Mnogi branitelji ne znaju koji su braniteljski propisi prilagođeni izmijenjenom Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, odnosno koje kategorije branitelja neće biti oštećene člankom 81. Zakona o PIO-u pri odlasku u mirovinu i imati mirovinu nižu od najniže, a koje su već oštećene ili će tek biti.

Trenutačno najniža mirovina ostvarena do siječnja 2026. godine iznosi 666,76 KM, a prije izmjena Zakona o PIO-u slovila je za najnižu mirovinu u Federaciji BiH, sada ima još manju mirovinu. Prema članku 81. Zakona o PIO, to je starosna mirovina od 434 KM za 15 godina staža, a manje od 20 godina i 65 godina života.

– Ima nas dosta kojima nije jasno koji će branitelji kada odu u mirovinu s 15, 20, 25 godina staža imati mirovinu 666,76 KM, a koji će imati 434 KM, 470 KM… Nije u redu da su neki braniteljski zakoni prilagođeni izmjenama Zakona o PIO, a neki nisu. Zar nismo svi branili državu i sad su jedni zaštićeni, a drugi nisu. Osim toga, nakon agresije na našu zemlju, ne samo borci nego i ostali građani su radili, ali im nije plaćen staž. Mogli ste se suprotstaviti poslodavcu, ali biste ostali bez posla i primanja, tako da je dugi niz godina jedina opcija bila rad na crno – govori nam čitatelj Faktora, demobilisani borac Samir iz Sarajeva.

Parlament FBiH je u siječnju usvojio izmjene i dopune triju zakona kojima se regulira ostvarivanje prava na mirovinu pod povoljnijim uvjetima za borce.

Riječ je o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima ratnih časti i odlikovanja i članova njihovih obitelji, Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja te Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih obitelji propisano je da dobitnik ratnih priznanja i odlikovanja stječe pravo na starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo u starosnu mirovinu kad navrši 55 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog stažapod uvjetima i na način propisan Zakonom o PIO-u, uz uvjet da nNajniži iznos mirovine ne može biti manji od najniže mirovine isplaćene u prosincu 2024. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine. To je sadašnjih 666,76 KM.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja propisano je da pripadnici oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine kojima je priznato sudjelovanje u obrani zemlje najmanje tri godine i koji nisu dezertiralistječu pravo na starosnu mirovinu u visini najniže mirovine isplaćene u prosincu 2024. godine, a koja iznosi sadašnjih 666 KM, i prije navršenih 65 godina života, uz uvjet da imaju najmanje 20 godina mirovinskog staža.

I na kraju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branitelja i članova njihovih obitelji Ratni vojni invalidi stječu pravo na starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža, bez obzira na godine života, odnosno pravo na starosnu mirovinu s navršenih 55 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, u visini najniže mirovine isplaćene u prosincu 2024. godine u FBiH..

Tako člankom 81. Zakona o PIO-u zaštićeni su dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja, borci koji su u obrani domovine imali najmanje tri godine te ratni vojni invalidi prilikom odlaska u mirovinu.

Borci koji imaju manje od tri godine u vojsci nisu zaštićeni.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić u jednom od svojih intervjua poručio je umirovljenicima da, ako ponovno bude ministar, “neće raditi akontaciju mirovina, nego će svi čekati službena imenovanja”.

Umirovljenici u Federaciji BiH ogorčeni su mizernim srpanjskim povećanjem mirovina od 3,5 posto, jer su, prema ranijim izjavama samog ministra Delića, očekivali mnogo više. Prethodnih mjeseci Delić je govorio da su srpanjske projekcije povećanja mirovina od 5,8 do 6 posto.

– Napravili smo prilagodbu unaprijed. Akontativno je unaprijed izračunato ili privremeno usklađivanje mirovina. Možda je najbolje da nisam ni inzistirao na tome, da su umirovljenici čekali još koji mjesec bez ove povišice i onda bi dobili konačan iznos povišice, drugu redovnu povišicu – rekao je Delić i poručio:

– Ubuduće, ako eventualno postanem ministar, više neću raditi te avansne korekcije, nego će svi pričekati te službene datume kada ćemo znati konačne brojke da se ovakve stvari ne bi događale.

Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju usvojene su u siječnju ove godine, a tada su na inzistiranje Saveza udruga umirovljenika FBiH kao parametri za usklađivanje mirovina uzeti prosječna plaća u FBiH i indeks potrošačkih cijena. Koliko se resorni ministar pita za ispravak predujma, vidi se u Zakonu u članku 79. koji predviđa povećanje predujma. Dakle, to nije dobra volja ministra, ni Vlade FBiH ni premijera.

– Nositelj osiguranja od 01.01.2026. godini, po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja, a na temelju službenih statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku, usklađuje mirovine dva puta godišnje: 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno pada indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća u Federaciji u prethodnom polugodištu u odnosu na prethodno polugodište, i to:

– po stopi koja predstavlja zbroj 60 posto stope rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto stope rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena veća od stope promjene bruto plaće ili jednaka toj stopi;

– po stopi koja predstavlja zbroj 40 posto stope rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 60 posto stope rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena niža od stope promjene bruto plaće – stoji, između ostalog, u Zakonu i dodaje:

– U slučaju da u trenutku donošenja odluke o usklađivanju mirovine nisu poznati službeni statistički podaci, nositelj osiguranja će donijeti odluku o akontaciji mirovine..

Nositelj osiguranja je Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a ne Ministarstvo, a pogotovo ne ministar.

Nema ukidanja akontacije mirovina bez izmjena Zakona o PIO-u.

Demobilisani borci koji imaju manje od tri godine u odbrani zemlje oštećeni su odlaskom u penziju po članu 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i ostali građani Federacije koji su bili zaposleni odmah po završetku agresije, a danas nemaju ni 20 godina staža jer im poslodavci nisu uplatili staž.

Izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u u siječnju ove godine uveden je diferencirani obračun najnižih starosnih mirovina, pa sada osoba koja, primjerice, ima 15 do 20 godina staža i 65 godina života, može imati mirovinu od 434 KM. Prije izmjena ti su korisnici imali pravo na minimalnu mirovinu koja sada iznosi 666,76 KM.

– Očekujemo da se članak 81. Zakona o PIO-u pred Ustavnim sudom Federacije proglasi neustavnim. Naše su oči uprte u to. Osim toga, početkom siječnja ove godine vidjeli smo diskriminaciju koja se sprema demobiliziranim borcima i alarmirali smo Federalno ministarstvo za pitanja boraca, imali sastanak u Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje, ali ništa nije poduzeto. Pokrenuta je i inicijativa za izmjene Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji – govori za Faktor Aljo Bošnjaković, predsjednik Udruženja dobitnika najviših ratnih priznanja FBiH.

Dodaje da se ovaj problem mora što prije riješiti.

– Netko može reći: “Kako nije uspio skupiti staž?”, a ja sam tu izričit i kažem “jedva je skupio tih 15 godina staža jer mu poslodavci nisu platili”. Druga stvar, demobilisani borci se tada nisu uspjeli zaposliti jer su drugi bili prioritet. Nije borac kriv što je jedva skupio tih 15 godina staža i došao i skrasio se u 65. godini, nije više za posao. Barem na taj način država bi mu se trebala odužiti. Borci koji sada pod tim uvjetima odlaze u mirovinu dobivaju rješenja za 400-tinjak maraka. Točnije, manja mirovina za nekih 260 KM – kazao je Bošnjaković.

Što će biti s gotovo 500 uzoraka embrija i biološkog materijala koji su osam mjeseci bili zarobljeni u zatvorenoj klinici Northwestern Medical Center u Sarajevu, nitko pouzdano ne zna.

Pacijenti kažu da nema glasa od nadležnih i odgovornih, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) i Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (POSKOK).

Da stvar bude gora, prema riječima Alme Kovačević, predstavnice grupe pacijenata, jedini federalni zdravstveni inspektor koji posipa dušikom rezervoare u kojima se drže embriji i biološki materijal ovih dana odlazi u mirovinu.

– Nemamo saznanja da će naš biološki materijal biti adekvatno zbrinut nakon odlaska zdravstvenog inspektora u mirovinu. U nekoliko navrata obraćali smo se Federalnom ministarstvu zdravstva i nadležnom Povjerenstvu za primjenu postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, na čelu s dr. sc. Igor Hudić, da nam da suglasnost i odobri ustupanje građe drugoj instituciji kako bi se problem do kojeg su nas dovele nadležne institucije svojim neradom što prije riješio. Međutim, do danas nismo dobili nikakav odgovor s navedenih adresa. Nemamo nikakvih informacija tko će i na koji način dalje brinuti o našim embrijima – ističe Kovačević.

