Novo zaduženje Vlade Federacije BiH od 50 milijuna KM kod komercijalnih banaka, koje dolazi nakon neuspjelih pokušaja izdavanja obveznica, otvorilo je ozbiljna pitanja o stabilnosti javnih financija i načinu upravljanja proračunom.

Dok vlast tvrdi da je riječ o redovnom servisiranju unutarnjeg duga, ekonomisti i oporba upozoravaju na sve dublje oslanjanje na kredite bez jasnih planova kako će se taj novac vratiti.

Upozorenja su sve glasnija, Federacija ulazi u začarani krug u kojem se stari dugovi otplaćuju novim kreditima po sve nepovoljnijim uvjetima, a istovremeno se najavljuju milijarde za socijalna davanja i očekuju izbori.

Građane je iznenadila nova vijest da se Vlada Federacije BiH planira zadužiti kod komercijalnih banaka za 50 milijuna KM kako bi servisirala unutarnji dug Federacije BiH u 2026. godini.

Federalno ministarstvo financija objavilo je javni poziv za nabavu dugoročnog kredita s rokom otplate od sedam godina, uključujući poček od 12 mjeseci.

Kredit bi se otplaćivao u dvanaest jednakih polugodišnjih rata.

Ministarstvo financija FBiH zaprimat će ponude banaka do 8. travnja 2026. godine.

Admir Čavalić, predsjedavajući Povjerenstva za ekonomsku politiku i financije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, kazao je za Faktor da sve ovo pokazuje ono o čemu se već razgovaralo prilikom usvajanja proračuna Federacije BiH za ovu godinu i deficita koji će biti u proračunu.

– Vlada FBiH se oslanja na zaduženje u komercijalnim bankama ako to ne može ostvariti izdavanjem obveznica na burzi. Zatim se ide na izravno zaduživanje, što se sada i radi. To nam, nažalost, govori da će se Vlada sve više zaduživati, što znači da će biti sve nepovoljnije i pitanje je što će i kako biti za idući proračun – kaže Čavalić.

Miralem Galijašević (SDA), član Komisije za ekonomsku politiku i financije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, ističe za Faktor da ovaj dug još jednom pokazuje da Vlada FBiH ne zna kako riješiti likvidnost budžeta, pa sve više upadaju u spiralu zaduženja Federacije BiH i građana.

– S obzirom na to da Vlada FBiH kroz vrijednosne papire nije uspjela osigurati novac za tekuće potrebe, morala je tražiti kredit od komercijalnih banaka. Ne razumijem Vladinu politiku i samohvalisanje i nemaju se čime pohvaliti. Čudna je politika Vlade, s obzirom na dešavanja u svijetu i činjenicu da će sve poskupjeti, oni bi se trebali pobrinuti da građanima olakšaju, a ne da pišu hvalospjeve o sebi, kao da su najbolja Vlada u povijesti – rekao je Galijašević.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za Faktor da je i ovaj dug “skromniji” u odnosu na neke druge, prije svega prošlogodišnju emisiju obveznica Londonskoj burzi od 350 milijuna eura i najavu slične ili veće emisije u ovoj godini, ili enormno dugovanje BH Telecoma planirano za problematično preuzimanje Telemacha, ali je ipak dodatno opterećenje za budućnost – kaže Gavran.

Dodaje kako je poseban problem što za većinu dugova, pa tako ni za ovaj, ne postoje jasni i produktivni planovi korištenja sredstava koji bi osigurali mogućnost otplate.

– Umjesto toga, novac se uglavnom “gubi” u proračunskoj potrošnji i kada dođe vrijeme otplate, ponovno se posuđuje (obično pod nepovoljnijim uvjetima) za otplatu prethodnog duga – zaključuje Gavran.

Muhamrem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i stručnjak za javne finansije, kaže za Faktor da mu sve ovo s Vladom FBiH i zaduživanjem liči na poslovicu “drži vodu dok gospodari odu”.

– Čekaju se izbori, imamo i potez povećanja mirovina za otprilike dvije milijarde KM, gdje se raspoređuje novac koji nemamo. Sve je to ured za pomoć umirovljenicima, ali ne možete napraviti “ruku u proračunu” od dvije milijarde koje treba negdje naći. Nije to više tako lako naći, troškovi zaduživanja su skočili i još uvijek skaču zbog ovih inflatornih pritisaka po svijetu, tako da imate problem za problemom – rekao je Karamujić.

