Uposlenici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo inače rade užurbano, čak iu uvjetima kada je grad okovan snijegom i ledom i kada su vremenske prilike nepovoljne.

Trude se odgovoriti na sve pozive i doći do svakog građanina kojem je njihova pomoć potrebna.

Pozivaju se građani na razumijevanje jer se na ovaj način omogućuje brže reagiranje ekipa u najkritičnijim situacijama.

Zavodu za hitnu medicinsku pomoć KS u protekla 24 sata javilo se ukupno 400 pacijenata, a bilo je 80 kućnih posjeta. Sve medicinske ekipe su na terenu, “probijaju se na sve moguće načine”.

Dežurni doktor u Zavodu Mirsad Hošić ističe da je stanje uobičajeno za ovo doba godine, a najčešći su prijelomi ekstremiteta (ruke, noge, zglobovi), jer se pada na ekstremitete.

– Već u ranim jutarnjim satima imali smo dva teška prijeloma, pacijente smo zbrinuli i poslali u bolnicu na daljnje liječenje – rekao je.

Stanovništvu savjetuje da se do poboljšanja vremenskih prilika svede na minimum jer pad na zaleđenim ulicama može izazvati ozbiljne komplikacije. Naglašava da koštani sustav, posebno kod žena, s godinama slabi i svaki pad za njih može biti koban.

Hošić ističe da rade punim kapacitetom, a do nekih lokacija, posebno u brdskim dijelovima grada, teško je doći.

– Prioritet nam je pacijent, molimo građane za razumijevanje jer zbog trenutne situacije na terenu, zbog snijega i leda, potrebno je nešto više vremena da ekipe stignu na adresu. Trudimo se, prema našim mogućnostima, što prije doći do pacijenta – naglasio je.

Naglašava da su često prisiljeni ići pješice kako bi došli do pacijenta. Idu kardiomobilom, koliko je moguće, a onda pješice.

Problem pristupa lokaciji gdje se često nalaze pacijenti čine i parkirani automobili, posebno u rubnim dijelovima grada.

Apelirao je na građane da vode računa gdje parkiraju svoje automobile.

– Situacija je teška za sve medicinske djelatnike, a razumijem i ljude koji rade na čišćenju ulica od snijega. To je veliko područje i potrebno je razumijevanje – kazao je.

Doktorica Hošić naglašava da su Zavodu pomoć ponudili i pripadnici gorske službe spašavanja, a sve kako bi im se olakšao pristup pacijentu.

Malaksalost, groznica, visoka temperatura, kašalj, grlobolja, bolovi u kostima, povraćanje, proljev… simptomi su ljudi svih životnih dobi koji ovih dana pune čekaonice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo.

U prosjeku u ovoj ustanovi tijekom 24 sata zdravstvene usluge zatraži između 400 i 500 pacijenata.

Liječnici u Hitnoj pomoći ne znaju sa sigurnošću radi li se o prehladi, gripi ili COVID-19 jer su, kako su nam rekli, prije nekoliko godina prestali testirati pacijente.

– Mislim da među našim stanovništvom trenutno ima svega – kaže dr. Mirsad Hošić, specijalist urgentne medicine.

Iako je prosinac vrijeme respiratornih infekcija, dodaje Hošić, iznenađuje veliki broj djece s proljevom i povraćanjem.

– Vjerojatno je riječ o varijanti respiratornog virusa – dodaje.

Kaže da starije osobe uglavnom imaju tipične simptome respiratornih infekcija – temperaturu, malaksalost, kašalj, bolove u kostima.

– Nema tipičnog lijeka za ove vrste bolesti. Liječenje je simptomatsko, što znači da treba povećati unos tekućine, najčešće biljnih čajeva, limunade i drugih prirodnih sokova. Obavezno jesti voće i povrće, vitamin C, kao i laganu hranu poput bijelog mesa i domaćih juha od povrća. U slučajevima kada temperatura traje dulje od pet dana, pacijent se treba javiti obiteljskom liječniku koji će znati kako postupiti – kaže Hošić.

Zbog visokog stupnja zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo, Hošić preporučuje svima koji to mogu da ne izlaze vani bez prijeke potrebe, a posebno djeci, trudnicama, starijim i kroničnim bolesnicima, te da svaki slobodan trenutak iskoriste za odlazak van grada, na planine.

– Zagađen zrak šteti svima, no rekao bih da su najviše pogođeni kardiovaskularni i oboljeli od kroničnih opstruktivnih bolesti pluća, astme i alergijskog bronhitisa. Preporuka je ostati kod kuće barem ujutro i kasno poslijepodne kada je zagađenje zraka najveće. Upozorenje sportašima da svoje aktivnosti svedu na minimum u jutarnjim i poslijepodnevnim satima te da ih izvode od 10 do 16 sati. Što se tiče kardiovaskularnih bolesti, ponovit ću da u posljednje vrijeme imamo povećan broj mladih s kardiovaskularnim, atipičnim simptomima, pa prema svima pristupamo ozbiljno, jer nikad se ne zna što netko ima u sebi – objašnjava Hošić.

Gužve su ovih dana u domovima zdravlja u KS, ali kako nam je rečeno u ovoj javnoj zdravstvenoj ustanovi sve je u granicama godišnjeg prosjeka.

– Ono što nas je iznenadilo je da su respiratorne infekcije ove sezone došle mjesec dana ranije. Što se tiče trbušnih viroza, još uvijek ih imamo u pedijatrijskoj populaciji, dok obiteljska medicina bilježi akutne respiratorne viroze. Oboljeli se javljaju i sa simptomima gripe i vjerujemo da je već imamo među stanovništvom, iako je, prema epidemiolozima, njen vrhunac u siječnju i veljači, čemu doprinose i novogodišnji praznici kada su pojačana okupljanja i kontakti među ljudima – kaže Arman Šarkić, glasnogovornik Doma zdravlja KS.

Iz Doma zdravlja građanima savjetuju da prva dva do tri dana od pojave simptoma ostanu kod kuće, porade na jačanju imuniteta, a temperaturu snižavaju antipireticima. Ako temperatura potraje dulje, obratite se obiteljskom liječniku.

– To govorimo prije svega zbog pacijenata, a onda i zbog medicinskog osoblja, da ne bude nepotrebnih gužvi. Što se tiče zagađenja zraka, savjet pulmologa je da se svaki slobodan trenutak iskoristi za boravak u planinama i da se prilikom izlaska van koriste maske. Najučinkovitije su one s filterom, kirurške traju dva do tri sata. Nose li se duže od toga, čine više štete nego koristi – naglašava Šarkić.

Za sve one koji se još nisu cijepili protiv gripe, iz Doma zdravlja dodaju da imaju nešto manje od 1.000 doza te da građani mogu doći na cijepljenje.

– Ove godine smo imali dobar odaziv na cijepljenje, posebno u prva dva tjedna. Apeliramo na rizične skupine da još nije kasno za cijepljenje. Naravno, prema preporukama liječnika obiteljske medicine i epidemiologa, svi oni koji imaju bilo kakve simptome respiratornog virusa nisu kandidati za cjepivo jer osoba mora biti potpuno zdrava – rekao je Šarkić.