Navodi da su među pacijentima i dva para koji su prije zatvaranja klinike dobili suglasnost ministarstva da materijal prebace u drugu kliniku, ali sada to ne mogu jer nadležni nisu osigurali adekvatan nadzor niti prisutnost embriologa koji bi sve pripremio za transport.

– Prostor na kojem se nalazi materijal trenutačno nitko ne osigurava, a POSKOK još nije obavio razgovor s pacijentima i zaposlenicima u poslovnoj zgradi – naglašava Kovačević.

Za pomoć su se oboljeli u više navrata obraćali Vladi FBiH kao i premijeru Nerminu Nikšiću, a tražili su i formiranje koordinacijskog tima na razini Federacije.

– Do danas nismo obaviješteni ni o kakvoj konkretnoj akciji bilo koga s razine FBiH koja bi rezultirala rješavanjem našeg problema – dodaje Kovačević.

Zbog cjelokupne situacije i, kako su rekli, sramotne šutnje nadležnih, pacijenti su početkom svibnja najavili prosvjede i štrajk glađu.

Kovačević danas kaže da o ovom pitanju još nije donesena konačna odluka.

Podsjetimo, krajem prošlog mjeseca Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) obavijestila je javnost da je postupajući federalni zdravstveni inspektor u slučaju PZU „Sjeverozapadni medicinski centar“ Sarajevo iscrpio sve zakonom propisane mogućnosti za spašavanje biološkog materijala i embrija koji se nalaze u navedenoj ustanovi te da trenutno pohranjeni biološki materijal i embriji prijeti trajnom propadanju.

Kako su dalje saopćili iz FUZIP-a, odvjetnik odgovorne osobe PZU-a, koja se ne nalazi na teritoriju BiH, obavijestio je postupajućeg inspektora da ne može stupiti u kontakt sa svojim vlasnikom, kako bi se osiguralo redovno financiranje i pravovremeno punjenje spremnika u kojima se nalazi biološki materijal i embriji tekućim dušikom.

– Sukladno navedenom, pozivamo Federalno ministarstvo zdravstva da se hitno uključi u rješavanje ovog gorućeg problema i poduzimanjem mjera iz svoje nadležnosti osigura pravovremeno punjenje spremnika, kako ne bi došlo do uništavanja uskladištenog biološkog materijala i embrija – istaknuli su, između ostalog, krajem travnja iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Pacijenti su od početka tražili, kako kažu, najlakše i najpraktičnije rješenje, a to je da se biološki materijal pregleda, popiše i prati u prostore postojeće ambulante.

– Tražimo da se nakon toga pacijentima izdaju potvrde i da na osnovu toga Federalno ministarstvo zdravstva izda suglasnost za transport materijala na osnovu zahtjeva koje su pacijenti već nebrojeno puta podnosili toj ustanovi sukladno zakonu. Članak 53. Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom jasno kaže da se na zahtjev pacijentice materijal može transportirati u drugu kliniku po vlastitom izboru. O tome su suglasni i pacijenti i vlasnik prostora, za što ne postoji nikakva pravna, formalna ili fizička prepreka. Međutim, iz nama nepoznatih razloga, nadležne institucije to odbijaju – rekla je ranije za Faktor Kovačević.

Mnogi radnici u Federaciji BiH nisu sigurni hoće li dobiti otpremnine kada odu u mirovinu.

Budući da Opći kolektivni ugovor ne postoji godinama, njihovo pravo ovisi o granskim ugovorima i aktima poduzeća. U ovom tekstu pokušat ćemo dati informacije kako provjeriti stanje i izračunati omjer te napisati što zakon kaže.

Zakon o radu u Federaciji BiH nije do kraja jasan, pa je odluka o otpremninama pri odlasku u mirovinu u ovom entitetu prepuštena sindikatima i poslodavcima.

Naime, ako pojedina grana/sektor ima potpisan kolektivni ugovor te je utvrđeno da su poslodavci u toj grani dužni isplatiti otpremninu radnicima koji su stekli uvjete za mirovinu ili ako je poslodavac svojim pravilnikom predvidio isplatu otpremnine.

Podsjetimo, radnici na području Federacije BiH od 2017. godine nemaju potpisan Opći kolektivni ugovor, jer je prethodni potpisan 2016. godine prestao važiti godinu dana kasnije.