Naglašava da je i ovo s mirovinama bio vrlo populistički potez jer u Federaciji BiH imate gotovo pola milijuna umirovljenika, a predstoje izbori.

– Nio nije protiv socijalnog učinka pomoći umirovljenicima, ali neodrživo je svake godine zaduživati ​​se za dvije milijarde KM da biste to otplaćivali. Ne možemo to izdržati, “ubit ćemo” i ono malo privrede što imamo – rekao je Karamujić.

Postavio je i pitanje zar nije bilo bolje napraviti dobru ekonomsku politiku i onda to gospodarstvo razvijati.

– Imamo to što imamo i zbog toga imamo tu posljedicu da moramo ići okolo i tražiti novac po nepovoljnim kamatama jer im nitko neće dati dvije milijarde za mirovine, moraju se zaduživati. To nisu samo problemi na razini FBiH, nego iu Kantonu Sarajevo, svugdje je loše upravljanje financijama. Strateškog horizonta nema, čekaju se izbori, da se dobije ako je moguće i onda će se problemi riješiti – ističe Karamujić, te dodaje da je problem što nema domaćinskog ponašanja, te da ga nije bilo prije, ali ovaj put je definitivno problem.

Ističe da nije nikakva novost da investitori ne žele kupovati obveznice, jer je Vlada FBiH u proračunu najavila da idu u ogroman deficit, a da će to sada htjeti iskoristiti oni koji posuđuju novac.

– Ovo nije održivo i ovako dalje ne može, i sad dokle ćemo to trpjeti, ali nažalost nemamo alternativu – zaključuje Karamujić.

Proračunom Federacije BiH za 2026. godinu planirani su dugoročni primici od domaćeg zaduživanja u ukupnom iznosu do 400.000.000 KM, od čega bi se planirano zaduženje trebalo realizirati emisijom obveznica Federacije BiH u iznosu do 200.000.000 KM i dugoročno kreditno zaduženje u iznosu do 200.000.000 KM.

Federacija BiH ove godine planira proračun od 8,9 milijardi KM, ali zastupnici koji “sjede” u Povjerenstvu za ekonomsku politiku i financije Federacije BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH upozoravaju da se radi o potrošačkom i deficitarnom dokumentu koji je više izborni nego razvojni.

Planirano zaduženje od 2,3 milijarde KM, povećanje plaća državnih službenika za više od 50 milijuna KM i prehrambena inflacija veća od osam posto dodatno opterećuju javne financije, dok kapitalnih ulaganja praktički nema.

Analitičari upozoravaju da ovakav pristup vodi dugoročno nepovoljnom zaduživanju, višim kamatama i riziku prisilne naplate.

Ovakav potrošački i deficitarni proračun ozbiljno ugrožava financijsku stabilnost Federacije BiH, jer konstantno povećanje zaduženosti i rast kamata opterećuju državni dug, dok nedostatak kapitalnih investicija znači da nema rasta gospodarskih aktivnosti i stvaranja novih prihoda.

Dugoročno gledano, ovakva financijska politika može smanjiti kreditni rejting FBiH, otežati buduće zaduživanje i dovesti do mjera prisilne naplate, a inflacija i rast troškova života dodatno opterećuju proračunske korisnike i građane.

Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH i član Povjerenstva za ekonomsku politiku i financije u ovom domu, kaže za Faktor da je ovogodišnji proračun FBiH ponovo izašao po hitnom postupku sa zakašnjenjem, iako je zakonska obaveza Vlade da proračun usvoji prije nove godine kako bi proračunski korisnici i gospodarstvenici mogli planirati.

– Imamo proračun koji je, kako Vlada kaže, povijesni, a veći je nego ikada jer je dug veći nego ikada. Planirani dug je tek 2,3 milijarde KM. Razlog tome je, osim spomenutog povećanja mirovina, iza kojeg se krije cijela priča, a zapravo je lagodno ponašanje svih proračunskih korisnika, bez politike štednje – ističe Galijašević.

Naglašava da su povećane plaće državnim službenicima, ministrima, saborskim zastupnicima…, a to je u proračunu više nego prošle godine za više od 50 milijuna KM.

