima se popravlja proračun tamo gdje nije dobro planiran.

Dali su po 1.000 KM iz tekuće pričuve za sve uposlene u institucijama BiH, a garantiram da su te institucije, barem većina, imale vlastita sredstva za isplatu ove jednokratne pomoći. To nije namjena proračunske rezerve – rekao je Pekić.

Kazala je da Komisiju zanima koja je pravna osnova za dodjelu novca, odnosno ispunjavanje takvih zahtjeva.

– Koristi li se tekuća pričuva za nepredviđene stvari ili za popravak proračuna tamo gdje nije dobro isplaniran ili dogovoren. To je također igranje sa Saborom. Izvješća o tekućoj pričuvi samo prolaze kroz Sabor, primaju se na znanje, formalno, a revizija je prema njima blaga – dodao je Pekić.

Naglasila je da je u 2023. godini iz tekuće pričuve različitim neprofitnim organizacijama raspoređeno 3,5 milijuna KM.

– Išao sam ih tražiti u Bosanski Brod. Nema ih. Oni koriste taj novac pred izbore, a toliko je onih kojima je stvarno potreban. Bilo je požara, poplava. Za katastrofalne poplave koje su pogodile Jablanicu, Konjic, Fojnicu, Kiseljak i Kreševo ​​nije bilo puno, a novac se daje proračunskim institucijama – komentirao je Pekić.

Datum javne rasprave još nije određen. Pekić smatra da bi to moglo biti već ovaj mjesec, ili ne do kraja mandata.

Dok institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu, ključno pitanje ostaje neodgovoreno – tko je provjeravao račun na koji je prebačeno čak 110,6 milijuna KM novca građana BiH?

Nakon tvrdnje Ministarstva financija i trezora BiH da je valjanost računa potvrdilo i Pravobranilaštvo BiH, pokazalo se da takva potvrda nikada nije ni dana. To otvara ozbiljne sumnje da su javnost i državni predstavnici namjerno dovedeni u zabludu.

Posebno zabrinjava činjenica da novac nije uplaćen izravno tvrtki Viaduct, već u fond, što dodatno komplicira cijeli slučaj i otvara vrata za pitanje tko je zapravo imao kontrolu nad milijunskom transakcijom.

Ako institucije države ne mogu jasno objasniti kome je i po čijem nalogu isplaćen ogroman iznos, onda se više ne radi samo o administrativnom propustu, već o mogućem sustavnom prikrivanju odgovornosti.

Najava obnove slučaja u Antikorupcijskom povjerenstvu pokazuje da priča tek ulazi u svoju najosjetljiviju fazu.

U trenutku kada se u javnosti pojavljuju tvrdnje o mogućim političkim vezama i interesima iza arbitraže, svaki novi detalj dodatno produbljuje sumnju da Viadukt nije samo pravni spor, već potencijalno jedna od najvećih financijskih afera u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Iz Ministarstva financija i trezora BiH zastupnica Mirka Pekić (PDP), koja je i zamjenica predsjedavajućeg Komisije za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, odgovorila je da je pravovaljanost potvrdilo i Pravobranilaštvo BiH.

No, pokazalo se da Ministarstvo nije govorilo istinu, jer je Pekić dobio odgovor od Pravobranilaštva BiH da oni ne potvrđuju valjanost računa, ali da mogu reći da novac nije uplaćen Viaduktu, nego Fondu.

– O tome što se i kako piše i tko je umiješan, ja to ne mogu komentirati, jedino što mogu komentirati je da Ministarstvo financija i trezora nije reklo istinu – kazao je Pekić za Faktor i dodao kako postoje institucije koje bi se time trebale baviti.

Safet Kešo (SDA), zastupnik i član Komisije za borbu protiv korupcije u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kazao je za Faktor da se radi o novim dokazima i podacima koje treba preispitati.

– Komisija će ponovo otvoriti ovaj predmet, pozvat ćemo Tužiteljstvo BiH i sve aktere, radi se o novcu građana Bosne i Hercegovine – rekao je Kešo.

Na pitanje kako komentira navode slovenskog novinara da postoje indicije da je obitelj Dodik upletena u aferu Viadukt, Kešo ističe da su novinara do ovih saznanja vjerojatno doveli neki dokazi te da smatra da on “tako ne govori”.

– Svakako ćemo sve to istražiti, moramo, sve ćemo ispitati i ako imamo i najmanju sumnju i sumnju na korupciju i krađu, sigurno ćemo podnijeti tužbu – rekao je Kešo.

Slovenski portal Necenzurirano.si objavio je da je tvrtka Viaduct iz Portoroža, kojoj je Bosna i Hercegovina nakon gubitka arbitražnog spora morala platiti više od 56 milijuna eura odštete, dobila novog vlasnika.

Povjerenstvo za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržalo je načela izmjena Zakona o financiranju institucija BiH koje je predložio predsjedatelj Zastupničkog doma Marinko Čavara (HDZ). Promjene koje je predložio omogućile bi mu da plaću prima u gotovini s obzirom na to da mu je račun blokiran jer se nalazi na američkoj crnoj listi.

Mira Pekić, članica ovog saborskog odbora i predsjednica Kluba PDP-SDS-Za pravdu i red, kazala je da su predložene izmjene Zakona podržane, ali s rezervom.

– I ja sam glasao za to. Radi se o izmjenama i dopunama Zakona u prvom čitanju i smatram da su izmjene potrebne u ovoj prvoj fazi. Činjenica je da Čavara radi, potpisuje dokumente, potpisuje proračun, osigurava sredstva iz tekuće pričuve, plaća poreze i obveze koje imaju na njegovu plaću, a ne dobiva plaću. Ali rješenje nije u gotovinskom plaćanju. Da li je to moguće ili ne, trebalo bi se izjasniti Ministarstvo financija i trezora Bosne i Hercegovine. Jasno je da je pod sankcijama. Ovo je čudna situacija – rekao je Pekić.