Otpremnine su jedno od pitanja u kojima poslodavci često nisu sigurni što je radnopravna obveza, a što porezni tretman.

Kratak odgovor glasi: otpremnine u Federaciji BiH mogu biti neoporezive, ali samo ako se isplaćuju pod propisanim uvjetima i do propisanog iznosa.

Ako se isplati više od neoporezivog limita, razlika se smatra oporezivim dohotkom zaposlenika.

Prema Zakonu o radu FBiH, radnik ima pravo na otpremninu ako je s poslodavcem sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme i ako mu poslodavac otkaže ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada.

Izuzetak su slučajevi kada se ugovor o radu otkazuje zbog povrede obveza iz radnog odnosa ili neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane radnika.

Visina otpremnine utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

No, Zakonom je propisano da otpremnina ne može biti manja od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.

Također, otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Tako kaže član 111. Zakona o radu u FBiH.

Prema Pravilniku o primjeni Zakona o porezu na dohodak, otpremnina u slučaju otkaza ugovora o radu ne oporezuje se porezom na dohodak ako se isplaćuje do iznosa koji odgovara 70 posto prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji isplaćuje otpremninu.

To znači da je potrebno utvrditi prosječnu mjesečnu plaću radnika u posljednja tri mjeseca, broj navršenih godina rada kod poslodavca, visinu otpremnine koja se isplaćuje te prelazi li isplaćeni iznos neoporezivi limit.

Radnik je kod poslodavca proveo šest navršenih godina. Prosječna mjesečna plaća u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora iznosi 1.500 KM.

Neoporezivi limit izračunava se na sljedeći način:

1.500 KM × 70% = 1.050 KM po godini rada

1.050 KM × 6 godina = 6.300 KM

U ovom primjeru otpremnine do 6.300 KM mogu biti neoporezive uz ispunjenje drugih zakonskih uvjeta.

Ako poslodavac uplati 7.000 KM, onda je 6.300 KM neoporezivi dio, dok se preostalih 700 KM smatra oporezivim dohotkom i podliježe obračunu poreza na dohodak.

U gostovanju na N1 televiziji, federalni zastupnik SDP-a Damir Mašić ponudio je nesvakidašnju ekonomsku formulu za dobrobit građana, otvoreno se zalažući za nova kreditna zaduženja Federacije BiH kao provjereni recept za financijsku stabilnost.

Mašić je pred kamerama pojasnio svoje viđenje gospodarstva, ističući kako ne vidi baš ništa sporno u dizanju kredita za tekuću potrošnju.

– Svaki put ću dići ruku za povećanje, odnosno za zaduživanje Federacije BiH, ako će to zaduživanje donijeti više sredstava, bez obzira da li oni koji imaju najnižu plaću, kroz minimalnu plaću, ili oni koji imaju najnižu mirovinu u FBiH. Po mom mišljenju, to je pravi zadatak. Pa ti penzići ne žive ni na Sejšelima, ni na Tenerifima, ni na Karibima. Ta potrošnja ostaje u FBiH, odnosno u BiH. To je suština – kazao je.

Činjenica je da zastupnik Mašić geografski precizno locira da domaći umirovljenici svoj novac ne troše na Sejšelima, Karibima ili Tenerifima, ali ekonomska realnost na terenu pokazuje da oni, nažalost, jedva preživljavaju iu samoj Bosni i Hercegovini. Suprotno njegovoj idili, prema kojoj se kreditima pune novčanici najugroženijih, dosadašnja praksa pokazuje da se milijunski dugovi dominantno troše na održavanje glomaznog i tromog javnog aparata.

Mirovine i minimalne plaće, koje političari često koriste za buđenje emocija kod birača, doživjele su tek simbolične kozmetičke promjene.

Za razliku od njih, jedina opipljiva i osjetna povećanja prihoda osigurali su sami političari.

Osobito je značajna lakoća kojom se u javnom prostoru promiče ideja uzimanja dugoročnih kredita za pokrivanje kratkoročne, tekuće potrošnje. S obzirom na to da se posuđeni novac troši, a ne investira, ovim pristupom se ne stvara nikakva nova vrijednost niti gospodarska aktivnost koja bi mogla vratiti isti dug, ostavljajući državu u krugu novih zaduživanja za krpanje starih rupa.

Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Magoda ugostio je predsjednika Paraolimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine i jednog od najvažnijih aktera jedne od najvećih i najuspješnijih sportskih priča naše zemlje Sabahudina Delalića i predsjednika Saveza sjedeće odbojke Bosne i Hercegovine Hajrudina Zekića.

Ministrica Magoda istaknula je nemjerljiv značaj koji bh. paraolimpijci godinama donose našoj zemlji, ističući da oni svojim rezultatima, upornošću i sportskim duhom predstavljaju istinski ponos BiH.

– Olimpijske i paraolimpijske medalje, titule europskih i svjetskih prvaka, kontinuitet vrhunskih rezultata i zastava Bosne i Hercegovine na najvećim svjetskim natjecanjima svjedoče o njihovoj snazi, karakteru i neupitnoj ljubavi prema domovini.

Upravo zato novi Zakon o sportu KS, koji će se u narednom periodu naći pred zastupnicima Skupštine KS, predstavlja jednu od najvažnijih reformi u oblasti sporta u posljednjih nekoliko desetljeća.

Ovaj zakon nije samo administrativni okvir, on je temelj pravednijeg, sigurnijeg i dostojanstvenijeg položaja sportaša, trenera i svih ljudi koji kroz sport godinama grade ugled Bosne i Hercegovine – kazala je ministrica Magoda.

Dodao je da je novim zakonskim rješenjima predviđeno uvođenje sportskih mirovina za osvajače olimpijskih i paraolimpijskih medalja, te medalja sa svjetskih i europskih prvenstava u olimpijskim i paraolimpijskim sportovima, kao trajno priznanje za njihov doprinos i uspjehe koje su donijeli Bosni i Hercegovini.

– Ovo nije privilegija, to je dug i izraz poštovanja društva prema ljudima koji su desetljećima donosili radost, ponos i trenutke za povijest sporta u Bosni i Hercegovini.

Ovim zakonom pokazujemo da sport konačno dobiva sustavnu potporu kakvu zaslužuje, a naši najuspješniji sportaši poštovanje i sigurnost koju svojim rezultatima već odavno zaslužuju – istaknula je ministrica Magoda.

Opće je poznato da osobe koje ostvaruju uvjete za mirovinu moraju čekati određeno vrijeme od podnošenja zahtjeva do isplate prve mirovine. Problem je kada se to razdoblje odulji, jer je riječ o ljudima koji više nisu fizički sposobni zaraditi novac, uglavnom nemaju ušteđevine i mjesecima čekaju otpremnine, pa mnogi ne znaju od čega će živjeti do prve mirovine.

U Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje pitali smo koliko se sada čeka na isplatu prve mirovine od trenutka podnošenja zahtjeva za mirovinu, jer se događalo da se čeka i više od šest mjeseci.

– Članak 216. Zakona o upravnom postupku propisuje da, kada nije potrebno provesti poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi za odgodu, nadležno tijelo mora donijeti rješenje i dostaviti ga stranci. u roku od 30 dana od primitka urednog zahtjeva. U drugim slučajevima, rok je 60 dana – kaže Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

Dodaje da je Zavod u proteklih nekoliko godina značajno poboljšao učinkovitost postupanja po predmetima.

– Broj neriješenih predmeta smanjen je s otprilike 28.000, koliko je iznosio sredinom 2023. godine, na otprilike 14.300 na kraju 2025. godina. Istovremeno, mjesečni priljev novih zahtjeva (svih vrsta) u prosjeku se kreće od 13.000 do 15.000 predmeta. Trenutno se svi predmeti, u kojima su ispunjeni uvjeti za odlučivanje, rješavaju uredno iu zakonom propisanim rokovima. U slučaju eventualnog probijanja zakonskih rokova, pozivamo stranke da nam se obrate izravno (osobno u poslovnicama), putem modula “Informacije o predmetu” na našim stranicama ili putem pozivnog centra Zavoda – kaže Kvesić.

Podsjeća da prilikom isplate prve mirovine isplaćuju i zaostale mirovine.

Izmjenama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju nisu pogođeni samo razvojačeni vojnici koji ove godine odlaze u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života, već i vojnici koji imaju najmanje 20 godina staža, a nemaju minimalno tri godine staža u obrani domovine.