– Povećani su i ostali rashodi. Sam dug je lako objašnjiv. Na već pozajmljenu milijardu KM plaćamo više od 300 milijuna KM kamata. Cjelokupna ekonomska politika ove vlade svodi se na zaduživanje. Smatra da Vlada nije imala politike štednje, racionalnog trošenja, već je jednostavno proračun populistički da zadovolji socijalne apetite svakoga tko se pojavi i traži, počevši od socijalnih davanja, preko svih ostalih davanja. Mislim da idemo u dužničko ropstvo i da se ništa ne radi na stvaranju povoljnog ambijenta za investicije – kaže Galijašević.

Dodaje da je vrijeme da Vlada FBiH iskreno kaže da li je ovo stabilizacija koju su obećali?

Naglašava da je financijska politika ove vlade uzrokovala inflaciju, te da je inflacija, kada je u pitanju hrana, porasla za više od osam posto, a da je ukupna inflacija četiri posto.

Ističe da je Vlada FBiH izvršila pripreme za emisiju obveznica na Londonskoj burzi, tako što je “mišićima” Parlament ne odlučuje o dugu.

– A odluka o odgovornosti je ustavna kategorija u svim zapadnim zemljama i o njoj odlučuje Sabor, a ne Vlada. Tu imamo čistu situaciju, izbacili su nas iz igre, da bi se mogli netransparentno zaduživati. I tako će biti sve dok javnih prihoda ne bude sve manje, pa će u jednom trenutku i oni zasukati i onda će krenuti oduzimanje, kao što se dešava u RS. Krenut će zaduženja, prisilne naplate, izgubit ćemo rejting i više se nećemo moći zaduživati ​​– zaključio je Galijašević.

Admir Čavalić (SBiH), zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavajući Komisije za ekonomsku politiku i financije u ovom domu, kazao je za Faktor da je ovogodišnji proračun Federacije BiH, de facto, izborni proračun i da je orijentiran na tekuću potrošnju, a ne na kapitalna izdvajanja.

– U proračunu se ne vidi da postoje kapitalna ulaganja. Također, ovaj proračun je proračun potrošačkog duga. Fokus je na rashodima, a ne na pretpostavkama za prikupljanje dodatnih prihoda i zaduženosti na domaćem i inozemnom tržištu. Nešto što je najavljivano i očekivano, sada je realizirano kroz Prijedlog federalnog proračuna – istaknuo je Čavalić.

Naglasio je da ovakav proračun ne može spadati u kategoriju razvojnih i kapitalnih proračuna, te da je ovo potrošački proračun, dugoročno zadužen.

Na pitanje kako će Federacija BiH realizirati proračun od 8,9 milijardi KM, odakle taj novac, Čavalić ističe da se sada govori o dodatnom zaduživanju i slično, te je pitanje jesu li ti javni prihodi kao takvi precijenjeni, odnosno hoćemo li zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti imati manje ostvarenje javnih prihoda.

– Evidentno je da prošle godine nismo imali značajniju stopu gospodarskog rasta, da je prisutna inflacija, što sve poskupljuje u kontekstu javnih rashoda, a s druge strane, postoji i pad industrijske proizvodnje. Tako da je moguće da je ta prihodovna strana kao takva precijenjena – objašnjava Čavalić.

Ističe da je planirano da se Federacija BiH zaduži za više od dvije milijarde KM te da je pretpostavka da će proračun biti deficitaran.

Upitan znači li to da ćemo opet posegnuti za novcem s Londonske burze, Čavalić kaže da je to očekivano, a da neformalne informacije govore da će to biti skuplji dug.

– Zašto? Jer su se promijenili neki ekonomski parametri unutar Federacije Bosne i Hercegovine. Dakle, ne stojimo baš najbolje, što se vidi iz službenih podataka. To, nažalost, poskupljuje naše zaduženje, odnosno ostala zaduženja. To znači da ćemo plaćati visoku kamatu, što je daleko nepovoljnije od nekih uobičajenih aranžmana, poput onog s MMF-om, koji, istina, zahtijeva određene reforme. Londonska burza, strani vjerovnici ne traže reforme, oni samo traže naplatu duga s pripadajućim prihodom kao takvim. To su nenamjenski dugovi i kamate su puno veće – zaključuje Čavalić.