Ove izmjene i dopune Zakona o financiranju institucija BiH sutra su na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma.

Ovo je treći put u godinu dana da Čavara traži identične izmjene Zakona. Prva dva puta su poraženi u Parlamentu BiH. Njegove kolege, dužnosnici iz RS-a koji su također bili ili su još uvijek na crnoj listi SAD-a, snašli su se i plaće su im isplaćivane i isplaćuju se poštom.

Ponovno su se u saborskoj proceduri našle izmjene Zakona o PDV-u kojima se igre na sreću brišu s popisa usluga koje su oslobođene plaćanja poreza na dodanu vrijednost, odnosno kladionice, casina, automati i slično počinju plaćati PDV.

Ovaj put ih je u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine poslala Mia Karamehić-Abazović, zastupnica Naše stranke.

Posljednji put identične izmjene Zakona o PDV-u predložio je Klub zastupnika SDA, i to prije četiri godine. Taj prijedlog tada nije usvojen, a pitanje je hoće li i sada, s obzirom da se ništa značajno nije promijenilo.

Tada se pozvalo na direktivu Europske unije koja utvrđuje da igre na sreću nisu uključene u sustav PDV-a, već u sustav izravnih poreza. Kladionici su ustvrdili da u igrama na sreću nema dodane vrijednosti, odnosno da ju nije moguće utvrditi. U javnosti se i dalje spominje tradicionalno HDZ-ovo protivljenje “diranju” u kladionice.

Njihovi predstavnici u Bosni i Hercegovini. Protiv Sabora su bili i 2021. godine.

Mira Pekić, predsjednica Kluba SDS-PDP-Za pravdu i red u Parlamentu BiH, ekonomistica, kazala je da nijedna država u okruženju nema PDV na igre na sreću jer je teško utvrditi osnovicu za to.

Među onima koji su glasali protiv uvođenja ove djelatnosti u sustav PDV-a 2021. godine bili su i zastupnici SDS-a i PDP-a.

– Podržavamo oporezivanje igara na sreću jer je to ovisnička djelatnost, jer treba biti oporezovana i jer šteti lokalnoj zajednici u smislu zdravlja ljudi. Ali treba naći mehanizme. Najbolje bi bilo uvesti progresivnu stopu oporezivanja ovisno o visini dobitaka. To bi platio igrač. Logično je i da igrač plaća, ako plaćamo porez na plaću, zašto ne na nešto što smo dobili nekim klikom – mišljenja je Pekić.

Nadalje navodi da lokalna zajednica može i treba nametnuti namet poduzeću, na lokaciju, primjerice, vodeći računa o blizini škola, prva zona.

– A to bi organizatore uvelo u realan porezni sustav. Igre na sreću mogu se oporezivati ​​na razini entiteta i lokalne zajednice. Vidimo da se igre na sreću granaju, imate ih u svakoj zgradi. Može se uvesti fiksna naknada za svaki uređaj.

Ali za PDV je to teško provesti. Vidjet ćemo što će reći Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Oni su kao tvrđava, inzistiraju na bilo kakvim promjenama – rekao je Pekić.

Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Parlamentu BiH, kazao je kako osobno pozdravlja svaku inicijativu koja će doprinijeti dodatnom oporezivanju igara na sreću i doprinijeti smanjenju broja kladionica i drugih mjesta za igre na sreću, što bi svakako moglo utjecati na smanjenje broja građana u BiH koji svoj novac troše na ovu pošast.

– Nisam siguran da je ovaj prijedlog, kojim bi se igre na sreću uvele u sustav neizravnog oporezivanja, najbolje rješenje, posebno s obzirom na mišljenje mnogih ekonomskih stručnjaka da područje oporezivanja igara na sreću spada u sustav izravnih poreza. Ostavljam mogućnost da se kroz raspravu na sjednici Zastupničkog doma iznesu argumenti koji će podržati ovo zakonsko rješenje – dodao je Špago.

Istaknuo je da je ono što je karakteristično za predlaganje zakonskih rješenja za oporezivanje igara na sreću, navodeći prijedlog SDA na razini Federacije BiH 2018. i prijedlog SDA na razini BiH 2021. godine, da su ti prijedlozi “uvijek nailazili na odobravanje od strane istih političkih subjekata HDZ-a i SDP-a, te su činili sve da ti zakonski prijedlozi ne budu usvojeni”.

– Ovdje čekamo sedam-osam godina da ispune obećanje da će predložiti nove zakone koji će regulirati ovu oblast. Možda će prijedlog zakona zastupnice Karamehić-Abazović, koja dolazi iz stranke koja je na vlasti na državnoj razini, dobiti podršku u Zastupničkom domu, ali do njegovog dolaska na dnevni red Doma naroda proći će mandat ovog saziva Parlamentarne skupštine BiH – ocijenio je Špago.

Karamehić-Abazović, u pojašnjenju svog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, izražava stav da će oporezivanje ove vrste djelatnosti djelovati destimulativno na korisnike, a istovremeno omogućiti ostvarivanje mase poreznih prihoda koji bi se trebali koristiti za saniranje zdravstvenih i socijalnih posljedica ove djelatnosti. Navela je da je izuzimanje igara na sreću iz sustava neizravnog oporezivanja u zakonu potpuno socijalno i financijski neopravdano, kao i da godišnji promet priređivača igara na sreću prelazi iznos od milijardu KM.