Oni borci koji ove godine odu u mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života imat će mirovinu od 434 KM, 230 KM manju od minimalne koja iznosi 666,72 KM, a sve “zahvaljujući” izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u koji se odnosi na izračun najniže starosne mirovine.

Borci koji odu u mirovinu s najmanje 20 godina, a nemaju minimalno tri godine staža u obrani zemlje, pa idu u mirovinu sa 65 godina, imat će mirovinu od 470 KM.

Nije mali broj građana Federacije koji rade 30 godina, a nemaju ni 20 godina staža. Razlog je što im poslodavci nisu uplaćivali radni staž.

Prije izmjena Zakona o PIO-u pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe koje su uglavnom odlazile u starosnu mirovinu s 15 godina staža i 65 godina života. Sada iznosi 666,72 KM.

– Zvali su me predsjednici nekoliko braniteljskih udruga razvojačenih branitelja da pitaju je li to istina. Pitao sam ih nisu li pročitali svoj zakon. Ako borac ima te tri godine rata i minimalno 20 godina staža, može otići u prijevremenu povoljniju mirovinu i njegova mirovina ne može biti manja od minimalne, koja sada iznosi 666,72 KM. Tamo su zaštićeni. Koji su se obrani domovine priključili tek 25.12.1992. godine, imat će manju mirovinu jer neće imati najmanje tri godine obrane, a takvih je nažalost najviše. Umanjenje će imati svi osim onih sa 40 godina staža – kazao je za Faktor Amir Orlović, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Orlović također ukazuje da se nova diferencijacija najnižih starosnih mirovina temelji na plaćama od 1.500 KM. Točnije, za 15 godina staža i 65 godina života, ako je osoba tijekom radnog vijeka imala prosječnu plaću od 1.500 KM, očekivana mirovina je 434 KM.

– Tko će stalno imati prosječnu plaću od 1.500 KM? Lako je saborskim zastupnicima, oni sjede po 20 i više godina u saborskim klupama, kad odu u mirovinu dobiju onu silnu otpremninu da si kupe novi auto i opet se vrate na posao jer im zakon to dopušta. Ali to nitko neće reći – kaže Orlović i dodaje:

– U svom susjedstvu imam najmanje deset ljudi koji rade od rata 1996. godine, a imaju 20 godina staža. Gdje je ostatak? Zavod će doplaćivati ​​do tri godine ako mu fali mirovina, ništa više. Poslodavci su uvjetovali ljude da rade, pogazili im dostojanstvo. Ali tada je rečeno da će doći vrijeme kada on to više neće moći. I došlo je, ali sada donose zakone o zapošljavanju stranaca da opet uvjetuju naše ljude, umjesto da se stvori takvo okruženje u firmi da radnici gledaju firmu kao svoju kuću. Samo takve tvrtke uspijevaju.

Na Okružnom sudu u Ljubljani započelo je suđenje Antonu Kovačiču koji je optužen da je osam godina skrivao tijelo svoje preminule majke u svom stanu kako bi nezakonito naplatio njezinu mirovinu i invalidninu.

Cijeli slučaj otkriven je u studenom 2020. godine, nakon što je policija zaprimila dojavu o nestanku tada 97-godišnjakinje koju rodbina nije vidjela od 2011. godine.

Istragom je utvrđeno da je optuženik godinama obmanjivao članove obitelji tvrdeći da je majka živa, a istovremeno im onemogućavao bilo kakav kontakt s njom, navodi STA.

Iako je Kovačić tada bio pritvoren, pušten je da se brani sa slobode jer dosad nije bio kažnjavan. Obdukcija je kasnije potvrdila da žena nije umrla nasilnom smrću, što je isključilo sumnju na ubojstvo, ali je potvrđeno oskvrnjivanje tijela zbog višegodišnjeg nepropisnog skladištenja u stambenom prostoru.

Tužiteljstvo Kovačića tereti da je protupravno prisvojio 92.760 eura na štetu Zavoda za mirovinsko in invalidsko osiguranje Slovenije (ZPIZ) i državnog proračuna.

U ranijim fazama postupka tužiteljica je nudila nagodbu prema kojoj bi u slučaju priznanja krivnje za optuženika tražila jedinstvenu kaznu zatvora od dvije godine (devet mjeseci za oskvrnjivanje tijela i godinu i pol za prijevaru).

Budući da optuženi nije priznao kazneno djelo, sudski proces će se nastaviti dokaznim postupkom.